1.

Okoliš, materijali, geometrijske karakteristike

1.1. Predgotovljeniprednapeti nosači s dobetoniranom pločom povrh

U ovom primjeru rješava se cestovni most. Rasponski sklop sastavljen je od

predgotovljenih nosača s dobetoniranom pločom. Most premošćuje dva jednaka
raspona od 20,5 m. Statički sustav svakog predgotovljenog nosača je slobodno
poduprta greda. Za zadani raspon mosta od 20,5 m i tip predgotovljenog nosača TV
dobivamo visinu nosača u njegovoj osi:

𝐿 𝐿
ℎ= − → ℎ = 1,05 𝑚
16 20

Širina pojasnice T nosača iznosi 220 cm i prati poprečni pad kolničke ploče od 2.5%.
Prometnica na mostu je državna cesta dimenzija:

250 + 20 + 2 ∙ 375 + 50 + 2 ∙ 175 = 1420 𝑐𝑚

Ukupna širina mosta iznosi 1420 cm. Kolnička ploča poprečnog pada 2.5% i širine
1370 cm dobetonirana je na predgotovljene T nosače. Za tu širinu kolničke ploče
potrebno nam je 6 nosača. Most se nalazi uz more.

1.2. Položaj konstrukcije i djelovanje okoliša – najmanja debljina zaštitnog

sloja

 razredi izloženosti – MOST UZ MORE

Zbog utjecaja okoliša na građevinu svim plohama betonske konstrukcije dodjeljuju se

razredi agresivnog djelovanja okoliša.

Presjek je izložen razredima izloženosti:

Tablica 1.1 – Razredi izloženosti

Naizmjenično vlažno i Korozija armature

XC4
suho karbonatizacijom
Soli za odleđivanje iz Korozija uvjetovana
XD1
zraka kloridima koji nisu iz mora
Kororzija uvjetovana
XS1 Kontrukcija blizu mora
kloridima iz morske vode
Korozija uzrokovana
Vertikalna površina
smrzavanjem i
XF2 izložena smrzavanju i
odmrzavanjem sa soli za
solima za odmrzavanje
odmrzavanje ili bez
  najmanja debljina zaštitnog sloja betona

𝑐𝑚𝑖𝑛 = 𝑐𝑛𝑜𝑚 + ∆𝑐𝑑𝑒𝑣

𝑐𝑚𝑖𝑛 = 𝑚𝑎𝑥{𝑐𝑚𝑖𝑛,𝑏 ; 𝑐𝑚𝑖𝑛,𝑑𝑢𝑟 + ∆𝑐𝑑𝑢𝑟,𝛾 − ∆𝑐𝑑𝑢𝑟,𝑠𝑡 − ∆𝑐𝑑𝑢𝑟,𝑎𝑑𝑑 ; 10𝑚𝑚}

- čelik za armiranje

Iz uvjeta prionjivosti minimalni zaštitni sloj jednak je promjeru šipke

𝑐𝑚𝑖𝑛,𝑏 = 20 𝑚𝑚

Iz uvjeta izloženosti okolišu za pojedine razrede izloženosti, uz početni razred

konstrukcije S4 te njegovu prilagodbu na +2 zbog zahtijevanog vijeka trajanja od 100
godina i prilagodbu na -1 zbog primjene većeg razreda betona od C40/50 te uz
dopušteno odstupanje u izvedbi 𝛥𝑐𝑑𝑒𝑣 uzeto s 15 mm, vrijedi:

Tablica 1.2 - Zaštitni sloj

RAZRED
XC4 XD1,XS1
IZLOŽENOSTI
cmin,dur [mm] 35 40
∆c[mm] 10 (15) 10 (15)
cnom [mm] 50 55

Odabrani nazivni zaštitni sloj betona za čelik za armiranje

𝑐𝑛𝑜𝑚,𝑎𝑏 = 55 𝑚𝑚

- čelik za prednapinjanje

Za osiguranje prijenosa sila kod prednapetih elemenata treba osigurati minimalni

zaštitni sloj, koji je jednak vanjskom promjeru zaštitne cijevi natege.

𝑐𝑚𝑖𝑛,𝑏 = 𝑑𝑑𝑢𝑐𝑡 = 𝑂. 𝐷.

Budući, da još nismo odabrali tip natega kojima ćemo prednapinjati nosač na debljinu
zaštitnog sloja natege ćemo ponovno obratiti pozornost nakon tog odabira. Iz uvjeta
izloženosti okolišu za pojedine razrede izloženosti, uz početni razred konstrukcije S4
te njegovu prilagodbu na +2 zbog zahtijevanog vijeka trajanja od 100 godina i
prilagodbu na -1 zbog primjene većeg razreda betona od C40/50 te uz dopušteno
odstupanje u izvedbi 𝛥𝑐𝑑𝑒𝑣 uzeto s 15 mm, vrijedi:
 Tablica 1.3 - Zaštitni sloj – čelik za prednapinjanje

RAZRED
IZLOŽENOSTI XC4 XD1,XS1

cmin, [mm] 45 50
∆c[mm] 10 (15) 10 (15)
cnom [mm] 60 65

Uz npr:
𝑐𝑚𝑖𝑛,𝑏 = 𝑑𝑑𝑢𝑐𝑡 = 𝑂. 𝐷. = 75 𝑚𝑚 → 𝑐𝑛𝑜𝑚,𝑝𝑏 = 90 𝑚𝑚

 rastlačenje i ograničenje širina pukotina

Za odabrani sustav prednapinjanja i razrede izloženosti proizlazi najniži dopušteni

razred proračuna predgotovljenih nosača:

XC4 → razred C
XD1 → razred C
XS1 → razred C
Za odabrani razred C provjera rastlačenja provodi se za nazovi-stalnu kombinaciju
djelovanja. Provjera se provodi za onaj rub poprečnog presjeka konstrukcije koji je
najbliži nategama. Proračunska vrijednost širine pukotine 𝑤𝑘 za čestu kombinaciju
djelovanja ograničena je na 0.2 mm.

1.3. Materijali

 beton

Najmanji potrebni razred čvrstoće - iz uvjeta razreda agresivnog djelovanja okoliša:

XC4 → C30/37
XD1 → C30/37
XF1 → C25/30
XS1 → C30/37
- Iz uvjeta najnižeg razreda za naknadno prednapeti beton:
C25/30
Odabrani razred tlačne čvrstoće betona: C50/60 - sa svojstvima:

- 𝑓𝑐𝑘 = 50 𝑁/𝑚𝑚2 - karakteristična tlačna čvrstoća betona valjka starog 28 dana

- 𝑓𝑐𝑡𝑚 = 4.1 𝑁/𝑚𝑚2 - srednja osna vlačna čvrstoća betona

- 𝐸𝑐𝑚 = 37000 𝑁/𝑚𝑚2 - modul elastičnost

 čelik za armiranje B500

Šipka nHRN EN 10080-3-B500B-20x12000 (Φ20, l = 12.0 m)

- 𝑓𝑦𝑘 = 500 𝑁/𝑚𝑚2 - karakteristična granica popuštanja

- 𝑓𝑡𝑘 = 540 𝑁/𝑚𝑚2 - karakteristična vlačna čvrstoća

- razred duktilnosti B - visoka duktilnost

- 𝐸𝑠 = 200 000 𝑁/𝑚𝑚2 - modul elastičnosti

 čelik za prednapinjanje - 1640/1880

- natege DYWIDAG 5912 ( 5909, 5915, ...)
- kvaliteta čelika 1640/1880
- oznaka užetanHRN EN 10138-3-Y1770S7-16.0-A

- 𝑓 𝑝0.1𝑘 = 1640𝑁/𝑚𝑚2 - karakteristično naprezanje čelika pri 0.1% zaostaloj

deformaciji.

- 𝑓𝑝𝑘 = 1880 𝑁/𝑚𝑚2 - karakteristična vlačna čvrstoća čelika za prednapinjanje

- duktilnost - visoka

- 𝐸𝑝 = 195 000 𝑁/𝑚𝑚2 - modul elastičnosti

- relaksacija - Razred 2: žice ili užad s malim opuštanjem, 100 = 2,5 %

1.4. Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka T nosača
Prednapinjanje se proračunava za težište ukupnog (spregnutog) poprečnog presjeka
(T nosač + dobetonirana ploča). Međutim u fazama gradnje otpor težini svježe
dobetonirane ploče pruža samo predgotovljeni T-nosač. Iz tog razloga ćemo iskazati
geometrijske karakteristike za dvije faze u kojima se poprečni presjek nalazi. Ovdje
ćemo poprečni presjek pojednostaviti tako da ne uzimamo u obzir poprečni pad
pojasnice od 2.5%, a pojasnicu ćemo računati sa srednjom visinom.

 T-115 nosač bez dobetonirane ploče (osnovni poprečni presjek)

Slika 1.1 – Osnovni nosač

𝐴𝑐 = 𝑏 ∙ 𝑑 + 𝑑1 ∙ 𝑏0 = 220 ∙ 25 + 80 ∙ 54 = 9820 𝑐𝑚2

∑ 𝐴𝑐 ∙ 𝑦𝑖 220 ∙ 25 ∙ 92,5 + 80 ∙ 54 ∙ 40
𝑦𝑑 = 𝑦𝑡 = = = 69,4𝑐𝑚
𝐴𝑐 9820
𝑦𝑔 = ℎ − 𝑦𝑑 = 105 − 69,4 = 35,6 𝑐𝑚

𝑏1 ∙ 𝑑3 𝑑 2 𝑏0 ∙ ℎ3 ℎ 2
𝐼𝑐 = 𝐼𝑐0 + ∑ 𝐴𝑐𝑖 ∙ 𝑦𝑡𝑖 2 = 2 ∙ [ + 𝑏1 ∙ 𝑑 ∙ (𝑦𝑔 − ) ] + + 𝑏0 ∙ ℎ ∙ (𝑦𝑑 − )
12 2 12 2

83 ∙ 253 25 2 54 ∙ 1053 105 2

𝐼𝑐 = 2 ∙ [ + 83 ∙ 25 ∙ (35,6 − ) ] + + 54 ∙ 105 ∙ (69,4 − )
12 2 12 2

𝐼𝑐 = 2430627,33 + 6828721,2 = 9259348,53 𝑐𝑚4

𝐼𝑐 𝑊𝑔
𝑊𝑑 = = 133420,01 𝑐𝑚3 → 𝑘𝑑 = = 26,49 𝑐𝑚
𝑦𝑑 𝐴𝑐
𝐼𝑐 𝑊𝑑
𝑊𝑔 = = 260094,06 𝑐𝑚3 → 𝑘𝑔 = = 13,59 𝑐𝑚
𝑦𝑔 𝐴𝑐

 nosač s dobetoniranom kolničkom pločom (spregnuti poprečni presjek)

 S obzirom, da su betoni prethodno izrađenog nosača i dobetonirane ploče različite
kvalitete, vrijednosti površina dobetoniranog dijela valja pomnožiti omjerom sekantnih
modula elastičnosti dvaju različitih betona.

- nosač C50/60 → 𝐸𝑐𝑚 = 37 000 𝑁/𝑚𝑚2

- ploča C40/50 → 𝐸𝑐𝑚 = 35 000 𝑁/𝑚𝑚2

35000
𝛼= = 0,946
37000

Slika 1.2 – Spregnuti nosač

𝐴′𝑐 = 𝐴𝑐 + 𝛼 ∙ 𝑏𝑝𝑙 ∙ 𝑑𝑝𝑙 = 9820 + 0,946 ∙ 222 ∙ 20 = 14020,24 𝑐𝑚2

∑ 𝐴𝑐𝑖 ∙ 𝑦𝑑𝑖 9820 ∙ 69,4 + 0,946 ∙ 222 ∙ 20 ∙ 115

𝑦′𝑑 = 𝑦′𝑡 = = = 83,06 𝑐𝑚
𝐴′𝑐 14020,24

𝑦 ′𝑔 = ℎ𝑢𝑘 − 𝑦 ′ 𝑑 = 125 − 83,06 = 41,94 𝑐𝑚

2
2
𝑏𝑝𝑙 ∙ 𝑑𝑝𝑙 3 𝑑𝑝𝑙
𝐼′𝑐 = 𝐼𝑐0 + ∑ 𝐴𝑐𝑖 ∙ 𝑦𝑡𝑖 = 𝐼𝑐 + 𝐴𝑐 ∙ (𝑦′𝑑 − 𝑦𝑑 )2 +𝛼∙ + 𝛼 ∙ 𝑏𝑝𝑙 ∙ 𝑑𝑝𝑙 ∙ (𝑦′𝑔 − )
12 2

222 ∙ 203
𝐼′𝑐 = 9259348,53 + 9820 ∙ 13,662 + 0,946 ∙ + 0,946 ∙ 222 ∙ 20 ∙ 31,942
12
𝐼′𝑐 = 15516657,28 𝑐𝑚4
𝐼′𝑐 𝑊′𝑔
𝑊′𝑑 = = 186812,63 𝑐𝑚3 → 𝑘′𝑑 = = 26,38 𝑐𝑚
𝑦′𝑑 𝐴′𝑐
𝐼′𝑐 𝑊′𝑑
𝑊′𝑔 = = 369972,75 𝑐𝑚3 → 𝑘′𝑔 = = 13,32 𝑐𝑚
𝑦′𝑔 𝐴′𝑐
2. Djelovanja, analiza opterećenja i poprečna raspodjela
2.1. Karakteristične vrijednosti djelovanja

 Stalna djelovanja

- Vlastita težina nosača:𝒈𝒌𝟏 = 𝛾𝑐 ∙ 𝐴𝑐 = 25 𝑘𝑁⁄𝑚3 ∙ 0,9820 𝑚2 = 𝟐𝟒, 𝟓𝟓 𝒌𝑵⁄𝒎′

- Vlastita težina dobetonirane ploče:
Ovdje ćemo usvojiti pretpostavku, da je svaki nosač jednoliko opterećen sa
kolničkom pločom, pa ukupnu težinu kolničke ploče dijelimo s brojem nosača:

𝛾𝑐 ∙ 𝐴𝑐,𝑝𝑙 25 𝑘𝑁⁄𝑚3 ∙ 13,7𝑚 ∙ 0,20 𝑚

𝒈𝒌𝟐 = = = 𝟏𝟏, 𝟒𝟐 𝒌𝑵⁄𝒎′
6 6

- Dodatno stalno opterećenje:

- Hidroizolacija: 21 𝑘𝑁⁄𝑚3 ∙ 0,01 𝑚 ∙ 13,7 𝑚 = 2,88 𝑘𝑁⁄𝑚′
- Asfalt: 22 𝑘𝑁⁄𝑚3 ∙ 0,08 𝑚 ∙ 10,70 𝑚 = 18,83 𝑘𝑁⁄𝑚′
- Pješačke staze: 2 ∙ 25 𝑘𝑁⁄𝑚3 ∙ (1,75 ∙ 0,20 𝑚 + 0,25 ∙ 0,50 𝑚) = 23,75 𝑘𝑁⁄𝑚′
- Ograde: 0,4 𝑘𝑁⁄𝑚′ ∙ 2 = 0,8 𝑘𝑁⁄𝑚′

∑ = 46,26 𝑘𝑁⁄𝑚′

Jednako ga raspoređujemo na svih 6 nosača:

46,26
𝒈𝒌𝟑 = = 𝟕, 𝟕𝟏 𝒌𝑵⁄𝒎′
6

 Prometno opterećenje:
Primjenjuje se model 1 prema europskim normama EN 1991-2.

