Prof.dr.sc.

Ivan Lovrinović
 Posljedice Velike recesije (2007.-2009.)
 Rekordno niski kamatnjaci i sekularna stagnacija
 Visoke razine (javnog i korporativnog) duga u
razvijenim zemljama.
 Makroekonomske neravnoteže u eurozoni.
 Gomilanje deviznih rezervi u Aziji.
 Rast dohodovne nejednakosti unutar i između
zemalja
 Slabljenje ekonomske pozicije SAD u svijetu.
 Financijalizacija svjetske ekonomije.
 Trgovinski ratovi i borba za strateške sirovine
 Brexit…
 Covid-19 sistemska kriza
Nova konstelacija moći u svijetu…
 SAD
 EU
 Kina
 Japan
 BRICS
 G8, G20
1. Velika zemlja sa velikim BDP-om.
2. Velika vojna sila.
3. Svjetski jezik.
4. Nacionalna valuta – najvažniji svjetski
novac.
5. Fundamentalna istraživanja i razvoj.
6. Učinkovita diplomacija.
 SAD, EU, Japan i Kina čine ekonomsko-financijski
trokut koji u svim segmentima determinira svjetska
gospodarska i politička kretanja.

 Od II. svjetskog rata do danas odnosi snaga u

gospodarstvu su se mijenjali na štetu SAD, ali i
dalje dominira SAD.

 Sadašnja financijska kriza, recesija i općenito kriza

globalizacije traže hitne promjene i iznalaženje
novog modela koordinacije i preraspodjele
ekonomske i političke moći.
1. Pax Britanica – dominacija V.Britanije u
vrijeme kolonijalizma do I svjetskog rata.

2. Pax Americana – dominacija SAD od II

svjetskog rata do 90-tih godina XX st.

3. Pax Niponnica – kratko vrijeme dominacije

Japana 90-tih godina XX st.

4. Pax Coordinativa – nema izrazite dominacije,

već je riječ o visokom stupnju međuovisnosti.
 Najštetniji nedavni trgovinski spor bio je, naravno,
između SAD-a i Kine. Čak i s potpisanim
trgovinskim sporazumom "prva faza"; trgovinski je
rat bilateralne carine ostavio vrlo visokima.
 Prosječna američka carina na kineski uvoz i dalje je
19,3% - preko sedam puta više od prosječne stope
u 2017. Svaki krug povećanih nameta na kineski
uvoz imao je izravan negativan utjecaj na potražnju
za tom robom.
 Godišnje gledano, ukupni američki uvoz iz Kine
kontinuirano se smanjuje od početka 2019. Izgledi
za daljnji nagli rast carina i drugih ograničenja
mogli su dodatno obeshrabriti bilateralnu trgovinu.
 Kriza koronavirusa mogla bi ubrzati pad
multilateralnog svjetskog trgovinskog sustava
i povećati tendencije ka regionalizmu.
Regionalna trgovinska integracija nije nužno
loša stvar za svjetsku trgovinu.

 Doista, to je u prošlosti bio važan poticaj za

bržu globalnu trgovinu, a nedavni porasti
unutarregionalne trgovine (npr. U Aziji i
Africi) gotovo su sigurno bili pozitivni za
svjetsku trgovinu.
 U najgorem scenariju, ekonomski utjecaj virusa
mogao bi rasplamsati postojeće trgovinske
napetosti i ubrzati trendove usmjerene prema
unutra.
 Sustav svjetske trgovine mogao bi se raspasti u
multipolarni sustav koji se više temelji na moći
nasilja velikih gospodarstava nego na globalnim
pravilima.
 U takvom bi scenariju stopa rasta svjetske trgovine
mogla pasti ispod rasta BDP-a tijekom duljeg
razdoblja - nešto što je posljednji put viđeno u
međuratnim godinama.
 Deficit proračuna oko 4,7% BDP-a (2019.g.).
 Deficit trgovačke bilance stalan od 1961.g.
 U apsolutnim iznosima najzaduženija zemlja
svijeta (više od 23,2 bil. $, 2019.g.).
 Monetarna politika ekspanzivna, prijeti li
inflacija?
 Prebrz oporavak burzovnih indeksa.
 Dolarski rat protiv eura, jena i juana.
 Koliko dugo će $ ostati vodeća valuta?
 Do kraja 60-tih godina XX. st. SAD reciklirao
svoje vanjskotrgovačke viškove.

 Nakon toga reciklira viškove drugih zemalja

pomoću svoga dolara na 2 načina:
a) viši kamatnjaci,
b) novi financijski proizvodi Wall Street-a.

 Dakle, zemlja s deficitom reciklira tuđe

viškove.
 Kina – postala bankar SAD-a.
 Eksplozija javnog duga (prosjek 85.9% BDP-a
eurozone, 80.4% EU28).
 Niske stope rasta i nedovoljna solidarnost.
 Sve izraženija podjela na centar i periferiju,
odnosno Sjever i Jug.
 Najsnažniji rast (i najveće neravnoteže) u
Njemačkoj.
 Euro na prvoj velikoj kušnji.
 Je li realan povratak na domaće valute?
 PIGS i EMU – veliki problem.
 Case study: Kako Eurozona rješava krizu u
Grčkoj?
 Javni dug je u EU27 sa 73,1% u 2009.g. narastao na
78,5 % BDP-a u 2010.g. zbog spašavanja banaka
(Financijska kriza)

 2019.g. javni dug EU28 iznosi oko 80% BDP-a

 2020. g. javni dug EU27 iznosi 89.8% BDP-a

 13 od 27 zemalja EU ima javni dug veći od 60%

BDP-a (2018.g.)

 Grčka 181,2%, Italija 134,8 %, Portugal 122,2%

BDP-a (2018.g.)

 Kriza mirovinskog sustava koja ubrzo dolazi još će

više pojačati probleme javnog duga.
 Statistički ured Europske unije Eurostat izvijestio
je da je zajednički dug 19 vlada dosegao 97,3
posto bruto domaćeg proizvoda na kraju rujna
2020.

 Brojka predstavlja skok s 85,8 posto godinu dana

ranije.

 Grčka je u rujnu imala najvišu razinu državnog

duga, s 199,9 posto BDP-a. Italija je bila druga sa
154,2 posto. Luksemburg 16,1% i Estonija 8%.
Osnovni makroekonomski pokazatelji u zemljama EU
BDP per capita
BDP (tek.cijene, mlrd. Realna stopa rasta BDP-
Zemlja članica (tek. cijene, €, BDP (u % od EU, 2018.)
€, 2018) a (u %, 2018.)
2018)
EU27 30.160 13483,9 100 2,1
Eurozona 33.830 11561,2 106,5 1,9
Belgija 40.240 459,8 118,5 1,5
Bugarska 7.980 56,1 51,5 3,1
Češka 19.530 207,6 91,5 2,8
Danska 52.010 301,3 128,4 2,4
Njemačka 40.340 3344,4 122,4 1,5
Estonija 19.740 26,0 83,1 4,8
Irska 66.670 324,0 191,6 8,2
Grčka 17.210 184,7 68,2 1,9
Španjolska 25.730 1202,2 91,6 2,4
Francuska 34.980 2353,1 104,1 1,7
Hrvatska 12.620 51,6 63,6 2,7
Italija 29.220 1765,4 96,5 0,8
Cipar 24.290 21,1 88,8 4,1
Latvija 15.130 29,2 69,9 4,6
Litva 16.160 45,3 81,4 3,6
Luksemburg 98.640 60,1 260,9 3,1
Mađarska 13.690 133,8 71,7 5,1
Malta 25.510 12,4 98,3 7
Nizozemska 44.920 774,0 129,9 2,6
Austrija 43.640 385,7 128 2,4
Poljska 12.920 496,4 71,4 5,1
Portugal 19.830 203,9 77 2,4
Rumunjska 10.510 204,6 65,6 4,4
Slovenija 22.080 45,8 87,5 4,1
Slovačka 16.470 89,7 77,8 4
Finska 42.490 234,4 111,6 1,7
Švedska 46.310 471,2 122,8 2,2
UK 36.480 2423,7 106,3 1,3
Izvor: Eurostat
 Realna stopa rasta BDP-a u starim zemljama članicama EU (u %, 2008.-2018.)

Zemlja članica 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Belgija 0,4 -2 2,9 1,7 0,7 0,5 1,6 2 1,5 2 1,5
Danska -0,5 -4,9 1,9 1,3 0,2 0,9 1,6 2,3 3,2 2 2,4
Njemačka 1 -5,7 4,2 3,9 0,4 0,4 2,2 1,7 2,2 2,5 1,5
Irska -4,5 -5,1 1,8 0,3 0,2 1,4 8,6 25,2 3,7 8,1 8,2
Grčka -0,3 -4,3 -5,5 -9,1 -7,3 -3,2 0,7 -0,4 -0,2 1,5 1,9
Španjolska 0,9 -3,8 0,2 -0,8 -3 -1,4 1,4 3,8 3 2,9 2,4
Francuska 0,3 -2,9 1,9 2,2 0,3 0,6 1 1,1 1,1 2,3 1,7
Italija -1 -5,3 1,7 0,7 -3 -1,8 0 0,8 1,3 1,7 0,8
Luksemburg -1,3 -4,4 4,9 2,5 -0,4 3,7 4,3 4,3 4,6 1,8 3,1
Nizozemska 2,2 -3,7 1,3 1,6 -1 -0,1 1,4 2 2,2 2,9 2,6
Austrija 1,5 -3,8 1,8 2,9 0,7 0 0,7 1 2,1 2,5 2,4
Portugal 0,3 -3,1 1,7 -1,7 -4,1 -0,9 0,8 1,8 2 3,5 2,4
Finska 0,8 -8,1 3,2 2,5 -1,4 -0,9 -0,4 0,5 2,7 3,1 1,7
Švedska -0,2 -4,2 6,2 3,1 -0,6 1,1 2,7 4,4 2,4 2,4 2,2
UK -0,3 -4,2 1,9 1,5 1,5 2,1 2,6 2,4 1,9 1,9 1,3
EU27 0,6 -4,3 2,2 1,8 -0,7 -0,1 1,6 2,3 2,1 2,7 2,1
Eurozona 0,4 -4,5 2,1 1,7 -0,9 -0,2 1,4 2,1 1,9 2,5 1,9
Izvor: Eurostat
Realna stopa rasta BDP-a u novim zemljama članicama EU (u %, 2008.-2018.)

Zemlja članica 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Bugarska 6,1 -3,4 0,6 2,4 0,4 0,3 1,9 4 3,8 3,5 3,1
Češka 2,7 -4,8 2,3 1,8 -0,8 -0,5 2,7 5,3 2,5 4,4 2,8
Estonija -5,1 -14,4 2,7 7,4 3,1 1,3 3 1,8 2,6 5,7 4,8
Hrvatska 1,8 -7,4 -1,5 -0,3 -2,2 -0,5 -0,1 2,4 3,5 3,1 2,7
Cipar 3,6 -2 2 0,4 -3,4 -6,6 -1,9 3,4 6,7 4,4 4,1
Latvija -3,3 -14,2 -4,5 6,3 4,1 2,3 1,9 3,3 1,8 3,8 4,6
Litva 2,6 -14,8 1,5 6 3,8 3,6 3,5 2 2,6 4,2 3,6
Mađarska 1,1 -6,7 0,7 1,8 -1,5 2 4,2 3,8 2,2 4,3 5,1
Malta 3,3 -2,5 3,5 1,3 2,8 4,8 8,8 10,9 5,8 6,7 7
Poljska 4,2 2,8 3,6 5 1,6 1,4 3,3 3,8 3,1 4,9 5,1
Rumunjska 9,3 -5,5 -3,9 2 2,1 3,5 3,4 3,9 4,8 7,1 4,4
Slovenija 3,5 -7,5 1,3 0,9 -2,6 -1 2,8 2,2 3,1 4,8 4,1
Slovačka 5,6 -5,5 5,7 2,9 1,9 0,7 2,8 4,8 2,1 3 4
EU27 0,6 -4,3 2,2 1,8 -0,7 -0,1 1,6 2,3 2,1 2,7 2,1
Eurozona 0,4 -4,5 2,1 1,7 -0,9 -0,2 1,4 2,1 1,9 2,5 1,9

Izvor: Eurostat
Javni dug zemalja EU (u % BDP-a), 2020. godina

Izvor: Eurostat
Udio javnog duga u BDP-u u zemljama članicama EU (u %, 2007.-2018.)
Zemlja članica 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Eurozona 65,9 69,6 80,2 85,8 87,6 90,7 92,6 92,8 90,8 90 87,8 85,9
EU27 62,2 64,9 75,7 80,5 81,8 84,7 86,4 86,5 84,7 83,9 81,6 79,7
Belgija 87,3 93,2 100,2 100,3 103,5 104,8 105,5 107 105,2 104,9 101,8 100
Bugarska 16,3 13 13,7 15,4 15,2 16,7 17,1 27,1 26 29,3 25,3 22,3
Češka 27,5 28,3 33,6 37,4 39,8 44,5 44,9 42,2 40 36,8 34,7 32,6
Danska 27,3 33,3 40,2 42,6 46,1 44,9 44 44,3 39,8 37,2 35,5 34,2
Njemačka 64 65,5 73 82,4 79,8 81,1 78,7 75,7 72,1 69,2 65,3 61,9
Estonija 3,8 4,5 7,2 6,6 6,1 9,8 10,2 10,6 10 10,2 9,3 8,4
Irska 23,9 42,4 61,5 86 111,1 119,9 119,9 104,4 76,7 73,9 67,8 63,6
Grčka 103,1 109,4 126,7 146,2 172,1 159,6 177,4 178,9 175,9 178,5 176,2 181,2
Španjolska 35,8 39,7 53,3 60,5 69,9 86,3 95,8 100,7 99,3 99,2 98,6 97,6
Francuska 64,5 68,8 83 85,3 87,8 90,6 93,4 94,9 95,6 98 98,4 98,4
Hrvatska 37,4 39,3 48,7 57,8 64,4 70,1 81,2 84,7 84,4 81 78 74,8
Italija 103,9 106,1 116,6 119,2 119,7 126,5 132,4 135,4 135,3 134,8 134,1 134,8
Cipar 54 45,6 54,3 56,4 65,9 80,3 104 109,2 107,5 103,4 93,9 100,6
Latvija 8 18,1 36,2 47,3 43,1 41,6 39,4 40,9 36,7 40,2 38,6 36,4
Litva 15,9 14,6 28 36,3 37,2 39,8 38,7 40,6 42,7 39,9 39,3 34,1
Luksemburg 7,7 14,9 15,7 19,8 18,7 22 23,7 22,7 22 20,1 22,3 21
Mađarska 65,6 71,8 78,2 80,6 80,8 78,5 77,3 76,8 76,1 75,5 72,9 70,2
Malta 62,3 62,6 67,6 67,5 70,2 67,7 68,4 63,4 57,8 55,5 50,3 45,8
Nizozemska 43 54,7 56,8 59,2 61,7 66,2 67,7 67,8 64,6 61,9 56,9 52,4
Austrija 65 68,7 79,9 82,7 82,4 81,9 81,3 84 84,9 82,9 78,3 74
Poljska 44,2 46,3 49,4 53,1 54,1 53,7 55,7 50,4 51,3 54,2 50,6 48,9
Portugal 72,7 75,6 87,8 100,2 114,4 129 131,4 132,9 131,2 131,5 126 122,2
Rumunjska 11,9 12,3 21,8 29,6 34 37 37,6 39,2 37,8 37,3 35,1 35
Slovenija 22,8 21,8 34,5 38,3 46,5 53,6 70 80,3 82,6 78,7 74,1 70,4
Slovačka 30,3 28,6 36,4 41 43,5 51,8 54,7 53,5 51,9 52 51,3 49,4
Finska 33,9 32,6 41,5 46,9 48,3 53,6 56,2 59,8 63 62,6 60,9 59
Švedska 39,2 37,7 40,9 38,2 37,3 37,7 40,5 45,2 43,9 42,3 40,7 38,8
UK 41,5 49,4 63,3 74,6 80,1 83,2 84,2 86,2 86,9 86,8 86,2 85,9

Izvor: Eurostat
Prinosi na državne obveznice Prinos na državne obveznice (u %)
izabranih zemalja EU (na dan Zemlja članica 5-god. 10-god.
21.02.2020.) Austrija -0.540 -0.295
Belgija -0.463 -0.153
Francuska -0.502 -0.222
Grčka 0.299 0.941
Irska -0.402 -0.172
Italija 0.191 0.895
Nizozemska -0.593 -0.362
Njemačka -0.625 -0.451
Portugal -0.153 0.163
Španjolska -0.262 0.209
Bugarska -0.112 0.175
Češka 1.480 1.462
Hrvatska 0.180 0.576
Mađarska 1.605 2.220
Poljska 1.748 2.057
Rumunjska 3.391 3.740
Slovačka -0.330 -0.10
Slovenija -0.410 -0.010
UK 0.447 0.561
Izvor: https://www.investing.com/rates-bonds/european-government-
bonds?maturity_from=180&maturity_to=180
 Dug kućanstava (u % raspoloživog dohotka, 2019. godina)

Izvor: OECD
 Deng Xiao Ping pokrenuo reforme 80-tih
godina XX stoljeća.
 Najviše stope rasta od 2000.g.
 Cijene nekretnina – mogući problem (balon).
 Cijene hrane i inflacija ?
 Utjecaj na cijenu nafte.
 Tečaj juana i bilanca NBK.
 Kontrolira tržište strateških metala preko
kupljenih rudnika u svijetu.
 Do 2025. će prestići SAD i EU po veličini BDP.
 Najviše stope rasta u zadnja dva desetljeća.
 Kombinacija socijalističke ideologije i
kapitalističkog načina proizvodnje.
 Posjeduju američkih državnih obveznica u
vrijednosti oko 1.068 mlrd. $
(12.mj./2019.g.)
 Devizne rezerve porasle sa 156 mlrd. $
2000.g. na 3,11 bil. $ u 2020.g.
 Godišnji priljev FDI u Kinu u prosjeku 40
mlrd. $ (1997.-2016.g.)
 FDI 2018. godine iznosio 138 milijardi USD.
 Od 500 najvećih MNK 400 ih je već u Kini.
 Ubrzano tehnološko restrukturiranje
kineskog gospodarstva.
 Oko 50% kineskog izvoza odnosi se na
zapadne MNK.
 Chinamerica – sintagma za oslikavanje veze
američkih MNK i Kine.
 Strane MNK u Kini prilagođavaju svoje
proizvode tamošnjoj kupovnoj moći.
 Industrijska špijunaža u porastu (Slučaj
Renault 2010.).
 MNK nastoje na sve načine sačuvati primat u
tehnologiji.
 Njemačke MNK traže od svojih djelatnika da
ne nose u računalima nikakve važnije podatke
kao ni u telefonima.
 Siemens, Bosch itd. nastoje preko kineskih
proizvoda osvajati ili učvršćivati poziciju u
svijetu.
 Primjer: vlakovi za Novi Zeland. Tražili Bosch-
ove motore zbog kvalitete.
 Pitanje vremena kada će Kina razviti vlastite
tehnologije i preuzeti primat.
 To će biti odlučujući čimbenik.
 MNK u Kini ne žele prijavljivati patente zbog
moguće krađe ideje.
 To rade u matičnim zemljama.
 Tehnologija je ključni čimbenik rasta i
dominacije u svijetu.
 Potencijal sive mase u Kini i Indiji se stalno
povećava i mijenja odnose.
 Head hunting za MNK strateški važan –
školovanje, stipendije …
 Prije nego što je pandemija COVID-19 izazvala nagli i nagli
pad globalne aktivnosti, svjetska je trgovina već bila u
stalnom strukturnom usporavanju.

 Između 1992. i 2007., rast svjetske trgovine prosječno je

iznosio 7,7% godišnje, što je približno dvostruko više od
prosječnog rasta globalnog BDP-a od 3,4%.

 Od 2011. rast svjetske trgovine znatno je usporen na 3%, dok

je globalni rast BDP-a blago umjeren u odnosu na svjetsku
financijsku krizu na 2,9%.
 Ključni strukturni zastoji u svjetskoj trgovini bile su promjene
globalne mreže opskrbnog lanca i erozija multilateralnog
trgovinskog sustava.
 Tijekom 1990-ih i 2000-ih, proizvodni je
proces postao istinski globalni kako je
porastao uvozni sadržaj proizvodnje, a
dijelovi industrijske robe nekoliko su puta
prelazili međunarodne granice, što je dovelo
do porasta vrijednosti svjetske trgovine.

 Ovo proširenje je sada zastalo.

 To donekle odražava "prirodni" razvoj
ekonomija u razvoju.
 Umjesto da pretežno sastavlja strane komponente, Kina sada
samostalno proizvodi značajan udio tih dijelova i poluporizvoda.

 Europski udio u globalnom BDP-u opada i raste udjel novih tržišta

koja su manje otvorena za trgovinu. To znači da se globalna
trgovina, iako se nastavila širiti, usporila u odnosu na rast
cjelokupne globalne ekonomije i stoga trgovina postaje manje važan
kotačić u globalnom rastu.

 Tehnološke promjene (npr. 3D ispis i automatizacija); veće plaće na

tržištima u razvoju; a tvrtke kojima je prednost davanje fleksibilnosti,
kvalitete ili blizine kupcima također su smanjile poticaj za tvrtke da
presele proizvodnju u jeftine centre u inozemstvu.
 Izvor: https://www.icaew.com/technical/economy/economic- insight/global-trade-in-decline-long-
before-the-pandemic
 Svijet EU Japan SAD Kina Indija Rusija

Broj
stanovnika 7.63 512 125 331 1.4 1.37 146
(u mil., 2019.*)
Površina u
510
km2 4,3 0,4 9,8 9,6 3,3 17
(kopno 149)
(u mil.)

