6.11.

Istraživanje u novinarstvu,
primarni i sekundarni izvori
informacija
ISTRAŽIVANJE U NOVINARSTVU

povećano opterećenje u novinarstvu uzima vrijeme koje je potrebno za

iztraživanje neke teme

zbog ekonomskih pritisaka, također se smanjuje vrijeme za istraživanje

ipak, čak i pod vremenskim pritiskom, ako se radi s dovoljno vještina i

metodično, može doći so uspjeha

KOJE SU VJEŠTINE VAŽNE ZA ISTRAŽIVANJE

skepticizam prema izvorima

kritičko provjeravanje informacija

samokritički stav i samokontrola

vlastita neovisnost od unaprijed stvorenih mišljenja, poliitčkih, ekonomskih ili

financijskih interesa

precizno i detaljno iznošenje činjenica

skiciranje mogućih uzoraka i posljedica događaja

novinarska odgovornost prema društvu

novinari moraju usporediti javni interes za izvještavanje, moguću opasnost za

poslovne interese i zaštitu privatnosti

treba paziti na etiketu i “sive zone” - neka istraživanja su temeljena na obmani

(npr. upotreba skrivenih kamera i mikrofon ili povjerljivih dokumenata)

TRI VAŽNE STAVRI KOJIMA TREBA POSVETITI POZORNOST U ISTRAŽIVANJU

1. Postupanje i procjena izvora - Koliko su pouzdani? Kojim se interesima vode?

Kako jih provjeriti?

2. Strategije i metode istraživanja -Kako postupiti u konkretnom slučaju?

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 1

 3. Prava i obveze te ograničenja istraživanja -Na koja prava treba paziti? Koje su
granice dopuštenog?

POSEBNI ONLINE IZVORI

tražilica i katalozi

medijski arhivi

portali i baze znanja

IZVORI VIJESTI
Weinburg dijeli izvore na:

SLUŽBENE: ovlašteni predstavnici ili glasnogovornici, pisana priopćenja, javne

izjave, konferencije za medije…

NESLUŽBENE: pojedinici, očevici, susjedi, svatko tko zna nešto o događaju o

kojem izvještavamo

PRIMARNI IZVORI su temeljni službeni dokumenti i nevjerodostojni izvori vijesti

- npr. izvadi iz knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih, gruntovnice, katastar, podaci
zdravstvenog, socijalnog i mirovinskog osiguranja, registracija vozila, službena
statistika

SEKUNDARNI IZVORI su već objavljene vijesti, podaci, ili informacije koje nam
mogu poslužiti za istraživanje i mogu dopuniti druge izvore; treba ih dodatno
provjeriti; najčešći su: mediji, novinarske arhive, knjige, članci, baze podataka,
internet…

PRISTUP INFORMACIJAMA:

izvori su dostupniji ako u državni postoje uredbe i zakoni koji omogućuju pristup
informacijama

svi javni dokumenti, skupovi i zbivanja dostupni so novinarima i državni

službenici moraju omogućiti pristup

u Hrvatskoj postoji Zakon o pravu na pristup informacijama

PRISTUP INFORMACIJAMA

Zakon o pravu na pristup informacijama!

Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA)- bila je

zamišljena kao Državna agencija otvorenog tipa

za novinare prespora i opterećena birokratskim pravilima

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 2

 pretvorena najprije u Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH, a
zatim ga preuzima Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH

LJUDI KAO IZVORI VIJESTI (WARD)

OSOBE ZA KONTAKT su obične javne ugledne osobe, stručnjaci koje novinari

zovu da provjere ili pojasne neke informacije (npr. glasnogovornici)

OSOBE KOJE DAJU MIG su dobro obavješteni pojedinci, osobe koje mogu
upozoriti na kretanja, razvoj događaja i zanju nešto što može pomoći pri
stvaranju vijesti

INFORMATORI mogu novinarima dati informaciju do koje ne moži doći

službenim kanalima; mogu tražiti protuuslugu, a često postoje stalni informatori
novinara i uredištva

izvor morate dobro poznavati i zanti što od njega možete očekivati. Treba utvrditi
koji su motivi izvora jer rijetki obavještavaju medije bez razloga - svatko imas
svoj motiv,a novac nije među najčešćim

novinar treba štitit izvor i ima pravo ne odati ga na sudu

najpoznatiji anonimni izvor u povijesti novinarstva je Duboko Grlo (Deep Throat),

visoki američki dužnosnik koji je novinarima The Washington Post-a dostavljajo
podatke o aferi Watergate koja je dovela do smjene predsjednika Nixona