- Širina kolnika: 𝑤 = 10,70 𝑚

- Broj prometnih trakova širine 3 m: 𝑛=3
- Preostala širina kolnika: 𝑤 − 6 𝑚 = 1,7 𝑚
- Osovinsko opterećenje u 1. voznom traku: 𝑄𝑘1 = 300 𝑘𝑁
- Osovinsko opterećenje u 2. voznom traku: 𝑄𝑘,2 = 200 𝑘𝑁
- Osovinsko opterećenje u 3. voznom traku: 𝑄𝑘,3 = 200 𝑘𝑁
- Kontinuirano opterećenje u 1. voznom traku: 𝑞𝑘,1 = 9 𝑘𝑁⁄𝑚2
- Kontinuirano opterećenje u 2. voznom traku: 𝑞𝑘,2 = 2,5 𝑘𝑁⁄𝑚2
- Kontinuirano opterećenje u 3. voznom traku: 𝑞𝑘,3 = 2,5 𝑘𝑁⁄𝑚2
Poprečna raspodjela prometnog opterećenja

ROŠTILJNO DJELOVANJE – POPREČNA PRERASPODJELA

U slučaju kada je odnos raspona i širine mosta l/b≥2 može se uzeti da se poprečni
nosač deformira po pravcu (poprečni nosač apsolutno je krut – pretpostavka
Courbona), pa se opterećenje koje otpada na pojedine glavne nosače može odrediti
analogno naprezanju ravnog presjeka opterećenog uzdužnom silom i momentom
savijanja.

𝐹 𝑀∙𝜉
𝜎= ±
𝐴 𝐼
Ovakav postupak proračuna roštilja stoga se često naziva „Metoda ekscentričnog
pritiska“.

Slika 2.1 – Metoda ekscentričnog pritiska

𝐼𝑖 – moment tromosti nosača

𝑆𝑖 – opterećenje koje otpada na pojedini nosač

Kada se uvrsti da je:

𝑆𝑖 𝑎𝑖 2 𝑎𝑖
𝜎= 𝐴 = ∑ 𝐼𝑖 𝐼 = 2 ∑ 𝐼𝑖 ( ) 𝑀 =𝐹∙𝑥 𝜉=
𝐼𝑖 2 2

Slijedi:

𝑆𝑖 𝐹 𝐹∙𝑥 𝑎𝑖 𝐼𝑖 𝐼𝑖 ∙ 𝑎𝑖 ∙ 𝑥
= ± ∙ → 𝑆𝑖 = 𝐹 ∙ ( ± )
𝐼𝑖 ∑ 𝐼𝑖 𝑎 2 2 ∑ 𝐼𝑖 ∑ 𝐼𝑖 ∙ 𝑎𝑖2
2 ∑ 𝐼𝑖 ( 2𝑖 )

Za 𝐹 = 1 i konstantan𝐼𝑖 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡, ordinate utjecajne linije poprečne razdiobe glase:

1 𝑎𝑖 ∙ 𝑥
𝜂𝑖 = ±
𝑛 ∑ 𝑎𝑖2
Momenti tromosti poprečnih presjeka nosača: 𝐼1 = 𝐼2 = 𝐼3 = 𝐼4 = 𝐼5 = 𝐼6 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡.

Rubni nosač opterećen jediničnom silom 𝐹 = 1; 𝑥1 = 5,55 𝑚; 𝑛 = 6.

Slika 2.2 - Rubni nosač opterećen jediničnom silom

Za 𝐹 = 1 𝑖 𝐼𝑖 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡 ordinate utjecajne linije poprečne razdiobe glase:

1 𝑎𝑖 ∙ 𝑥
𝜂𝑖 = ±
𝑛 ∑ 𝑎𝑖2

Ordinate utjecajne linije:

1 11,1 ∙ 5,55
𝜂1,6 = ± = 0,167 ± 0,388 → 𝜂1 = 0,554; 𝜂6 = −0,221
6 11,1 + 5,552 + 2,222
2

1 11,1 ∙ 3,33
𝜂2,5 = ± = 0,167 ± 0,233 → 𝜂2 = 0,400; 𝜂5 = −0,066
6 11,1 + 5,552 + 2,222
2

1 11,1 ∙ 1,11
𝜂3,4 = ± = 0,167 ± 0,078 → 𝜂3 = 0,244; 𝜂4 = 0,089
6 11,1 + 5,552 + 2,222
2

Slika 2.3 – Poprečna preraspodjela pomoću utjecajnih linija

 - Osovinsko prometno opterećenje na rubni nosač:

𝑄 = 150 ∙ (0.505 + 0,365) + 100 ∙ (0,295 + 0,155) + 50 ∗ 0,085 = 179,75 𝑘𝑁

- Kontinuirano prometno opterećenje na rubni nosač:

0,645 + 0,540 0,330 0,540 + 0,330

𝑞 = 2,5 ∙ ( ∙ 1,5 + ∙ 4,735) + 9,0 ∙ ( ∙ 3,0) →
2 2 2

𝑞 = 15,92 𝑘𝑁⁄𝑚2

2.2. Statički proračun i rezne sile

Statički proračun se vrši na prostoj gredi raspona L=20,5m koja predstavlja rubni
nosač analiziran u prethodnom poglavlju. Sustav je statički određen pa na
unutarnje sile ne djeluje promjena temperature.

 Statički sustav:

𝑄𝑘 = 179,85 𝑘𝑁

𝑞𝑘 = 15,92 𝑘𝑁/𝑚′

𝑔𝑘3 = 7,71 𝑘𝑁/𝑚′

𝑔𝑘2 = 11,42 𝑘𝑁/𝑚′

𝑔𝑘1 = 24,55 𝑘𝑁/𝑚′

  Rezne sile:
1. Slučaj opterećenja – vlastita težina:

𝑀𝑔𝑘1 = 1289,64 𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑔𝑘1 = 251,64 𝑘𝑁

2. Slučaj opterećenja – dobetonirana ploča

𝑀𝑔𝑘2 = 599,91 𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑔𝑘2 = 117,06 𝑘𝑁

3. Slučaj opterećenja – dodatno stalno opterećenje

𝑀𝑔𝑘3 = 405,02 𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑔𝑘3 = 79,03 𝑘𝑁

4. Slučaj opterećenja –kontinuirano prometno opterećenje

𝑀𝑞 = 836,3 𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑞 = 163,18 𝑘𝑁
 5. Slučaj opterećenja –koncentrirano prometno opterećenje u L/2

𝑀𝑄 = 1735,55𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑄 = 179,85 𝑘𝑁

6. Slučaj opterećenja – koncentrirano prometno opterećenje na početku mosta

𝑀𝑄 = 268,10 𝑘𝑁𝑚

𝑉𝑄 = 345,66 𝑘𝑁

2.3. Kombinacije djelovanja

 Granično stanje nosivosti GSN

Provjera nosivosti provodi se za:

- stalnu proračunsku kombinaciju koja glasi:

𝐸𝑑,1 = ∑ 𝛾𝐺,𝑗 ∙ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝛾𝑃 ∙ 𝑃𝑘,𝑚 + 𝛾𝑄 ∙ 𝑄𝑘 + 𝛾𝑞 ∙ 𝑞𝑘

Parcijalni koeficijenti za djelovanja za GSN su:

Tablica 2.1–Koeficijenti za djelovanja prema EN

STALNA OPTEREĆENJA 𝛾𝐺,𝑠𝑢𝑝 = 1,35

PREDNAPINJANJE 𝛾𝑃 = 1,00

PROMETNO OPTEREĆENJE 𝛾𝑄 = 1,50

 Granično stanje uporabivosti GSU

Provjere uporabljivosti provode se za slijedeće proračunske situacije:

- rijetka kombinacija:

a) 𝐸𝑑,𝑟𝑖𝑗𝑒𝑡𝑘𝑎 = ∑ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝑃𝑘,𝑖𝑛𝑓 + 𝑄𝑘 + 𝑞𝑘

→ provjera vlačnih naprezanja betona za donji rub nosača u upotrebi

b) 𝐸𝑑,𝑟𝑖𝑗𝑒𝑡𝑘𝑎 = ∑ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝑃𝑘,𝑠𝑢𝑝

→ provjera vlačnih naprezanja betona za gornji rub nosača u gradnji

c) 𝐸𝑑,𝑟𝑖𝑗𝑒𝑡𝑘𝑎 = ∑ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝑃𝑘,𝑚 + 𝑄𝑘 + 𝑞𝑘

→ ograničenje tlačnih naprezanja u betonu, vlačnih u armaturi, nategama

- nazovistalna kombinacija djelovanja:

𝐸𝑑,𝑛𝑠 = ∑ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝑃𝑘,𝑖𝑛𝑓 + 𝜓2,𝑄 ∙ 𝑄𝑘 + 𝜓2,𝑞 ∙ 𝑞𝑘

→ provjera vlačnih naprezanja betona za donji rub u upotrebi

- učestala kombinacija djelovanja:

𝐸𝑑,𝑢𝑐𝑒𝑠𝑡𝑎𝑙𝑎 = ∑ 𝐺𝑘,𝑗 + 𝑃𝑘,𝑖𝑛𝑓 + 𝜓1,𝑄 ∙ 𝑄𝑘 + 𝜓1,𝑞 ∙ 𝑞𝑘

→ za provjeru širine pukotina𝑤𝑘 ≤ 0,2 𝑚𝑚

Koeficijenti kombinacije prometnog djelovanja za GSU:

Tablica 2.2 – Koeficijenti kombinacije za prometno djelovanje prema EN

Q -osovinsko q – kontinuirano
𝝍𝟎 0,75 0,40
𝝍𝟏 0,75 0,40
𝝍𝟐 0 (0,2) 0 (0,2)

Mjerodavne vrijednosti sile prednapinjanja:

- donja karakteristična vrijednost :

𝑃𝑘,𝑖𝑛𝑓 = 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚,𝑡 ; 𝑟𝑖𝑛𝑓 = 0,9

- gornja karakteristična vrijednost :

 𝑃𝑘,𝑠𝑢𝑝 = 𝑟𝑠𝑢𝑝 ∙ 𝑃𝑚,𝑡 ; 𝑟𝑠𝑢𝑝 = 1,1

- srednja vrijednost :

𝑃𝑘,𝑚 = 1,0 ∙ 𝑃𝑚,𝑡

3. Prednapinjanje
U ovom programskom zadatku primjenjujemo kabelsko prednapinjane sa sprezanjem
ostvarenim naknadnim injektiranjem. Potreban broj natega za prednapinjanje
predgotovljenog nosača se ne može unaprijed odrediti bez pojedinih pretpostavki i
odabira koje moramo donijeti. Prvotno se moramo odučiti koji sustav prednapinjanja
ćemo koristiti – u našem slučaju to će biti sustav prednapinjanja DYWIDAG. Zatim je
potrebno odlučiti koji tip natega ćemo koristiti. Za nosače na rasponima od 20 do 25 m
koristimo natege s 12 užadi – tip 5912. Budući, da je u preliminarnom odabiru
(približnom proračunu) potrebnog broja natega u nosaču (a time i ukupne sile
prednapinjanja u nosaču) potrebno poznavati krak sile prednapinjanja (udaljenost od
težišta poprečnog presjeka nosača do zajedničkog težišta svih natega za
prednapinjanje) trebamo već tada i pretpostaviti broj natega kako bi znali odrediti
njihovo zajedničko (zamjensko) težište. Zbog navedenog, postupak preliminarnog
odabira potrebnog broja natega u nosaču je iterativan proces, koji zahtijeva barem 2
koraka.

3.1. Tip natege za prednapinjanje

 tip natege 5912

 natega s 12 užadi 0.5" (100 mm2)
- kvaliteta čelika za prednapinjanje: 1640/1860
𝐴𝑝 = 1200 𝑚𝑚2 - nazivni poprečni presjek natege
𝜇 = 0.19 - karakteristični koeficijent trenja
𝑘 = 0.30 °/𝑚 = 0.005 𝑟𝑎𝑑/𝑚 - neželjeno vijuganje natege
𝐼. 𝐷. = 70 𝑚𝑚 - unutarnji promjer zaštitne cijevi
𝑂. 𝐷. = 75 𝑚𝑚 - vanjski promjer zaštitne cijevi
𝑀𝐴 - tip sidra natege
𝛷190 𝑚𝑚 - promjer sidra

- najmanji dopušteni razmaci sidara:

 osni razmak: min 290 mm
 razmak osi sidara do ruba presjeka: min 165 mm
- razmak zaštitnih cijevi natega
 najmanji dopušteni osni razmak: min 135 mm (svijetli razmak 55 mm)
 svijetli razmak prema HRN EN 1992-1-1:2004:

Slika 3.1 - Osni razmak zaštitnih cijevi

- horizontalni: ≥ 𝑑𝑛,𝑣𝑎𝑛𝑗𝑠𝑘𝑖 ≥ 𝑂. 𝐷. = 75 𝑚𝑚 ≥ 50 𝑚𝑚

- vertikalni: ≥ 𝑑𝑛,𝑣𝑎𝑛𝑗𝑠𝑘𝑖 ≥ 𝑂. 𝐷. = 75 𝑚𝑚 ≥ 40 𝑚𝑚

→ Mjerodavni svijetli razmak zaštitnih cijevi natega: 75 mm

- zaštitni sloj betona za natege: 𝑚𝑖𝑛 𝑐𝑃1 ≥ 𝑑𝑛,𝑣𝑎𝑛𝑗𝑠𝑘𝑖 = 75 𝑚𝑚

- nazivni zaštitni sloj: 𝑐𝑛𝑜𝑚 = 𝑐𝑚𝑖𝑛 + ∆𝑐 = 75 𝑚𝑚 + 15 𝑚𝑚 = 90 𝑚𝑚

Slika 3.2. Osni razmak natega T nosača

3.2. Početna sila prednapinjanja

Najveća sila ograničava se dopuštenim naprezanjem čelika. Iz razloga smanjenja

troškova teži se skupi čelik za prednapinjanje što više iskoristiti.

 Na preši za prednapinjanje naprezanje ne smije prekoračiti ove vrijednosti:

0,8 ∙ 𝑓𝑝𝑘 = 0,8 ∙ 1860 = 1488 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝜎𝑃0,𝑚𝑎𝑥 = {
0,9 ∙ 𝑓𝑝0,1𝑘 = 0,9 ∙ 1640 = 1476 𝑁⁄𝑚𝑚2 → 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑜𝑑𝑎𝑣𝑛𝑜

Najveća sila u natezi tijekom prednapinjanja (prije sidrenja užadi klinovima)

𝑃𝑚0,𝑚𝑎𝑥 = 𝐴𝑝 ∙ 𝜎𝑝𝑚0 = 1200 ∙ 1476 = 1771,2 𝑘𝑁

 Najveća dopuštena naprezanja u natezi nakon prednapinjanja i unosa sile u

beton
0,75 ∙ 𝑓𝑝𝑘 = 0,75 ∙ 1860 = 1395 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝜎𝑃0,𝑚𝑎𝑥 = {
0,85 ∙ 𝑓𝑝0,1𝑘 = 0,85 ∙ 1640 = 1394 𝑁⁄𝑚𝑚2 → 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑜𝑑𝑎𝑣𝑛𝑜
Najveća sila prednapinjanja u natezi u trenutku 𝑡 = 0 (nakon sidrenja)

𝑃𝑚0,𝑚𝑎𝑥 = 𝐴𝑝 ∙ 𝜎𝑝𝑚0 = 1200 ∙ 1394 = 1672,8 𝑘𝑁

3.3. Odabir potrebnog broja natega (približni proračun)

Kako bi se približno odabrala potrebna površina presjeka čelika za prednapinjanje (broj

natega), provjeravamo rastlačenje. Za nazovistalnu kombinaciju djelovanja na
nategama bližem rubu ne smiju se pojaviti vlačna naprezanja. U ovom primjeru
provjera rastlačenja se provodi u trenutku 𝑡 = ∞ u polju. U proračunu se rabe
geometrijske karakteristike spregnutog presjeka. U proračunu je potrebno uzeti u obzir
i gubitke sile prednapinjanja od puzanja, skupljanja betona i opuštanja čelika za
prednapinjanje, što se pretpostavlja s 15%.