EU Japan SAD Kina Indija Rusija

Broj stanovnika
6,7% 1,6% 4,3% 18,3% 17,9% 1,9%
(u % ukupnog svj.st., 2019.*)
Površina
2,9% 0,3% 6,6% 6,4% 2,2% 11,4%
(u % svj. kopnene površine)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2016. i 10/2019; UN Population Division, Eurostat
(* procjena za pojedine vrijednosti)
● Zaključci – sažetak
Japan i Rusija - gotovo jednak broj stanovnika (cca.
2% svj. populacije), ali Rusija ima 40-ak puta veću
površinu
Kina i Indija - podjednako značajan udio u svjetskoj
populaciji, ali Kina ima 3 puta veću površinu
Japan i Indija imaju gotovo 3 puta veću gustoću
naseljenosti od Kine i EU, a Kina i EU oko 4 puta veću
od SAD-a

Svijet EU Japan SAD Indija Kina Rusija

Gustoća
naseljenosti 49,3 118,4 317,5 32,9 397,3 143,3 8,5
st./km2 (2015.*)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2016.; UN Population

Division, Eurostat (* procjena za pojedine vrijednosti)
 1500 20

površina u mil. km2

15
br. stan. (mil.)

1000
10
500
5

0 0
EU Japan SAD Kina Indija Rusija

Broj stanovnika (u mil., 2015.*)

Površina u km2 (u mil.)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2016 i 10/2019.; UN Population Division, Eurostat (*
procjena za pojedine vrijednosti)
Stanovništvo – rang lista (2020)
Rang Zemlja (u mil.) uk.svj.st.
- Svijet 7790 100%
1. Kina 1430 18,36%
2. Indija 1380 17,72%
3. SAD 331 4,25%
4. Indonezija 273 3,50%
5. Pakistan 220 2,82%
6. Brazil 212 2,72%
7. Nigerija 206 2,64%
8. Bangladeš 164 2,11%
9. Rusija 145 1,86%
10. Meksiko 128 1,64%
11. Japan 126 1,62%
12. Etiopija 114 1,46%
13. Filipini 109 1,40%
14. Egipat 102 1,31%
15. Vijetnam 97 1,25%
16. DR Kongo 89 1,14%
17. Turska 84 1,08%
18. Iran 83 1,07%
19. Njemačka 83 1,07%
20. Tajland 69 0,89%
Izvor: United Nations Population Division (procijenjene vrijednosti za 2020. godinu)
Površina – rang lista
U % od svj.
Površina u km2 kopnene
Rang Zemlja (u mil.) površine
- Svijet 510 (kopno 149) -
- EU 4,3 2,9%
1 Rusija 17 11,4%
2 Kanada 10 6,7%
3 SAD 9,8 6,6%
4 Kina 9,6 6,4%
5 Brazil 8,5 5,7%
6 Australija 7,7 5,2%
7 Indija 3,3 2,2%
8 Argentina 2,8 1,9%
9 Kazahstan 2,7 1,8%
10 Alžir 2,4 1,6%

Izvor: CIA The World Factbook, https://www.cia.gov/

 BDP, u tekućim
Rang Zemlja cijenama, u mlrd. $
Svijet 87.265
1. SAD 21.439
2. EU 18.705
3. Kina 14.140
4. Japan 5.154
5. Njemačka 3.863
6. Indija 2.935
7. UK 2.743
8. Francuska 2.707
9. Italija 1.988
10. Brazil 1.847
11. Kanada 1.730
12. Rusija 1.637
13. Južna Koreja 1.629
14. Španjolska 1.397
15. Australija 1.376
Izvor: IMF World Economic Outlook,
10/2019.
25000

20000

15000

10000

5000

China, People's Republic of Japan European Union United States

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2018.

BDP per capita (PPP)
Rang lista – 2018. BDP per capita
Rang Zemlja (PPP, u $, 2018.)
1. Katar 130.475
2. Luksemburg 106.705
3. Singapur 100.345
4. Brunei 79.530
5. Irska 78.785
6. Norveška 74.356
7. UAE 69.382
8. Kuvajt 67.000
9. Švicarska 64.649
10. Hong Kong 64.216
11. SAD 62.606
16. Njemačka 52.559
25. Francuska 45.775
26. UK 45.705
55. Hrvatska 26.221
73. Kina 18.110
119. Indija 7.874
Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2019.
Realna stopa rasta BDP-a
Rang lista – 2018. BDP - realna stopa
Rang Zemlja rasta (u %, 2018.)
1. Libija 17,9
2. Eritreja 12,2
3. Ruanda 8,6
4. Irska 8,3
5. Bangladeš 7,9
6. Etiopija 7,7
7. Kambodža 7,5
8. Maldivi 7,5
9. Obala Bjelokosti 7,4
10. Antigva i Barbuda 7,4
18. Indija 6,8
23. Kina 6,6
103. SAD 2,9
117. Hrvatska 2,6
148. Njemačka 1,5
185. Argentina -2,5
Izvor: IMF World Economic Outlook,
10/2019.
 Među prvih 10 zemalja od uspoređivanih gospodarstava ne
nalazi se niti jedna zemlja članica “Trokuta”

 U pravilu je riječ o tome da slabije razvijenim

gospodarstvima niska razina BDP-a kao relativno mala
baza omogućava ostvarivanje viših stopa rasta

 Posebnu pozornost zaslužuje Kina:

BDP iznosi 14.140 mlrd. US dolara
Realna stopa rasta – 6,6%
 Svijet EU Japan SAD Kina Indija Rusija

BDP (tekuće cijene,

80.051 17.325 4.873 19.485 12.015 2.602 1.578
u mlrd. $, 2017.)
BDP per capita (PPP, u $,
11.670 41.339 42.942 59.792 16.696 7.194 27.893
2017.)
Realna stopa
3,7 2,7 1,7 2,2 6,9 6,7 1,5
rasta BDP-a (u %, 2017.)
Stopa inflacije ( potrošačke
3,2 1,7 0,5 2,1 1,6 3,6 3,7
cijene, u %, 2017.)
Stopa
5,5** 7,6* 2,9 4,4 3,9 3,52** 5,2
nezaposlenosti (u %, 2017.)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2018., * (Eurostat, EU28), ** World Bank
 SAD, EU i Kina ostvaruju preko 60% svjetskog BDP-a s oko 30% svjetske
populacije i raspolažući s nešto manje od 5% svjetske površine

 Problem Japana

– Od uspoređivanih ekonomija od Japana veći BDP per capita ostvaruju samo SAD, ali:
– relativno malena populacija (oko 38% populacije SAD-a, oko 25% populacije EU odnosno niti
10% populacije Kine)
– razina BDP-a – ostvaruje oko 28% BDP-a EU, 25% BDP-a SAD-a te oko 40% BDP-a Kine

– Uz Indiju, Japan je najnapučenija zemlja – porast BDP-a moguće bazirati na tehnološkom

napretku i iskorištavanju globalizacijskih procesa

– S druge strane, Japan i Rusija imaju sličnu razinu populacije (cca. 126 i 145 mil.), a Japan
ostvaruje više od 3 puta veći BDP

 Kako bi sustigle današnju razinu BDP-a per capita koji ostvaruju SAD (uz
nepromijenjene veličine populacija), Kina, Indija i Rusija, bi trebale povećati svoj
BDP za sljedeće iznose:
Rusija – potrebno povećanje za nešto više od 2 puta
Kina – potrebno povećanje za 3,6 puta
Indija – potrebno povećanje za cca 8,3 puta
BDP (tekuće cijene) u mlrd. $ (2017.)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2018.

BDP per capita (PPP, u $, 2017.)

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2018.

Realna stopa rasta BDP-a, stopa inflacije i stopa
nezaposlenosti u svijetu

Izvor: IMF World Economic Outlook, 10/2018., Eurostat, World Bank

 Najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u
Japanu i Indiji
– O stopi nezaposlenosti treba razmišljati kao o
neiskorištenom resursu te u tom smislu
nerealiziranom BDP-u

 Stope inflacije u promatranim gospodarstvima

na niskim razinama; relativno visoke u Indiji i
Rusiji
Rang Zemlja MRL (u mlrd. $, 2019.)
1. Kina 3.115
2. Japan 1.342
3. Eurozona 921
4. Švicarska 846
5. Rusija 562
6. Saudijska Arabija 500
7. Tajvan 479
8. Indija 476
9. Hong Kong 434
10. Južna Koreja 408
11. Brazil 356
12. Singapur 276
13. Tajland 227
14. Njemačka 221
15. UK 200
16. Meksiko 182
22. SAD 129

Izvor: IMF (2019),World Bank (2019), nacionalne

središnje banke (2020)
Izvor: IMF (2019),World Bank (2019), nacionalne
središnje banke (2020)
 SAD EU Japan Kina Indija Rusija

Vanjski dug (u
mlrd. $, 2019.) 20.421 16.777 4.350 2.032 557 481
Udio vanjskog
duga u BDP-u (u
%, 2019.) 96.4% 122.9% 81.3% 14.1% 19.9% 28.5%

Izvor: CEIC Data i vlastiti izračun

 SAD
_

Japan
_
Rusija
Kina
+
+

EU
+

+ i — predstavljaju saldo VTB-a

 Saldo vanjskotrgovinske bilance (u mlrd. $, 2017)

EU Japan SAD Kina Indija Rusija

Saldo VTB 236 19 -618 184 -119 85

Izvoz (roba i
3.131 878 2.307 2.489 481 409
usluga)
Uvoz (roba i
2.895 859 2.925 2.305 600 324
usluga)

Izvor: www.wto.org
Saldo vanjskotrgovinske bilance (u mlrd. $, 2017)

Izvor: www.wto.org
 Izvoz (u mlrd. $,
Rang Zemlja 2017., procjena)

1. Kina 2.157

2. EU* 1.929*
3. SAD 1.576

4. Njemačka 1.401

5. Japan 683
6. Južna Koreja 577
7. Francuska 551

8. Nizozemska 526
9. Italija 499

10. Hong Kong 496

Izvor: CIA, The World Factbook (2018)

 Uvoz (u mlrd. $,
Rang Zemlja 2017., procjena)
1. SAD 2.352
2. EU 1.895
3. Kina 1.731
4. Njemačka 1104
5. Japan 625
6. Francuska 624
7. Ujedinjeno Kraljevstvo 602
8. Hong Kong 558
9. Južna Koreja 457
10. Kanada 443

Izvor: CIA, The World Factbook (2018)

 Međunarodna likvidnost:
– Najvećim međunarodnim rezervama likvidnosti raspolaže Kina;
– Iznos međunarodnih rezervi Japana veći je od iznosa rezervi eurozone
 Saldo VTB
– Apsolutna vrijednost negativnog salda VTB SAD-a je veća nego zbroj
pozitivnih salda VTB-a Rusije i Kine

 Vanjski dug
– Vanjski dug SAD-a skoro je 5 puta veći od vanjskog duga Japana, te skoro 7
puta veći od zbroja vanjskog duga Kine, Indije i Rusije

 Obratiti posebnu pozornost na SAD

– Međunarodne rezerve likvidnosti iznose 129 mlrd. $ što je gotovo 25 puta
manje od međunarodnih rezervi likvidnosti Kine
– Značaj tečaja $ za stabilnost gospodarstva SAD-a, ali i gospodarske
stabilnosti u svijetu!
– Dopustivost značajnije deprecijacije
– Osiguravanje konstantne potražnje za $ u svijetu
 Struktura u 2018.
IZVOZ ROBA
KINA INDIJA RUSIJA
1. SAD 19% EU (28) 17,8% EU (28) 45,5%
2. EU (28) 16,5% SAD 16% Kina 12,4%
3. Hong Kong 12,3% UAE 8,9% Bjelorusija 5,1%
4. Južna Koreja 4,6% Kina 5,1% Turska 4,7%
5. Ostali 47,6% Ostali 52,2% Ostali 32,3%
UVOZ ROBA
KINA INDIJA RUSIJA
1. EU (28) 13,3% Kina 14,6% EU (28) 37,1%
2. Južna Koreja 9,7% EU (28) 10,2% Kina 27,8%
3. Japan 9,0% SAD 6,3% Bjelorusija 5,4%
Saudijska
4. Taipei 8,5% Arabija 5,6% SAD 5,3%
5. Ostali 59,5% Ostali 63,3% Ostali 30,5%
Izvor: www.wto.org
 Struktura u 2018.
IZVOZ ROBA
JAPAN SAD EU (28)
1. Kina 19,5% EU (28) 19,2% SAD 19,7%
2. SAD 19,1% Kanada 18% Kina 10,4%
3. EU (28) 11,3% Meksiko 16% Švicarska 8%
4. Južna Koreja 7,1% Kina 7,2% Rusija 4,6%
5. Ostali 42,9% Ostali 39,6% Ostali 57,3%
UVOZ ROBA
JAPAN SAD EU (28)
1. Kina 23,3% Kina 21,6% Kina 20,1%
2. EU (28) 11,7% EU (28) 19,1% SAD 13,7%
3. SAD 11,2% Meksiko 13,4% Rusija 7%
4. Australija 6,1% Kanada 12,5% Švicarska 6%
5. Ostali 47,7% Ostali 33,4% Ostali 53,1%

Izvor: www.wto.org
Udio nacionalnog izvoza u ukupnom svjetskom izvozu
dobara i usluga u 2018. (u %)

Izvor: www.wto.org
Udio nacionalnog uvoza u ukupnom svjetskom uvozu dobara
i usluga u 2018. (u %)

Izvor: www.wto.org
 FDI u inoz.
Rang Zemlja (u mlrd. $,
stanje 2017.)

1. EU 8.411

2. Nizozemska 5.809

3. SAD 5.644

4. Njemačka 2.074

5. Hong Kong 1.806

6. UK 1.634

7. Švicarska 1.556

8. Japan 1.548

9. Irska 1.490

10. Francuska 1.452

Izvor: The World Factbook (2018)

 FDI u zemlju
Rang Zemlja (u mlrd. $,
stanje 2017.)
1. EU 6.938
2. Nizozemska 4.888
3. SAD 4.084
4. UK 2.027
5. Hong Kong 1.901
6. Kina 1.514
7. Irska 1.477
8. Njemačka 1.455
9. Singapur 1.285
10. Švicarska 1.230
Izvor: The World Factbook (2018)
 U prosincu 2019. Japan je posjedovao 1,15 bilijuna
američkih dolara u državnim riznicama, što ga čini
najvećim stranim vlasnikom.
 Drugi najveći vlasnik je Kina koja posjeduje 1,07
bilijuna američkih dolara duga.
 Ujedinjeno Kraljevstvo treći je najveći vlasnik s
332,6 milijardi dolara. Sljedeći je Brazil, koji drži
281,9 milijardi dolara. Slijede Irska s 281,8
milijardi dolara i Luksemburg s 254,6 milijardi
dolara.
 Švicarska je šesta sa 237,5 milijardi dolara.
 Značaj unutarnjeg tržišta EU-a podcrtava činjenica da je
robna razmjena unutar EU (izvoz i uvoz zajedno) bila veća od
trgovine izvan EU (izvoz i uvoz zajedno) za sve države članice
EU, osim Irske.

 Udio ukupne robne trgovine koji se bilježio unutar i izvan EU

tekao je znatno varirao u državama članicama, odražavajući
donekle povijesne veze i zemljopisni položaj.

 Najveći udjeli u trgovini unutar EU (iznad 75% ukupne

trgovine) zabilježeni su u Luksemburgu (82,0%), Slovačkoj
(79,5%), Češkoj (76,6%) i Mađarskoj (75,1%), s tim da je taj
omjer pao na 51,5% za Grčka i 37,5% za Irsku.
 EU, Sjedinjene Države i Kina činile su 43% svjetske
trgovine robom u 2019. godini.

 Glavni partner EU-a za izvoz u 2019. godini bile su

Sjedinjene Države, a za uvoz Kina.

 Strojevi i vozila činili su 41% izvoza iz EU-a i 33%

uvoza iz EU-a u 2019. godini.

 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics -
explained/index.php/International_trade_in_goods#Strong_increase_in_trade_in_goods_
with_China_in_2009-2019
 Od osnutka WTO-a trgovina robom porasla je za
240%, ali samo za 25% između 2007 i 2017.
 Za usporedbu, trgovina uslugama porasla je za
327% od 1994., a između 2007. i 2017. 55%.
 Iako je trgovina uslugama bila najjači pokretač
rasta u ovom razdoblju, njezin rast usporio je i
malo je vjerojatno da će preuzeti ulogu koju je
trgovina robom imala u pokretanju globalizacije.

 Izvor: Free trade or geo-economics? Trends in world trade, EU Parliament

Policy Department for External Relations Authors: Mario DAMEN, Wolfgang
IGLER, 2019
 Postavlja se pitanje odakle bi mogao doći budući potencijal za
rast i razvoj u trgovini?
 Rast digitalnih tokova mogao bi biti takav novi pokretački
čimbenik, u rasponu od e-pošte i video streaming, u
dijeljenju datoteka i 'Internet of Things’.

 Od 2000. godine broj internetskih korisnika širom svijeta

 porastao je s 412 milijuna na 3,4 milijarde u 2016., što
predstavlja porast od 727% u samo 16 godina.
 Međutim, udio korisnika interneta u Sjevernoj Americi i Europi
stagnira, dok samo u Aziji postoji oko 1,7 milijardi korisnika,
a broj brzo raste.
 Digitalna trgovina (podaci, programi…) već
nadmašuje tradicionalnu fizičku trgovinu. Polovica
sveukupne trgovine globalnim uslugama na ovaj ili
onaj način ovisi o digitalnoj tehnologiji.

 Iako digitalni tokovi uglavnom povezuju razvijene

zemlje u razvoju brzo sustižu.
 Zemlje koje su vodile svijet tijekom posljednje ere
globalizacije ne moraju nužno biti iste one koji
pokreću novu (e-trgovinu).
 Razne statistike pokazuju da se protekcionističke mjere
povećavaju u cijelom svijetu.
 Od 2008. prema Global Trade Alert, zemlje širom svijeta
provele su više od 14 000 mjera koje gotovo zasigurno
diskriminiraju strane komercijalne interese. Takve mjere
mogu na primjer biti subvencije, carine ili mjere ulaganja.

 Treba napomenuti da oni također uključuju mjere trgovinske

zaštite, što može biti opravdano protiv prakse dampinga.
Broj mjera s ciljem povećanja trgovinskih barijera bio je
značajan veći od broja liberalizacijskih mjera i snažno raste
od 2017. godine.
 Slobodna trgovina je u odnosu na realnost samo dobra
namjera i cilj.
 Od 2008. godine u zemljama G-20 poteklo je više od 6 600
protekcionističkih mjera, uglavnom putem povećanja carina,
zabrane uvoza i novi carinski postupci za izvoz.

 Za trgovinu uslugama, pojavile su se određene nove politike

koje su uvele zemlje G-20 da ograničava trgovinu, uključujući
zahtjeve za lokalizaciju, mjere koje utječu na komunikaciju i
omogućene su mrežom usluga i politike koje se odnose na
pregled stranih ulaganja u određena područja koja se
smatraju strateškim.
 Europska komisija je u svom Izvješću o investicijskim
barijerama i trgovini naglasila da, gledajući registrirane
prepreke za poslovanje u EU u 2018. godini, Kina je preuzela
vodstvo kao zemlja s najvećim brojem prepreka koje koče EU
mogućnosti izvoza i ulaganja (37).
 Rusija je došla na drugo mjesto s trenutno postavljene 34
barijere, nakon čega slijedi Indija (25), Indonezija (25), a
posebno sada i Sjedinjene Države s 23 barijere.
 To je značajno povećanje prepreka trgovini u odnosu na 2
godine ranije.
 Činjenica da mnoge protekcionističke mjere dolaze od članica
WTO-a pokazuje se da je sustav „slobodne trgovine” u
dubokoj krizi.
 Za razliku od razdoblja hladnog rata, kada dva konkurentska bloka
jedva da su imala bilo kakve ekonomske veze između sebe, danas
globalna tržišta i lanci opskrbe povezuju najvažnije aktere.

 Dakle, natjecanje se odvija u kontekstu globalizacije, gdje se

slobodna trgovina i sve veća međusobna povezanost više ne vide
kao dobitna situacija, donoseći apsolutne dobitke za sve
povećanjem kolača.

 Globalizirano tržište postalo je bojno polje na kojem neki dobivaju

više od drugih, a relativni dobici ponovno su postali važni.
 Konkurentski pristup zasnovan na nacionalnom interesu
može se okarakterizirati kao geoekonomija, definiran kao
korištenje ekonomskih instrumenata za promicanje i obranu
nacionalnih interesa i za stvaranje korisnih geopolitički
rezultata.

 Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma nagovijestilo je taj

trend već 2015.

 Rastuće napetosti između SAD-a i Kine pridonijele su

daljnjem usponu geoekonomije kao strategije i prakse.
 Geoekonomski interesi i ciljevi mogu se ostvarivati
na nekoliko načina:
 a) povezivanje gospodarstva i nacionalne
sigurnosti,
 b) korištenje infrastrukture za projiciranje
nacionalne moći,
 c) korištenje financijske politike u geo-političke
svrhe i
 d) korištenje ekonomskih sankcija za postizanje
političkih ciljeva.
 Međunarodno povezivanje i otvorena ekonomija
mogući su samo dok postoji povjerenje.