DOKUMENTI KAO IZVOR VIJESTI

dokumenti su važan i vjerodostojan izvor vijesti

novinari moraju biti strpljivi, ali također moraju znati pretreživati baze, arhive i
slične izvore podataka

dobro organizirane redakcije imaju svoje istraživačke timove koji provjeravaju

podatke koje je prikupio novinara i pronalaze dokaze koji će potvrditi teze do
kojih se došlo korištenjem drugih izvora, uglavnom ljudskih

OFF THE RECORD

Off the record (nije za objavljivanje): kad netko kaže novinaru informaciju pod
uvjetom da je ne koristi i ne objavi

Novinar koji prihvati izjavu off the record prihvaća i obvezu da poštuje tajnost i
izvora i podataka; novinar neće upotrijebiti podatak jer time ugrožava svoj ugled i
vjerodostojnost, a ako poštuje taj uvjet postiže veći ugled kod izvora i mogućnost
da dobije nove važne informacije

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 3

 za novinara je važno zanti informaciju jer se neće zavarati krivom pričom, znat
će se pripremiti i onog trenutka kada će se vijest moći objaviti, bit će u prednosti
pred ostalim novinarima

SEKUNDARNI IZVORI ZA NOVINARA

Background informacije

Sve ono što je ranije napisano i objavljeno o problemu ili fenomenu o kojem
izvještavamo

informacije koje pomažu boljem razumljevanju problema/događaja o kojem

pišemo

VRSTE SEKUNDARNIH IZVORA

javne knjižnice, specijalizirane biblioteke, arhivi

dokumentacijski medijski centri

elektronske baze podataka

vlastiti arhivi novinara

internet

JAVNE KNJIŽNICE

Mogu li novinari za potrebe svoga posla posjećivati javne biblioteke?

DA, ali to čine sve rjeđe!

Koja je sve grđa u knjižnicama?

→ knjige, novine, časopisi

NSK; KGZ

Dokumentacijski medijski centri

Svaki medij- razvija vlastitu dokumentaciju ili arhivu

CILJ: biti na usluzi novinarima 24 sata

OBILJEŽJE: dostupnost, brzina, djelotvoran, odgovor na upit novinara

HRT; VEČERNJI LIST; VJESNIK

VJESNIKOVA DOKUMENTACIJA

jedinstven i dragocjen izvor podataka

arhiviranje prema temama i osobama

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 4

 ustanovljena sredinom šezdesitih godina

tone papira u novinskim izrescima

sličan način arhiviranja i u BBC-ju

ELEKTRONSKA BAZA PODATAKA:

U Hrvatskoj gotovo nema javnih elektronskih baza podataka

sredinom devedesetih-neuspjeli pokušaj instituta Otvoreno društvo i Hrvatskog

novinarskog društva

arhivirani samo neki tjednici ali ne i dnevnici

ARHIVA STARIH BROJEVA VEČERNJEG LISTA

sadrži arhivirane stare brojeve Večernjeg lista-period 1959. do 2011

pristup se plaća (mogučnost korištenja tjedan dana ili godina dana)

pretraživanje prema godinama, brojevima i ključnim riječima

ARHIV SLOBODNE DALMACIJE

dostupam za period 1943-2014

pretraživanje je moguće prema brojevima (izdanjima) i ključnim riječima

besplatan pristup

LEXIS-NEXIS

najmoćnija svjetska baza podataka

sve publikacije na svijetu na enegleskom jeziku

pretplata je i za američke i pogotovo za naše okvire-preskupa

NEWS LIBRARIAN: novo zanimanje u novinarstvu

News librarian kao istraživač i desna ruka novinarima

na kraju velikih tekstova ravnopravno su potpisani novinar i news librarian

postoji li takvo što u Hrvatskoj?