 Provjera naprezanja u polju na donjem rubu poprečnog presjeka za 𝑡 = ∞

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
0,85 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 0,85 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 ∙ 𝑧 𝑀𝑑,𝑛𝑠
𝜎𝑐𝑑 = + + ≤0
𝐴𝑐 𝑊′𝑑 𝑊′𝑑

 Moment u polju za nazovistalnu kombinaciju:

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒 𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒 𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑀𝑑,𝑛𝑠 = ∑ 𝑀𝑔𝑘𝑗 + 𝜓2𝑄 ∙ 𝑀𝑄 + 𝜓2𝑞 ∙ 𝑀𝑞
= 1289,64 + 599,91 + 405,02 + 0,2 ∙ 1735,55 + 0,2 ∙ 836,3
= 2808,94 𝑘𝑁𝑚 = 280894 𝑘𝑁𝑐𝑚
1. KORAK

Pretpostavljamo da u nosač postavljamo 1 nategu i za nju računamo krak sile u odnosu

na težište spregnutog presjeka.

Slika 3.3 - Nosač s pretpostavljenom jednom nategom

 Krak sile za prednapinjanje sa jednom nategom:

7,5
𝑧1 = 𝑦′𝑑 − 𝑐𝑛𝑜𝑚 − 𝑂. 𝐷.⁄2 = 83,06 − 9,0 − = 70,31 𝑐𝑚
2

 Potrebna sila prednapinjanja:

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑀𝑑,𝑛𝑠 ∙ 𝐴′ 𝑐
𝑃𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 =−
0,85 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ (𝑊 ′ 𝑑 + 𝑧1 ∙ 𝐴′ 𝑐 )
280894 𝑘𝑁𝑐𝑚 ∙ 14020,24 𝑐𝑚2
=−
0,85 ∙ 0,9 ∙ (186812,63 𝑐𝑚3 + 70,31 𝑐𝑚 ∙ 14020,24 𝑐𝑚2 )
= 4390,31 𝑘𝑁

 Približni broj natega:

𝑃𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 4390,31
𝑛= = = 2,62 → 𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑛𝑎𝑡𝑒𝑔𝑎 − 3
𝑃𝑚0,𝑚𝑎𝑥 1672,8

Krak sile za prednapinjanje s 3 natege nema jednako hvatište kao krak od samo 1
natege, tj. manji je, pa je potrebno provjeriti za novi iznos kraka sile 𝑧2 da li odabrani
broj natega zadovoljava.
2. KORAK

Slika 3.4 - Nosač s pretpostavljene tri natege

 Krak sile za prednapinjanje za tri natege:

2 ∙ 12,75 + 27,75
𝑧2 = 𝑦′𝑑 − 𝑦 ′ 𝑡 = 83,06 − = 65,31 𝑐𝑚
3

 Potrebna sila prednapinjanja:

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑀𝑑,𝑛𝑠 ∙ 𝐴′ 𝑐
𝑃𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 =−
0,85 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ (𝑊 ′ 𝑑 + 𝑧2 ∙ 𝐴′ 𝑐 )
280894 𝑘𝑁𝑐𝑚 ∙ 14020,24 𝑐𝑚2
=−
0,85 ∙ 0,9 ∙ (186812,63 𝑐𝑚3 + 65,31 𝑐𝑚 ∙ 14020,24 𝑐𝑚2 )
= 4669,47 𝑘𝑁

 Provjera približnog broja natega:

𝑃𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 4669,47
𝑛= = = 2,79 < 3 → 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎
𝑃𝑚0,𝑚𝑎𝑥 1672,8

 Početna sila prednapinjanja u 𝑡 = 0 za tri natege:

𝑃𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 4669,47
𝑃𝑚0 = = = 1556,49 𝑘𝑁
𝑛𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑛𝑜 3

 Naprezanje u nategi u 𝑡 = 0
𝑃𝑚0 1556490
𝜎0,𝑚𝑎𝑥 = = = 1297,08 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝐴𝑝 1200
 𝜎0,𝑚𝑎𝑥 1297,80
= = 0,70
𝑓𝑝𝑘 1860
1.4. Dopušteno područje sile prednapinjanja-Magnelova grafička metoda

Predgotovljeni nosač prolazi kroz nekoliko faza izgradnje, stoga je potrebno provjeriti,
da li će se u tim različitim fazama u nosaču pojaviti naprezanja veća od dopuštenih.
Magnelova grafička metoda nam omogućuje da odaberemo silu prednapinjanja koja
će za odabrani krak sile rezultirati takvim naprezanjima koja zadovoljavaju početno
zadane uvjete. U našem slučaju ćemo provjeriti, da li je odabrani broj natega i njemu
pripadajući krak sile unutar dopuštenog područja sile prednapinjanja. Dok je
prednapeti nosač u fazi transporta za njega moramo ispuniti sljedeće uvjete.

1. FAZA – TRANSPORT

Slika 3.5. – Naprezanja nosača u fazi transporta

𝑟𝑠𝑢𝑝∙𝑃𝑚0 𝑟𝑠𝑢𝑝 ∙𝑃𝑚0 ∙𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 𝑀𝑔𝑘1
- Gornji rub: − + = 𝜎𝑐,𝑡 ≤ 𝑓𝑐𝑡𝑚 vlak (3.1)
𝐴𝑐 𝑊𝑔 𝑊𝑔
𝑟𝑠𝑢𝑝∙𝑃𝑚0 𝑟𝑠𝑢𝑝 ∙𝑃𝑚0 ∙𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 𝑀𝑔𝑘1
- Donji rub: + − = 𝜎𝑐,𝑐 ≤ 0,6 ∙ 𝑓𝑐𝑘 tlak (3.2)
𝐴𝑐 𝑊𝑑 𝑊𝑑
U konačnom stanju uporabe naprezanja moraju ispunjavati slijedeće uvjete:

2. FAZA – UPORABA

Slika 3.6. – Naprezanja nosača u fazi uporabe

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑘 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 𝑘 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 ∙𝑧 𝑀𝑑,𝑛𝑠
- Gornji rub: − + = 𝜎′𝑐,𝑐 ≤ 0,45 ∙ 𝑓𝑐𝑘 tlak (3.3)
𝐴′𝑐 𝑊′𝑔 𝑊′𝑔
𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑘 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 𝑘 ∙ 𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙ 𝑃𝑚0 ∙𝑧 𝑀𝑑,𝑛𝑠
- Donji rub: + − = 𝜎′𝑐,𝑡 ≤ 0 𝑁⁄𝑚𝑚2 vlak (3.4)
𝐴′𝑐 𝑊′𝑑 𝑊′𝑑
Preformuliranjem izraza 1-4 dobivamo izraze koji nam služe za crtanje Magnelovih
pravaca koji predstavljaju odnose 1/𝑃𝑝𝑚0 i kraka sile prednapinjanja z.

1 𝑧
𝑘∙𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙(𝐴′ −𝑊′ )
1 𝑐 𝑔
iz (3.3) pravac 1 ≥ 𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
gornji rub – uporaba
𝑃𝑚0 𝑀
𝑑,𝑛𝑠
(0,45∙𝑓𝑐𝑘 − 𝑊′ )
𝑔

1 𝑧
𝑟𝑠𝑢𝑝 ∙(𝐴 − 𝑡𝑟𝑎𝑛 )
1 𝑐 𝑊𝑔
iz (3.1) pravac 2 ≥ 𝑀𝑔𝑘1 gornji rub – transport
𝑃𝑚0 (𝑓𝑐𝑡𝑚 − 𝑊 )
𝑔

1 𝑧
1 𝑘∙𝑟𝑖𝑛𝑓 ∙(𝐴′ +𝑊′ )
𝑐 𝑑
iz (3.4) pravac 3 ≥ 𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
donji rub – uporaba
𝑃𝑚0 𝑀
𝑑,𝑛𝑠
(𝜎′𝑐,𝑡 + 𝑊′ )
𝑑

1 𝑧
1 𝑟𝑠𝑢𝑝 ∙(𝐴 + 𝑡𝑟𝑎𝑛
𝑊𝑑
)
𝑐
iz (3.2) pravac 4 ≥ 𝑀𝑔𝑘1 donji rub – transport
𝑃𝑚0 (0,6∙𝑓𝑐𝑘 + 𝑊 )
𝑑

PRAVAC 1 (spregnuti presjek)

1 𝑧
1 0,85 ∙ 0,9 ∙ (14020,24 − 369972,75)
≥ 280894
∙ 105
𝑃𝑚0 (0,45 ∙ 5 − )
369972,75

1 1
- Točka 𝐴1 pravca 1 → 𝑧 = 0 𝑐𝑚 → = 3,660
𝑃𝑚0 𝑘𝑁
1 1
- Točka 𝐵1 pravca 1 → 𝑧 = 𝑘′𝑑 = 26,38 𝑐𝑚 → =0
𝑃𝑚0 𝑘𝑁
PRAVAC 2 (osnovni nosač)
1 𝑧
𝑡𝑟𝑎𝑛
1 1,1 ∙ (9820 − 260094,06 )
≥ 128964
∙ 105
𝑃𝑚0 (−0,41 − 260094,06 )

1 1
- Točka 𝐴2 pravca 2 → 𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 = 0 𝑐𝑚 → = −12,366
𝑃𝑚0 𝑘𝑁

1 1
- Točka 𝐵2 pravca 2 → 𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 = 𝑘𝑑 = 26,49 𝑐𝑚 → =0
𝑃𝑚0 𝑘𝑁

PRAVAC 3 (spregnuti presjek)

1 𝑧
1 0,85 ∙ 0,9 ∙ (14020,24 + 186812,63)
≥ 280894
∙ 105
𝑃𝑚0 (0 + )
186812,63

1 1
- Točka 𝐴3 pravca 3 → 𝑧 = 0 𝑐𝑚 → = 3,629
𝑃𝑚0 𝑘𝑁

1 1
- Točka 𝐵3 pravca 3 → 𝑧 = 𝑘′𝑑 = 26,38 𝑐𝑚 → = 10,813
𝑃𝑚0 𝑘𝑁

PRAVAC 4 (osnovni nosač)

1 𝑧
𝑡𝑟𝑎𝑛
1 1,1 ∙ (9820 + 133420,01)
≥ 128964
∙ 105
𝑃𝑚0 (0,6 ∙ 5 + 133420,01)

1 1
- Točka 𝐴4 pravca 4 → 𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 = 0 𝑐𝑚 → = 2,824
𝑃𝑚0 𝑘𝑁

1 1
- Točka 𝐵4 pravca 4 → 𝑧𝑡𝑟𝑎𝑛 = 𝑘𝑑 = 26,49𝑐𝑚 → = 8,330
𝑃𝑚0 𝑘𝑁
 Slika 3.7 – Dopušteno područje sile prednapinjanja – grafička metoda

- Provjera da li je potrebna sila prednapinjanja unutar dopuštenog područja:

1 1 1
= ∙ 105 = 21,42
𝑃𝑝,𝑚0,𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑜 4669,47 𝑘𝑁

𝑧 = 65,31 𝑐𝑚 → 𝑍𝐴𝐷𝑂𝑉𝑂𝐿𝐽𝐴𝑉𝐴

3.5. Rekapitulacija geometrijskih karakteristika idealnog poprečnog presjeka

Nakon što smo odredili potreban broj natega u poprečnom presjeku odredit ćemo
geometrijske karakteristike idealnog poprečnog presjeka u kojem će se uzeti u obzir i
čelik za prednapinjanje.

 Površina čelika za prednapinjanje.

∑ 𝐴𝑝 = 𝑛 ∙ 𝐴𝑝 = 3 ∙ 1200 = 3600 𝑚𝑚2

 Omjer modula elastičnosti čelika za prednapinjanje i betona

𝐸𝑃 195000
𝛼𝐸,𝑃 = = = 5,27
𝐸𝐶𝑀 37000
 Slika 3.8 – Idealni poprečni presjek

𝐴𝑖 = 𝐴′𝑐 + (𝛼𝐸𝑃 − 1) ∙ ∑ 𝐴𝑝 = 14020,24 + (5,27 − 1) ∙ 36,0 = 14173,96 𝑐𝑚2

𝐴′𝑐 ∙ 𝑦′𝑑 + (𝛼𝐸𝑃 − 1) ∙ ∑ 𝐴𝑃 ∙ 𝑦𝑃 14020,24 ∙ 83,06 + (5,27 − 1) ∙ 36,0 ∙ 17,75

𝑦𝑖𝑑 = =
𝐴𝐼 14173,96
→ 𝑦𝑖𝑑 = 82,35 𝑐𝑚

𝑦𝑖𝑔 = ℎ𝑢𝑘 − 𝑦𝑖𝑑 = 125 − 82,35 = 42,65 𝑐𝑚

2 2
𝐼𝑖 = 𝐼 ′ 𝑐 + 𝐴′ 𝑐 ∙ (𝑦 ′ 𝑑 − 𝑦𝑖𝑑 ) + (𝛼𝐸𝑃 − 1) ∙ [𝐼𝑃 + ∑ 𝐴𝑃 ∙ (𝑦𝑖𝑑 − 𝑦𝑝 ) ]

∑ 𝐴2𝑃
𝐼𝑃 =
4𝜋
𝐼𝑖 = 15516657,28 + 14020,24 ∙ (83,06 − 82,35)2 + (5,27 − 1)
36,02
∙[ + 36,0 ∙ (82,35 − 17,75)2 ]
4𝜋
= 15516657,28 + 7067,60 + 4,27 ∙ 150336,89
→ 𝐼𝑖 = 16165663,41 𝑐𝑚4

𝐼𝑖 𝑊𝑖𝑔
𝑊𝑖𝑑 = = 196304,35 𝑐𝑚3 → 𝑘𝑖𝑑 = = 26,74 𝑐𝑚
𝑦𝑖𝑑 𝐴𝑖

𝐼𝑖 𝑊𝑖𝑑
𝑊𝑖𝑔 = = 379030,8 𝑐𝑚3 → 𝑘𝑖𝑔 = = 13,85 𝑐𝑚
𝑦𝑖𝑔 𝐴𝑖

3.6. Vođenje natega

Natege se vode po paraboli u onoliko razina koliko imamo natega, u našem primjeru
to su 3 natege = 3 razine. Jednadžba parabole je dana izrazom
𝑥
𝑧𝑖 = 4 ∙ 𝑓𝑖 ∙ (𝜉 − 𝜉 2 ) ; 𝜉 = ,
𝑙𝑡𝑜𝑡

gdje je 𝑓𝑖 strelica parabole, a 𝑙𝑡𝑜𝑡 ukupna duljina nosača.

Iz najmanjih dopuštenih razmaka sidara dobijemo raspored natega na čelu nosača:

 razmak osi sidra do ruba presjeka = 0.165 m

 osni razmaka sidara = 0.290 m

Iz najmanjih dopuštenih razmaka zaštitnih cijevi natega = 0.080 m i nazivnog zaštitnog

sloja betona dobijemo raspored natega u polju (L/2) nosača.