 U svijetu geoekonomije velike sile nastoje raznim

konceptima ostvariti svoje interese asimetričnim
pristupom prema drugima kroz tzv. „strategiju
povezivanja” koju se naziva još i „Connectivity
wars”.
 Današnji svijet pruža mnogo primjera. Dominacija i
povezivanje kroz energetsku infrastrukturu visoko je na
dnevnom redu u Istočnoj Europi.
 Rusija koristi obilje energije i asimetrični odnos opskrbe s
bivšima Sovjetskim republikama kao vanjskopolitičko
sredstvo. Izbor cjevovoda i zemalja koje prelaze postao je dio
trajne borbe za geoekonomsku moć u regiji. Ukrajina je
prekinula mnoge veze s Rusijom, ali želi zadržati tranzitne
naknade od plinovoda od Rusije prema do Europi koji prolazi
tom zemljom.
 Rusija to pokušava zaobići preko Crnog ili Baltičkog mora.
more
 RH ovisna o uvozu nafte i plina.
 Plin se većinom uvozi iz Rusije – PPD.
 PPD je od male firmice dostigao promet u milijardama.
 Većinski vlasnik u Petrokemiji.
 Ruski kapital je i u mađarskom MOL-u a preko njega i u INI.
 LNG terminal – skupa opcija nabave plina iz SAD da bi se
održala ravnoteža interesa. Na našu štetu.
 Janaf i HEP su stalno na meti za preuzimanje da se postigne i
preuzme poptuna kontrola nad našim energetskim sektorom.
 Kineski projekt „Belt and road” također je
djelomično namijenjen osiguranju pristupa
energetskim resursima u Euroaziji kako bi se
zadovoljila sve veća potražnja i smanjila ovisnost o
uvozu nafte i tekućeg prirodnog plina (LNG) kroz
Južnokinesko more i Malaški tjesnac, gdje još
uvijek dominira američka mornarica.

 Iran drži velike rezerve nafte i prirodnog plina i

dugo je bio žarište geoekonomskih i geopolitičkih
borbi, često u sukobu sa SAD-om i kao mogući
strateški partner Kine.
 Ipak, glavni dio kineskog projekta „Pojas i put” odnosi se na
prometnu infrastrukturu.

 To je jedan od najambicioznijih infrastrukturnih planova u

posljednjem desetljeću na svijetu i dobra je ilustracija
geoekonomije. Kina koristi svoju ogromnu ekonomsku snagu
za izgradnju infrastrukture diljem Euroazije. Pritom se koristi
Azijskom bankom za infrastrukturne investicije (AIIB).

 Kina je također aktivna u uspostavljanju globalne cyber

infrastrukture, tako što je prva uvela 5G digitalnu
infrastrukturu, što izaziva sigurnosni strah zbog špijunaže i
ovisnosti o drugima zemljama
 Čak je i svemirska infrastruktura postala dio
geoekonomije i satelita mogao dobiti na važnosti.
Sateliti i Globalni sustav pozicioniranja (GPS)
okosnica su našeg telekomunikacijske i
navigacijske infrastrukture kao milijarde tokova
podataka i financijskih transakcija ovise o tome.

 Zasad ne postoji sustav koji bi mogao zamijeniti

američki GPS, iako Kina (BSD), Indija (GAGAN),
Rusija (GLONASS) i EU (Galileo) rade na vlastitim
alternativama kako bi bili manje ovisni na
američkoj infrastrukturi i satelitima.
 Prema Sindikatu zabrinutih znanstvenika (UCS), koji održava bazu
podataka aktivnih satelita u orbiti, od 1. travnja 2020. u Svemiru je
bilo ukupno 2666 satelita, od čega 1.918 u niskoj Zemljinoj orbiti
(LEO).A ovo je samo do travnja.
 Amazon je nedavno objavio svoje planove za lansiranje mega
sazviježđa od 3000+ satelita kako bi se omogućila internetska veza
s nedovoljno povezanim dijelovima svijeta.
 Istraživačka tvrtka Euroconsult predviđa da će 2020. biti desetljeće
malih satelita, s prosječno 1000 lansiranja malih satelita godišnje.
Da bismo to stavili u perspektivu, u 2019. godini je lansirano
ukupno 385 malih satelita.
 Sateliti raznih namjena; špijuniranje, meteorologija, klimatske
promjene, telekomunikacije, geodetske svrhe, navigacija, promet…
 Osim fizičke ili cyber infrastrukture, financijske
mreže također se koriste kao alat geoekonomije.

 Što se tiče monetarne i financijske sfere, korištenje

međunarodne financijske infrastrukture u SAD-u i
središnja uloga njegove valute u provođenju
sankcija bile su vrlo vidljive u nedavnom slučaju
sankcija protiv Irana.
 U isto vrijeme, Kina se pokušava odvojiti od
uočenih ranjivosti preusmjeravanjem na ekonomiju
vođenu domaćom potrošnjom, diverzificirajući
svoja inozemna ulaganja daleko od američkog
dolara i razvijajući sa svojim kineskim
međunarodnim platnim sustavom alternativu
zapadnom SWIFT platnom sustavu.
 Mnogi to tumače kao izgradnju kineskog
financijskog, trgovinskog i sa Šangajskom
organizacijom za suradnju (SCO) na vrhu, također
sigurnosnog sustava, izravno izazivajući institucije
Bretton Woodsa.
 Udio eura u međunarodnim transakcijama i
rezervama je oko 2017.g. bio oko 20 %, US
dolara oko 65%, 5 % funte i jena, a samo 1%
kineskog juana.
 Utjecaj juana je vrlo malen i Kina traži kanale
njegovoga širenja.
 Najjači kanal je odobravanjem kredita drugim
zemljama u juanima, dakle kanal dugova.
 Ekonomske sankcije klasično su oruđe geoekonomije. Kada
se s vremenom primijene sankcije, mogu ne samo da
preusmjeravaju trgovinske tokove, već utječu i na tehnološki
razvoj zemlje, osiromašuju stanovništvo, dovesti do mogućih
pobuna ili čak promjene režima.

 Koliko su sankcije naštetile i domaćoj ekonomiji države koja

sankcionira ovisi o veličini tržišta i trgovinskim tokovima.
Najnoviji primjeri uporabe sankcije ekonomija u nastajanju su
ruske sankcije protiv Ukrajine, Gruzije i Moldavije radi
sprečavanja njihovog pomaka prema Zapadu, ili kineske
sankcije protiv Filipina i Japana zbog napetosti u njihovim
zajedničkim pomorskim zonama.
 SAD su 2017. uvele sankcije protiv Irana, koje su imale za cilj prisiliti
Iran na smanjenje svog nuklearnog programa, iako se Iran obvezao
da će ga koristiti samo za miroljubive svrhe, kako je utvrđeno u
Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (JCPOA) zaključenom
2015. godine.
 Te sankcije snažno utječu na EU kao najveću tržište na svijetu. EU
unatoč tome nije pronašla način da zaobiđe američke sankcije protiv
Irana pokušavajući to učiniti putem Instrumenta za potporu
trgovinskim razmjenama (INSTEX). Međutim, EU ažurirao je svoj
Statut o blokiranju kako bi ograničio utjecaj na operatore iz EU-a
koji legalno posluju u Iranu.
 U općenito, EU pokušava izbjeći upotrebu ekonomskih sankcija u
političke svrhe, ali to ponekad čini, na primjer protiv Rusije ili
Mjanmara.
Tržišna kapitalizacija na burzama (04./2020.)

Izvor: https://www.visualcapitalist.com/the-worlds-10-largest-
stock-markets/
Izvor: https://www.visualcapitalist.com/the-worlds-10-largest-stock-markets/
 Najveće i najlikvidnije svjetsko spot tržište vlasničkih
vrijednosnica
 Gotovo četiri puta veće od najbližeg konkurenta mjereno
veličinom ukupne tržišne kapitalizacije
 U 2018. godini u kotacije NYSE bilo je uvršteno preko 3.000
kompanija
 Tržišna kapitalizacija uvrštenih kompanija – cca 28 bil. $

JEG (TSE+OSE)
 Treća najveća burza u svijetu prema tržišnoj
kapitalizaciji
 U studenom 2018.g. bilo je uvršteno 3.539 kompanija
 Tržišna kapitalizacija uvrštenih kompanija - 5,6 bil. $
  Danas je u kotacije LSE uvršteno preko 2.600 kompanija
 u “Main market” prestižnu kotaciju uvršteno je više od 1.300
kompanija iz 60 zemalja s tržišnom kapitalizacijom od preko
4 bil. $

Euronext
• u 2019. tržišna kapitalizacija 4,1 bil. $, uvršteno 1.500
kompanija
 UK 55%

Franc uska 53%

Italija 53%

Njemač ka 49%

Japan 38%

Kanada 30%

SAD 26%

$- $0,25 $0,50 $0,75 $1,00 $1,25

Trošak sirovine Manipulativni troškovi Porezi i trošarine

Tržište nafte danas (veljača 2021.)

Izvor: NASDAQ
- veći ulazni troškovi

- rast cijena

- rast inflacije

- smanjenje investicija

- smanjenje plaća

- rast nezaposlenosti

- usporavanje gospodarstva
- politika tečaja

- smanjenje trošarina i poreza

- socijalni programi

- obnovljivi izvori energije

- nove tehnologije

- vlastiti izvori

- administrativne mjere
190 milijardi prostornih metara
što je dovoljno za zadovoljenje potreba u
sljedećih 40 godina uz ovakvu dnevnu
potrošnju
 Nafta i plin će ostati još dugo prvorazrednim
sredstvima ostvarivanja geoekonomskih i
geopolitičkih interesa.

 U tome će sve važniju ulogu igrati Rusija koja

pored energenata ima oko 30% svjetskih zaliha
svih poznatih minerala i metala.

 Nafta kao medij dominacije zbog toga

onemogućava brže pronalaženje i upotrebu
alternativnih izvora energije.
 Globalni pad BDP-a

 Rastuće razine javnog i privatnog duga

 Deflatorni pritisci

 Poremećaji u globalnim sustavima nabave

 Promjena paradigme: intervencionizam

 Bilanca središnje banke kao najznačajniji krizni alat

 Rekordni dionički indeksi

 Izvor: IMF
 Izvor: IMF
 Izvor: IMF, WEO
• Razvijene zemlje • Manje razvijene zemlje

 Izvor: IMF, WEO

 Izvor: IMF, WEO
 Izvor: IMF, WEO
 Izvor: Adarov and Stehrer (2019) and Stehrer et al. (2019).
 Izvor: Refinitiv
 Izvor: Financial times
• Tržišna kapitalizacija • Broj burzovnih transakcija

• IPO aktivnost

 Izvor: world-exchanges.org
 Izvor: Lovrinović et al. (2021)
ANALIZA MULTINACIONALNIH
KOMPANIJA

Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović

Ekonomski fakultet
Zagreb
 Svijet i vrijeme u kojemu živimo obilježeni su dominacijom multinacionalnih kompanija u svakom
pogledu. Riječ je o mega kompanijama koje zbog svoje enormne ekonomske snage utječu na
ekonomski, politički, kulturni život, na okoliš ili bolje rečeno na sve segmente života pojedinca i
društvene zajednice kako u nacionalnim tako i u svjetskim razmjerima. Proces globalizacije je
prije svega pokrenut i stalno stimuliran upravo od strane MNK. Mnogim MNK su nacionalna
tržišta već odavno postala tijesna a tendencijski pad profitne stope ih je naprosto prisiljavao da
pad profita nadoknade prihodima sa novih tržišta.

 Proces liberalizacije, odnosno globalizacije koji je ubrzan padom berlinskog zida a potpomognut
pojačanom aktivnošću Svjetske trgovinske organizacije otvorio je široki prostor za daljnju
ekspanziju MNK. Mišljenja o ulozi MNK u svjetskoj ekonomiji su podijeljena. Dok ih jedni vide
kao generator razvoja, zapošljavanja, novih tehnologija drugi ih vide kao najveću prijetnju
ekologiji, demokraciji i slobodi pojedinca. Također ih vide kao promotore korupcije koja se prije
svega odnosi na vlade država i najveće nacionalne kompanije koje su mete preuzimanja.
 Karakteristike razdoblja razvoja tržišnog kapitalizma

VREMENSKO RAZDOBLJE
17.st. – 1.pol.19.st.
Primarni izvor Poljoprivreda i šumarstvo
bogatstva i vrsta
djelatnosti
Geografska raširenost Lokalna/regionalna
Osnovni organizacijski Tradicionalna ekonomija
oblik Miks feudalnog i
poduzetničkog
Nacionalne države tek u
začetku
Moralne vrijednosti Pokornost
Eksterno nametnuta
disciplina i prisilno
povjerenje
2.pol.19.st. – 2.pol.20.st. kraj 20.st. – danas
Industrija i financije Financije i znanje
Regionalna/nacionalna Regionalna/globalna; ali s
nekim nacionalnim ili
nadnacionalnim
Menadžerski/hijerarhijski Više tržišno orijentirani
Generalno konkurentski Udruženja
ekonomski odnosi Više kooperativni
Elementi planske ekonomije ekonomski odnosi
Radišnost Osobna odgovornost
Društvena odgovornost Kreativnost
Socijalna pravednost Spontano socijaliziranje
Poduzetništvo Povjerenje
individualnost Međusobno djelovanje,
uzajamnost
suosjećanje

Izvor: Birkinshaw, J. et al.: Future of multinational company, 2003., str. 15

 Najvažniju ulogu u razvitku MNK odigrala je Britanija kao najveća imperijalna i
kolonijalna velesila posebice tijekom 18. i 19. stoljeća kada je njena dominacija u
svijetu bila najizraženija. Industrijska revolucija koja je krenula upravo iz Britanije bila
je ključni događaj i zamašnjak koji je u narednim desetljećima doveo ovu zemlju na
mjesto najveće industrijske sile svijeta.
 Nova tehnološka otkrića primijenjena u proizvodnji vodila su stalnom povećanju
proizvodnje i produktivnosti. I druge zemlje Europe: Francuska, Nizozemska, Belgija,
Njemačka, Danska i Švedska počele su se sve više uključivati u industrijsku revoluciju
i polako smanjivati premoć Britanije u svjetskoj industrijskoj proizvodnji.To je
povećalo potražnju za raznim sirovinama koje su se nalazile u Aziji, Africi, Južnoj
Americi itd. Taj problem su rješavale već postojeće prekomorske kompanije koje su
uslijed novih i većih zahtjeva domaće industrije sve brže širile svoje mreže putem
novih podružnica.
 Kompanija koja je osnovana 1600. godine u Britaniji pod nazivom „Istočnoindijska
kompanija“ u literaturi se smatra majkom svih multinacionalnih kompanija. Poslovala
je oko 274 godine tijekom kojih je kao posebno povlaštena kompanija povezala
razdoblje merkantilizma s industrijskom revolucijom, a 1874.g. njene dionice su
zamijenjene državnim obveznicama čime je prestala postojati.
 Britanska vlada je Istočnoindijskoj kompaniji dodijelila poseban monopol u trgovini svim
proizvodima između Britanije i Azije. Zauzvrat Istočnoindijska kompanija je izdašno punila
državni proračun. Nakon Britanije i druge države poput Francuske, Nizozemske, Portugala itd.
osnivale su svoje Istočnoindijske kompanije koje su imale različite oblike vlasništva od čisto
državnog, javno privatnog do privatnog. Tako je npr. portugalska „Estado do India“ jedno vrijeme
kontrolirala 75% europskog uvoza papra. Davanje monopola jednoj kompaniji otvorilo je
prostor za snažni razvoj trgovine i pomorstva. Pomorstvo je pojavom parnih strojeva doživjelo
svoj procvat, a izgradnja Sueskog kanala znatno je skratila put do Azije jer se prije toga morala
oploviti čitava Afrika preko rta Dobre nade.

 No, i u našem vremenu postoje takve ogromne trgovačke kompanije za koje bi se moglo reći da
imaju neke odlike monopola. Tako npr. „američka kompanija Wall Mart s preko 300 mld dolara
godišnjeg prometa je danas najveća trgovačka kompanija što predstavlja 2,5% američkog BDP-a.
Kao što je Istočnoindijska kompanija nekada dominirala britanskom trgovinom s Azijom tako
danas Wall-Mart dominira američkom trgovinom s Kinom. Ako Wall-Mart zamislimo kao državu
tada bi ona bila osmi po veličini trgovački partner Kine – veći od Britanije.“

Izvor:Robins, N.: The Corporation that changed the World – How the East India Company shaped the modern multinational“,
Pluto Press, New York, 2006, str. 36
 Pored istočnoindijskih kompanija koje su trgovale s Azijom pojavile su se i kompanije južnih
mora koje su trgovale i eksploatirale srebrno i zlato na područjima Sjeverne i Južne Amerike.
Zlato i srebro su zaslijepili Europljane koji su njime financirale tadašnje ratove i rastrošnost
tadašnjih vladara. Poznato je da se srebrom koje je dolazilo iz Amerike financirao uvoz začina i
ostalih roba iz Azije. Međutim, priljev zlata i srebra je i negativno utjecao na gospodarstva
kolonijalnih europskih zemalja jer se na taj način povećavala količina domaćeg novca u optjecaju
što je izazivalo rast cijena. Dotok zlata posebice iz Južne Amerike doveo je i do poznate
financijske krize 1720.g. poznatije pod nazivom „South Sea Buble“.

 Kompanija je osnovana 1711.g. a bila je u britanskom vlasništvu s pravom na monopol trgovine

plemenitim metalima u Južnoj Americi. To pravo je dobiveno na temelju ugovora sa Španjolskom
nakon njihovog rata. „South Sea Company“ je posebice bila zainteresirana za rudnike srebra i
zlata za što je koristila robovsku radnu snagu iz Afrike. Glavna djelatnost ove kompanije je od
1711. do 1717.g. bila trgovina robljem. Robovi su jeftino kupovani u Zapadnoj Africi i prodavani
u kolonijama Južne i Sjeverne Amerike. Ugovorom iz Utrechta 1713.g. kompaniji je dano
ekskluzivno pravo trgovine robovima (Asiento) pri čemu je godišnje bila određene kvota od
4800 robova. Kompanija je uspješno realizirala odobrenu kvotu i u nekoliko godina po Africi
pokupila i prevezla preko Atlantika 34000 robova. Dolazak u Ameriku nije dočekalo njih 4000.
 Položaj Britanije u svijetu u to vrijeme bio je jedinstven. Ostala je vodećom
industrijskom silom sve do 1880.g. kada su primat u svijetu preuzele SAD. Britanija je
odigrala ključnu ulogu u ekspanziji međunarodne trgovine tijekom 18. i 19. stoljeća
kao najveća industrijska i pomorska sila koja je zbog najveće flote bila u stanju razviti
kanale distribucije proizvoda diljem svijeta. Iako su SAD krajem 19. stoljeća preuzele
ulogu najveće industrijske sile svijeta Britanija je zadržala vodstvo u međunarodnoj
trgovini koja je dugo vremena bila okosnica njenog razvoja.

 Trgovina je bila puno važnija za Britaniju negoli za SAD koje su imale veliko domaće
tržište pa nisu bile prisiljene na međunarodnu razmjenu. U toj trgovini u uvozu su
dominirali pamuk, začini, hrana, a kasnije nafta i kaučuk zbog razvoja automobilske
industrije. U izvozu Britanije je dominirao dugo vremena tekstil, a tek kasnije su se
počeli izvoziti razni strojevi kao posljedica razvoja industrije. Jedno vrijeme je uvoz
pamuka činio dvije trećine ukupnog britanskog uvoza.
 Britanija je tijekom 19. stoljeća, moglo bi se reći, strategiju razvoja domaćeg
gospodarstva dominanto temeljila na pamuku i vuni, odnosno tekstilu za
kojim je bila velika potražnja ali to ju je u isto vrijeme izlagalo rizicima zbog
dominacije jednog proizvoda. U drugoj polovici 19 stoljeća sve se više
izvoze složeniji strojevi i drugi proizvodi više ili visoke razine obrade koji
Britaniji donose sve veću dobit u međunarodnoj razmjeni.

 U tom smislu sve je više dolazilo do transformacije trgovačkih kompanija u

investicijske kompanije. Britanske kompanije u svijetu sve više počinju
ulagati u izgradnju željeznica, rudnika, luka itd. Za takve projekte bio je
potreban značajan kapital koji se počeo sve više prikupljati na burzi u
Londonu čime je otvoren put izgradnji Londona kao najvažnijeg i najvećeg
međunarodnog financijskog centra koji je on zadržao sve do danas.

Jones, G.: „Merchants to Multinationals“, Oxford University Press, 2004, str. 18

 Nakon II. svjetskog rata skoro sve multinacionalne kompanije bile su američke.

 Oko 1980.g. , od 500 najvećih industrijskih MNK sve su bile porijeklom iz SAD i
Zapadne Europe dok je danas 1/3 njih iz Azije i Latinske Amerike“. To govori da
proces globalizacije nosi određene promjene i u gospodarskoj moći među
pojedinim zemljama i regijama.

 Od 1990.g. do 2002.g. broj MNK u razvijenim zemljama povećao se 63% a u

zemljama u razvoju 258%“. Tu je prije svega riječ o Kini, Brazilu, Rusiji i Indiji.

 Najvažnije poslovno odredište MNK je ipak Zapadna Europa.

 „Možda je iznenađujuće da je Danska matična zemlja najvećem broju MNK,

odnosno oko 14% svih MNK. Potom slijedi Njemačka (13%), Švedska (7%) i
Švicarska (7%). SAD su matična zemlja za svega 5% svih MNK. Od oko 13000 MNK
koje se nalaze u zemljama u razvoju više od polovice je smješteno u Južnoj Koreji.