Novinar naprosto ne može sam u kratkom vremenu doći do svih background

informacija

KREIRANJE VLASTITE ARHIVE- imperativ u novinarstvu

najbolja i najpreglednija arhiva je naša vlastita

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 5

 nužnost i potreba svakog novinara

omogućuju neovisnost u istraživanju

specijalizacija za ofređeno područje

elektronska ili priručna

Ive Mihovilović: najbolja arhiva iz 1960-ih

Što trebamo imati uvjek pri ruci?

adresar sa svim adresama neovisno o zadnjem kontaktu

plan grada

aktualnu knjižicu s listom svih institucija, stranaka, državnih organa…

Knjige koje bi trebali imati u svojoj biblioteci?

rječnik materinjeg jezika

riječnik stranih riječi

atlas

leksikon

enciklopediju

pravopis i gramatiku

svjestki godišnjak (Almanac)

statistički godišnjak

INTERNET:

Pruža neizmjeran potencijal informacija, znanja, načina komunikacije i

mogućnost suranje ljudi

obilježavaju ga, među ostalim, sljedeće karakteristike:

→ slobodna povezivanja

→ sloboda razmjene postojećih informacija

Unatoč velikoj korisnosti i količini informacija, treba znati kako efikasno

pretraživati i selektirati informacije

treba razlikovati informacije koje se nalaze na internetu- bitan je izvor informacije

→ Je li izvor poznat ili nije?

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 6

 → Je li informacija sa službenih stranica?
→ Gdje se informacija nalazi?
GOOGLE

osim komercijalnih baza podataka za pretraživanje znastvenih informacija i

literature mogu poslužiti:

→ Google Scholar
→ Google Books
Digitalizirane knjige i časopisi

postoje mnogo različiti baza koje nude pristup digitaliziranim časopisima i

knjigama

obično su dostupne uz plaćanje - individualne pretplate ili se pretplaćuju

institucije (fakulteti, instituti, knjižnice…)

postoji i mogućnost otvorenog pristupa- besplatni sadržaji (neki uz registraciju,

ali mnogi bez)

Hrvatski arhiv weba (HAW)

zbirka sadržaja preuzetih s weba - svrha: trajno čuvanje online obveznog

primjerka

sadržaj na webu predstavlja značajan dio suvremene hrvatske kulturne i

znanstvene baštine

izgrađen je na konceptima:

→ selektivnog pobiranja javno dostupnih publikacija na webu

→ godišnje harvestiranje .hr domene

→ tematskog harvestiranja sadržaja od nacionalnog značaja

sestavni je dio Digitalnih zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Online enciklopedije u rječnici na hrvatskom

Hrvatski jezični portal: https://hjp.novi-liber.hr

Proleksis enciklopedija https://proleksis.lzmk.hr

Hrvatska enciklopedija https://www.enciklopedija.hr

Filmski leksikon https://film.lmzk.hr

Enciklopedija i rječnici

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 7

 na interntu niz enciklopedija i rječnika unutar koji se nudi sadržaj bez naknade

rječnici mogu biti pogodni za stručna objašnjenja stranih ili manje poznatih riječi
kao i mnogobrojnih pojmova, ali i kao provjera pravopisnih nadoumnica

enciklopedije pružaju detaljnije informacije (od rječnika) o pojedinim pojmovima

koje mogu poslužiti kao temelj za daljne pretraživanje

Wikipedia

može služiti kao dobro polazište za traženje informacija, ali ne bi trebala biti izvor
informacija

treba provjeriti koji su izvori korišteni/citirani i probati naći izvorne tekstove

Časopisi na Hrčku iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti (grane

masovni mediji i novinarstvo)

medijske studije

medianali

medijska istraživanja

→ Članci iz područja medija mogu se naći i u sljedećim časopisima: društvena

istraživanja, politička misao
Enciklopedije i rječnici na engleskom:

Marriam-Webster rječnik: https:/www.merriam-webster.com

Oxford rječnik: https://www.oxforddictionaries.com/us

Britannica: https://www.britannica.com
Project Gutenberg - više od 46 800 besplatnih knjiga: https://www.gutenberg.org
Pregledavanje komercijalnih baza

SAGE baza- dostupna na fakultetu u knjižnici

OSTALE BAZE:

→ Scopus
→ Web of Science

→ JSTOR
→ EBSCO- platforma za baze- najbolja Academic Search Complete
→ baze.nsk.hr

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 8

 → pristup z AAI indentitetom

6.11. Istraživanje u novinarstvu, primarni i sekundarni izvori informacija 9