Slika 1 – Strelice parabola

Strelice parabola:

𝑓1 = 0,170 𝑚

𝑓2 = 0,460 𝑚

𝑓3 = 0,590 𝑚
Ukupna duljina nosača:

𝑙𝑡𝑜𝑡 = 20,5 + 2 ∙ 0,35 = 21,20 𝑚

Kut nagiba 𝛼 tangente na parabolu računamo prema izrazu:

1 𝑥
𝑡𝑎𝑛𝛼 = 4 ∙ 𝑓𝑖 ∙ ( −2∙ 2 )
𝑙𝑡𝑜𝑡 𝑙𝑡𝑜𝑡

Vođenje natega u ovom trenutku iskazujemo tablicom sa sljedećim podacima:

𝑧𝑖 - ordinate parabola natega u relativnom koordinatnom sustavu [m]

𝑡𝑔𝛼 - kut nagiba tangente natege

𝑧𝑑𝑟,𝑖 - udaljenost težišne linije natege do donjeg ruba pop. presjeka [m]

𝑧𝑐𝑝 - udaljenost težišne linije natege do težišta osnovnog T - nosača [m]

Tablica 1 – Vođenje natega

Vođenje natega
Rezultati Os ležaja
x [m] 0 0,35 2,12 4,24 6,36 8,48 10,60
𝜉=x/ltot 0 0,017 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5
z1 [m] 0,0000 0,0078 0,0432 0,0768 0,1008 0,1152 0,1200
z2 [m] 0,0000 0,0279 0,1548 0,2752 0,3612 0,4128 0,4300
Z3[m] 0,0000 0,0377 0,2088 0,3712 0,4872 0,5568 0,5800
Kut nagiba tangente
tgα1 0,0226 0,0219 0,0181 0,0136 0,0091 0,0045 0,0000
tgα2 0,0811 0,0785 0,0649 0,4868 0,0325 0,0162 0,0000
tgα3 0,1094 0,1058 0,0875 0,0657 0,0438 0,0219 0,0000
Udaljenost težišne linije natege do donjeg ruba konstrukcije zdr
zdr1 [m] 0,2550 0,2472 0,2118 0,1782 0,1542 0,1398 0,1350
zdr2 [m] 0,5650 0,5371 0,4102 0,2898 0,2038 0,1522 0,1350
zdr3 [m] 0,8750 0,8373 0,6662 0,5038 0,3878 0,3182 0,2950
Udaljenost težišne linije natege do težišta presjeka T zcp
zcp1 [m] 0,4267 0,4345 0,4699 0,5035 0,5275 0,5419 0,5467
zcp2 [m] 0,1167 0,1446 0,2715 0,3919 0,4779 0,5295 0,5467
zcp3 [m] -0,1933 -0,1556 0,0155 0,1779 0,2939 0,3635 0,3867
Slika 2 - Plan vođenja natega
3.7. Gubici sile prednapinjanja

3.7.1. Gubitak sile prednapinjanja zbog elastične deformacije rasponskog sklopa

Natega 1 se prednapinje u presjeku 𝑥 = 0 𝑚, natega 2 u presjeku 𝑥 = 21,2 𝑚, a

natega 3 u presjeku 𝑥 = 0 𝑚. Znači, prednapinjanje se vrši naizmjenično na
pojedinim rubovima nosača tako da gubici zbog elastičnog skraćenja betona ostaju
zanemarivo mali. Elastično skraćenje uzima se u obzir u zapisniku prednapinjanja.

3.7.2. Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja

∆𝑃𝜇 (𝑥) = 𝑃0 ∙ (1 − 𝑒 −𝜇(𝜃+𝑘∙𝑥) )

gdje je za Dywidag natege 5912:

𝑘 = 0.005 𝑟𝑎𝑑/𝑚 - neželjeno vijuganje natege

µ = 0.19 - karakteristični koeficijent trenja

𝜃 - suma kutova planskog skretanja natege

2
𝜃𝑖 (𝑥) = 𝑥 ∙ 8 ∙ 𝑓𝑖 ⁄𝑙𝑡𝑜𝑡

𝜃1 (𝑥) = 𝑥 ∙ 8 ∙ 0,17⁄21,22 = 0,003026 ∙ 𝑥

𝜃2 (𝑥) = 𝑥 ∙ 8 ∙ 0,46⁄21,22 = 0,008188 ∙ 𝑥

𝜃3 (𝑥) = 𝑥 ∙ 8 ∙ 0,59⁄21,22 = 0,010502 ∙ 𝑥

Omjer predstavlja gubitak sile prednapinjanja od trenja /sile prednapinjanja:

∆𝑃𝜇 (𝑥)
= 1 − 𝑒 −𝜇(𝜃+𝑘∙𝑥)
𝑃0

Tablica 2 – Kutovi planskog skretanja natega

Presjek Natega 1 Natega 2 Natega 3

x [m] Θ1 [m-1] e-μ(θ+kx) Θ2 [m-1] e-μ(θ+kx) Θ3 [m-1] e-μ(θ+kx)
0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 1,00
ltot/2 = 10,60 0,0321 0,9840 0,0868 0,9738 0,1113 0,9690
ltot = 21,2 0,0642 0,968 0,1736 0,9483 0,2226 0,9389

Presjek x u ovoj tablici označava presjek u kojem se prednapinje. Za natege 1 i 3 to

je početak nosača, za nategu 2 to je kraj nosača.
3.7.3. Gubitak sile od prokliznuća klina

Prokliznućem klina smanjuje se početna sila prednapinjanja 𝑃𝑚0 u presjeku u kojem

se prednapinje za vrijednost ∆𝑃𝑠𝑙 uzduž duljine djelovanja prokliznuća klina 𝑙𝑠𝑙 . Na
kraju duljine 𝑙𝑠𝑙 djeluje početna sila prednapinjanja 𝑃𝑚0 (𝑥).

Kako bi se opisao tijek sile prednapinjanja duž natege potrebno je proračunati i

gubitak sile prednapinjanja ∆𝑃𝑠𝑙 i duljinu utjecaja prokliznuća klina.

Prokliznuće klina ćemo uzeti prema preporuci proizvođača natega:

∆𝑙𝑠𝑙 = 2 𝑚𝑚 = 0.002 𝑚 – za sve tipove natega

Slika 3 – Grafički prikaz utjecaja prokliznuća klina

Proračun utjecaja prokliznuća klina u trenutku 𝑡0

 neželjeno skretanje (valovitost natege) u 𝑙𝑡𝑜𝑡 /2:

𝑙𝑡𝑜𝑡 21,2
𝑘∙ = 0,005 ∙ = 0,053
2 2

 plansko skretanje (kut skretanja natege 𝑙𝑡𝑜𝑡 /2)iz prethodne tablice:

natega 1 → 𝜃1 = 0,0321
natega 2 → 𝜃2 = 0,0868
natega 3 → 𝜃3 = 0,1113
 odnos naprezanja u sredini raspona nakon gubitka od trenja i početnog
naprezanja čelika:

𝜎𝑝𝑛 (𝑙𝑡𝑜𝑡 ⁄2) 𝑙𝑡𝑜𝑡

∆= = 𝑒 −𝜇(𝜃+𝑘 2 )
𝜎𝑝0

natega 1 → ∆1 = 0,9855
natega 2 → ∆2 = 0,9763
natega 3 → ∆3 = 0,9723

 na naprezanje djeluje prokliznuće klina ∆𝑙𝑠𝑙 :

𝑙𝑡𝑜𝑡
∆𝑙𝑠𝑙 ∙ 𝐸𝑝 ∙ 2
𝑙𝑠𝑙 = √ 𝑙𝑡𝑜𝑡
𝜎𝑝𝑚 ∙ 𝜇 ∙ (𝜃𝑖 + 𝑘 ∙ )
2

𝜎𝑝𝑚 = 0,65 ∙ 𝑓𝑝𝑘 = 0,65 ∙ 1860 = 1209 𝑁⁄𝑚𝑚2

0,002 ∙ 195000 ∙ 10,60

𝑙𝑠𝑙1 = √ = 14,54 𝑚 < 𝑙𝑡𝑜𝑡
1209 ∙ 0,19 ∙ (0,0321 + 0,005 ∙ 10,60)

0,002 ∙ 195000 ∙ 10,60

𝑙𝑠𝑙2 = √ = 11,35 𝑚 < 𝑙𝑡𝑜𝑡
1209 ∙ 0,19 ∙ (0,0868 + 0,005 ∙ 10,60)

0,002 ∙ 195000 ∙ 10,60

𝑙𝑠𝑙3 = √ = 10,47 𝑚 < 𝑙𝑡𝑜𝑡
1209 ∙ 0,19 ∙ (0,1113 + 0,005 ∙ 10,60)

 naprezanje čelika za prednapinjanje na pomičnom (A) i nepomičnom (B’)

sidru proračunavaju se za slučaj 𝑙𝑠𝑙 < 𝑙𝑡𝑜𝑡

- naprezanje čelika za prednapinjanje nakon uklanjanja preše:

𝜎𝑝𝑚 (𝐴) = ∆ ∙ 𝜎𝑝𝑚

𝑙𝑠𝑙
𝜎𝑝𝑚 (𝐵′) = 𝜎𝑝𝑚 (𝐴) + 2 ∙ [𝜎𝑝𝑚 − 𝜎𝑝𝑚 (𝐴)] ∙
𝑙𝑡𝑜𝑡

- naprezanje čelika za prednapinjanje u trenutku prenapinjanja

𝜎𝑝0 (𝐴) = 2 ∙ 𝜎𝑝𝑚 (𝐵 ′ ) − 𝜎𝑝𝑚 (𝐴)

𝜎𝑝0 (𝐵) = 𝜎𝑝𝑚 (𝐵 ′ )
 - provjera:

[𝜎𝑝0 (𝐴) − 𝜎𝑝𝑚 (𝐴)] 𝑙𝑠𝑙

∆𝑙𝑠𝑙,𝑐𝑎𝑙𝑐 = ∙ = ∆𝑙𝑠𝑙,𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑜
𝐸𝑝 2

NATEGA 1:

𝜎𝑝𝑚 (𝐴) = 0,9855 ∙ 1209 = 1191,47 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚0

14,54
𝜎𝑝𝑚 (𝐵′) = 1191,47 + 2 ∙ [1209 − 1191,47] ∙ = 1215,52 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥
21,2

𝜎𝑝0 (𝐴) = 2 ∙ 1215,52 − 1191,47 = 1239,57 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥

(1239,57 − 1191,47) 14,54

∆𝑙𝑠𝑙,𝑐𝑎𝑙𝑐 = ∙ = 0,00179 = 1,79 𝑚𝑚 ≈ ∆𝑙𝑠𝑙,𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑜 = 0,002 𝑚
195000 2
NATEGA 2:

𝜎𝑝𝑚 (𝐴) = 0,9763 ∙ 1209 = 1180,35 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚0

11,35
𝜎𝑝𝑚 (𝐵′) = 1180,35 + 2 ∙ [1209 − 1180,35] ∙ = 1211,03 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥
21,2

𝜎𝑝0 (𝐴) = 2 ∙ 1211,03 − 1180,35 = 1241,70 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥

(1241,70 − 1180,35) 11,35

∆𝑙𝑠𝑙,𝑐𝑎𝑙𝑐 = ∙ = 0,00179 = 1,79 𝑚𝑚 ≈ ∆𝑙𝑠𝑙,𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑜 = 0,002 𝑚
195000 2
NATEGA 3:

𝜎𝑝𝑚 (𝐴) = 0,9723 ∙ 1209 = 1175,51 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚0

10,47
𝜎𝑝𝑚 (𝐵′) = 1175,51 + 2 ∙ [1209 − 1175,51 ] ∙ = 1208,6 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥
21,2

𝜎𝑝0 (𝐴) = 2 ∙ 1208,6 − 1175,51 = 1241,67 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 𝜎𝑝𝑚,0,𝑚𝑎𝑥

(1241,67 − 1175,51 ) 10,47

∆𝑙𝑠𝑙,𝑐𝑎𝑙𝑐 = ∙ = 0,00178 = 1,78 𝑚𝑚 ≈ ∆𝑙𝑠𝑙,𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑜 = 0,002 𝑚
195000 2

Sile prednapinjanja dobijemo iz naprezanja pomnoženih sa površinom natega (𝐴𝑝 ) i

crtamo tijek sile prednapinjanja
 Tablica 3 – Sile prednapinjanja za sve natege

Natega 1 Natega 2 Natega 3

lsl,i 14,54 [m] 11,35 [m] 10,47 [m]
σpm(A) 1191,47 N/mm2 1180,35 N/mm2 1175,51 N/mm2
σpm(B') 1215,52 N/mm2 1211,03 N/mm2 1208,6 N/mm2
σp0(A) 1239,57 N/mm2 1241,70 N/mm2 1241,67 N/mm2
∆lsl,calc 1,79 [mm] 1,79 [mm] 1,78 [mm]
Ppm(A) 1429,76 [kN] 1416,42 [kN] 1410,61 [kN]
Ppm(B) 1458,62 [kN] 1453,24 [kN] 1450,32 [kN]
Pp0(A) 1487,48 [kN] 1490,04 [kN] 1490,0 [kN]

Slika 4 - Grafički prikaz gubitaka od prokliznuća klina za sve natege

3.7.4. Gubici od puzanja, skupljanja i relaksacije čelika za prednapinjanje

 𝐸
𝜀𝑐𝑠 ∙ 𝐸𝑃 + 0,8 ∙ ∆𝜎𝑝𝑟 + 𝐸 𝑃 ∙ 𝜑(𝑡, 𝑡0 ) ∙ 𝜎𝐶,𝐶𝑃
𝐶𝑀
∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 = 𝐸𝑃 𝐴𝑃 𝐴𝐶 2 [1 + 0,8 ∙ 𝜑(𝑡, 𝑡0 )]
1+𝐸 ∙ 𝐴 ∙ (1 + ∙ 𝑧𝐶𝑃 )∙
𝐶𝑀 𝐶 𝐼𝐶

Pretpostavljamo:

- sila prednapinjanja unosi se nakon 30 dana u nosače, oni se montiraju i dobetonira

se kolnička ploča

- nakon 85 dana postavlja se hidroizolacija, asfalt i pješačke staze

- određuju se vremenski gubici za: 𝑡 = 85 𝑑 i 𝑡 = ∞

- proračun se provodi za beton nosača C50/60

Ulazni podaci

- starost kod 1. nanošenja opterećenja:𝑡0 = 30 𝑑𝑎𝑛𝑎

- starost kod nanošenja konačne stalne težine: 𝑡 = 85 𝑑𝑎𝑛𝑎

- relativna vlažnost okoliša: 𝑅𝐻 = 80%

- tlačna čvrstoća betona C50/60: 𝑓𝑐𝑚 = 𝑓𝑐𝑘 + 8 = 58 𝑁/𝑚𝑚2

- srednji polumjer spregnutog presjeka:

2 ∙ 𝐴′𝑐 2 ∙ 𝐴′𝑐 2 ∙ 14020,24

ℎ0 = = = = 40,4 𝑐𝑚 = 404 𝑚𝑚
𝑢 2 ∙ (𝑏𝑝𝑙 + ℎ𝑢𝑘 ) 2 ∙ (222 + 125)

 Puzanje

- koeficijent puzanja: 𝜑(𝑡, 𝑡0 ) = 𝜑0 ∙ 𝛽𝑐 (𝑡, 𝑡0 )

- osnovna vrijednost: 𝜑0 = 𝜑𝑅𝐻 ∙ 𝛽(𝑓𝑐𝑚 ) ∙ 𝛽(𝑡0 )
- koeficijenti tlačne čvrstoće betona:
𝛼1 = (35⁄𝑓𝑐𝑚 )0.7 = (35⁄58)0.7 = 0,702
𝛼2 = (35⁄𝑓𝑐𝑚 )0.2 = (35⁄58)0.2 = 0,904
𝛼3 = (35⁄𝑓𝑐𝑚 )0.5 = (35⁄58)0.5 = 0,777
16,8 16,8
𝛽(𝑓𝑐𝑚 ) = = = 2,206
√𝑓𝑐𝑚 √58

- koeficijent vlažnosti zraka (za 𝑓𝑐𝑚 > 35 𝑀𝑃𝑎):

 𝑅𝐻 80
1 − 100 1 − 100
𝜑𝑅𝐻 = [1 + ∙ 𝛼1 ] ∙ 𝛼2 = [1 + 3 ∙ 0,702] ∙ 0,904 = 1,076
0,1 ∙ 3√ℎ0 0,1 ∙ √404

- koeficijent starosti betona u trenutku nanošenja opterećenja:

1
𝛽(𝑡0 ) =
0,1 + 𝑡00,2
- uvrštavanjem se dobiva osnovna vrijednost koeficijenata puzanja za:
1
𝑡0 = 30𝑑 → 𝛽(𝑡0 ) = = 0,482 → 𝜑0 = 1,144
0,1 + 300,2
1
𝑡0 = 85𝑑 → 𝛽(𝑡0 ) = = 0,395 → 𝜑0 = 0,938
0,1 + 850,2