Chandler A.D, Mazlish B:”Leviathans – multinational corporations and the new global history”, Cambridge University
Press, Cambridge, 2005., str. 8
Promjena udjela svjetskog BDP-a 1600.-1870.g. (u milijunima
1990 međunarodnih $)

% od % od % od
1600. 1700. 1870.
ukupno ukupno ukupno
Velika
6.007 1,80 10.709 2,88 100.179 9,10
Britanija
Zapadna
65.955 20,02 83.395 2,46 370.223 33,61
Europa

Kina 96.000 29,14 82.800 22,30 189.740 17,23

Indija 74.250 22,54 90.750 24,44 134.882 12,25

Svijet 329.417 371.369 1.101.369

Izvor: Angus Maddison, The World Economy, Paris: OECD, 2001., str. 261, Tablica
B-18
Top 100 nefinancijskih MNK po zemljama (Unctad, 2015.g.)
Prihodi od prodaje - Prihodi od prodaje –
Rang Država Broj kompanija
ukupni (mil. $) inozemstvo (mil. $)
1. SAD 21 2.279.517 1.073.973
2. Ujedinjeno Kraljevstvo 17 1.018.502 753.190
3. Njemačka 13 1.138.069 775.955
4. Japan 11 921.802 585.621
5. Francuska 9 597.035 414.538
6. Švicarska 5 389.249 324.393
7. Kina 3 268.110 183.792
8. Španjolska 3 131.367 90.842
9. Nizozemska 2 38.909 38.124
10. Italija 2 159.137 91.973
11. Švedska 2 56.597 50.385
12. Meksiko 1 56.298 36.666
13. Danska 1 40.308 38.694
14. Australija 1 44.636 42.431
15. Norveška 1 57.647 13.835
16. Malezija 1 100.602 76.726
17. Luksemburg 1 63.578 63.493
18. Južna Koreja 1 177.143 158.756
19. Izrael 1 19.652 16.139
20. Irska 1 15.071 12.884
21. Hong Kong 1 21.511 17.224
22. Brazil 1 25.605 21.688
23. Belgija 1 43.604 39.592
Ukupno 100 7.663.949 4.920.914
O MNK u brojkama
 Danas u svijetu ima oko 60.000 MNK s oko 500 tisuća podružnica
(2016.g.)

 1969.g. bilo 7.258 MNK, a 2000.g. oko 63.000 (P.Drucker)

 Od 500 najvećih MNK njih 256 je iz SAD, Japana i Kine.

 SAD MNK zapošljavaju preko 30 mil. radnika (u SAD i inozemstvu),

dok u SAD-u zapošljavaju 26% svih zaposlenih u privatnom sektoru
(2016.g)

 2016.g. 55% trgovačkog izvoza i preko 40% uvoza SAD obavile su

MNK. Polovica trgovačkog uvoza u SAD odvija se između dviju
podružnica iste MNK.

 MNK čine ½ svjetskog izvoza, 1/3 svjetskog BDP-a i ¼ svjetske

zaposlenosti (OECD, 2018.)
 Od ostalih zemalja u razvoju sa značajnim brojem MNK slijede Južnoafrička
Republika, Brazil i Češka.

 Ako razmatramo geografsku distribuciju samo velikih MNK tada vidimo da su one
dominantno locirane u SAD i Japanu. No, situacija se i tu tijekom vremena
promijenila. Oko 64% od 250 najvećih MNK imale su sjedište u SAD 1960.g.

 U 2002.g. samo 38% od 500 najvećih MNK prema Forbesu imale su sjedište u SAD,
Japanu 18%, Francuskoj 8%, Njemačkoj i Britaniji po 7% itd. Nekoliko top MNK
smješteno je u zemljama u razvoju poput Kine, Brazila, Indije, Malezije i Meksika.

 Od II. svjetskog rata pa do 70-tih godina 2/3 do 3/4 svih investicija u inozemstvu
bile su američke što potvrđuje tezu da je američka dominacija u to vrijeme bila
nesporna, a SAD postale predvodnicom svjetske ekonomije i procesa globalizacije.

 „Od 1945.-1980.g. 2/3 do 3/4 svih investicija u svijetu potjecale su iz SAD, Britanije
i Nizozemske“.

(Ibidem, str. 24-25)

Broj majki MNK i stranih podružnica u odabranim zemljama
(UNCTAD World Investment Report 2010)

Rang Država Broj majki Broj stranih podružnica

1. Kina 12.000 434.248
2. SAD 9.692 27.251
3. Njemačka 8.346 19.229
4. Velika Britanija 7.398 45.466
5. Hong Kong 6.592 10.621
6. Nizozemska 6.062 17.188
7. Japan 4.543 2.948
8. Švicarska 4.094 6.905
9. Francuska 3.222 20.548
10. Luksemburg 2.985 4.355
11. Španjolska 2.407 14.457
12. Italija 2.758 14.426
13. Danska 2.077 3.774
14. Australija 1.972 4.853
15. Švedska 1.934 12.861
MNK s državnim vlasništvom u
svjetskom top-100 (UNCTAD, 2019)
Rang (2019) Korporacija Država Industrija
6 Volkswagen Group Njemačka Motorna vozila
18 Enel SpA Italija Električna energija, plin i voda
28 Deutsche Telekom AG Njemačka Telekomunikacije
30 EDF SA Francuska Električna energija, plin i voda
32 Eni SpA Italija Prerada nafte i povezane industrije
40 China COSCO Shipping Corp Ltd Kina Transport i skladištenje
42 Nippon Telegraph& Telephone Corp Japan Telekomunikacije
50 Airbus SE Francuska Avioproizvodnja
51 Engie Francuska Električna energija, plin i voda
52 Orange SA Francuska Telekomunikacije
56 China Nationl Offshore Oil Corp Kina Rudarstvo, vađenje i nafta
59 Equinor ASA Norveška Prerada nafte i povezane industrije
62 State Grid Corp of China Kina Električna energija, plin i voda
67 China National Chemical Corp Kina Kemikalije i srodni proizvodi
69 Renault SA Francuska Motorna vozila
97 China Minmetals Corp Kina Metali i proizvodi od metala
 Najveći R&D investitori među top-
100 MNK, u mil. USD (UNCTAD,
2019)
Rang Korporacija Država Industrija R&D troškovi R&D intenzitet
1 Huawei Kina Tech 15300 14.1
2 United Microelectronics Corp Tajvan Tech 424 8.5
3 Samsung Electronics Co, Ltd Južna Koreja Tech 16451 7.5
4 Tencent Holding Ltd Kina Tech 3465 7.3
5 China Mobile Ltd Kina Telecom 6421 5.9
6 SK Hynix Inc Južna Koreja Tech 2047 5.6
7 Cheng Shin Rubber Industry Co, Ltd Tajvan Industrial 173 4.8
8 Advanced Semiconductor Engineering Inc Tajvan Tech 394 4.0
9 Midea Group Co Ltd Kina Tech 1218 3.1
10 Lenovo Group Ltd Kina Tech 1274 2.8
11 Qingdao Haier Co Ltd Kina Industrial 739 2.7
12 Oil and Natural Gas Corp Ltd Indija Extractive 1236 2.2
13 POU Chen Corp Tajvan Industrial 203 2.1
14 China Communications Construction Co Ltd Kina Construction 1457 2.0
15 Wistron Corp Tajvan Tech 469 1.6
●Aktivnost američkih MNK ostala je fokusirana na SAD gdje
obavljaju oko 70% svojih aktivnosti, a 30% diljem svijeta.

Američke MNK ostvarile su 2009.g. 3,5 bilijuna $ dodane

vrijednosti.

Podružnice koje se nalaze u zemljama sa velikim dohotkom

diljem svijeta zabilježile su pad prihoda u odnosu na
1999.g.

Međutim, u Kini i Indiji rast prihoda od 1999.-2009.g. se

izražava dvoznamenkasto.
Najveći dio proizvodnje koje su ostvarile podružnice SAD
MNK namijenjeno je lokalnim tržištima.
Tako je npr. 2009.g. 60,8% prodaje podružnica bilo
ostvareno na lokalnim tržištima, 30,3% u drugim
zemljama, a 8,9% prodaje je ostvareno u SAD.

Američke MNK imaju veliki udjel u američkoj trgovini. Tako

je 2009.g. trgovina robom majki i podružnica iznosila
54,7% ukupnog izvoza (578,1 mlrd. $) i 45,1% ukupnog
uvoza (703 mlrd. $).

Ulaganja američkih MNK u istraživanje i razvoj u stalnom

su porastu. U 2009.g. ona su iznosila 230,9 mlrd. $.
Kompanije majke su u SAD uložile 195 mlrd. $, a
podružnice diljem svijeta 35,9 mlrd. $.
U analizi inozemnih operacija američkih MNK četiri su
aspekta važna: dodana vrijednost, zapošljavanje, udjel u
američkoj trgovačkoj bilanci i ulaganja u istraživanje i
razvoj.

U 2009.g. američke MNK su u inozemstvu su ostvarile

rast dodane vrijednosti od 4% (u odnosu na 2008.g.), na
3,5 bilijuna $. Pri tome je dodana vrijednost kompanija
majki (unutar SAD) iznosila cca. 2,5 bilijuna $, a u
inozemstvu cca 1 bil.$.
 EKONOMSKI ZNAČAJ
MULTINACIONALNIH KORPORACIJA

❖ Multinacionalne kompanije ostvaruju prihode u visini

30% bruto domaćeg proizvoda svijeta, realiziraju preko
75% svjetske razmjene roba i usluga te oko 80% razmjene
tehnologija i managerskih umijeća.
❖ Unutar razvijenih zemalja je smješteno preko 90%
ukupnog broja multinacionalnih k.
❖No, sve brže se razvijaju MNK u Kini, Indiji i Rusiji.
❖Brži rast i razvoj MNK ostvaren je u vrijeme hladnog rata,
a posebice 90-tih godina padom Berlinskog zida nakon
čega počinje ubrzana liberalizacija i globalizacija.
 METODE OSVAJANJA TRŽIŠTA

Visok FDI

Joint Venture
Omjer investicija i rizika

Strateško
udruživanje

Franšiza

Licenca

Izvoz
Nizak

Nizak Visok

Stupanj vlasništva i kontrole

 MULTINACIONALNE KORPORACIJE U
SUVREMENIM UVJETIMA
❖ Multinacionalne kompanije su pokretači brojnih
promjena:
globalizacija
liberalizacija
konglomerizacija
oblika financiranja i upravljanja rizicima
financijske inovacije
❖Globalizacija proizvodnog procesa rezultat je
djelovanja triju komponenata: suvremene tehnologije,
ekonomije obujma i multinacionalnih korporacija
❖Stvaraju nove sustave supranacionalne kontrole
❖ Multinacionalni sistem formiranja cijena, koji se
kroz transferiranje vrednovanja (“transfer pricing”)
bazira na uprosjećivanju cijena u više zemalja gdje su
smještene filijale korporacije, djeluju centrifugalno isto
kao i plasman zajedničkih proizvoda multinacionalne
korporacije.
Proširuju tržište i djeluju na stvaranje jedinstva
svjetskog tržišta
❖ Multinacionalne korporacije nastaju u područjima
gdje nacionalne organizacije izražavaju tendenciju ka
gubicima i propadanju, a to se događa u slučajevima:
- kada proizvodnja u nacionalnim okvirima postane
neefikasna (industrije koje traže veliko tržište i
neposredna prisutnost na njemu putem filijala).
- u područjima proizvodnje gdje je međunarodna
konkurencija najveća (industrije s velikom
hiperprodukcijom).
❖ Gdje će se pojaviti matična organizacija ovisi o
veličini kapitala i poduzetničkog talenta, ali i o
ekonomskom i političkom okruženju.
❖ Teorija dominacije : svi optimalni uvjeti nastanka
matične organizacije postižu se u velikom i
ekonomski razvijenom nacionalnom prostoru
(stručno osoblje, napredna tehnologija I bogati fond
informacija).
 Kodeks vladanja multinacionalnih kompanija
❖ Kodeks vladanja nema određenu definiciju
❖ To je skup pravila za korporacije članice, čiji je zadatak da
konkurenciju korporacija svede u prihvatljive oblike, s ciljem
da pomogne spriječiti konkurenciju da ošteti okolinu ili
društvo na mjestima na kojima djeluje.
❖ Kodeks ne nameće legalnu već samo moralnu obvezu
korporacijama.
❖ Prvi međunarodni kodeks za multinacionalne korporacije
kreirala je International Chamber of Commerce
(Međunarodna gospodarska komora) Code of Standards of
Advertising Practice, 1937.
❖ Većina međuvladinih vodiča za multinacionalne
kompanije se javlja tijekom 1970-ih godina zbog
tvrdnje da multinacionalne k. nisu uspjele ostvariti
harmonizaciju s lokalnim ekonomskim, političkim i
socijalnim ciljevima.

❖ 1976. godine OECD usvaja Declaration on

International Investement and Multinational
Enterprises koja je predstavljala političku obvezu da
se olakša direktno investiranje među zemljama
OECD-a.

❖ 1977. je izdana ILO Tripartite Declaration of

Principles Concerning Multinational Enterprises
(ILO = International Labour Organization).
Švicarska je posebno zanimljiva MNK pa tamo danas djeluje oko
10000 inozemnih i švicarskih MNK.

Direktne inozemne investicije MNK u Švicarsku dovele su do

toga da je ona osma na svijetu po veličini inozemnih investicija
per capita u svijetu kao i osma po izvozu per capita u svijetu.
Slična je situacija u Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj.

Znači, direktne inozemne investicije MNK u Švicarsku dovele do

tako velikog rasta izvoza.

MNK igraju ključnu ulogu u švicarskom gospodarstvu, 34% BDP-

a ostvaruju upravo one. Od tih 34% doprinos inozemnih
podružnica je 10%, (npr. P&G, Amgen, Dow Chemical, GM,
Medtronic), a ostalo domaćih MNK (ABB, Novartis, UBS, Swiss
Re, i Nestle).
 Dominantna orijentacija MNK posljednja dva desetljeća je “outsourcing”.
 Riječ je o selidbi proizvodnih pogona ili unajmljivanju svih vrsta proizvodno
uslužnih kapaciteta diljem svijeta.
 “If you want to sell in places like China, India and Europe you have got to
employ people there. GE is a global company”. ( Read More, General
Electric)
 Shell je 2004.g. je izmjestio (3000 radnih mjesta) , dio informatičke podrške
u Indiju i uštedio oko 850 mln dolara.
 Philips je također u Chenai prebacio računovodstvo za sve svoje
podružnice.
 A. Greenspan izjavio da porezni zakoni neće obeshrabriti outsourcing.
 Javlja se problem zaštite i sigurnosti podataka koji se tamo obrađuju.
 Daimler Chrysler, Coca Cola, Exxon … preko polovice profita ostvaruju
izvan matičnog područja.
 Nestle, Philiops, Ford, IBM … imaju više radnika u inozemstvu nego u
matičnoj zemlji.
Pregled razine nadnica u odabranim
zemljama

 Cijena rada postala jedan od bitnih motiva selidbe

kapitala i pogona.

 Na to se nadovezuju porezne i druge olakšice za strane

investitore.
Prosječna neto godišnja plaća u EUR (samac bez djece)

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
EU27 : : : : 21.207,32 21.516,89 21.876,76 22.224,13 22.609,30 23.198,25
EU28 : : : : 22.653,14 23.189,27 24.173,00 23.983,57 24.163,14 24.755,37
Eurozona 22.156,05 22.842,03 23.332,95 23.806,27 24.080,89 24.475,96 24.911,36 25.287,80 25.625,79 26.248,55
Belgija 24.323,59 24.873,45 25.519,85 26.287,51 26.609,36 26.775,94 26.953,59 27.574,37 28.238,76 29.240,96
Bugarska 2.951,37 3.202,34 3.396,45 3.598,45 3.798,06 4.033,73 4.339,15 4.689,05 5.132,74 5.447,10
Češka 8.286,75 8.812,03 9.234,77 9.275,22 8.961,78 8.674,36 9.008,76 9.449,38 10.296,87 11.293,03
Danska 30.962,07 32.349,16 33.153,44 33.617,32 33.873,44 34.330,38 34.689,46 35.021,65 35.558,92 36.515,61
Njemačka 23.870,65 25.374,06 26.088,04 26.729,61 27.171,01 27.791,42 28.410,71 29.081,67 29.562,73 30.547,68
Estonija 7.729,46 7.820,19 8.324,26 8.812,65 9.445,70 9.914,95 10.638,42 11.454,71 12.233,44 13.437,69
Irska 32.441,06 32.138,69 31.159,23 31.541,73 31.531,28 31.687,39 32.344,52 33.346,95 33.976,58 35.126,52
Grčka 18.478,46 18.541,11 17.536,80 17.102,52 15.786,95 16.010,75 15.791,95 15.378,71 15.484,82 15.712,76
Španjolska 19.380,50 19.399,72 19.891,57 19.975,06 20.061,89 20.169,47 20.844,88 20.827,52 20.948,65 21.198,42
Francuska 24.627,90 25.031,80 25.576,25 25.978,92 26.269,15 26.578,46 26.768,13 26.920,45 27.333,26 28.037,60
Hrvatska : : : : 7.890,98 7.866,10 8.210,37 8.445,33 8.872,01 9.312,09
Italija 19.269,56 19.705,17 19.983,62 20.327,68 20.656,60 20.930,61 21.051,62 21.092,75 21.138,65 21.339,22
Cipar : : : : : 20.646,47 : : 20.648,68 21.062,48
Latvija 5.424,98 5.068,61 5.286,45 5.462,67 5.776,88 6.264,34 6.814,57 7.194,98 7.749,72 8.514,94
Litva 5.361,47 5.245,02 5.401,30 5.635,73 5.954,89 6.284,47 6.651,85 7.217,25 7.897,69 8.691,07
Luksemburg 35.539,77 36.167,09 36.278,25 37.354,34 37.792,01 38.443,48 38.630,79 38.935,73 41.340,39 42.063,48
Mađarska 5.409,39 6.256,57 6.146,32 6.369,22 6.475,08 6.478,42 6.703,57 7.138,72 8.023,72 8.586,94
Malta 13.883,84 14.473,93 15.642,97 15.999,95 16.306,00 16.010,00 16.337,95 16.926,20 17.305,15 17.890,15
Nizozemska 30.291,69 30.901,41 31.612,20 31.732,71 31.241,89 32.675,67 34.551,50 34.975,70 35.426,38 36.042,43
Austrija 25.427,88 25.770,16 26.375,67 26.893,06 27.520,53 27.965,34 28.524,14 30.601,53 31.083,14 31.677,90
Poljska 6.093,94 6.896,23 7.085,75 7.235,50 7.466,23 7.991,17 8.275,99 8.200,43 8.900,06 9.420,35
Portugal 12.261,74 12.869,63 12.435,40 13.158,03 12.806,65 12.629,91 12.467,22 12.807,39 13.051,15 13.469,59
Rumunjska 3.578,21 3.874,37 4.085,51 4.004,03 4.343,03 4.611,94 5.119,04 5.520,64 6.049,96 6.669,59
Slovenija 10.782,68 11.284,13 11.567,85 11.707,47 11.824,18 11.980,57 12.062,45 12.202,35 12.487,25 12.902,38
Slovačka 7.108,41 7.305,84 7.404,35 7.573,90 7.725,08 8.033,50 8.200,88 8.420,86 8.820,56 9.266,53
Finska 27.191,47 27.803,54 28.421,92 29.246,92 29.654,15 29.641,38 29.918,29 30.306,38 30.805,85 31.239,39
Švedska 25.451,97 29.043,96 31.319,63 33.473,42 34.473,44 33.923,28 33.389,85 33.711,94 33.923,05 32.687,19
Ujedinjeno Kraljevstvo 28.019,83 29.829,08 29.426,23 32.361,69 31.413,75 33.290,73 37.959,11 34.651,93 33.662,24 34.274,46
Island 21.683,70 23.506,13 24.971,24 27.162,60 29.098,70 32.941,08 37.027,37 44.042,96 51.933,79 52.127,61
Norveška 36.967,18 41.684,47 44.490,18 47.783,08 47.595,99 45.903,97 44.451,47 43.902,70 44.931,04 45.048,41
SAD 24.080,76 25.970,44 25.726,07 28.377,81 27.376,96 28.056,90 34.159,70 34.810,06 34.916,19 35.375,34
Japan 29.616,95 32.591,39 34.313,42 37.554,86 29.267,53 27.698,05 29.484,10 33.249,13 31.566,35 31.002,40
Ukupni trošak rada u EUR (po satu), 2018. godina

Izvor: Eurostat
❑ u razdoblju od 20 godina otprilike samo polovina
kompanija koje su bile na vrhu su zadržale svoje pozicije
❑ korporativna moć je nestalna i brzo se mijenja
❑ uslužne kompanije su sa čelnih pozicija nestajale brže
nego proizvodne iako ovaj sektor sve više napreduje u
strukturi prvih 100.
Podjela MNK
 Home region
 Bi-regional
 Global
 Host-region
 “Near miss” global
Podjela vodećih svjetskih multinacionalnih kompanija:
1. Home-region (Starbucks, General Electric,
Siemens,…)
2. Bi-regional (McDonalds, Motorola,…)
3. Global (IBM, Canon i Flextronics)
4. Host-region (News Corporation)
5. “Near miss” global (Nestle, Royal Dutch/Shell Group)
Home-region MNK

 Najveći dio prihoda ostvaruju u matičnoj zemlji gdje zapošljavaju i

najveći broj radnika
 Aol Time Warner, Cisco Systems, Starbucks, General Electric,
Siemens, Haier, Procter and Gamble, Marubeni i Ashai Glass

Prihod (u mil. $, Dobit (u mil. $,

MNK Rang u FG500 (2019.)
2019.) 2019.)
Total 20 184.106 11.446
General Electric 48 120.268 -22.355
Siemens 70 98.802 6.908
Procter&Gamble 146 66.832 9.750
Marubeni 147 66.753 2.082
Cisco Systems 225 49.330 110
 Starbucks

 Svjetski lanac kave

 25 zemalja, 5.886 kafića
 78,25% svih kafića smješteno u Americi
 91% ukupnih prihoda ostvareno u Americi

 General Electric

 Fortune Global 500 – 48. mjesto

 Multinacionalni div (u padu)
 59,8% prihoda – SAD (+ Latinska Amerika i Kanada –
63,7%), Europa 18,5%
 Bi – regional MNK

 manje od 50% prodaje ostvaruju u regiji u kojoj se nalazi

matica, a više od 20% u nekoj drugoj regiji
 primjeri: L'Oreal, Mc'Donalds, LaFarge, British Petroleum

Rang u FG500 Prihod (u mil. $, Dobit (u mil. $,

MNK
(2019.) 2019.) 2019.)
L'Oreal 396 31.790 4.597
McDonald's - 21.025* 5.900*
LafargeHolcim 447 28.088 1.536
* - 2018.g
 McDonald’s

 420. prema Fortune Global 500 (2015.)

McDonald‘s prihodi u 2015.g.

% ukupnih
Zemlja/regija prihodi (u mil.$) prihoda
SAD 8.558,9 33,68
Međunarodna vodeća tržišta 7.614,9 29,97
Visoko rastuća tržišta 6.172,8 24,29
Tržišta u začetku 3.066,4 12,06
Ukupno 25.413 100
Međunarodna vodeća tržišta: Australija, Kanada, Francuska, Njemačka, UK i povezana
tržišta; Visoko rastuća tržišta: Kina, Italija, Južna Koreja, Poljska, Rusija, Španjolska,
Švicarska, Nizozemska i povezana tržišta; Tržišta u začetku: ostala tržišta gdje
McDonalds’s posluje i imaju potencijal širenja

Source: McDonald's, Annual Report, 2015.g.

 L’Oreal

 396. prema Fortune Global 500

 238 podružnica i prisutna je u 130 zemalja
 68% svih zaposlenika (50.000) radi izvan Francuske
 Veći dio ekspanzije na međunarodno tržište rezultat
je spajanja već utemeljenih zaštitnih znakova
 Pokušava se probiti na kinesko tržište što bi
kompaniju dovelo do globalnog djelovanja
Global MNK
 Kompanije prisutne u sve tri regije triada
 imaju prodaju od 20% ili više u svakoj regiji, ali manje od
50% u svakoj
 samo 9 od top 500 MNK su globalne
 7 od 9 su računalni proizvođači
 International
Businnes Machines

 114. prema Fortune Global 500

 prisutni u 160 zemalja sa istraživačkim laboratorijima u 6 zemalja
 43% svih prihoda dolazi iz Amerike, 33% iz Europe, Srednjeg Istoka i
Afrike, 24% iz Azije i Pacifika
 Kratko kroz povijest:
 1911.g. - Computer-Tabulating-Recording Company
 U Latinskoj Americi prvi ured otvoren je 1917.g. (Brazilu)
Azija 1920.g., Filipini 1925., Kina 1934.g., Francuska 1914.g., od
1920. – 1930.g. proširio se i na Njemačku, Italiju i Englesku
U sljedećih 20 godina osigurala je ugovore sa vladama i
korporacijama Argentine, Meksika, Ekvadora, Čilea, Kube, Urugvaja i
Perua
” Near miss” Global MNK – ravnomjeran
udio svih regija u ukupnom prihodu

 2019.g. – preko 90 milijardi dolara prometa i 10 milijardi

dolara profita
 Fortune Global 500: 76. mjesto
 6000 brandova , 443 tvornice u više od 80 zemalja
 Ravnomjeran raspored prihoda : 34% Europa, Sjeverna i
Južna Amerika 45%, 21% Azija, Afrika i Oceanija
 Širenje temelji na preuzimanjima:
26 milijardi dolara od 1985. – 2000.
18 milijardi dolara 2000.- 2002.

 Uspjeh na tržištima izvan trijade: preuzimanje uz

zadržavanje uspješnih i poznatih lokalnih brandova

 Ulazak u nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju

 U J. Koreji, Kini, Rusiji – dugo poslovali sa gubitkom,
danas ogromni prihodi
 Royal Dutch Shell
Group

 Najveća europska kompanija

 2019. Fortune Global 500: 3. pozicija
 1907. Royal Dutch (Nizozemska) i Shell Transports (UK) stvorili
zajedničku tvrtku Royal Dutch Shell
 Više od 270 milijardi dolara prihoda u 2015. godini
 Velike zalihe plina
 46,1 % prihoda u Europi, 15,6 % SAD
 Unutra grupacije: više od 100 kompanija kćeri sa velikim ovlastima
odlučivanja koje djeluju u više od 150 zemalja
 Restrukturiranjem se smanjuju ovlasti lokalnih tvrtki, te se osniva
pet regionalnih centara
 Ulaganje u alternativne izvore energije
 Socijalno orijentirani plan razvitka s naglaskom na održivi razvoj
 Provođenje Kyoto protokola
 Ulaganje u alternativne izvore energije
MNK 1995. 2000. 2007. 2008.
Prihodi Profiti Prihodi Profiti Prihodi Profiti Prihodi Profiti
Rang Rang Rang Rang
(milijuni $) (milijuni $) (milijuni $) (milijuni $) (milijuni $) (milijuni $) (milijuni $) (milijuni $)

General Motors 154.951,20 4.900,60 1 189,058.0 6,002.0 1 207,349.0 -1,978.0 3 182,347.0 -38,732.0 4

Ford Motor 128.439,00 5.308,00 2 162,558.0 7,237.0 4 160,126.0 -12,613.0 7 172,468.0 -2,723.0 7

Exxon Mobil 101.459,00 5.100,00 3 163,881.0 7,910.0 3 347,254.0 39,500.0 2 372,824.0 40,610.0 2

Wal-Mart Stores 83.412,40 2.681,00 4 166,809.0 5,377.0 2 351,139.0 11,284.0 1 378,799.0 12,731.0 1

AT&T 75.094,00 4.676,00 5 62,391.0 3,428.0 8 63,055.0 7,356.0 27 118,928.0 11,951.0 10

General Electric 64.687,00 4.726,00 6 111,630.0 10,717.0 5 168,307.0 20,829.0 6 176,656.0 22,208.0 6

Intl, Business
64.052,00 3.021,00 7 87,548.0 7,712.0 6 91,424.0 9,492.0 15 98,786.0 10,418.0 15
Machines

Mobil 59.621,00 1.079,00 8 / / / / / / / / /

Sears Roebuck 54.559,00 1.454,00 9 41,071.0 1,453.0 16 / / / / / /

Altria Group 53.776,00 4.725,00 10 61,751.0 7,675.0 9 70,324.0 12,022.0 23 38,051.0 9,786.0 61

Citigroup 18,465.0 1,326.0 37 82,005.0 9,867.0 7 146,777.0 21,538.0 8 159,229.0 3,617.0 8

Boeing 21,924.0 856.0 29 57,993.0 2,309.0 10 61,530.0 2,215.0 28 66,387.0 4,074.0 27
Chevron; 210,783.0 18,688.0 3

ChevronTexaco- 31,064.0 1,693.0 18 32,676.0 2,070.0 200,567.0 17,138.0 4

1995., 2000.

ConocoPhillips 12,367.0 484.0 79 13,852.0 609.0 126 172,451.0 15,550.0 5 178,558.0 11,891.0 5
Bank of America
13,126.0 1,690.0 71 51,392.0 7,882.0 11 117,017.0 21,133.0 9 119,190.0 14,982.0 9
corp.
American Intl.
22,385.7 2,175.5 26 40,656.1 5,055.4 17 113,194.0 14,048.0 10 110,064.0 6,200.0 13
Group
 Fortune – 2016.
Rang Kompanija Prihodi (2015., u mil.$) Profit (2015., u mil.$)

1 Walmart 482.130 14.694

2 State Grid 329.601 14.694
3 China National Petroleum 299.271 7.091
4 Sinopec Group 294.344 3.595
5 Royal Dutch Shell 272.156 1.939
6 Exxon Mobil 246.204 16.150
7 Volkswagen 236.600 -1.520
8 Toyota Motor 236.592 19.264
9 Apple 233.715 53.394
10 BP 225.982 -6.482
11 Berkshire Hathaway 210.821 24.083
12 McKesson 192.487 2.258
13 Samsung Electronics 177.440 16.532
14 Glencore 170.497 -4.964
15 Industrial & Commercial Bank of China 167.227 44.098
16 Daimler 165.800 9.345
17 UnitedHealth Group 157.107 5.813
18 CVS Health 153.290 5.237
19 EXOR Group 152.591 825
20 General Motors 152.356 9.687
 Fortune – 2019.

Rang Kompanija Prihodi (2018, u mil. USD) Profit (2018, u mil. USD)
1. Walmart 514.405 6.670
2. Sinopec Group 414.649 5.845
3. Royal Dutch Shell 396.556 23.352
4. China National Petroleum 392.976 2.270
5. State Grid 387.056 8.174
6. Saudi Aramco 355.905 110.974
7. BP 303.738 9.383
8. Exxon Mobil 290.212 20.840
9. Volkswagen 278.341 14.322
10. Toyota Motor 272.612 16.982
11. Apple 265.595 59.531
12. Berkshire Hathaway 247.837 4.021
13. Amazon.com 232.887 10.073
14. UnitedHealth Group 226.247 11.986
15. Samsung Electronics 221.579 39.895
16. Glencore 219.754 3.408
17. McKesson 214.319 34
18. Daimler 197.515 8.555
19. CVS Health 194.579 -594
20. Total 184.106 11.446
Promjene među vodećim MNK u
posljednjih 10 godina
 Iz prikazanih tablica moguće je uočiti
slijedeća kretanja:
◦ Slabljenje relativnog značaja automobilske
industrije
◦ Slabljenje relativnog značaja kompanija iz
telekomunikacijske i elektronske industrije
◦ Učvršćivanje položaja naftnih kompanija na
vrhu rang lista
 Top 10 kompanija prema indeksu transnacionalnosti (TNI) od
100 najvećih nefinancijskih MNK (Unctad, 2015.)

Prihodi od prodaje
Imovina (mil. $) (mil.$) Broj zaposlenih
MNK Zemlja Industrija TNI (u %) Inozemstvo Ukupno Inozemstvo Ukupno Inozemstvo Ukupno

Rudarstvo i proizvodnja
1. Rio Tinto PLC UK 99,2 91.209 91.564 34.490 34.829 54.346 54.888
sirove nafte

Telekomunikacijska
2. Altice NV Nizozemska 97,0 68.354 70.678 15.752 16.147 36.273 37.506
industrija

3. Heineken NV Nizozemska Prehrambena industija 96,6 39.911 41.137 22.372 22.762 69.714 73.767

Rudarstvo i proizvodnja
4. Anglo American plc UK 94,8 50.059 52.013 18.481 20.455 89.000 91.000
sirove nafte

Anheuser-Busch
5. Belgija Prehrambena industija 93,1 129.640 134.635 39.592 43.604 140.572 152.321
InBev NV

6. Nestlé SA Švicarska Prehrambena industija 92,3 101.977 124.590 90.607 92.215 324.115 335.000

Schneider Electric
7. Francuska Komunalne usluge 91,9 43.241 46.441 27.665 29.564 161.411 181.361
SA

8. Linde AG Njemačka Kemijska industrija 91,9 36.762 38.555 18.465 19.913 56.524 64.538

British American
9. UK Duhanska industrija 90,5 40.868 46.751 19.734 20.024 74.932 87.577
Tobacco PLC

10. WPP PLC UK Poslovne usluge 88,6 37.169 42.648 16.036 18.697 166.162 179.000
 Top 10 kompanija prema vrijednosti imovine od 100 najvećih
nefinancijskih MNK (Unctad, 2015.)

Prihodi od prodaje
Imovina (u mil.$) Broj zaposlenih
(u mil.$) TNI (u
%)
MNK Zemlja Industrija Inozemstvo Ukupno Inozemstvo Ukupno Inozemstvo Ukupno

Industrijski i komercijalni
1 General Electric Co SAD 257.742 492.692 64.146 117.385 208.000 333.000 56,5
strojevi

Toyota Motor Industrija motornih

2 Japan 273.280 422.176 165.195 236.797 148.941 348.877 59,1
Corporation vozila

Industrija motornih
3 Volkswagen Group Njemačka 181.826 416.596 189.817 236.702 334.076 610.076 59,5
vozila
Rudarstvo i proizvodnja
4 Royal Dutch Shell plc UK 288.283 340.157 169.737 264.960 68.000 93.000 74,0
sirove nafte
Exxon Mobil
5 SAD Rafinerija nafte 193.493 336.758 167.304 259.488 44.311 73.500 60,7
Corporation

6 EDF SA Francuska Komunalne usluge 94.538 304.255 28.497 83.238 25.750 156.312 27,3

7 Apple Computer Inc SAD Računalna oprema 143.652 290.479 151.983 233.715 65.585 110.000 58,0

8 Chevron Corporation SAD Rafinerija nafte 191.933 266.103 48.183 129.648 31.900 61.500 53,7
9 BP plc UK Rafinerija nafte 216.698 261.832 145.640 222.894 46.700 79.800 68,9
10 Total SA Francuska Rafinerija nafte 236.719 244.856 123.995 159.162 65.773 96.019 81,0
Top 15 industrija po prihodima unutar 100 najvećih
nefinancijskih MNK (Unctad, 2015.)

Industrija Prihodi (mil. $)

1. Proizvodnja motornih vozila 1.555.401

2. Rafinerija nafte 977.568
3. Rudarstvo i proizvodnja sirove nafte 852.498
4. Komunalne usluge (struja, plin i voda) 531.795
5. Maloprodaja 503.641
6. Farmaceutska industrija 427.035
7. Telekomunikacijske usluge 401.167
8. Računalni sustavi 363.718
9. Računalna oprema 317.371
10. Prehrambena industrija 284.279
11. Industrijski i komercijalni strojevi 258.354
12. Veleprodaja 194.421
13. Komunikacijska oprema 177.143
14. Kemijska industrija 174.374
15. Elektroničke komponente 141.070
 Top 10 svjetskih najvrjednijih
brand-ova (2019.g.)
Vrijednost Prihod brand-a
Brand Industrija
brand-a u mlrd.$ u mlrd. $
1. Apple 205.5 265.8 Tehnologija
2. Google 167.7 136.2 Tehnologija
3. Microsoft 125.3 110.2 Tehnologija
4. Amazon 97 211.4 Tehnologija
5. Facebook 88.9 48.8 Tehnologija
6. Coca-Cola 59.2 23.8 Industrija pića
7. Samsung 53.1 221.6 Tehnologija
8. Disney 52.2 33.8 Industrija zabave
9. Toyota 44.6 190.8 Automobilska industrija
10. McDonald's 43.8 96.1 Restorani
 Turbo kapitalizam
 Nekoliko primjera:

◦ Daimler-Benz:
◦ Predsjednik Uprave koncerna “Daimler-Benz” izjavio je prije nekoliko mjeseci, uz večeru sa
zastupnicima iz Bundestaga, doslovno: “Od nas nećete dobiti više ništa.”
◦ Drugim riječima - Koncern neće u Njemačkoj plaćati poreze (ili će platiti samo sitnicu)

◦ Siemens:
◦ “Spiegelovi” autori knjige tvrde da je i koncern “Siemens” premjestio svoje sjedište formalno u
inozemstvo, te njemačkoj državi od 2,1 milijarde svoje dobiti iz 1994./95. plaća – niti 100 milijuna
maraka (50 milijuna eura).

◦ Bavarska:
◦ Bavarski premijer Edmund Stoiber (CSU) već se prije izvjesnog vremena naljutio na one njemačke
poduzetnike i managere koji žive u Njemačkoj, uživaju prednosti njemačke infrastrukture, njemačkog
životnog standarda, ali su svoje tvornice i svoj kapital premjestili u inozemstvo, zato što je proizvodnja
ondje jeftinija, a porezi manji.
◦ Doslovce reče Stoibler: “Igraju golf u Gornjoj Bavarskoj, poreze plaćaju u Maleziji.“

Izvor: Večernji list, 5.X.1996.

 TRI VELIKE MNK - analiza

❑ ROYAL DUTCH/SHELL
❑ TOYOTA
❑ GENERAL ELECTRIC
 ROYAL DUTCH/SHELL

❑ 1907. integracija Royal Dutch Petroleum i

Shell Transport & Trading
❑ teritorijalna organizacijska struktura
❑ binacionalna kompanija (Hag i London)
❑ najveća neamerička i naftna kompanija do
1990.
❑ autonomija internacionalnih podružnica
❑ do 1939.
-pod vodstvom Henri Deterdinga
-brzi razvoj kompanije
-self-making decisions
❑ 1959. radikalne promjene
CHRIS FINALYSON & ALEX KULPECZ
-2 sjedišta + 4 podružnice
-decentralizirana kontrola (geografske regije)
-smanjene razine managementa
-funkcijska i teritorijalna odgovornost
-operacije u kemijskoj industriji
odvajaju se od operacija u naftnoj ind.
-zadržana autonomija tijekom naftnih
kriza 70.-tih i 80.-tih
GENERAL ELECTRIC
❑ niz različitih poslova
GE Plastics
GE Medical Systems
GE Commercial Finance
NBC
GE Aircraft Engines
General Electric (GE)
GE – poslovi u pozadini

❖ Danas GE ima udio u brojnim drugim tvrtkama tako da

područje njegova djelovanja obuhvaća proizvodnju raznih
motora za zrakoplove, kućne uređaje, bave se leasingom
zrakoplova, savjetovanjem , kreditiranjem, rasvjetnim
proizvodima ...
❖ Zanimljivija područja:
GE Financial Assurance (GEFA) - životno
osiguranje, uzajamni fondovi, dodatne beneficije za
nezgode i bolest, mirovinske planove, automobilsko
osiguranje...
 Global Consumer Finance je vodeći opskrbljivač
usluga kredita trgovcima na malo i potrošačima u 29
zemalja širom svijeta.
Mortgage Insurance Corporation je vodeći
opskrbljivač osobnih hipotekarnih osiguranja, koja
omogućavaju zajmoprimcima da ostvare financiranje sa
niskim kamatama od samo 3%, umjesto uobičajenih 20%.
Commercial Finance je vodeći globalni opskrbljivač
inovativnih financijskih rješenja prvenstveno za
neinvesticijske kompanije.
❑ 1900.
-vodeći svjetski oligopol
-suradnja sa Siemensom i AEG
-rast proizvodnih linija
❑ 1920.
-ekspanzija u inozemstvu
Francuska,Belgija,Švicarska,Italija,Velika
Britanija i Švedska
❑ do 1935.
- 29% Siemensa i 10% Philipsa
-joint-ventures u Kini,Japanu i Latinskoj Americi
❑ decentralizacija
-serija samostalnih podružnica
-uzor:DuPont,Exxon i GM
❑ 1970.
-koncept SBU (strategic business units)
-jačanje GE
-povećanje profita
❑ 1981.
-John Welch (novi CEO)
-cilj:ojačati organizaciju
unaprijediti povezanost
-14 divizija
❑ Napredak:

GE Plastics
-1969. posjedavao većinu tvornica u
Nizozemskoj

GE Motors
-suradnja sa Hyundai,Daewoo i Bosch

GE Electric Distribution
-Bliski Istok,Jugoistok Azije
-suradnja sa Fuji Electric
❑ Posljedica globalizacije:
40% prodaje ostvareno izvan SAD-a
❑ Fokus:
-tehnologija
-usluge
-kupci
-globalizacija
 TOYOTA

❑ dio ‘’keiretsu’’-a Toyota Group i sudionik

Mitsui grupe
❑ treći po veličini proizvođač automobila u
svijetu
❑ brandovi Toyota, Lexus, Daihatsu i Hino
❑12 pogona i 11 proizvodnih podružnica u
Japanu
❑45 proizvodnih kompanija u 26 zemalja
❑246 700 radnika
❑ povijest
- osnovana 1937. kao dio Toyoda Automa
Loom Works
- osnivač- Saichi Toyoda
❑ filozofija poslovanja- promicanje globaliziranja i
razvoj ljudskih resursa
POSLOVANJE- POČETAK 90.-TIH DO DANAS

❑ dio ‘’keiretsu’’-a
❑ uloga ‘’roditeljske kompanije’’
❑ organizacija prema ‘’razredima’’
❑ specifičan odnos prema dobavljačima
❑ kontroliranje tvrtki bez direktnih ulaganja
❑ težnja za unaprijeđenjem proizvodnje
CILJ: izgradnja vozila veće kvalitete s nižim
troškovima
- UMR- Unit Material Manufacturing Reform
- temelj reforme- GBL (Global Body Line)
❑ korištenje CAD-a
❑ olakšan transfer know-how putem umrežavanja
❑ brojne inovacije – Book System...
❑ ulaganje u ljudske resurse
- Toyota Institute
 ZAKLJUČAK

❖ Multinacionalne kompanije kontroliraju početkom 80-

ih godina 20.stoljeća polovinu svjetske proizvodnje, 2/3
svjetske trgovine i ¾ međunarodnog transfera
tehnologije, a 90-ih godina realiziraju ¾ svjetske
razmjene roba i 4/5 razmjene tehnologije.
❖ Djelovanje deformiranih ekonomskih zakonitosti na
svjetskom tržištu u kriznim uvjetima dovodi u pitanje
opstanak svih drugih oblika poduzetništva, osim
multinacionalnih korporacija.
❖ Diverzifikacija poslovanja i rizika omogućuje
multinacionalnim kompanijama da gubitke na jednom
tržištu pokrije dobicima na drugom tržištu.
Upravljanje financijskim
sustavom MNK