- koeficijent vremenskog puzanja:

0,3
(𝑡 − 𝑡0 )
𝛽𝑐 (𝑡0 ) = [ ]
𝛽𝐻 + (𝑡 − 𝑡0 )

- koeficijent ovisan o relativnoj vlažnosti (za 𝑓𝑐𝑚 > 35 𝑀𝑃𝑎):

𝑅𝐻 18
𝛽𝐻 = 1,5 ∙ [1 + (1,2 ∙ ) ] ∙ ℎ0 + 250 ∙ 𝛼3 ≤ 1500 ∙ 𝛼3
100

80 18
𝛽𝐻 = 1,5 ∙ [1 + (1,2 ∙ ) ] ∙ 422 + 250 ∙ 0,777 ≤ 1500 ∙ 0,777
100

𝛽𝐻 = 1130,84 ≤ 1165,5
0,3
(85 − 30)
𝑡 = 85𝑑 → 𝛽𝐶 (85,30) = [ ] = 0,398
1130,84 + (85 − 30)

𝑡 = ∞ → 𝛽𝑐 (∞, 85) = 1,0

- vrijednosti koeficijenata puzanja:

𝑡 = 85𝑑 → 𝜑(85,30) = 1,144 ∙ 0,398 = 0,455

𝑡 = ∞ → 𝜑(∞, 85) = 0,938 ∙ 1,0 = 0,938

  Skupljanje

- ukupno skupljanje: 𝜀𝑐𝑠 = 𝜀𝑐𝑑 + 𝜀𝑐𝑎

 autogena deformacija skupljanja:

𝜀𝑐𝑎 (𝑡) = 𝜀𝑐𝑎 (∞) ∙ 𝛽𝑎𝑠 (𝑡)

𝜀𝑐𝑎 (∞) = 2,5 ∙ [𝑓𝑐𝑘 − 10] ∙ 10−6
𝜀𝑐𝑎 (∞) = 2,5 ∙ [50 − 10] ∙ 10−6 = 10 ∙ 10−5
𝛽𝑎𝑠 (𝑡) = 1 − 𝑒𝑥𝑝[−0,2 ∙ 𝑡 0,5 ]
0,5
𝑡 = 85 𝑑 → 𝛽𝑎𝑠 (85) = 1 − 𝑒 [−0,2∙85 ] = 0,842
𝑡 = ∞ 𝑑 → 𝛽𝑎𝑠 (∞) = 1 − 𝑒 [−∞] = 1,0
𝜀𝑐𝑎 (85) = 10 ∙ 10−5 ∙ 0,842 = 8,42 ∙ 10−5
𝜀𝑐𝑎 (∞) = 10 ∙ 10−5 ∙ 1,00 = 10 ∙ 10−5

 skupljanje isušivanjem:

- Konačna vrijednost: 𝜀𝑐𝑑,∞ = 𝜀𝑐𝑑,0 ∙ 𝑘ℎ

- Za srednji polumjer presjeka ℎ0 = 422 𝑚𝑚 → 𝑘ℎ = 0,7305

Tablica 4 – Koeficijent 𝑘ℎ ovisan o srednjem polumjeru presjeka ℎ0 [EN 1992-1-1]

h0 kh
100 1,00
200 0,85
300 0,75
≥500 0,70

- Osnovna vrijednost:

𝜀𝑐𝑑,0 = 0,85 ∙ [(220 + 110 ∙ 𝛼𝑑𝑠,1 ) ∙ 𝑒 (−𝛼𝑑𝑠,2 ∙𝑓𝑐𝑚 ⁄10) ] ∙ 10−6 ∙ 𝛽𝑅𝐻

- Koeficijenti za razred N cementa (CEM II 32.5R)

𝛼𝑑𝑠,1 = 4
𝛼𝑑𝑠,2 = 0,12

- Utjecaj vlažnosti zraka:

𝑅𝐻 3 80 3
𝛽𝑅𝐻 = 1,55 ∙ [1 − ( ) ] = 1,55 ∙ [1 − ( ) ] = 0,756
100 100
 - Osnovna vrijednost:

𝜀𝑐𝑑,0 = 0,85 ∙ [(220 + 110 ∙ 4) ∙ 𝑒 (−0,12∙58⁄10) ] ∙ 10−6 ∙ 0,756

𝜀𝑐𝑑,0 = 21,1 ∙ 10−5

- Razvoj deformacije skupljanja sušenjem:

𝜀𝑐𝑑 (𝑡) = 𝛽𝑑𝑠 ∙ (𝑡 − 𝑡𝑠 ) ∙ 𝜀𝑐𝑑,0 ∙ 𝑘ℎ

t -starost betona u promatranom trenutku

ts – starost betona u trenutku počinjanja isušivanja

- Koeficijent koji opisuje vremenski tijek skupljanja:

(𝑡 − 𝑡𝑠 )
𝛽𝑑𝑠 (𝑡 − 𝑡𝑠 ) =
(𝑡 − 𝑡𝑠 ) + 0,04 ∙ √ℎ03

(85 − 30)
𝛽𝑑𝑠 (85 − 30) = = 0,137
(85 − 30) + 0,04 ∙ √4223

𝛽𝑑𝑠 (𝑡 → ∞) = 1,0

- Razvoj deformacije skupljanja sušenjem:

𝜀𝑐𝑑 (85) = 0,137 ∙ 21,1 ∙ 10−5 ∙ 0,7305 = 2,11 ∙ 10−5

𝜀𝑐𝑑 (∞) = 1,0 ∙ 21,1 ∙ 10−5 ∙ 0,7305 = 15,41 ∙ 10−5

- Ukupno skupljanje:

𝑡 = 85 𝑑 → 𝜀𝑐𝑠 (85) = 𝜀𝑐𝑑 (85) + 𝜀𝑐𝑎 (85) = 2,11 ∙ 10−5 + 8,42 ∙ 10−5 = 10,53 ∙ 10−5

𝑡 = ∞ 𝑑 → 𝜀𝑐𝑠 (∞) = 𝜀𝑐𝑑 (∞) + 𝜀𝑐𝑎 (∞) = 15,41 ∙ 10−5 + 10 ∙ 10−5 = 25,41 ∙ 10−5
  Relaksacija čelika za prednapinjanje

- za svaki primijenjeni čelik za prednapinjanje mjerodavni gubici od relaksacije

uzimaju se iz tehničkih dopuštenja (max 2,5% nakon 1000 sati pri 0,7f pk)

- uzimamo gubitak naprezanja nakon 2040 sati (za 𝑡 = 85 𝑑) na osnovnom

nosaču i 5·105 sati (𝑡 → ∞) na spregnutom presjeku

 gubici u polju, 𝑡 = 85 𝑑

- ulazne vrijednosti za osnovni nosač:

𝐸𝑃
𝛼𝑃 = = 5,27
𝐸𝑐𝑚

∑ 𝐴𝑝 = 3 ∙ 1200 = 3600 𝑚𝑚2 = 36,0 𝑐𝑚2

𝐴𝑐 = 9820 𝑐𝑚2 ; 𝐼𝑐 = 9259348,53 𝑐𝑚4 ; 𝑧𝑐𝑝 = 51,65𝑐𝑚

- srednje naprezanje u zamjenskoj (težišnoj nategi), sile nakon trenutnih

gubitaka:

𝐿
∑ 𝑃𝑝𝑚,𝑖 ( )
2
𝜎𝑝𝑚0 =
∑ 𝐴𝑃

𝐿 𝐿 𝐿 𝐿
∑ 𝑃𝑝𝑚,𝑖 ( ) 𝑃𝑝𝑚,1 (2) + 𝑃𝑝𝑚,2 (2) + 𝑃𝑝𝑚,3 (2)
2
𝜎𝑝𝑚0 = =
∑ 𝐴𝑃 ∑ 𝐴𝑃
1457,00 + 1466,78 + 1470,16 4393,94
= =
3 ∙ 1200 3600
→ 𝜎𝑝𝑚0 = 1220,54 𝑁⁄𝑚𝑚2

𝜎𝑝𝑚0 1220,54
= = 0,649
𝑓𝑝𝑘 1880

- gubitak naprezanja uslijed opuštanja (relaksacije) nakon 85 dana:

2040 0,75∙(1−0,649)
9,1∙0,649
∆𝜎𝑝𝑟,85 = 𝜎𝑝𝑚0 ∙ [0,66 ∙ 2,5 ∙ 𝑒 ( ) ∙ 10−5 ] =
1000
= 1220,51 ∙ 0,00731 = 8,92 𝑁⁄𝑚𝑚2
  gubici u polju, 𝑡 = ∞

- ulazne vrijednosti za spregnuti nosač:

𝐴′𝑐 = 14020,24 𝑐𝑚2

𝐼′𝑐 = 15516657,28 𝑐𝑚4

𝑧′𝑐𝑝 = 𝑧𝑐𝑝 + (𝑦′𝑑 − 𝑦𝑑 ) = 65,31 𝑐𝑚

- srednje naprezanje u zamjenskoj (težišnoj nategi), sile nakon trenutnih

gubitaka:

𝜎𝑝𝑚0 = 1220,51 𝑁⁄𝑚𝑚2

𝜎𝑝𝑚0 1220,51
= = 0,649
𝑓𝑝𝑘 1880

- gubitak naprezanja uslijed opuštanja (relaksacije) nakon ∞ dana:

9,1∙0,649
500000 0,75∙(1−0,649)
∆𝜎𝑝𝑟,∞ = 𝜎𝑝𝑚0 ∙ [0,66 ∙ 2,5 ∙ 𝑒 ( ) ∙ 10−5 ] =
1000

= 1220,51 ∙ 0,0311 = 37,96 𝑁⁄𝑚𝑚2

 Ukupni vremenski gubitci sile prednapinjanja

 gubici u polju, 𝑡 = 85 𝑑

- naprezanje u betonskom presjeku od vlastite težine nosača i dobetonirane

ploče u visini natege: 𝜎𝑐,𝑄𝑃 = 𝜎𝑐𝑔 + 𝜎𝑐𝑝,0

𝐼𝑐 9259348,53
𝑤𝑐𝑝 = = = 179271,03 𝑐𝑚3
𝑧𝑐𝑝 51,65

𝑀𝑔𝑘1 + 𝑀𝑔𝑘2 1289,64 + 599,91

𝜎𝑐𝑔 = = = 10,54 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝑊𝑐𝑝 179271,03
- naprezanje u betonskom presjeku od prednapinjanja:

𝑃𝑝𝑚0 𝑀𝑝𝑚0
𝜎𝑐𝑝0 = +
𝐴𝑐 𝑊𝑐𝑝

1457,00 + 1466,78 + 1470,16 (1457,00 + 1466,78 + 1470,16) ∙ 51,64

𝜎𝑐𝑝0 = +
9820 179271,03

𝜎𝑐𝑝 = 17,13 𝑁⁄𝑚𝑚2

- gubitak sile prednapinjanja od puzanja, skupljanja i relaksacije čelika u

trenutku 𝑡 = 85 𝑑𝑎𝑛𝑎

𝐸
𝜀𝑐𝑠 (85) ∙ 𝐸𝑃 + 0,8 ∙ ∆𝜎𝑝𝑟 + 𝐸 𝑃 ∙ 𝜑(85,30) ∙ (𝜎𝑐𝑔 + 𝜎𝑐𝑝,0 )
𝐶𝑀
∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = 85) = 𝐸𝑃 𝐴𝑃 𝐴𝐶 2
1+𝐸 ∙ 𝐴 ∙ (1 + ∙ 𝑧𝐶𝑃 ) ∙ [1 + 0,8 ∙ 𝜑(85,30)]
𝐶𝑀 𝐶 𝐼𝐶

−10,53 ∙ 10−5 ∙ 195000 − 0,8 ∙ 8,92 + 5,27 ∙ 0,455 ∙ (10,54 − 17,13)

∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = 85) = 36,0 9820
1 + 5,27 ∙ 9820 ∙ (1 + 9259348,53 ∙ 51,652 ) ∙ [1 + 0,8 ∙ 0,455]

−43,47
∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = 85) = = −39,16 𝑁⁄𝑚𝑚2
1,1101

→ to odgovara gubitku sile prednapinjanja:

∆𝜎𝑝 −39,16
(𝑡 = 85) = = −3,21 %
𝜎𝑝𝑚0 1220,51
  gubici u polju, 𝑡 = ∞

- naprezanje u betonskom presjeku od nazovistalne kombinacije u visini

natege:

𝐼′𝑐 15516657,28
𝑤′𝑐𝑝 = = = 237584,71 𝑐𝑚3
𝑧′𝑐𝑝 65,31

𝑝𝑜𝑙𝑗𝑒
𝑀𝑑,𝑛𝑠 280894
𝜎𝑐𝑔 = = = 11,82 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝑊′𝑐𝑝 237584,71

- naprezanje od prednapinjanja:

𝑃𝑝𝑚0 𝑀𝑝𝑚0
𝜎𝑐𝑝0 = +
𝐴′𝑐 𝑊′𝑐𝑝

1457,00 + 1466,78 + 1470,16 (1457,00 + 1466,78 + 1470,16) ∙ 65,31

𝜎𝑐𝑝0 = +
14020,24 237584,71
𝜎𝑐𝑝0 = 15,21 𝑁⁄𝑚𝑚2

- gubitak sile prednapinjanja od puzanja, skupljanja i relaksacije čelika u

trenutku 𝑡 = ∞

𝐸
𝜀𝑐𝑠 (∞) ∙ 𝐸𝑃 + 0,8 ∙ ∆𝜎𝑝𝑟 + 𝐸 𝑃 ∙ 𝜑(∞, 85) ∙ (𝜎𝑐𝑔 + 𝜎𝑐𝑝,0 )
𝐶𝑀
∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = ∞) = 𝐸𝑃 𝐴𝑃 𝐴′ 𝐶 2
1+𝐸 ∙ 𝐴′ ∙ (1 + ∙ 𝑧𝐶𝑃 ) ∙ [1 + 0,8 ∙ 𝜑(∞, 85)]
𝐶𝑀 𝐶 𝐼′ 𝐶

−25,41 ∙ 10−5 ∙ 195000 − 0,8 ∙ 37,96 + 5,27 ∙ 0,938 ∙ (11,82 − 15,21)

∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = ∞) = 36,0 14020,24
1 + 5,27 ∙ 14020,24 ∙ (1 + 15516657,28 ∙ 65,312 ) ∙ [1 + 0,8 ∙ 0,938]
 −96,68
∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 (𝑡 = ∞) = = −86,70 𝑁⁄𝑚𝑚2
1,1151

→ to odgovara gubitku sile prednapinjanja:

∆𝜎𝑝 −86,70
(𝑡 = 85) = = −7,10 %
𝜎𝑝𝑚0 1220,51

∆𝑃𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 = ∆𝜎𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 ∙ 𝐴𝑝,𝑖 = 86,70 ∙ 1200 = 104,04 𝑘𝑁

- srednja vrijednost sile prednapinjanja natega u sredini raspona u trenutku

𝑡 = ∞:

𝑃𝑝𝑚,∞,1 = 𝑃𝑝𝑚,1 + ∆𝑃𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 = 1457,00 − 104,04 = 1352,96 𝑘𝑁

𝑃𝑝𝑚,∞,2 = 𝑃𝑝𝑚,2 + ∆𝑃𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 = 1466,78 − 104,04 = 1362,74 𝑘𝑁

𝑃𝑝𝑚,∞,3 = 𝑃𝑝𝑚,3 + ∆𝑃𝑝,𝑐+𝑠+𝑟 = 1470,16 − 104,04 = 1366,12 𝑘𝑁

4. Dimenzioniranje prednapetog nosača – granično stanje
nosivosti
4.1. Sila prednapinjanja

U ovom primjeru prednapinjanje se promatra kao rezna sila. Za dokaze nosivosti sila
prednapinjanja u trenutku 𝑡 = ∞ uzima se kao normalna sila.