Prof.dr.sc Ivan Lovrinović

Ekonomski fakultet Zagreb
 Investiranje i financiranje
◼ Načela upravljanja financijama ista za nacionalnu i
MNK.
◼ Razlike: izvori i troškovi financiranja, izloženost
rizicima itd.
◼ Glavni zadatak finacijskog menadžera: donošenje
dobrih investicijskih i financijskih odluka.
◼ Kompanije u realnoj ekonomiji (proizvodnja) mogu biti
uspješne a da propadnu zbog lošeg fin. menadžmenta.
Također, mogu imati gubitak iz proizvodnje i prodaje a
dobit na financijskim operacijama (Ford).
 Investicijske odluke
◼ Investicijska odluka je dugoročnog karaktera.
◼ Često se naziva i kapitalnim ulaganjem ili ulaganjem u osnovna
sredstva.
◼ Kapitalna ulaganja su danas širi pojam od ranijeg razdoblja. Prije
– samo u materijalnu dugotrajnu imovinu.
◼ Danas je to i ulaganje u promociju, istraživanje, razvoj itd.
◼ Za stvaranje brenda. Gillete je uložio 300 mln$ za promociju
Mach3 britvice (nematerijalna imovina).
◼ Za Boeing, Airbus, Pfizer ulaganje u istraživanje je kapitalno
ulaganje, odnosno investicijska odluka, jer omogućava dugoročni
rast i povećanje vrijednosti kompanije.
◼ Boeing je uložio oko 7 mld $ u dizajn, testiranje i
prodaju novog modela 787 Dreamliner.
◼ Airbus je uložio 12 mld $ u novi A380 superjumbo
zrakoplov.
◼ Kada je Boeing donio investicijsku odluku morao je
naći izvore financiranja. Jedan od financijera bila je
japanska kompanija (dobavljač) koji će graditi krila i
trup i financirati to s 1,5 mld $.
◼ Pfizer je ulaganje istraživanje i razvoj od 7,7 mld$ iz
2004.g. financirao reinvestiranjem prihoda od prodaje
lijekova.
 Načela investiranja
◼ Novčani priljevi (tokovi) od projekta u budućnosti moraju biti
veći od uloženog iznosa. Što je dulje razdoblje povrata ulaganja
zahtijevana dobit mora biti veća.
◼ “U onoj godini u kojoj diskontirani godišnji novčani tokovi
projekta dostižu iznos njegovih investicijskih troškova određuje
se i broj godina diskontiranog razdoblja povrata.” (Orsag, 2002)
◼ Vrijednost budućih priljeva od kapitalnih ulaganja kao i rizik su
neizvjesni.
◼ Investicijske odluke nazivaju se još i “budžetiranjem kapitala” za
što se radi godišnji plan odobrenih ulaganja i izvora njihova
financiranja.
◼ Investicijske odluke donose timovi različitih stručnjaka ovisno o
prirodi projekta (energetika, automobili, zrakoplovstvo,
poljoprivreda itd)
 Financijske odluke
◼ Neki pod investicijskim odlukama misle na
dugoročna ulaganja, a financijskim odlukama
nazivaju one vezane za kratkoročno poslovanje,
odnosno obrtni kapital.
◼ Brealey,Marcus i Myers pod financiranjem misle
i na financiranje kapitalnih ulaganja i redovnog
poslovanja.
◼ Interno i eksterno financiranje.
◼ Eksterno financiranje: bankarski krediti i
financiranje emisijama vrijednosnica.
 Struktura kapitala
◼ Pod “kapitalom” se ovdje misli na dugoročne izvore financiranja.
◼ Odluke o strukturi kapitala obuhvaćaju: vrijeme financiranja,
izbor financijskog instrumenta ili instrumenata, visinu
kamatnjaka, mogućnost prijevremene otplate, valute zaduživanja,
vrste jamstava (kolaterala) itd.
◼ Kratkoročne financijske odluke - pribavljanje sredstava za
podmirenje tekućih obveza.
◼ Kratkoročne investicijske odluke – kako investirati višak
gotovine.
◼ Investicijske i financijske odluke (kratkoročne i dugoročne) su
povezane. “Iznos investiranja određuje iznos financiranja koje se
treba osigurati.”(BMM)
◼ Odluke financijskih menadžera određene su uvjetima
poslovanja, pribave kapitala, vrstama rizika kojima su
izloženi, obujmom poslovanja, vrstom djelatnosti,
geografskoj dislokaciji podružnica itd.
◼ Ključne osobe fin.menadžmenta: rizničar, fin.
računovođa i CFO.
◼ Rizničar – upravlja gotovinom, surađuje s bankama i
pribavlja novčana sredstva.
◼ Financijski računovođa – izrađuje financijske izvještaje,
vodi računovodstvo i brine o porezima.
◼ Glavni financijski direktor (CFO) – kreira financijsku
politiku i izrađuje planove za kompaniju.
◼ Ukoliko postoji nekoliko prijedloga projekata ocjenjuju
se najbolji i najisplativiji.
◼ Koriste se slijedeće metode ocjene projekta: neto
sadašnja vrijednost, interna stopa profitabilnosti,
razdoblje povrata, diskontiranog razdoblja povrata itd.
◼ Investicije mogu biti: realne i financijske.
◼ Sve veći obujam financijskih investicija. To ugrožava
ravnotežu globalne ekonomije.
 MNK i financijske inovacije
◼ Zbog ogromne financijske snage, imovine i
obveza MNK su glavni inovatori na
financijskom tržištu.
◼ Financijske izvedenice i tehnike trgovine u cilju
boljeg upravljanja rizicima.
◼ Ključni sudionici na svim segmentima
financijskog tržišta.
◼ Svaka veća MNK ima svoju financijsku
kompaniju.
 Financijske kompanije
◼ Unutar MNK zadužene za financijski menadžment.
◼ Sliče na “interne banke” koje posluju po tržišnim
kriterijima unutar složenog društva ali i sa onima izvan
sustava MNK.
◼ Npr. GMAC. General Motors se bavi proizvodnjom
vozila a GMAC ima zadatak pribave novčanih sredstava
za financiranje njihove proizvodnje i prodaje.
◼ Sve veći konkurenti bankama i ostalim financijskim
posrednicima.
◼ Struktura financiranja MNK je različita i čine ju različiti
izvori i oblici sa različitim troškovima i rizicima.
WACC (weighted average cost of
capital)
◼ Jednadžba predstavlja trošak svake komponente financiranja u
strukturi kapitala i njen ponderirani udjel u ukupnom iznosu
(dionice, obveznice, bankarski krediti itd.)
◼ Riječ je o vaganom prosjeku svake komponente u strukturi
financiranja i udjela pojedinog troška. Vidi se koliko kompanija
mora platiti kamata (i dividendi) za svaki pojedini izvor
financiranja.
◼ Prema tome se određuje i očekivani prinos, odnosno povrat.
◼ WACC predstavlja oportunitetni trošak kapitala za određenu
strukturu imovine tvrtke, a koristimo ga radi procjene nove
imovine koja je rizična koliko i stara. Ona predstavlja i
minimalno prihvatljivu stopu povrata od projekta.
 Primjer:
◼ Ako neko poduzeće financira investiciju emisijom
dionica i obveznica u omjeru 40%:60% tada se treba
izračunati očekivana stopa povrata. Recimo da je za
dionice 10% a obveznice 6%.
◼ Povrat na portfelj bio bi: (0,4 x 10%)+(0,6 x 6%)=7,6%
◼ Trošak kapitala je ponderirani prosjek povrata na
dionice i obveznice koji ovisi o tržišnim vrijednostima
tih dviju vrijednosnica.
◼ Ako se plaća porez na kamate od obveznica tada će to
biti za tvrtku trošak i porezna obveza tvrtke će se
smanjiti za poreznu stopu.
 Primjer
◼ Ako neka tvrtka proširuje poslovanje za to treba 30 mln kuna, a treba osigurati novčani
tok od 4,5 mln kuna godišnje. Jednostavni prikaz:
◼ Prihodi 10,00 mln HRK
◼ Rashodi -3,08 mln HRK
◼ Novčani tok iz redovitog

poslovanja prije oporezivanja 6,92 mln HRK

◼ Porez (35%) -2,42 mln HRK
◼ Novčani tok nakon oporezivanja 4,50 mln HRK
◼ Ako se projekt (prihodi, troškovi i porezi) financira redovnim dionicama neto sadašnja
vrijednost projekta je izračunata diskontiranjem novčanog toka* prema 7,6%
ponderiranog prosječnog troška kapitala.
◼ NSV= -30 + 4,5/0,076= 29 mln HRK

◼ Znači, proširenje će povećati vrijednost bogatstva vlasnika tvrtke za 29 mln HRK

◼ (primjer izrađen prema: Brealey, Myers, Marcus)

◼ Projekt koji nudi 7,6% povrata ima pozitivnu NSV i predstavlja samo točku pokrića

* Novčani tijek je trajan pa se koristi sljedeća formula za izračun: NSV=C/i=novč.tijek/kamatna stopa

 Oportunitetni trošak kapitala
◼ “Minimalno prihvatljiva stopa prinosa na
kapitalno ulaganje. Investicijski projekti koji
donose stopu prinosa veću od troška kapitala
povećavajući vrijednost tvrtke. Projekti čija
stopa prinosa niža od troška kapitala nisu
financijski isplativi i ne bi se trebali poduzimati”.
(BMM)
 Zadaci fin. menadžmenta MNK
◼ Tri ključna zadatka fin. menadžera:
a) financijsko planiranje i kontrola,
b) strukturiranje kapitala i alokacija
slobodnih sredstava
c) financijske i investicijske odluke.
 Konfliktnost ciljeva
◼ Ciljeva je više i neki su konfliktni zbog različitih
interesa: dioničara, zaposlenika, klijenata,
kreditora, dobavljača i lokalne zajednice.
◼ Menadžment mora znati prioritete, a jedan od
njih je povećanje bogatstva dioničara.
◼ To se ogleda kroz rast cijene dionica na tržištu.
 Specifičnosti financiranja MNK
◼ Mogućnosti strukturiranja kapitala veće
◼ Troškovi financiranja povoljniji
◼ Korištenje internih tehnika financiranja za bolje
upravljanje likvidnošću
◼ Širi spektar izloženosti rizicima itd.
◼ 1996.g. Nestle je u Švicarskoj imao 6700 a u
INO 203100 radnika.
◼ Deutsche bank ima preko 500 podružnica u
preko 100 zemalja.
◼ Riječ je o složenoj mreži međunarodne
trgovine, financija i proizvodnje.
◼ To financijskom menadžmentu MNK stvara
čitav niz problema i traži inventivnost i
vrhunsku kombinatoriku.
◼ MNK se razlikuje od nacionalne kompanije
zbog mogućnosti transferiranja kapitala i profita
kroz interne mehanizme složenog sustava.
◼ To su: transferne cijene, međukompanijski
krediti, dividende, ubrzavanje i usporavanje
međusobnih plaćanja (leading and
lagging),naknade i tantijeme, netting, pooling itd.
 Financijski sustav multinacionalne kompanije
Dividende

Naknade, rojaliteti…

Financijski tokovi
Kamate,otplate
kredita i zajmova

Investicije u dionice

Zajmovi

Izdani krediti

Kćer B

Kapitalna dobra Poduzeće

majka
Tehnologija

Realni tokovi
Management
Isto tako povezanost A sa majkom, uz moguće

Poluproizvodi
izuzeće investiranja u dionice i dividende

Proizvodi

Tehnologija i
marketing

Dividenda

Transferne cijene Varijable odlučivanja

Rokovi naplate

Naknade i rojaliteti
Kćer A
Dug ili vlasništvo

Međukompanijske
posudbe

Valuta režima

Kompenzacije

Izvor: A. C. Shapiro: “Multinational financial management”, Boston, 1991, str. 14

◼ MNK ima veću slobodu izbora financijskih
kanala financiranja i transferiranja profita.
◼ MNK su izložene većem broju rizika, kako
ekonomskih tako i političkih.
◼ Npr. iznenadni rat, socijalna previranja,
nacionalizacija (Venecuela), zabrana transfera
kapitala iz zemlje…
MODELI FINANCIRANJA PODRUŽNICE
VLASNIČKI ULOG
(dokapitalizacija)

DIREKTNI
KREDIT
PODRUŽNICA SREDIŠNJICA

GLAVNICA + KAMATE

KREDIT
DIVIDENDE
KAMATA
+
GLAVNICA

KREDIT
BANKA
KAMATA + GLAVNICA
 Equity vs Debt
◼ Načelo: novac investiran u INO u obliku duga ili
udjela mora donositi isti prinos.
◼ MNK preferiraju investicije u obliku kredita.
◼ Restrikcije prema otplati kredita su manje nego
prema dividendama.
◼ Drugi razlog: plaćene kamate se odbijaju prije
oporezivanja, a dividenda ne. Dividende su za
maticu oporezivi prihod, a kamate ne.
◼ Neke MNK su našle rješenje glede dileme
između kredita i udjela. Prodaju imovinu i putem
leasinga je unajmljuju što im povećava troškove.
BACK TO BACK KREDIT

Zemlja A Zemlja B

Direktni
Poduzeće majka u međukompanijski
Supsidijarija u zemlji
zemlji A zajam B

Depozit

Banka u zemlji A Zajam

Izvor: Shapiro A.C.: "Multinational financial management", str. 366

◼ Back to back ili vezano financiranje primjenjuje
se obično kada su u zemlji gdje je podružnica
visoki kamatnjaci ili ograničenja repatrijacije
kapitala.
◼ Kompanija majka deponira u svojoj državi kod
banke novac koja ga potom u obliku kredita
odobrava podružnici u zemlji B.
◼ S bančinog aspekta kredit je bez rizika jer je
novac od majke.
 U čemu je prednost ?
◼ Neke zemlje imaju različite porezne stope na
kamate za kredite među kompanijama i kada
kompaniju kreditira banka.
◼ U slučaju ograničenja plaćanja prema INO vlasti
će nerado ograničiti bančina plaćanja jer to ruši
kreditni rejting zemlje.
PARALELNI ZAJAM

SAD Španjolska

SAD majka Španjolska majka

Direktni zajam u $ Direktni zajam u

eurima

SAD supsidijarija Španjolska

španjolskog supsidijarija SAD
poduzeća poduzeća
direktni interkompanijski
zajam
◼ Struktura financiranja ovisi o razvijenosti financijskog
tržišta, prirodi ekonomske i MKP, tradiciji i navikama.
◼ Japanske banke drže oko 40% svih emitiranih dionica
industrijskog sektora. (Shapiro str.426) Slična je situacija i u
Njemačkoj.
◼ Keiretsu model je tamo tradicija i pokazao se najboljim
za minimiziranje rizika. Japanska vlada je 1987.g.
ograničila udjele banaka u industrijskom sektoru do 5%.
Kompanije su se počele više okretati tržištu kapitala ali
je veza s bankama ostala i dalje čvrsta.
◼ To je u drugim zemljama npr. neprihvatljivo i
zabranjeno.
 Primjer:
◼ Xerox je u Brazilu ostvario dobit i želi proširiti proizvodnju
podružnice u Filipinima. Ne želi investirati u $ zbog moguće
devalvacije pesosa. Zbog devizne kontrole u Brazilu ne može
prebaciti reale u Filipine. Xerox će angažirati brazilsku
podružnicu J.PMorgan koja treba reale za kreditiranje u Brazilu
zbog restriktivne MKP. Banka će zauzvrat odobriti dugoročni
kredit u pesosima podružnici Xerox-a na Filipinima preko svoje
podružnice. Rok oročenja depozita jednak je roku dospijeća
kredita. Xerox se zaštitio od devalvacije pesosa na Filipinima jer
nije angažirao $. Xerox je s bankom dogovorio visine kamatnih
stopa na depozit i kredit, te ostale uvjete. Ovo je bio način
izbjegavanja devizne kontrole i plasiranja profita na drugo
mjesto.
◼ Također model repatrijacije profita u matičnu zemlju ili
financiranje druge podružnice.
◼ Dvije povezane ali ipak odvojene transakcije.
◼ US matica pozajmljuje španjolskoj podružnici $ koja
želi investirati u SAD.
◼ Španjolska matica pozajmljuje eure američkoj
podružnici u Španjolskoj.
◼ Razlika u kamatnjacima je poznata u 2 zemlje i
anticipirane promjene deviznog tečajeva eura i $.
◼ Naknada banke za ovakve aranžmane u SAD se obično
kreće između 0,25 i 0,5% za svaku stranu.
 Slučaj: Mazda i Chrysler
◼ 1973.g. Toyo Kogyo je bio uspješan proizvođač
Mazde. Prodaja se širila svijetom sve do naftne
krize i motora koji su puno trošili. Financijsku
infuziju pružila je Sumitomo banka koja drži tu
keiretsu grupu.
◼ Postavljen je novi top menadžment i lansirana su
tri nova modela. Produktivnost rada je porasla
119% sljedećih godina, a i prodaja je rasla
narednih 7 godina. Čitav program
restrukturiranja odradila je banka.
◼ Chrysler je 20 godina (1975-1995) prilično loše poslovao jer
investitori nisu imali učinkovit lijek poput Sumitoma.
Restrukturiranje je odlagano a tvrtka se stalno zaduživala. 1979.g.
Chrysler se suočio s prijetnjom bankrota, a banke su odbile dati
kredite i nisu imale razumijevanja niti interesa postupiti kao
Sumitomo a kamoli formirati krizni tim. Na kraju je vlada SAD
spasila Chrysler. Nakon toga desilo se uspješno restrukturiranje a
Mazda je ponovo došla u probleme zbog pretjerane ekspanzije u
vrijeme recesije u razvijenim zemljama. 1994.g. bila je u gubicima
od 8 mld $. Ovaj put je Sumitomo angažirao kontrolu
menadžmenta od strane Forda koji je preuzeo ulogu koju je
banka odigrala 70-tih godina.
 Tri vrste arbitraže
◼ 1. Porezna: MNK može smanjiti efekt visokih
poreza u nekoj zemlji transferom profita u drugu
zemlju itd.
◼ 2. Arbitraža financijskih tržišta: uvijek je moguće
pronaći jeftinije izvore financiranja, plasirati
viškove uz veći prinos …
◼ 3. Arbitraža regulatornih sustava: transfer
kapitala u zemlju s blažom regulacijom
◼ Ako podružnica u drugoj zemlji ima 100$ dobiti
prije oporezivanja i plati 30% poreza, te 70%
prebaci u matičnu zemlju koja će joj nametnuti
35% poreza na 100$, ona će platiti samo razliku
od 5$.
◼ Ako je strana porezna stopa viša od domaće npr
45%, a domaća 35% tada će se prebijati
prethodni iznosi putem tzv. “foreign tax credit”
koji postoji u SAD.
 Transferne cijene
◼ Koriste se za ostvarenje što boljih poreznih efekata i
povećanja profita.
◼ Smanjuju porez, smanjuju tarife, izbjegava se devizna
kontrola.
◼ Ako je porezna stopa viša u drugoj državi gdje posluje
podružnica transferne cijene treba podići koliko je
moguće i obrnuto. Zašto ? Porez se obračunava na
razliku između nabavne i prodajne cijene pa je interes
da ta razlika bude što manja.
◼ Ovaj posao obavlja središnji odjel za fakturiranje u
kompaniji majci.
 Utjecaj poreza na visoke i niske transferne cijene ($ tisuće)

Filijala A Filijala B Filijale A+B

Politika niske marže
Prihodi 1,500 2,200 2,200

Troškovi prodane robe 1,000 1,500 1,000

Bruto dobit 500 700 1,200

Ostali troškovi 100 100 200

Dobit prije poreza 400 600 1000

Porezi (30%/50%) 120 300 420

Neto dobit 280 300 580

Politika visoke marže

Prihodi 1,800 2,200 2,200

Troškovi prodane robe 1,000 1,800 1,000

Bruto dobit 800 400 1,200

Ostali troškovi 100 100 200

Dobit prije poreza 700 300 1000

Porezi (30%/50%) 210 150 360

Neto dobit 490 150 640

 Komentar
◼ U zemlji A je porez 30, a u B 50% na dobit.
◼ U oba slučaja je zbroj dobiti 1,2 mln $ i dobiti
prije oporezivanja 1 mln $.
◼ Međutim, tehnikom transfernih cijena u zemlji B
je smanjena marža na način da je povećana
nabavna cijena iste robe za filijalu u zemlji B.
◼ Prema tome, efekt za ukupni sustav MNK
odnosno njegovu dobit je veći zbog primjene
transferne cijene (580 – 360).
◼ Ako neka zemlje uvede tarife ili carine na robu
to komplicira model transfernih cijena.
◼ To povećava davanja državi na temelju više
transferne cijene i umanjuje profit.
◼ Metode usporedbe realnosti transfernih cijena:
usporedive nekontrolirane cijene – između dvije
MNK, druge 2 različite kompanije koje nisu
interesno vezane.
 Utjecaj poreza i tarifa na visoke i niske transferne cijene ($ tisuće)
Filijala A Filijala B Filijale A+B
Politika niske marže
Prihodi 1,500 2,200 2,200
Troškovi prodane robe 1,000 1,500 1,000
Uvozna carina (10%) — 150 150
Bruto dobit 500 550 1,050
Ostali troškovi 100 100 200
Dobit prije poreza 400 450 850
Porezi (30%/50%) 120 225 345
Neto dobit 280 225 505

Politika visoke
marže
Prihodi 1,800 2,200 2,200
Troškovi prodane robe 1,000 1,800 1,000
Uvozna carina (10%) — 180 180
Bruto dobit 800 220 1,020
Ostali troškovi 100 100 200
Dobit prije poreza 700 120 820
Porezi (30%/50%) 210 60 270
Neto dobit 490 60 550
 Metode kontrole transfernih cijena

◼ Metoda preprodajne cijene: transferna cijena se

umanjuje za postotak koji pokriva troškove i
profit poduzeća koje preprodaje robu (tzv
markup).
◼ Cost-plus metoda: dodaje se pretpostavljena
profitna stopa na troškove prodavatelja.
Problem :teško definirati troškove.
◼ Ostale metode: kombinacija prethodnih.
◼ Clinton je u svom programu bio najavio da će pritisnuti
MNK u SAD koje ostvaruju enormne prihode a plaćaju
male poreze. Najavio je da može dodatno zaraditi oko
45 mld $.
◼ 1989.g. 44480 MNK i njihovih podružnica u SAD
ostvarili su oko 1 trilijun $ diljem svijeta, sa ukupnom
imovinom od oko 1,4 trilijuna, ali sa neto prihodom od
samo 11,2 mld $. To znači da je ROA bila samo 1%.
◼ U 2012.g. procjene su da američke MNK drže u
inozemstvu oko 1,3 bilijuna $ dobiti. Vlada SAD traži
način kako sniziti poreznu stopu da taj kapital vrati u
zemlju.
◼ Kada se radi o joint venture poslovima
transferne cijene mogu postati predmetom
razmirica među partnerima zbog sumnje u
realnost cijena općenito.
◼ One mogu stvoriti teškoće kod vrednovanja
menadžmenta.
 Refakturiranje
◼ Služi za prikrivanje stvarne profitabilnosti i
povezano je s transfernim cijenama. Centar za
refakturiranje objedinjava sve podružnice s
ciljem izbjegavanja poreza.
◼ Centar postaje isporučitelj robe, plaća drugima i
naplaćuje.
◼ Može fakturirati i u drugoj valuti ovisno o
potrebama podružnice i stabilnosti određene
valute.
 Tokovi plaćanja prije multilateralnog umrežavanja

$2,000,000
Nizozemska Švedska
podružnica $7,000,000 podružnica
$8,000,000
$6,000,000

$3,000,000
$5,000,000
Francuska $2,000,000 Belgijska
podružnica podružnica
$2,000,000
 Matrica plaćanja unutar kompanije (U.S.$ - milijuni)

Plaćanje podružnica

Podružnice Nizozemska Francuska Švedska Belgija Ukupni Neto

računi računi
(plaćanje)
Nizozemska — 8 7 4 19 10

Francuska 6 — 4 2 12 2

Švedska 2 0 — 3 5 (11)

Belgija 1 2 5 — 8 (1)

Ukupan iznos 9 10 16 9 44
 Tokovi plaćanja nakon multilateralnog umrežavanja

Nizozemska Švedska
$9,000,000
podružnica podružnica

$1,000,000

$2,000,000

Francuska Belgijska
podružnica podružnica
 Naknade i tantijeme
◼ Spadaju u grupu neopipljive robe, odnosno
posebnu vrstu imovine.
◼ Zbog toga ih je teško vrednovati i porezno
opteretiti.
◼ Za ovu vrstu usluga, odnosno imovine vrijede
ista porezna pravila.
 Ubrzavanje i usporavanje plaćanja
◼ Korisna tehnika za upravljanje likvidnošću.
◼ Ako je podružnica u minusu ubrzavanjem
plaćanja ne treba uzimati kredit.
◼ Ako je u plusu dodatna sredstva može plasirati
na fin. tržištu.
◼ To je također oblik međukompanijskog
kreditiranja.
◼ Pri tome nije potrebna formalna procedura
predviđena kreditnim procedurama.
 Filijala A prodaje $1 milijun robe mjesečno Filijali B

Rokovi kredita
Bilanca 30 dana 90 dana 180 dana

Filijala A
Potraživanja od B $1,000,000 $3,000,000 $6,000,000
Filijala B
Obveze prema A $1,000,000 $3,000,000 $6,000,000
Neto novčani transferi
Od B prema A $2,000,000 —

Od A prema B — $3,000,000
◼ Iznos kredita se prilagođava skraćivanjem ili
produženjem roka plaćanja.
◼ Regulatori manje obraćaju pažnju na ovaj model negoli
na klasične kredite.
◼ Npr. U SAD su dopušteni međukompanijski krediti do
6 mjeseci bez kamata.
◼ Neke zemlje traže da se plaćanja obave u skladu sa
izvornim izvozno-uvoznim dokumentima čime
onemogućavaju korištenje ovog modela financiranja.
 Devizna kontrola
◼ Kada su poremećeni odnosi u bilanci plaćanja
pojedine zemlje nameću deviznu kontrolu,
odnosno ograničavaju ili zabranjuju transfer
novca u INO.
◼ Mnoge MNK nastoje imati isti % transfera
dividendi kako druge vlade ne bi shvatile da je
riječ o špekulacijama.
◼ Zemlje domaćini žele da se dividenda reinvestira
u daljnji razvoj.
Devizni tečaj
Dr.sc Ivan Lovrinović
Redoviti profesor
Zašto se devizni tečaj stalno mijenja?
(frekvencija- tjedno)
Kako preživjeti snažnu aprecijaciju jena ?
USA dolar : kuna
Euro : kuna
Danska kruna : kuna
Pojam i definicija
• Devizni tečaj je cijena jedinice domaće valute izražena u jedinicama
strane valute. Pri tome treba razlikovati pojmove valuta i deviza.
Valuta je zakonsko sredstvo plaćanja, dakle novac u određenoj
zemlji. Deviza je potraživanje prema inozemstvu nastalo na temelju
izvoza robe ili usluge. Poduzeće koje je ostvarilo izvoz ima
potraživanje prema inozemstvu, a to je upravo deviza.

• Deviznim tečajem se ostvaruje veza između dvije nacionalne valute,

a na deviznom tržištu se trguje potraživanjima koja su nastala na
temelju međunarodnih transakcija a izražena su u različitim
valutama.
• Deviznim tečajem se omogućuje prijenos kupovne moći iz jednog u
drugo valutno područje.
• Devizni tečaj predstavlja cijenu domaćeg novca izraženu u
stranom novcu, odnosno koliko jedinica domaćeg novca treba
dati za jedinicu stranog novca i to je tzv. sustav direktnog
kotiranja. Sustav indirektnog kotiranja primjenjuje Velika
Britanija, Eurozona i još nekoliko zemalja, pa se tamo devizni
tečaj definira kao broj jedinica strane valute koji treba dati za
jedinicu domaćeg novca.
•
• Devizni tečaj je iznimno važna ekonomska varijabla, pa nije
čudno što se smatra da je to najvažnija ekonomsko-politička
cijena koju treba odrediti u jednoj zemlji, jer utječe na sve
makroekonomske varijable. Tako npr. Richard M. Levich tvrdi
„ za većinu zemalja devizni tečaj je najvažnija cijena u
ekonomiji“. Levich, M.R.: International financial markets – prices and policies, Mc Graw- Hill
International edition, second edition, Boston, str. 183
• Devizni tečaj treba odražavati stanje određene ekonomije, odnosno
njenu efikasnost. Poput termometra.
• Primjer: 1 kg kruha u HR i Austriji.
• 1 kruh u HR = 7,5 kuna
• 1 kruh u AT = 1 euro
• Dakle, u ovom slučaju tečaj je ispravno određen jer Hrvati mogu za
7,5 kuna mogu kupiti 1 euro i u AT kupiti 1 kruh. Također i
Austrijanci u HR.
• Što ako cijena kruha u HR poraste 10% a u Austriji ostane ista uz
nepromijenjen devizni tečaj kune?
• Tada će cijena našega kruha za Austrijance biti veća i ako za 1 euro
kupe 7,5 kuna neće moći kupiti 1 kruh, već manje. S druge strane
Hrvatima će cijena austrijskog kruha ostati ista i njihov izvoz će
rasti.
• To će povećati uvoz u Hrvatsku i povećati deficit naše VT bilance.

• Ako isključimo preferencije kupaca hrvatski proizvođač bi trebao

povećati efikasnost kroz novu tehnologiju, bolje uvjete rada itd.

• Ako se to ne može učiniti u kraćem roku trebalo bi promijeniti

(oslabiti, deprecirati) tečaj kune i time priznati da smo neefikasniji.
• Ako se ne mijenja tečaj kune tada bi Austrijanci mogli kupiti za 8,25
kuna, odnosno 1,10 eura kruh kod nas, a mi za 1 euro kruh kod njih.
Dakle, pogoršani su odnosi razmjene na našu štetu.

• Ako je cijena kruha porasla 10% trebalo bi i tečaj kune oslabiti 10%.
Novi tečaj bi bio: 1 euro= 8,25 kuna.
• Time bi se uspostavio novi ravnotežni tečaj i mi ne bismo više
uvozili kruh jer bi naš bio konkurentan.
Važnost dispariteta cijena, troškova i
tečajeva valuta
• U ovom slučaju smo čitavo gospodarstvo promatrali
preko odnosa cijena jednog artikla – kruha.
• Na razini čitave ekonomije uzimamo u obzir odnos
indeksa potrošačkih cijena, indeks proizvođačkih cijena i
odnose jediničnih troškova rada u dvije zemlje.
• Zapostavljanje odnosa cijena, troškova i produktivnosti
može nanijeti ogromne štete gospodarstvu. Nažalost, to
je slučaj u nas.
• Promjene deviznog tečaja utječu na kretanje uvjeta razmjene sa
svijetom, odnosno utječu na cijene izvoza i uvoza, rentabilnost
izvoza, konkurentnost gospodarstva, dovode do promjene uvoznih
supstituta. U konačnici promjene tečaja utječu na promjene
relativnih cijena, a time i na redistribuciju nacionalnog dohotka,
alokaciju gospodarskih resursa i dinamiku razvoja.

• Kratko rečeno, devizni tečaj ima informacijsku, redistributivnu,

alokativnu i razvojnu funkciju.

• I dok jedni smatraju devizni tečaj presudno važnim pitanjem, drugi

ekonomisti ga smatraju neutralnom kategorijom. Tvrde da dilema
između fiksnog i plivajućeg tečaja nije primarna, već je temeljna
dilema dobra ili loša makroekonomska politika.
Robert Mundell;

“Jake valute su djeca carstava i velikih sila. Dolar je postao najveća valuta
20. stoljeća jer je bio relativno stabilan i Amerika je postala velesila. Kako su
SAD dominirale međunarodnim monetarnim sustavom, dolar je izbacio zlato
kao glavnu imovinu sustava.

Kada je general de Gaulle šezdesetih godina 20. stoljeća želio napasti

Sjedinjene Države i njihov "dolarski imperijalizam", udovoljio je zahtjevu za
povratom na zlatni standard, jedinog zamislivog suparnika dolarskom
sustavu. SAD, naravno, nisu htjeli čuti za to, a nakon što je 1971. skinut sa
zlata, dolar, umjesto da tone u zaborav, nije imao premca.

Ono što je ubilo zlatni standard bila je financijska nadmoć Sjedinjenih

Država i njihov sustav isporuke, dolar. Konfiguracije snage valute, međutim,
nikada nisu statične. One se razvijaju prema predvidivim linijama s rastom i
propadanjem nacija. Gledajući na međunarodni monetarni sustav kao na
oligopol koji se neprestano razvija, čini se neizbježnim da se razvije
kompenzacijska sila koja će izazvati dolar. Sada, krajem "američkog
stoljeća", euro se pojavio kao potencijalni suparnik, kompenzacijska snaga
dolaru. "
Nominalni, realni i efektivni devizni tečaj
• Nominalni devizni tečaj predstavlja cijenu domaće valute izraženu u
stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije. Realni devizni tečaj
je nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije i on je mnogo važniji, jer
inflacija obezvređuje vrijednost novca, smanjuje njegovu kupovnu moć.
• Korekcijom nominalnog tečaja za stopu inflacije dobiva se realna slika
kupovne moći novca koji posjedujemo. Naravno, domaća valuta
istodobno može prema određenim valutama aprecirati, a prema
drugima deprecirati.

• U tom se slučaju računa tzv. efektivni devizni tečaj, a to je vagani

prosjek deviznih tečajeva između domaće valute i valuta zemalja nama
najvažnijih trgovačkih partnera. Pritom svaki trgovački partner ima svoj
poseban ponder, odnosno udjel i na temelju toga se ogleda njegovo
relativno značenje u ukupnoj trgovini zemlje
INET (indeks nominalnog efektivnog tečaja) i IRET (indeks
realnog efektivnog tečaja)
• Indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski prosjek indeksa
bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema odabranim valutama glavnih trgovinskih
partnera. Valute glavnih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na osnovi
strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije, pri čemu ponderi odražavaju izravnu
uvoznu konkurenciju, izravnu izvoznu konkurenciju i izvoznu konkurenciju na trećim
tržištima (vidi Okvir 2. Biltena HNB-a broj 165, 2011.).

• Skupinu zemalja za formiranje indeksa efektivnog tečaja kune činilo je ranije 16 zemalja
partnera, a to su: a) iz područja eurozone osam zemalja: Austrija (ponder 6,9%), Belgija
(2,8%), Francuska (6,4%), Njemačka (22,5%), Italija (21,4%), Nizozemska (3,2%), Slovenija
(6,5%) i Španjolska (2,6%); b) iz EU, a izvan eurozone, pet zemalja: Češka (2,8%),
Madžarska (2,6%), Poljska (2,8%), Švedska (1,9%) i Velika Britanija (3,9%); te c) izvan EU
tri zemlje: SAD (7,6%), Japan (4,0%) i Švicarska (2,2%). Referentno razdoblje za izračun
pondera je prosjek razdoblja od 2007. do 2009. godine. Danas se izračunava za 22 zemlje.

• Realni efektivni tečaj nominalni je efektivni tečaj prilagođen za odnos cijena i/ili troškova
između Hrvatske i njezinih glavnih trgovinskih partnera te je jedan od pokazatelja
konkurentnosti domaćega gospodarstva. Pritom valja imati na umu da konkurentnost ovisi
i o brojnim drugim činiteljima. Neki su među njima kvaliteta izvoznih proizvoda,
sposobnost prilagođavanja promjenama inozemne potražnje, ulaganja u tehnološko
unapređivanje proizvodnih procesa itd.
INET
• Indeks nominalnoga efektivnog tečaja agregatni je pokazatelj
prosječne vrijednosti domaće valute prema košarici stranih valuta.
Povećanje indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune u
određenom razdoblju pokazatelj je deprecijacije tečaja kune prema
košarici valuta i obratno.

• Indeks realnoga efektivnog tečaja ponderirani je geometrijski

prosjek indeksa bilateralnih tečajeva kune korigiranih
odgovarajućim indeksima relativnih cijena ili troškova (odnos
indeksa cijena ili troškova u zemljama partnerima i domaćih cijena).

• Za deflacioniranje se primjenjuju indeksi cijena industrijskih

proizvoda pri proizvođačima, indeksi potrošačkih cijena, odnosno
harmonizirani indeksi potrošačkih cijena za zemlje članice EU,
indeksi jediničnih troškova rada u ukupnom gospodarstvu i u
industriji.
IRET
• Realni (efektivni) tečaj (REER) predstavlja vrijednost
određene valute prema ponderiranoj prosječnoj
vrijednosti košarice valuta trgovinskih partnera. Svi
tečajevi valuta u košarici prilagođeni su za stopu
inflacije u svojim zemljama.

• IRET je mjera kupovne moći određene valute,

izračunava broj jedinica domaćeg dobra koje će se platiti
za 100 jedinica ekvivalentnog stranog dobra.

• Primarna upotreba REER-a je mjerenje relativne

vrijednosti i konkurentnosti u trgovini u odnosu na
druge valute i trgovinske partnere.
• Metodologija izračuna IRET-a – primjer
Pakistan
• Odabrati bazno razdoblje. Tečajne razlike, trgovinske
pondere prilagođeni za stope inflacije i REER
predstavljaju vrijednosti u odnosu na bazno razdoblje.
Korišteno je odabrano razdoblje iz travnja 2015.
• Dobiti devizne tečajeve s obzirom na valutu za koju se
procjenjuje REER, izraženu u američkim dolarima po
jedinici valute.
• Procjenjujemo REER za pakistansku rupiju (PKR) prema
košarici od 23 trgovačka partnera Pakistana.
• Odredimo indeks tečaja za svaku zemlju u košarici,
uključujući PKR. To se izračunava kao tečaj za dano
razdoblje podijeljen s tečajem za bazno razdoblje.
• Odredimo relativni indeks tečaja za PKR u odnosu na
danu valutu. To se izračunava kao indeks deviznog tečaja
za Pakistan podijeljen s indeksom tečaja za danu zemlju.
Nazovimo ovo A.
• Odredimo CPI za svaku zemlju u košarici, uključujući
Pakistan. Budući da se osnovna razdoblja CPI za svaku
zemlju mogu razlikovati, CPI treba prebaciti u odabrano
bazno razdoblje u travnju 2015. To se određuje kao CPI
za određeno razdoblje za danu zemlju podijeljeno s CPI
za odabranu baznu godinu za dana zemlja x 100.
• Odredimo relativni indeks cijena za PKR u odnosu na zadanu valutu. To se
izračunava kao pomak CPI za Pakistan podijeljen s pomaknutim CPI za
danu zemlju. Nazovimo ovo B.
• Pribaviti podatke o vrijednosti uvoza i izvoza izražene u USD za Pakistan za
odabrano bazno razdoblje, kako bi se utvrdile trgovinski ponderi kako
slijedi: Ponder za zemlju trgovinskog partnera = (Uvozna plaćanja + Primici
za izvoz) za zemlju trgovinskog partnera podijeljen sa (Ukupna uvozna
plaćanja + Ukupni izvozni primici) u svih 23 zemlje trgovinskih partnera u
košarici. Nazovimo ovo w.
• Za svaku zemlju trgovinskog partnera odredimo: C = (A * B) ^ w

Zbrojite vrijednosti C u sve 23 zemlje trgovinske partnere u košarici,

pomnožite rezultat sa 100 da biste dobili REER vrijednost za određeno
razdoblje.Ponovite postupak za svaku relevantnu točku procjene u razdoblju
analize. Utvrdili smo REER za travanj 2015. (bazno razdoblje = 100),a potom
za travanj 2017., travanj 2018. i travanj 2019.
• IRET odnosno REER može odstupati od deviznog
tečaja u kraćem ili dužem razdoblju ovisno koji vodi
središnja banka.
• HNB nikada nije vodio politiku deviznog tečaja kune
koja odražava stanje zdravlja hrvatskog
gospodarstva.
• Naime, inflacija i troškovi proizvodnje u HR su bili
osjetno veći od konkurentskih zemalja, a
produktivnost slabija.
• Kuna je cijelo vrijeme bila precijenjena i takav tečaj
je dodatno slabio konkurentnost našega izvoza.
Case study: REER Pakistan : Kina
• REER se može koristiti za procjenu ravnotežne vrijednosti valute. REER
vrijednost> 100 u određenoj godini znači da je vrijednost valute
precijenjena, dok vrijednost REER <100 znači da je podcijenjena u odnosu
na pretpostavljenu "fer vrijednost 100" u baznoj 2010. Od 2015. do 2017.
godine REER je porastao na vrijednosti, što znači da je izvoz postao skuplji
od uvoza, što ukazuje da je tijekom ovih godina došlo do gubitka u vanjskoj
trgovini.

• Pod pretpostavkom da se koristi ista metodologija i podatci za određivanje

vrijednosti REER-a Pakistana i Kine koje koristi MMF, Pakistan ima bolju
cijenu od Kine u smislu trgovinske konkurentnosti.
• Za 100 jedinica ekvivalentnog stranog dobra Pakistan će morati platiti samo
99,45 jedinica domaćeg dobra, dok će Kina morati platiti 123,47 jedinica.
• Za izračun realnog efektivnog deviznog tečaja
važan je izbor bazne godine i metodologija
izračuna stope inflacije u zemljama s kojima
uspoređujemo našu valutu.
• Bazna godina ne bi smjela biti ona u kojoj su
zabilježena značajna odstupanja ili šokovi.
• Zbgo različite metodologije podaci o IRET-u
mogu biti različiti.
Inflacija i devizni tečaj - prialagodba
Izvor: https://www.in2013dollars.com/Euro-inflation
O čemu ovisi visina deviznog tečaja
neke valute?
• S obzirom na to da devizni tečaj predstavlja cijenu domaćeg novca izraženu
u stranom novcu (ili stranog novca izraženu u domaćem novcu), on
ponajprije ovisi o ponudi i potražnji za dotičnim novcem na deviznom
tržištu, jer ponuda i potražnja i ovdje, kao i drugdje, dovodi do konačnog
formiranja deviznog tečaja.

• Pritom je ponuda deviza funkcija: izvoza, transfera iz inozemstva,

inozemnih investicija u zemlju, inozemnih kredita i donacija, dok je
potražnja za devizama funkcija: uvoza, transfera u inozemstvo, domaćih
investicija u inozemstvo, kredita u inozemstvu i donacija inozemstvu.

• No, osim ponude i potražnje na kretanje deviznog tečaja utječu i druge

varijable kao npr: osnovni trend tržišta, vremenska neusklađenost plaćanja
za uvoz i naplata izvoza, pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj
trgovini, tržišna očekivanja u pogledu terminskih tečajeva, špekulativna
kretanja kapitala, promjena uvjeta na novčanom i financijskom tržištu i
fiskalne i monetarne mjere koje vlasti donose radi kontrole tečajeva.
Devizni tečaj u zlatnom standardu
• U uvjetima zlatnog standarda, tj. pri postojanju zlatne valute u
različitim zemljama, intervalutni tečaj varirao je oko tzv. paritetnog
tečaja, koji je bio odnos količine zlata sadržane u dvjema valutama
koje se uspoređuju. Objektivan odnos vrijednosti tu je bio osnova
oko koje je varirao paritet, jer je zlato bilo samo po sebi vrijednost u
odnosu na bezvrijednu papirnatu novčanicu.

• Paritet je bio veoma čvrsto podređen tom odnosu vrijednosti, tj.

odnosu količine zlata sadržanog u valutama koje se uspoređuju.
Tako je prije velike ekonomske krize godine 1929.-1932. jedna
engleska funta sadržavala 4,8665 puta više čistog zlata nego dolar
SAD-a, pa je zbog toga paritetni tečaj bio: 1 funta = 4,8665 dolara.