Parcijalni koeficijent sigurnosti za prednapinjanje: 𝛾𝑃 = 1,0

Proračunska vrijednost sile prednapinjanja u polju (L/2) za dokaz savijanja s

uzdužnom silom:

𝑃𝐸𝑑,1 = 𝑃𝑝𝑚,∞,1 ∙ 𝛾𝑃 = 1352,96 𝑘𝑁

𝑃𝐸𝑑,2 = 𝑃𝑝𝑚,∞,2 ∙ 𝛾𝑃 = 1362,74 𝑘𝑁

𝑃𝐸𝑑,3 = 𝑃𝑝𝑚,∞,3 ∙ 𝛾𝑃 = 1366,12 𝑘𝑁

Proračunska vrijednost sile prednapinjanja na osloncu, za dokaz za poprečnu silu:

Sila prednapinjanja na osloncu u trenutku 𝑡 = ∞ na lijevom osloncu (pretpostavka je,

da su vremenski gubici na osloncu jednaki onima u sredini):

𝑃𝑝𝑚,∞,1 (𝑥 = 0,0 𝑚) = 1429,76 − 104,04 = 1325,72𝑘𝑁

𝑃𝑝𝑚,∞,2 (𝑥 = 20,9 𝑚) = 1453,24 − 104,04 = 1349,20 𝑘𝑁

𝑃𝑝𝑚,∞,3 (𝑥 = 0,0 𝑚) = 1410,61 − 104,04 = 1306,57 𝑘𝑁

Nagib tangente natege u osi ležaja:

Natega 1: 𝑡𝑎𝑛𝛼1 = 0,0219 → 𝛼1 = 1,25°

Natega 2: 𝑡𝑎𝑛𝛼2 = 0,0785 → 𝛼2 = 4,49°

Natega 3: 𝑡𝑎𝑛𝛼3 = 0,1058 → 𝛼3 = 6,04°

Komponente reznih sila za proračun

Pojednostavljeno kažemo, da je ležajna os 𝑥 = 0 (tj. Iznos sile prednapinjanja je

približno jednak na čelu nosača i nad osloncem)

Tablica 4.1 - Komponente reznih sila za proračun

Pm∞,i [kN] αi [°] Np [kN] Vp [kN]

Natega 1 -1325,72 1,25 -1325,40 -28,92
Natega 2 -1349,20 4,49 -1345,06 -105,62
Natega 3 -1306,57 6,04 -1299,32 -137,48
4.2. Provjera nosivosti za otkazivanje bez najave

Ugradnjom najmanje potrebne uzdužne armature zadovoljava se provjera nosivosti

za otkazivanje bez najave u slučaju otkazivanja natega. Najmanja armatura
osigurava pojavu pukotina koje najavljuju otkazivanje konstrukcije.

Konstrukcijska pod-površinska armatura ugrađuje se na razmaku od 20 cm, a

promjer mora biti 𝑑𝑠 ≥ 10 𝑚𝑚.

Moment pojave pukotina pokriva se čelikom za armiranje sa sigurnošću 1.0, uz

pretpostavku da je prednapinjanje potpuno otkazalo (da bismo bili na strani sigurnosti
uzima se donja vrijednost karakteristične vlačne čvrstoće betona 𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05(srednja
𝑓𝑐𝑡𝑚 ; gornja 𝑓𝑐𝑡𝑘,0.95)

𝑀𝑟,𝑟𝑒𝑝 = 𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05 ∙ 𝑊𝐶

Najmanja površina armature za otkazivanje bez najave:

𝑀𝑟,𝑟𝑒𝑝 𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05 ∙ 𝑊𝐶,𝑖

𝐴𝑠 = =
𝑓𝑦𝑘 ∙ 𝑧𝑠 𝑓𝑦𝑘 ∙ 𝑧𝑠

- Za beton C50/60 → 𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05 = 2,9 𝑁⁄𝑚𝑚2

- Za čelik za armiranje → 𝑓𝑦𝑘 = 500 𝑁⁄𝑚𝑚2

- Uz odabrani nazivni zaštitni sloj betona za čelik za armiranje 𝑐𝑛𝑜𝑚 = 55 𝑚𝑚,

odabrani zaštitni sloj betona za spone (vilice Ø = 10𝑚𝑚):

𝑐𝑠𝑝𝑜𝑛𝑎 = 𝑐𝑛𝑜𝑚 − Ø𝑠𝑝𝑜𝑛𝑎 = 55 − 10 = 45 𝑚𝑚

- Statička visina s obzirom na nenapetu armaturu (uz pretpostavljeni promjer glavne

armature Ø = 20𝑚𝑚:

2
𝑑 = 125 − 4,5 − 1 − = 118,5 𝑐𝑚
2
- Krak sile za GSN obzirom na armaturu može se pretpostaviti: 𝑧𝑠 = 0.9𝑑:

𝑧𝑠 = 0,9𝑑 = 0,9 ∙ 118,5 = 106,65 𝑐𝑚

- Momenti otpora idealnog poprečnog presjeka:

𝑊𝑖𝑔 = 379030,8 𝑐𝑚3 ; 𝑊𝑖𝑑 = 196304,35 𝑐𝑚3

U polju treba predvidjeti najmanju armatura za otkazivanje bez najave (ova se

armatura ugrađuje na donjem rubu hrpta i mora se prevesti preko oslonca):

𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05 ∙ 𝑊𝑖,𝑑 2,9 ∙ 196304,35

𝑚𝑖𝑛𝐴𝑠𝑑 = = = 10,68 𝑐𝑚2
𝑓𝑦𝑘 ∙ 𝑧𝑠 500 ∙ 106,65
 Odabrano: 4𝜙20 → 𝐴𝑠,𝑜𝑑 = 12,57 𝑐𝑚2

Nad ležajem izvodimo kontinuitetnu ploču i nad osloncem je u nju potrebno ugraditi
najmanju armaturu za otkazivanje bez najave:

𝑓𝑐𝑡𝑘,0.05 ∙ 𝑊𝑖,𝑔 2,9 ∙ 379030,8

𝑚𝑖𝑛𝐴𝑠𝑑 = = = 20,61 𝑐𝑚2
𝑓𝑦𝑘 ∙ 𝑧𝑠 500 ∙ 106,65

Odabrano: 𝜙20/15 𝑐𝑚 → 𝐴𝑠,𝑜𝑑 = 20,94 𝑐𝑚2

4.3. Dimenzioniranje presjeka u polju – savijanje s uzdužnom silom

U ovom primjeru sila prednapinjanja se uzima kao uzdužna sila koja djeluje u osi
natege. Dimenzioniranje se provodi za najnepovoljniji presjek u sredini raspona (L/2).

Statička visina presjeka d (udaljenost težišta nenapete armature do donjeg ruba je

6,5 cm, a udaljenost težišta natega do donjeg ruba 17,75 cm):

𝐴𝑠 ∙ 6,5 + 𝐴𝑝 ∙ 17,75 12,57 ∙ 6,5 + 36,0 ∙ 17,75

𝑑 = ℎ𝑢𝑘 − ( ) = 125 − ( ) = 110,16 𝑐𝑚
𝐴𝑠 + 𝐴𝑝 12,57 + 36,0

Za poprečni presjek u polju (l/2) tlačna zona se nalazi na gornjem djelu presjeka.
Moguća su tri položaja neutralne osi (tj. visine tlačne zone):

a) neutralna os se nalazi u pojasnici idealnog poprečnog presjeka

b) neutralna os se nalazi točno na spoju hrpta s pojasnicom idealnog pop. presjeka
c) neutralna os se nalazi u hrptu idealnog poprečnog presjeka
 Slika 4.1 - Izmjere pojednostavljenog pravokutnog poprečnog presjeka

U ovom trenutku ćemo pretpostaviti da se neutralna os nalazi na spoju hrpta s

pojasnicom idealnog poprečnog presjeka pa je visina tlačne zone x:

𝑥 = 𝑑𝑝𝑜𝑗𝑎𝑠𝑛𝑖𝑐𝑎 + 𝑑𝑝𝑙𝑜č𝑎 = 45 𝑐𝑚

Ukoliko se neutralna os nalazi unutar područja pojasnice idealni T presjek možemo

dimenzionirati kao pojednostavljeni pravokutni poprečni presjek.

Računamo težište tlačne zone betonskog presjeka

20 ∙ 202 ∙ 10 + 25 ∙ 200 ∙ 32,5

𝑧𝑠 = = 22,44 𝑐𝑚
20 ∙ 202 + 25 ∙ 200

ℎ𝑖 = 2 ∙ 𝑧𝑠 = 2 ∙ 22,44 = 44,88 𝑐𝑚

20 ∙ 202 + 25 ∙ 200
𝑏𝑖 = = 201,43 𝑐𝑚
44,88

Izmjere pojednostavljenog pravokutnog poprečnog presjeka:

𝑏𝑖 /ℎ/𝑑 = 201,43/125/110,16
Rezne sile:

Moment savijanja od pojedinih natega u odnosu na os ukupne armature 𝑀𝐸𝑑,𝑝 :

𝑀𝐸𝑑,𝑝 = 𝑃𝐸𝑑,1 ∙ 𝑦𝑠1 + 𝑃𝐸𝑑,2 ∙ 𝑦𝑠2 + 𝑃𝐸𝑑,3 ∙ 𝑦𝑠3

𝑀𝐸𝑑,𝑝 = 1352,96 ∙ (12,75 − 14,84) + 1362,74 ∙ (12,75 − 14,84) + 1366,12

∙ (27,75 − 14,84) = 119,61 𝑘𝑁𝑚

Slika 4.2 - Moment savijanja od natega u odnosu na os ukupne armature

Računski moment savijanja u l/2:

𝑀𝐸𝑑,𝑠 = 1,35 ∙ (𝑀𝑔𝑘1 + 𝑀𝑔𝑘2 + 𝑀𝑔𝑘3 ) + 𝑀𝐸𝑑,𝑝 + 1,50 ∙ (𝑀𝑞 + 𝑀𝑄 )

𝑀𝐸𝑑,𝑠 = 1,35 ∙ (1289,64 + 599,91 + 405,02) + 119,61 + 1,50

∙ (836,3 + 1735,55) → 𝑀𝐸𝑑,𝑠 = 7115,55 𝑘𝑁𝑚

Za bezdimenzionalni moment savijanja:

𝑀𝐸𝑑,𝑠 711555,45
𝜇𝐸𝑑,𝑠 = = = 0,0874
𝑏𝑖 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑐𝑑 201,43 ∙ 110,162 ∙ 3,33
2

Za 𝜇𝑅𝑑 = 0,088

𝜉 = 0,138 𝜁 = 0,943 𝜀𝑠1 = 20,00 ‰ 𝜀𝑐 = −3,2 ‰

 𝑧 = 𝜁 ∙ 𝑑 = 0,943 ∙ 110,16 = 103,88 𝑐𝑚

𝑥 = 𝜉 ∙ 𝑑 = 0,138 ∙ 110,16 = 15,20 𝑐𝑚

Radimo provjeru (ravnoteža unutrašnjih i djelujućih sila):

𝑀𝐸𝑑,𝑠
𝐴𝑠 ∙ 𝜎𝑠𝑑 + 𝐴𝑝 ∙ ∆𝜎𝑝𝑑 ≥ − 𝑁𝐸𝑑
𝑧
gdje je

- 𝑁𝐸𝑑 = 𝐴𝑝 ∙ 𝜎𝑝 sila prednapinjanja kao normalna sila

- 𝑁𝑅𝑑,𝑝 = 𝐴𝑝 ∙ ∆𝜎𝑝 prirast sile prednapinjanja od dodatnog izduljenja

- 𝜎𝑝𝑑 = 𝜎𝑝 + ∆𝜎𝑝 proračunska vrijednost naprezanja čelika za prednapinjanje

Iz ravnoteže sila potrebna armatura iznosi:

𝑀𝐸𝑑,𝑠
− 𝐴𝑝 ∙ 𝜎𝑝𝑑
𝑧
𝐴𝑠,𝑟𝑒𝑞 ≥ ( )
𝜎𝑠𝑑

Naprezanja čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje ovise o njihovim

deformacijama(izduljenjima) ε. Naprezanje čelika za armiranje pri deformaciji 𝜀𝑠 =
20.0 ‰

𝜎𝑠𝑑 = 𝜀𝑠 ∙ 𝐸𝑠 = 0,020 ∙ 200000 = 4000 𝑁⁄𝑚𝑚2 > 𝑓𝑦𝑑

Računska čvrstoća čelika za armiranje:

𝑓𝑦𝑘 500
𝑓𝑦𝑑 = = = 435 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝛾𝑠 1,15

Mjerodavno naprezanje armature:

𝜎𝑠𝑑 = 435 𝑁⁄𝑚𝑚2

Naprezanje čelika za prednapinjanje glasi:

𝑓𝑝0,1𝑘 𝑓𝑝𝑘
𝜎𝑝 = (𝜀𝑝𝑖 + ∆𝜀𝑝𝑖 ) ∙ 𝐸𝑝 ≤ 𝑖𝑙𝑖 𝑎𝑘𝑜 𝑗𝑒 ∆𝜀𝑝 = 0,025
𝛾𝑠 𝛾𝑠

𝑁𝐸𝑑,𝑖
- 𝜀𝑝,𝑖 = 𝐴 - izduljenje od sile prenapinjanja
𝑝,𝑖 ∙𝐸𝑝

- ∆𝜀𝑝 -dodatno izduljenje od vanjskih djelovanja za granično stanje nosivosti

 - Maksimalno dopušteno izduljenje ∆𝜀𝑝 = 2,5 %

𝜀𝑐
∆𝜀𝑝 = (−𝜀𝑐 + ∙ (ℎ − 𝑦𝑑 ))
𝑥𝑢

3,2
∆𝜀𝑝,1 = (−3,2 + ∙ (125 − 12,75)) ∙ 10−3 = 20,43 ∙ 10−3
15,20

3,2
∆𝜀𝑝,2 = (−3,2 + ∙ (125 − 12,75)) ∙ 10−3 = 20,43 ∙ 10−3
15,20

3,2
∆𝜀𝑝,3 = (−3,2 + ∙ (125 − 27,75)) ∙ 10−3 = 17,27 ∙ 10−3
15,20

Natega 1:

- Izduljenje od prednapinjanja:

𝑁𝐸𝑑,1 1352960
𝜀𝑝,1 = = = 0,00578
𝐴𝑝,1 ∙ 𝐸𝑝 1200 ∙ 195000

- Dodatno izduljenje:

∆𝜀𝑝,1 = 0,0243 < 0,0250

- Naprezanje čelika za prednapinjanje:

𝜎𝑝,1 = (𝜀𝑝,1 + ∆𝜀𝑝,1 ) ∙ 𝐸𝑝 = (0,00578 + 0,0243) ∙ 195000 = 5865,6 𝑁⁄𝑚𝑚2

𝑓𝑝0.1𝑘 1640
𝑓𝑝,𝑑 = = = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝛾𝑠 1,15

𝜎𝑝,1 = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2

Natega 2:

- Izduljenje od prednapinjanja:
 𝑁𝐸𝑑,2 1362740
𝜀𝑝,2 = = = 0,00582
𝐴𝑝,2 ∙ 𝐸𝑝 1200 ∙ 195000

- Dodatno izduljenje:

∆𝜀𝑝,2 = 0,0243 < 0,0250

- Naprezanje čelika za prednapinjanje:

𝜎𝑝,2 = (𝜀𝑝,2 + ∆𝜀𝑝,2 ) ∙ 𝐸𝑝 = (0,00582 + 0,0243) ∙ 195000 = 5873,4 𝑁⁄𝑚𝑚2

𝑓𝑝0.1𝑘 1640
𝑓𝑝,𝑑 = = = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝛾𝑠 1,15

𝜎𝑝,2 = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2

Natega 3:

- Izduljenje od prednapinjanja:

𝑁𝐸𝑑,3 1366120
𝜀𝑝,3 = = = 0,00583
𝐴𝑝,3 ∙ 𝐸𝑝 1200 ∙ 195000

- Dodatno izduljenje:

∆𝜀𝑝,3 = 0,01727 < 0,0250

- Naprezanje čelika za prednapinjanje:

𝜎𝑝,3 = (𝜀𝑝,3 + ∆𝜀𝑝,3 ) ∙ 𝐸𝑝 = (0,00583 + 0,01727) ∙ 195000 = 4504,5 𝑁⁄𝑚𝑚2

𝑓𝑝0.1𝑘 1640
𝑓𝑝,𝑑 = = = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2
𝛾𝑠 1,15

𝜎𝑝,3 = 1426,09 𝑁⁄𝑚𝑚2

Potrebna armatura je:

𝑀𝐸𝑑,𝑠 7115550000
− 𝐴𝑝 ∙ 𝜎𝑝𝑑 ( − 3 ∙ 1200 ∙ 1426,09)
𝑧 1038,8
𝐴𝑠,𝑟𝑒𝑞 ≥ ( )= = 3944,49 𝑚𝑚2
𝜎𝑠𝑑 435

> 𝐴𝑠,𝑜𝑑,𝑚𝑖𝑛 = 12,57 𝑐𝑚2

Odabrana armatura 13ϕ20 (As=40,84 cm2)

4.4. Dokaz predstlačenog vlačnog područja

Za fazu građenja potrebno je dokazati nosivost predstlačenog vlačnog područja za

kombinaciju djelovanja vlastite težine prednapetog nosača i prednapinjanja.

Slika 4.3 - Nadvišenje zbog prednapinjanja u fazi transporta

Parcijalni koeficijenti sigurnosti:

- povoljno djelovanje vlastite težine: 𝛾𝐺 = 1.0

- prednapinjanje: 𝛾𝑃 = 1.0

Dokaz se provodi dimenzioniranjem poprečnog presjeka u polju za savijanje s

uzdužnomsilom u trenutku 𝑡 = 0. Gubitak sile prednapinjanja zbog skraćenja betona
se zanemaruje.

Proračunski moment u polju od 𝑔𝑘1 : 𝑀𝐸𝑑,𝑔𝑘1 = 1289,64 𝑘𝑁𝑚

Proračunska vrijednost sile prednapinjanja (max iznos sile prednapinjanja u 𝑡 = 0,

prijevremenskih gubitaka):

∑ 𝑃𝑝𝑚,0 = 1457,00 + 1466,78 + 1366,12 = 4289,9 𝑘𝑁

𝑁𝐸𝑑 = − ∑ 𝑃𝑝𝑚,0 = −4289,9 𝑘𝑁

 Slika 4.4 - Moment od sila prednapinjanja na gornjem rubu osnovnog presjeka

∅10
𝑦𝑝,𝑖 = ℎ − (𝑐𝑛𝑜𝑚 + ) − 𝑧𝑑𝑟,𝑖
2

𝑦𝑝,1 = 105 − 6 − 12,75 = 86,25 𝑐𝑚

𝑦𝑝,2 = 105 − 6 − 12,75 = 86,25 𝑐𝑚

𝑦𝑝,3 = 105 − 6 − 27,75 = 71,25 𝑐𝑚

Srednja vrijednost kraka sile: 𝑦𝑝𝑚 = 81,25 𝑐𝑚

Moment savijanja od vlastite težine i prednapinjanja:

𝑀𝐸𝑑𝑠 = 1289,64 − 4289,9 ∙ 0,8125 = −2195,90 𝑘𝑁𝑚

Proračunski poprečni presjek (vlačno područje – gore):

∅10
𝑑 = ℎ − (𝑐𝑛𝑜𝑚 + ) = 105 − 6 = 99 𝑐𝑚
2
bw/h/d=0,54/1,05/0,99

Bezdimenzionalni moment savijanja:

𝑀𝐸𝑑,𝑠 219590
𝜇𝐸𝑑,𝑠 = = = 0,125
𝑏𝑖 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑐𝑑 54 ∙ 992 ∙ 3,33
2

𝜁 = 0,917 → 𝑧 = 𝜁 ∙ 𝑑 = 0,917 ∙ 99 = 90,78 𝑐𝑚

𝜎𝑠𝑑 = 𝑓𝑦𝑑 = 435 𝑁⁄𝑚𝑚2

Potrebna površina armature:

𝑀𝐸𝑑,𝑠 219590
+ 𝑁𝐸𝑑 ( − 4289,9)
𝑧 90,78
𝐴𝑠,𝑟𝑒𝑞 = ( )= = −4,301 𝑐𝑚2 < 0
𝑓𝑦𝑑 4,35

Prema ovom dokazu nije potrebna armatura na gornjem rubu presjeka.

4.5. Provjera na poprečne sile

Proračunska vrijednost djelujuće poprečne sile uz uzimanje u obzir nagnutog vođenja

nategaza prednapinjanje:

𝑉𝐸𝑑 = 𝑉𝐸𝑑,0 − 𝑉𝑃𝑑

𝑉𝐸𝑑,0 - osnovna proračunska vrijednost poprečne sile na presjeku

𝑉𝑃𝑑 - komponenta poprečne sile nagnute natege

𝑉𝐸𝑑,0 = 1,35 ∙ (𝑉𝑔𝑘1 + 𝑉𝑔𝑘2 + 𝑉𝑔𝑘3 ) + 1,35 ∙ (𝑉𝑞 + 𝑉𝑄 )

𝑉𝐸𝑑,0 = 1,35 ∙ (251,64 + 117,06 + 79,03) + 1,50 ∙ (163,18 + 179,85) = 1118,98 𝑘𝑁

Poprečna komponenta sile prednapinjanja (pojednostavljenje: os ležaja→ 𝑥 = 0)

𝑉𝑃𝑑 = 28,92 + 105,62 + 137,48 = 272,02 𝑘𝑁

Proračunska vrijednost poprečne sile:

𝑉𝐸𝑑 = 1118,98 − 272,02 = 846,96 𝑘𝑁

Proračunska nosivost na poprečnu silu elementa bez poprečne armature:

𝑉𝑅𝑑,𝑐 = [𝐶𝑅𝑑,𝑐 ∙ 𝑘 ∙ (100 ∙ 𝜑1 ∙ 𝑓𝑐𝑘 )1⁄3 + 0,15 ∙ 𝜎𝑐𝑝 ] ∙ 𝑏𝑤 ∙ 𝑑

Uz ulazne vrijednosti:

𝐶𝑅𝑑,𝑐 = 0,18⁄𝛾𝐶 = 0,18⁄1,5 = 0,12

200 200
𝑘 =1+√ = 1+√ = 1,41 ≤ 2,0 → 𝑘 = 1,41
𝑑 1185

𝐴𝑠 12,57
𝜑1 = = = 0,00196 ≤ 0,02
𝑏𝑤 ∙ 𝑑 54 ∙ 118,5
 1325,40 + 1345,06 + 1299,32
𝜎𝑐𝑝 = = 2,83 𝑁⁄𝑚𝑚2
14020,24

Slijedi:

𝑉𝑅𝑑,𝑐 = [0,12 ∙ 1,41 ∙ (100 ∙ 0,00196 ∙ 50)1⁄3 + 0,15 ∙ 2,83] ∙ 540 ∙ 1185⁄1000
= 503,33𝑘𝑁 < 𝑉𝐸𝑑

Potrebna je poprečna armatura.

Najmanja potrebna poprečna armatura:

𝐴𝑠𝑤,𝑚𝑖𝑛 = 𝜑𝑤 ∙ 𝑠𝑤 ∙ 𝑏𝑤 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝛼

Minimalni koeficijent armiranja 𝜑𝑤,𝑚𝑖𝑛 za beton C50/60 očitano:

𝜑𝑤 = 0,0013

Najmanji dopušteni razmak vilica kod prednapetih betonskih mostova iznosi

𝑠𝑤,𝑚𝑖𝑛 = 10𝑐𝑚.

Najveći dopušteni razmak vilica kod prednapetih betonskih mostova 𝑠𝑤,𝑚𝑎𝑥 = 25 𝑐𝑚.

Odabiremo vertikalne spone 𝛼 = 90° → 𝑠𝑖𝑛(𝛼) = 1

Najmanja potrebna poprečna armatura:

𝐴𝑠𝑤,𝑚𝑖𝑛
= 0,0013 ∙ 54 = 0,0702 → 7,02 𝑐𝑚2 ⁄𝑚′
𝑠𝑤

Proračunski potrebna poprečna armatura – normirani postupak.

Nosivost armature na poprečne sile

𝐴𝑠𝑤
𝑉𝑅𝑑,𝑠 = 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 𝑧 ∙ 𝑐𝑡𝑔𝜃 ∙
𝑠𝑤

Nagib tlačnih štapova:

≥ 1,0
𝑐𝑡𝑔𝜃 = { → 𝑐𝑡𝑔𝜃 = 2
≤ 2,5

Strmiji nagib tlačnih štapova smanjuje duljine sidrenja i iskorištenost tlačnih štapova.
Potrebna poprečna armatura uz 𝑉𝑅𝑑,𝑠 = 𝑉𝐸𝑑 :

𝐴𝑠𝑤 𝑉𝐸𝑑 𝑉𝐸𝑑

= =
𝑠𝑤 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 𝑧 ∙ 𝑐𝑡𝑔𝜃 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 0,9 ∙ 𝑑 ∙ 𝑐𝑡𝑔𝜃

𝐴𝑠𝑤 846,96 𝐴𝑠𝑤,𝑚𝑖𝑛

= = 9,09 𝑐𝑚2 ⁄𝑚′ >
𝑠𝑤 43,5 ∙ 0,9 ∙ 1,19 ∙ 2 𝑠𝑤

Odabiremo vilice 𝜙10, reznost m=2 (dvorezne).

Poprečna armatura na ležaju 𝜙10 (m=2) / 16,5cm → 𝑎𝑠𝑤𝑦𝑑 = 9,50 𝑐𝑚2 ⁄𝑚′

Poprečna armatura u polju 𝜙10 (m=2) / 25cm → 𝑎𝑠𝑤𝑦𝑑 = 6,82 𝑐𝑚2 ⁄𝑚′

Dokaz čvrstoće tlačnih štapova betona:

𝛼𝑐𝑤 ∙ 𝑏𝑤 ∙ 𝑧 ∙ 𝜈1 ∙ 𝑓𝑐𝑑
𝑉𝑅𝑑,𝑚𝑎𝑥 =
cot 𝜃 + tan 𝜃

𝜈1 = 𝜈 = 0,6 ∙ [1 − 𝑓𝑐𝑘 ⁄250] = 0,6 ∙ [1 − 50⁄250] = 0,48

Zbog veličine vanjskog promjera zaštitne cijevi natege O.D. koja je veća od 1/8 širine
hrptaprimjenjuje se:

𝑏𝑤,𝑛𝑜𝑚 = 𝑏𝑤 − 0,5∅𝑐𝑖𝑗𝑒𝑣 = 54 − 0,5 ∙ 7,5 = 50,25 𝑐𝑚 = 0,50 𝑚

𝜎𝑐𝑝
Za 𝜎𝑐𝑝 = 3,21 𝑁⁄𝑚𝑚2 < 0,25 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 8,33 𝑀𝑃𝑎 → 𝛼𝑐𝑤 = 1 + 𝑓 = 1,10
𝑐𝑑

1,10 ∙ 0,5 ∙ 0,9 ∙ 1,19 ∙ 0,48 ∙ 33300

𝑉𝑅𝑑,𝑚𝑎𝑥 = = 3766,15 𝑘𝑁 > 𝑉𝐸𝑑
(2 + 0,5)
5. Granična stanja uporabivosti
5.1. Potrebne provjere
Kako bi se osigurala trajnost i uporabivost konstrukcijskog elementa ograničena su
naprezanja u betonu, armature i čeliku za prednapinjanje, te je potrebno provesti
dokaz dekompresije i ograničenja širina pukotina.

Prema razredima izloženosti i načinu prednapinjanja elementa, za ovaj most prema

tablicama 4. i 5. proizlaze sljedeći kriteriji:

 Dokaz dekompresije se provodi za nazovi-stalnu kombinaciju opterećenja

 Ograničenje širine pukotina na wk 0,2 mm za učestalu kombinaciju opterećenja

Osim srednje vrijednosti sile prednapinjanja Pm,t, ovisno o tome što provjeravamo,
primjenjivat ćemo i donju (rinf = 0,9) i gornju (rsup = 1,1) karakterističnu vrijednost sile
prednapinjanja.

5.2. Stanje naprezanja poprečnog presjeka

Prvenstveno se mora provjeriti, da li se pod uporabnim opterećenjem može računati
sa poprečnim presjekom u stanju naprezanja I ili u stanju naprezanja II (raspucali
presjek).

Pretpostvljamo, da je došlo do stvaranja pukotina kada su za djelovanja rijetke

(karakteristične) kombinacije djelovanja na rubu presjeka vlačna naprezanja u betonu
veća od srednje vlačne čvrstoće betona fctm = 4,1 N/mm2.

Za najveće naprezanje na donjem rubu poprečnog presjeka predgotovoljenog

elementa mjerodavna je donja vrijednost prednapinjanja u polju (L/2) u trenutku t = :

Pk ,inf 1  rinf  Ppm ,1  0,9 1352,96  1217 , 66kN

Pk ,inf 2  rinf  Ppm ,2  0,9 1362, 74  1226, 47kN
Pk ,inf 3  rinf  Ppm ,3  0,9 1366,12  1229,51kN
N Ed ,inf   Pk ,inf  1217 ,66  1226, 47  1229,5  3673, 63kN

Moment savijanja od sile prednapinjanja (idealni poprečni presjek):

M P ,inf   Pk ,inf 1  zcp ,1  Pk ,inf 2  zcp ,2  Pk ,inf 3  zcp ,3

M P ,inf   Pk ,inf 1  (yid  zdr,1 )  Pk ,inf 2  (yid  zdr,2 )  Pk ,inf 3  (yid  zdr,3 )
M P ,inf  1217 ,66  (0,8235  0,1275)  1226, 47  (0,8235  0 ,1275)  1229,51 (0,8235  0, 2775)=
=  2433,90kNm

Proračunski moment za rijetku kombinaciju u L/2:

M Ed ,rijetka   M gk ,i  M p,inf  MQ  M q

M Ed ,rijetka  1289, 64  599,91  405, 02  2433,90  836,3  1735,55

M Ed ,rijetka  2432, 47kNm

Naprezanje na donjem rubu presjeka (idelanog):

N Ed ,inf M Ed ,rijetka 3673,63 243247 kN N N

 c,dolje      0,98 2  9, 2 2
 f ctm  4,1
Ai Wid 14173,96 196304,35 cm mm mm2

Presjek je na donjem rubu raspucao – stanje naprezanja II.

Za fazu građenja najveća naprezanja se javljaju kada se u predgotovljeni nosač

unese sila prednapinjanja Pk,sup u t = 0.

Pk ,sup1  rsup  Ppm,1  1,11457 ,00  1602, 7kN

Pk ,sup 2  rsup  Ppm,2  1,11466, 78  1613, 46kN
Pk ,sup 3  rsup  Ppm,3  1,11470,16  1617 ,18kN
N Ed ,sup   Pk ,sup  1602, 7  1613, 46  1617,18  4833,34kN

Moment savijanja od sile prednapinjanja (poprečni presjek samo nosač):

M P ,sup   Pk ,sup1  zcp ,1  Pk ,sup 2  zcp ,2  Pk ,sup 3  zcp ,3  Pk ,sup 4  zcp ,4

M P,sup  1602,7  (0,694  0,1275)  1613, 46  (0,694  0,1275)  1617 ,18  (0, 694  0, 2775)=
=  2500,36kNm

M Ed ,rijetka  M p ,sup  M gk1  2500,36  1289,64  1210,72kNm

Naprezanja na gornjem rubu:

N Ed ,sup M Ed ,rijetka 4833,34 121072 kN N N

 c ,gor e      0,026 2  0, 26 2
 f ctm  4,1
Ac Wg 9820 260094,06 cm mm mm2

Presjek na gornjem rubu je neraspucao (stanje naprezanja I) u fazi građenja.

5.3. Granično stanje dekompresije

Dokaz dekompresije (rastlačenja) poprečnog presjeka provodi se nakon što je
završilo puzanje i skupljanje u t = . Za razrede izloženosti ovog mosta traži se da se
na rubu presjeka najbližeg nategama za nazovi-stalnu kombinaciju djelovanja ne
pojavljuju vlačna naprezanja.

Nazovi stalna kombinacija djelovanja glasi:

Ed ,ns   Gk , j  Pk ,inf  2,Q  Qk  2,q  qk

Kod određivanja naprezanja u fazi građenja prednapinjanje i vlastita težina

predgotovljenog nosača računaju se na osnovnom presjeku (A C), dobetonirana ploča
se računa na osnovnom presjeku (AC), a kod određivanja naprezanja konačnog
sustava rezne sile se računaju na idealno ukupnom poprečnom presjeku (A i).

Naprezanja na donjem rubu u L/2:

Faza građenja 1 – u ovoj fazi računamo sa rinf = 0,9

 c ,dolje,1 
rinf  Ppm

M gk1  M P ,inf
Ac Wd

0,9  1457 ,00  1466 ,78  1470 ,16  1289 ,64  0 ,9  1457 ,00  54 ,67  1466, 78  54, 67  1470,16  38,67 
 
9820 133420 ,02

kN N
 1,855 2
 11,86
cm mm 2

Faza građenja 2 – već je dobetonirana ploča, ali još ne računamo sa potpunim

sprezanjem u t=85 dana, u međuvremenu se dogodio vremenski gubitak sile
prednapinjanja u iznosu 3,21%:

Ncsr M gk 2  M csr
 c,dolje,2   c,dolje,1  
Ac Wd

0 ,9  1457 ,00  1466 ,78  1470 ,16 

 1,855   0 ,0321 
9820
59991  0 ,9  0 ,0321  1457 ,00  54 ,67  1466 ,78  54 ,67  1470 ,16  38, 67 

133420,02

kN N
 1,35 2
 11,35
cm mm 2

Konačni sustav – t=, sada je presjek potpuno spregnut i računamo ga kao idealan,
ali u međuvremenu se dogodio vremenski gubitak sile prednapinjanja u iznosu
7,10%:
  c ,dolje,3   c ,dolje,2 
 (rinf  Ppm )  0,0710

M gk 3  0, 2M Q  0, 2M q  M csr
Ai Wid

3954,55  0,0710
 1, 35  
14173,96
40502  0, 2 173555  0, 2  83630  0,0710 195024

196304,35

kN N
 0,79 2
 7 ,09 0
cm mm 2
Dokaz dekompresije je zadovoljen.

5.4. Granično stanje pojave pukotina

Prema razredima izloženosti i načinu prednapinjanja elementa, dokaz ograničenja
širine pukotina provodi se za učestalu kombinaciju djelovanja:

Ed ,učestala   Gk , j  Pk ,inf 1,Q  Qk 1,q  qk

Naprezanja na donjem rubu za učestalu kombinaciju t=:

 c ,dolje,učest   c ,dolje,2  
(rinf  Ppm )  0,0778 M gk 3  0,75M Q  0,4M q  M csr

Ai Wid

40502  0,75 173555  0, 4  83630  0, 0710 195024

 1,35  0,025  
196304,35

kN N N
 0, 21 2
 2,1 2
 f ctm  4,1
cm mm mm2

Ograničenja širina pukotina obuhvaća sljedeće dokaze:

 Dokaz minimalne armature
 Dokaz ograničenja širine pukotina za mjerodavnu kombinaciju

Armatura za ograničenje širine pukorina se određuje tako, da se uvodi odnos između

dopuštenog naprezanja u armaturi i graničnog promjera armature odnosno graničnog
razmaka šipki.
5.5. Minimalna armatura
Minimalna armatura potrebna je u područjima u kojima se za rijetku kombinaciju
djelovanja I mjerodavnu karakterističnu silu prednapinjanja javljaju vlačna
naprezanja.

Naprezanja za rijetku kombinaciju su izračunata u točki 5.2. i vidimo da su u polju

prisutna vlačna naprezanja, s toga je u polju potrebna minimalna armatura.

Minimalna armatura As u vlačnoj zoni poprečnog presjeka iznosi:

Act
As  kc  k  f ct ,eff 
s

 kc koeficijent koji uzima u obzir utjecaj raspodjele naprezanja u vlačnoj zoni

Act prije pojave prve pukotine
 c 
kc  0, 4  1    1,0
 
 k1 h / h  f ct ,eff 

 c naprezanje u betonu u razini težišne linije poprečnog presjeka koja izaziva

pojavu prve pukotine (za uzdužnu silu nakon gubitaka)

N Ed  Pk ,inf   rinf  Ppm   1   0,0321  0,0710    0,9  1457 ,00  1466,78  1470,16   1  0,103 
 3547, 28kN
N Ed 3547 , 28 kN N
c  ´
  0,361 2  3,61
Ac 9820 cm mm 2

 k1 koeficijent koji uzima u obzir učinke uzdužne sile na razdiobu naprezanja

= 1,5 ako je NEd tlačna sila
= 2h/3h ako je NEd vlačna sila

 h visina spregnutog presjeka

 h = h za h < 1,0 m
 h = 1,0 m za h  1,0 m

 fct,eff mjerodavna vlačna čvrstoća beotna fct,eff = fctm = 4,1 N/mm2

Kada se uvrste svi parametri koeficijent kc iznosi:

  4 ,04 
kc  0,4  1    0,190  1,0
 1,5  1,25 / 1,00   4 ,1 

 k koeficijent koji dopušta učinak nejednolikih samo-uravnotežujućih

naprezanja što vodi redukciji sila prisila
= 1,0 za hrptove visine h  300 mm ili pojasnice širine b < 300 mm
= 0,65 za hrptove visine h  800 mm ili pojasnice širine b > 800 mm

Kako je h = 1250 mm > 800 mm slijedi k = 0,65.

 Act je površina vlačne zone u naponskom stanju I za kombinaciju djelovanja

koja vodi do pojave prvih pukotina

ht  hcr  f ct ,eff 
h uk  y´g 
 4,1
125  41,94   41,82cm  0, 418m
f ct ,eff c   4,1  4,04 
Act  b0  hcr  54  41,82  2258,33cm 2

 c dopuštena naprezanja u armaturi radi ograničenja širina pukotina ovise o

graničnom promjeru s
2   h  d  3,0
s   s  
kc  hcr f ct ,eff

o s odabrani promjer armature s = 20 mm

o d statička visina d = 118,5 cm
 2  1, 25  1,18  3, 0
s  20    25,8mm  20mm (mjerodavno)
0,190  0, 418 4,1

Uz dopuštenu širinu pukotina wk = 0,2 mm i granični promjer s= 20 mm naprezanje

u nenapetoj armaturi iznosi s = 180 N/mm2.

Minimalna armatura:

Act 2258,33
min As  kc  k  f ct ,eff   0,19  0,65  0, 41  6,35cm 2
s 18

Mjerodavna je armatura u polju iz GSN, jer je veća od

min As = 420  As,Od = 12,57 cm2

5.6. Ograničenje tlačnih naprezanja u betonu

Tlačna naprezanja za rijetku (karakterističnu) kombinaciju djelovanja moraju biti
ograničena na 0.6 fck kako bi se izbjegla pojava uzdužnih pukotina u betonu, a pri
tome se može računati sa srednjom vrijednošću sile prednapinjanja.

Za nazovistalnu kombinaciju djelovanja tlačna naprezanja betona ograničena su na

0,45 fck kako bi se izbjegle prevelike deformacije puzanja kada je uporabivost,
nosivost ili trajnost konstrukcije pod velikim utjecajem puzanja.
Na gornjem rubu spregnutog poprečnog presjeka dopuštena tlačna naprezanja
betona moraju se dokazati za beton kolničke ploče C40/50:

N N
0,6  f ck  0,6  40  24 0, 45  f ck  0, 45  40  18
mm2 mm2

Rezne sile u l/2 u t =  za rijetku kombinaciju:

NEd ,rijetka   Ppm ,i   Ppm ,1  Ppm ,2  Ppm ,3

N Ed ,rijetka  1352,96  1362, 74  1366,12  4081,82

M Ed ,rijetka   M gk ,i  M pm,  M Q  M q

Mpm, odredimo iz MP,inf/0,9 kojeg smo računali kod određivanja stanja naprezanja
poprečnog presjeka (točka 5.2.).

1
M Ed ,rijetka  1289,64  599,91  405,02    2433,90   1735,55  268,10  1593,89kNm
0 ,9

U polju je presjek na donjem rubu raspucao – stanje naprezanja II. Tlačna

naprezanja betona u naponskon stanju II proračunata su prema “Kufer:
Bemmessungvon Spannbeton Bauteilen, Betonkalender 1996, Teil I”. Ploča u tlačnoj
zoni uzima se u obzir sa zamjenjujućom širinom koja se određuje iterativno.

U prvom koraku sudjelujuća širina se uzima za b = 202 cm.

Udaljenost težišta armature od težišta idealnog poprečnog presjeka:

yr  d r  yig  118,5  42, 65  75,85cm  0,759m

Ukupni moment savijanja:

M Edr  M Ed ,rijetka  NEd ,rijetka  yr  1593,89   4081,82  0,759  4691,10kNm

N Ed ,rijetka  dr 4081,82 1,185

  1,03
M Edr 4691,10

1. korak iteracije: beff = 202 cm

 Es  Asw  Ap 200000 12,57  3 12,0

 s  s       0,01
 cm 
E b  d r 35000 202  118 , 5

Iz dijagrama očitamo :  = 0,35

 x
  x    d r  0,35 118,5  41, 48cm
dr

Zamjensku širinu određujemo pomoću tablice na sljedeći način:

 b   202 
    3,74
 bw   54 
 h f   45 
    0 ,38
 d r   118,5 

interpoliranjem i redaka i stupaca iz tablice očitavamo vrijednost 100∙b

Očitano: 100∙b =94,52 b = 0,9452

bi  b  b  0,9452  202  190,93 cm

2. korak iteracije: beff = 190,93 cm

 Es  Asw  Ap 200000 12,57  3 12,0

 s  s       0,013
 Ecm  b  dr 35000 190,93 118,5

Iz dijagrama očitamo :  = 0,42

x
  x    d r  0,42  118,5  49,77cm
dr

Zamjensku širinu određujemo pomoću tablice na sljedeći način:

 b   202 
    3,74
 bw   54 
 h f   45 
    0 ,38
 d r   118,5 

interpoliranjem i redaka i stupaca iz tablice očitavamo vrijednost 100∙b

Očitano: 100∙b =94,52 b = 0,9452

bi  b  b  0,9452  202  190,93 cm

Iteracija završava.

bi = 190,93 cm

Iz dijagrama očitano:  = 0,42 i  = 0,86

Vlačna sila:

M Edr
z  N Ed ,rijetka
  dr

4691,10
z  4081,82  521,36kN
0,86 1,185

Tlačna sila u betonu:

D  N Ed ,rijetka  z  4081,82  521,36  3560, 46kN

Visina tlačne zone:

x    dr  0,42  118,5cm  49,77cm  0,498m

Uz pretpostavku linearne raspodjele naprezanja u tlačnoj zoni betona najveće tlačno

naprezanje na gornjem rubu poprečnog presjeka, (dobetonirani dio ploča C40/50)
dobijemo iz izraza:

 N
2  D 2   3560, 46  kN N 0,6  f ck  24 mm2
 c ,gore    0,749 2  7 , 49 
x  bi 49, 77 190,93 cm mm 2  N
0, 45  f ck  18
 mm2

Uvjet zadovoljen.

U fazi građenja najveće tlačno naprezanje na donjem rubu nosača iznosi:

N Ed M Ed ,rijetka
 c,dolje  
Ac Wd

Uzdužnu silu i moment savijanja od prednapinjanja možemo odrediti iz superiornih

vrijednosti određenih u poglavlju 5.2.

1 1 1 1
 N Ed ,sup  M p ,sup  M gk1   4833,34    250036   128964
1,1 1,1 1,1 1,1
   
Ac Wd 9820 133420, 02

 N
 0, 6  f ck  30
kN N  mm2
 1,18 2  11,80  
cm mm 2  N
0, 45  f ck  22,5
 mm2

Uvjet je zadovoljen.
5.7. Ograničenje naprezanja čelika za prednapinjanje
Nakon svih gubitaka zahtijeva se da srednja naprezanja u čeliku za prednapinjanje
budu <0,75 fpk za karakterističnu kombinaciju.

Određivanje prirasta naprezanja čelika za prednapinjanje p slijede kroz

određivanje naprezanja betona u visini težišne natege.

Moment otpora osnovnog poprečnog presjeka u visini natega (za zcp vidi tablicu
vođenja natega):

I c 9259348,53
Wpd    179271,03cm3
zcp 51,65

Moment otpora idealnog poprečnog presjeka u visini natega:

zcp,i  zcp   yid  yd   51,65  82,35  69, 4  64,6cm

Ii 16165663, 41
Wi ,pd    250242, 47cm3
zcp,i 64,60

Naprezanja u polju (l/2) u čeliku za prednapinjanje od prednapinjanja i vlastite težine

(vlastita težina g1 se tijekom prednapinjanja aktivira i uvrštena je u naprezanja čelika
za prednapinjanje):

 p,p  g 
P pm

1457,00  1466,78  1470,16 4393,94

kN
 122,05 2
Ap 36 36 cm

Gubici sile prednapinjanja od puzanja, skupljanja i relaksacije u t=:

 p,csr 
P pm  0,0778

4393,94  0,0710 kN
 8,67 2
Ap 36,0 cm

Moment od betoniranja ploče na licu mjesta djeluje na montažni nosač:

M gk 2 59991 kN
 p ,g2    0,334 2
W pd 179271,03 cm

Konačni sustav – karakteristična kombinacija:

M gk 3  M Q  M q 40502  173555  83630 kN

 p ,    1,19 2
Wi ,pd 250242, 47 cm

Naprezanja vezana uz idealne geometrijske karakteristike množimo s približno

srednjim modulom elastičnosti C40/50 i C50/60:
 Ep 195000
p    5, 42
Ecm  37000  35000   0,5
Naprezanja u čeliku za prednapinjanje:

 p ,   p ,p  g   p ,csr   p ,g   p   p ,  122,05  8,67  0,334  5, 42 1,19

2

kN N N
 120,16 2
 1201,6 2
 0,75  f pk  0,75 1880  1410
cm mm mm2

Uvjet zadovoljen.

5.8. Ograničenje naprezanja armature

Za armaturu se zahtijeva da za rijetku kombinaciju djelovanja vlačna naprezanja ne
prekorače vrijednost 0,8 fyk.

Sve dok je poprečni presjek u stanju naprezanja I ne javljaju se značajnija

naprezanja u armaturi. U polju je presjek u stanju naprezanja II, stoga je moguće
provjeriti naprezanja u armaturi.

Iz proračuna tlačnih naprezanja betona u naponskom stanju II za rijetku kombinaciju

djelovanja može se proračunati i naprezanje u armaturi.

Naprezanja u armaturi:

z
s 
Ad    Ap

yip zcp ,i 64,60

    0,85
yis yid  6,5 82,35  6,5

521,36 kN N N
s   12,07 2  120,7  0,8  f yk  0,8  500  400
12,57  0,85  36,0 cm mm 2
mm2

Uvjet zadovoljen.