• Za razdoblje zlatnog standarda upravo se i veže sustav fiksnih

deviznih tečajeva.
Devizni tečaj i papirnata valuta
• U uvjetima papirnate valute, a na osnovi ponude i
potražnje i kretanja cijena (uz pretpostavku da ne
postoje devizna ograničenja), otvara se mogućnost
neograničenog kolebanja deviznog tečaja. Utjecaj
ponude i potražnje postaje odlučujući čimbenik za
formiranje tečaja.

• Veća potražnja deviza jedne zemlje (B) u drugoj zemlji

(A) izaziva porast tečaja devize zemlje B, otprilike za
koeficijent pasiviziranja trgovinske bilance zemlje A.
Jasno je da je to samo najelementarnije generaliziranje,
jer smo za sada apstrahirali brojne druge čimbenike koji
djeluju na kretanje deviznog tečaja
Fiksni i fluktuirajući tečaj
• Slobodni, odnosno plivajući ili fluktuirajući tečaj formira se na
slobodnom deviznom tržištu, na koje se može utjecati mjerama
ekonomske politike ili ako država raspolaže dovoljnim deviznim
rezervama kupnjom i prodajom deviza, dakle, utjecajem na devizno
tržište.

• Fluktuirajući tečaj primjenjuje se u slučajevima kada se određivanje

strukture tečajeva ili razine tečajeva želi prepustiti automatskim,
spontanim snagama i odnosima tržišta, s ciljem spontanog
osiguranja tržišne ravnoteže u ukupnoj bilanci plaćanja zemlje.
Nacionalna se vlast u tom slučaju prema deviznom tečaju odnosi
neutralno.

• No, kako devizni tečaj kao jedna od važnih ekonomskih varijabli ima
golem utjecaj na sve gospodarske odnose, a u prvom redu na cijene,
dohodak, zaposlenost i strukturu gospodarstva, to je potpuna
indiferentnost nacionalnih vlasti prema tečaju uglavnom
privremena, kratkotrajna i uglavnom smatra se, praktički
nedopustiva.
Unutrašnja i vanjska ravnoteža
• Politika deviznog tečaja uz monetarnu i fiskalnu politiku veoma je
važna u uspostavljanju vanjske ravnoteže nacionalne ekonomije.

• Vanjska ravnoteža je, da podsjetimo, situacija u kojoj je bilanca

plaćanja, odnosno račun tekućih transakcija uravnotežen te se može
otplaćivati vanjski dug.

• S druge strane, unutarnja ravnoteža postoji ukoliko je ostvarena

puna zaposlenost, niska inflacija i gospodarski rast. Svaka zemlja
nastoji ostvariti i unutarnju i vanjsku ravnotežu kombinacijom
različitih mjera monetarne, fiskalne i tečajne politike što ovisi o
konkretnim uvjetima u kojima se nalazi.

• Ako je nacionalna ekonomija u recesiji i uz to ima deficit bilance

plaćanja onda je realno očekivati deprecijaciju ili devalvaciju
domaće valute s ciljem poticanja izvoza i domaće proizvodnje.
• U suprotnom, ako zemlja ima inflaciju i suficit bilance plaćanja za
očekivati je revalvaciju koja destimulira izvoz i domaću potrošnju.

• Međutim, svaka promjena u jednoj zemlji utječe na trgovačke

partnere u inozemstvu i ekonomsku politiku njihovih zemalja koje
se prilagođavaju novim okolnostima.

• Plivajući (fluktuirajući, fleksibilni, oscilirajući, promjenjivi,

varijabilni) devizni tečaj je pogodan za uravnoteženje bilance
plaćanja, a fiksni za postizanje unutarnje ravnoteže.

• Budući su stvarni ekonomski odnosi i situacije složenije u njihovom

rješavanju je potrebno koristiti tzv. 'policy mix' jer su rijetke čiste
školske situacije u kojima se određenim mjerama poput ekspanzivne
ili restriktivne monetarne politike oni mogu riješiti.
Svjetske valute
• Svjedoci smo stalnih promjena deviznih tečajeva na deviznom tržištu. No,
ne mijenja se devizni tečaj svake valute istim intenzitetom, frekvencijom, u
istom smjeru i sa istim posljedicama na nacionalnu i svjetsku ekonomiju.

• Devizni tečaj domaće valute može se promijeniti samo prema jednoj ili
nekoliko drugih valuta a prema ostalima ne mora. Pored toga, tečaj domaće
valute može u isto vrijeme prema jednoj stranoj valuti deprecirati, a prema
drugoj aprecirati.

• Tako se na primjer na svjetskim deviznim tržištima najviše trguje

američkim dolarima, eurima, engleskim funtama, švicarskim francima,
jenima i još nekoliko valuta. Za te valute kažemo da su svjetske jer su osim
u nacionalnim okvirima široko prihvaćene u svijetu za podmirenje
inozemnih transakcija.
• One igraju ulogu svjetskog novca pa su kao takve konvertibilne (zamjenjive)
za mnoge druge valute u svijetu i služe kao sredstva međunarodnih rezervi
likvidnosti.
• No, među malobrojnim valutama koje igraju i ulogu svjetskog
novca dolar, euro i jen se izdvajaju kao ključne valute.

• Neki autori, poput Levicha, devizni tečaj promatraju kao bilo

koji drugi oblik imovine pa navodi: „najvažniji rezultati
modela koji govore o čimbenicima formiranja deviznog tečaja
govore da je devizni tečaj varijabla koja ovisi o budućnosti pa
treba biti vrednovan kao i ostali oblici imovine”.

• Kao što cijena dionice teorijski odražava neto sadašnju

vrijednost novčanog toka za svoga vlasnika tako i tekuća
cijena devize odražava neto sadašnju vrijednost temeljnih
makroekonomskih varijabli koje utječu na devizni tečaj.
Manipuliranje deviznim tečajem
• Manipuliranje deviznim tečajem nije ništa drugo
nego promjena visine deviznog tečaja domaće
valute u odnosu na drugu valutu s ciljem
postizanja određenih ekonomskih ciljeva. Prema
tome, možemo govoriti o:
a) deprecijaciji,
b) devalvaciji,
c) aprecijaciji i
d) revalvaciji.
Deprecijacija
• Deprecijacija je neslužbena i manja postotna promjena deviznog
tečaja kojom se cijena domaće valute smanjuje u odnosu na stranu
valutu, odnosno devizni tečaj domaće valute raste u apsolutnim
iznosima.

• Ako je na primjer devizni tečaj kune prema euru bio 1E=7,20 HRK i
promijeni se na 7,30 HRK tada kažemo da je kuna deprecirala,
odnosno da je tečaj domaće valute porastao u odnosu na euro. Ona
je samo brojčano porasla u odnosu na euro, ali je njena realna
vrijednost pala jer je sada potrebno izdvojiti više kuna za jedan euro.
•
• Dakle, kada kažemo da je devizni tečaj domaće valute porastao
prema drugoj valuti to u stvari znači da je njena realna vrijednost
pala, odnosno da je deprecirala. Deprecijacija se obično odvija
tijekom vremena, npr. nekoliko mjeseci, godinu ili više godina.
Devalvacija
• Devalvacija je službena i značajna promjena deviznog tečaja
domaće valute i za razliku od deprecijacije odvija se jednokratno.
Ona je službena promjena jer o njoj odluku treba donijeti središnja
banka uz prethodno odobrenje Međunarodnog monetarnog fonda.

• Devalvacija se poduzima najčešće kada se radi o velikim i

fundamentalnim neravnotežama kao što je npr. bilanca plaćanja,
vanjski šok itd. Ako se želi provesti devalvacija kune tada bi njen
odnos prema euru značajno se promijenio: npr. 1€=9,20 HRK.
Vidimo da je ovdje riječ o rastu deviznog tečaja kune od skoro 30%,
odnosno o isto tako velikom padu realne vrijednosti kune prema
euru.

• Devalvacija kao jednokratna promjena deviznog tečaja snažno

utječe na promjene uvoznih i izvoznih cijena, mijenja odnose
konkurentnosti, utječe na promjenu pozicija u dužničko-
vjerovničkim odnosima itd
Konkurentska devalvacija
• Najčešće se provodi u cilju podizanja konkurentnosti
domaćeg izvoza, a 80-tih godina prošlog stoljeća takve
pojave su bile najčešće.

• Otuda se pojavio i izraz „konkurentska devalvacija“ jer

kada bi jedna zemlja devalvirala svoju valutu druga
zemlja također nije sjedila i čekala već bi također
devalvirala svoju valutu želeći zaštititi konkurentnost
domaćeg izvoza.

• Konkurentske devalvacije postale su veoma opasne po

stabilnost međunarodnog poretka pa je MMF provodio
rigorozne mjere u njihovom sprječavanju.
Vodi li devalvacija rastu inflacije?
• Nema mehaničke veze. Devalvacija od 30% ne
znači rast inflacije za 30%.
Aprecijacija
• Aprecijacija predstavlja neslužbenu promjenu tečaja
domaće valute u odnosu na stranu, a u stvari znači njen
realni rast. Ako je npr. 1€=7,20 HRK aprecijacijom će se
promijeniti tečaj na 1€=7,10 HRK.

• To znači da sada treba izdvojiti manje kuna za jedan

euro, odnosno da domaća valuta sada realno vrijedi više.

• Aprecijacija se kao i deprecijacija može provoditi u

dužem vremenskom razdoblju i njena prednost je u tome
što sudionicima na tržištu daje vremena za
prilagođavanje za razliku od devalvacije i revalvacije.
Revalvacija
• Revalvacija je jednokratna, značajna i službena promjena deviznog tečaja domaće
valute u odnosu na stranu. Ako je sadašnji devizni tečaj kune prema euru 1€=7,20
HRK revalvacijom bi se promijenio i bio npr. 1€=6,00 HRK.

• Matematički promjenu deviznog tečaja možemo izraziti na sljedeći način:

gdje su
– sadašnji spot (promptni) devizni tečaj
– spot devizni tečaj u prethodnom razdoblju
Što utječe na promjenu tečaja?

gdje su:
e – postotna promjena spot deviznog tečaja,
ΔINF – promjena razlike između domaće i inozemne inflacije
ΔINT – promjena razlike između domaće i inozemne kamatne stope,
ΔINC – promjena razlike između domaće i inozemne razine dohotka,
ΔGC – promjena deviznih kontrola i
ΔEXP – promjena u očekivanjima budućih deviznih tečajeva.
Promjena relativnih cijena
• Promjene u relativnim stopama inflacije mogu utjecati značajno na
međunarodnu razmjenu koja potom utječe na ponudu i potražnju za
određenim devizama što na kraju vodi promjeni njihovih deviznih tečajeva.

• Pretpostavimo da stopa inflacije značajno poraste u Švicarskoj, a u

Eurozoni ostane nepromijenjena. Spomenimo da Eurozonu čine samo one
zemlje Europske unije koje su prihvatile euro. U tom slučaju švicarska roba
postaje skuplja za kupce Eurozone, a švicarski kupci počinju kupovati više
robu iz Eurozone jer je jeftinija pa se time povećava potražnja. Zbog toga se
povećava i potražnja za eurima na deviznom tržištu kako bi se mogla plaćati
uvezena roba u Švicarsku.

• S druge strane, rast inflacije u Švicarskoj destimulira izvoz njihove robe u

Eurozonu, a time smanjuje i ponudu eura u odnosu na franke.

• Porast potražnje za eurima u Švicarskoj i smanjena ponuda eura za prodaju

vrše pritisak za rast vrijednosti (aprecijaciju) eura. U skladu s tim
tendencijama uspostavit će se novi ravnotežni devizni tečaj eura u odnosu
na franak, ali sada na višoj razini
 Utjecaj rastuće inflacije u Švicarskoj na ravnotežnu vrijednost eura

Cijena
eura S2
S1

€0,720
€0,710
€0,700

€0,680
D2

D1
Količina eura
Promjena u relativnim kam. stopama
• Promjene u relativnim kamatnim stopama utječu na kretanje
investicija u svijetu što u nastavku utječe na ponudu i potražnju za
određenom devizom i na kraju završava promjenom njenog
deviznog tečaja.

• Ako kamatnjak u Švicarskoj poraste, a u Eurozoni ostane isti

švicarski investitori će smanjiti potražnju za eurima. Razlog tome je
što im se više isplati uložiti novac u zemlji npr. u obliku depozita u
banci zbog višeg kamatnjaka nego u Eurozoni.

• Međutim, rast kamatnjaka u Švicarskoj motivirat će investitore iz

Eurozone da ulažu viškove novca u Švicarsku pa će se na deviznom
tržištu povećati ponuda eura s jedne strane i potražnja za francima
s druge. U tom slučaju će novi ravnotežni devizni tečaj eura realno
pasti, odnosno on će deprecirati. To znači da će trebati više eura za
jedan franak..
• Ukoliko dođe do suprotne pojave, da kamatnjaci u
Eurozoni porastu, a u Švicarskoj ostanu isti vrijedi
obrnuta logika.

• Tečaj domaće valute ponekad ne određuju kretanja samo

između dvije zemlje čije se valute uspoređuju. Takav
utjecaj može doći iz treće zemlje. Ako kamatnjaci u
Britaniji porastu više negoli u Švicarskoj i Eurozoni to
može biti privlačnije za investitore iz Švicarske i
Eurozone da počnu ulagati u britanske vrijednosnice. To
će povećati potražnju za funtama, a s druge strane
povećat će i ponudu eura i franaka. Prema tome, euro
može deprecirati i zbog rasta kamatnjaka u Britaniji.
 Utjecaj porasta kamatne stope u Švicarskoj na ravnotežnu vrijednost eura

Cijena
eura

D1 S1
D2 S2
€0,720

€0,700
€0,690
€0,680

Količina eura
Promjena dohotka
• Promjene u veličini dohotka, odnosno bruto
domaćeg proizvoda, također mogu utjecati na
kretanje deviznog tečaja.
• Porast dohotka utječe na povećanje potražnje
kako domaće tako i inozemne robe. Zbog
povećane potražnje za uvoznom robom može
doći do promjene deviznog tečaja domaće valute.
 Utjecaj porasta razine dohotka u Švicarskoj u odnosu na Eurozonu na ravnotežnu vrijednost
eura

Cijena
eura

€0,720
€0,710
€0,700

€0,680 D2

D1
Količina eura

Napomena: porast razine dohotka u Švicarskoj povećava opću potražnju za dobrima uključujući i potražnju za
uvoznim dobrima iz Eurozone, pa zbog toga raste potražnja za eurima s D1 na D2.
Devizna kontrola
• Devizna kontrola je sljedeći čimbenik koji utječe na kretanje
deviznog tečaja.

• Vlada neke države može svojim mjerama utjecati na

ravnotežni devizni tečaj uvođenjem određenih zabrana na
deviznom tržištu, uvođenjem trgovačkih barijera. Središnja
banka također može svojim intervencijama na deviznom
tržištu značajno utjecati na kretanje deviznog tečaja.

• Ukoliko na primjer dođe do porasta kamatnjaka u Mađarskoj,

to može značajno motivirati austrijske investitore da tamo
ulože viškove novca. To na deviznom tržištu povećava
potražnju za forintama i u isto vrijeme ponudu eura.
Međutim, austrijska vlada može donijeti odluku da će
oporezivati dobit ostvarenu takvim transakcijama i na taj
način destimulirati odljev kapitala iz zemlje.
• Očekivanja kao psihološki čimbenik sve su važnija na
financijskim tržištima, pa tako i na deviznom tržištu.

• Poznato je da devizno tržište reagira brzo na svaku novu vijest

bila ona pozitivna ili negativna.

• Tako na primjer nova vijest o tome da će u Venezueli doći do

značajnog porasta inflacije od 10% može uzrokovati ubrzanu
prodaju njihove valute – bolivara i na taj način još jače
djelovati na njenu deprecijaciju.

• No, ukoliko se ne ostvari prognoza o 10 postotnom rastu

inflacije pa ona poraste samo pet posto to može motivirati
investitore da ponovo počnu kupovati bolivare i ulagati u
Venezuelu. Dakle, najava inflacije u Venezueli može imati
pozitivne, negativne i neutralne efekte na devizni tečaj
bolivara ovisno o očekivanjima.

• Pošto se očekivanja ne mogu mjeriti nemoguće je predvidjeti

smjer i intenzitet kretanja investicija.
Špekulacije
• Špekulacije mogu također biti važan uzrok promjena deviznog
tečaja.

• Špekulanti svakodnevno prate sve bitne čimbenike koji utječu na

kretanje deviznog tečaja i u skladu sa svojim očekivanjima
poduzimaju određene poteze.

• Pri tome ih posebno zanimaju prognoze o budućim

makroekonomskim kretanjima na temelju kojih onda predviđaju i
buduće kretanje deviznog tečaja. Zato nije čudno da euro u jednom
danu poraste, a već sljedeći dan padne. To je posljedica prejake
reakcije špekulanata na nove vijesti.

• Dobar primjer za to je kretanje tečaja eura prema dolaru u vrijeme

nastanka i razvoja „grčke krize“. Sve dok se nije utvrdilo pravo
stanje i sve dubioze u Grčkoj euro je snažno padao. Kada bi
visokopozicionirani dužnosnik iz EU ili Europske središnje banke
iznio neki podatak i predviđanje da stvari nisu tako crne kako
izgledaju ,tečaj bi se stabilizirao jer su špekulanti svaki novi dan
formirali drugačija očekivanja
• Na kretanje deviznog tečaja u kratkom i dugom
roku ne djeluju isti čimbenici.

• U dugom roku kretanje deviznog tečaja

presudno je određeno: a) relativnim razinama
cijena, b) preferencijama potrošača prema
uvoznoj ili domaćoj robi, c) carinama i kvotama i
d) proizvodnošću rada.

• Promjena relativnih cijena djeluje na način da

ako dođe do porasta razine cijena u zemlji A u
odnosu na zemlju B, tada će doći do deprecijacije
valute zemlje A. Pad relativne razine cijena u
zemlji A vodi ka aprecijaciji njene valute.
• Carine i kvote na uvozne proizvode predstavljaju trgovinske
barijere i ograničenja slobodnoj trgovini, pri čemu su carine
svojevrsni oblik poreza, a kvote količinska ograničenja
uvoznih dobara. Spomenute barijere utječu na devizni tečaj na
način da se ograničava uvoz inozemne robe, a raste prodaja
domaće. To vodi rastu potražnje na domaćem tržištu, a to vodi
aprecijaciji domaće valute.

• Preferencije potrošača igraju također važnu ulogu, pa će npr.

ljudi diljem svijeta rado nastaviti kupovati njemačke
automobile zbog pouzdanosti i kvalitete unatoč porastu
cijena. Prema tome, ako u SAD kupci više preferiraju
njemačke automobile od domaćih u dugom roku vodi
aprecijaciji eura i deprecijaciji dolara.
• Međunarodno razmjenjiva i međunarodno
nerazmjenjiva dobra.
• Viša proizvodnost u sektoru proizvodnje
međunarodno razmjenjivih dobara vodi padu
cijena što povećava konkurentnost u odnosu na
strane proizvode.
• Rast proizvodnosti u zemlji A vodi ka
aprecijaciji njene valute zbog povećanja izvoza, a
time i povećanja suficita trgovačke bilance i
deviznih rezervi.
• Svjedoci smo činjenice da se devizni tečaj neke valute u kratkom
roku, svega nekoliko dana, može značajno promijeniti. Zbog toga je
potrebno identificirati čimbenike koji djeluju na tečaj u kratkom
roku.

• Ranije se za objašnjenje promjene deviznog tečaja neke valute u

kratkom roku naglašavala uloga potražnje za uvozom, odnosno
izvozom. Danas se dominantno koristi „pristup tržišta imovine“ koji
naglašava stanje imovine (vriejdnosnice), a ne tokove izvoza i uvoza
roba tijekom kratkih razdoblja.

• Poznato je da je obujam transakcija na deviznom tržištu višestruko

veći od vrijednosti uvoza i izvoza u razvijenim zemljama. Koji su
razlozi za to? Odgovor leži u činjenici da ljudi u kratkom roku
odlučuju koliko će u strukturi njihove ukupne imovine sudjelovati
inozemni, a koliko domaći oblici (vrijednosnice) pa je time to i
glavna odrednica kretanja deviznog tečaja u kratkom roku.
• Ključno je to da relativni očekivani povrat na kunsku imovinu bude
isti računa li ga naš investitor u eurima ili kunama.
• Prema tome, kako se relativni očekivani povrat na kunsku imovinu
povećava, stranci i domaći investitori reagiraju na isti način, a to
znači da žele držati više kunske negoli imovine u eurima.

- domaća kamatna stopa

- inozemna kamatna stopa
- očekivani devizni tečaj u vremenu t+1
- devizni tečaj u vremenu t
Teorije formiranja deviznog tečaja
• Teorija bilance plaćanja,
• Monetarna teorija (teorija novca),
• Dornbuschov model,
• Teorija uravnoteženog portfelja,
• Utjecaj vijesti (informacija),
• Hipoteza o efikasnom tržištu,
• Teorija pariteta kupovnih moći.
Teorija bilance plaćanja

Bilanca plaćanja se može prikazati na sljedeći način:

(X-M) + (PK-OK) + (FP-FO) + R = BP,

pri čemu su
X – izvoz,
M – uvoz,
PK – priljevi kapitala,
OK – odljevi kapitala,
FP – financijski priljevi,
FO – financijski odljevi te
R – račun deviznih rezervi.
Bilanca plaćanja je računovodstveno uvijek u ravnoteži (BP=0) što znači da se deficit
tekućeg računa nadomješta suficitom kapitalnog računa i obrnuto, odnosno vrijedi:

- (X-M) = (PK-OK) + (FP-FO) + R.

• Devizni tečaj usko je vezan uz stanje bilance plaćanja. Prema ovoj teoriji
razina deviznog tečaja određena je tržišnim silama, tj. ovisi o ponudi i
potražnji za stranom valutom. Ukoliko je potražnja za stranom valutom
veća od njene ponude, njena cijena, devizni tečaj, će rasti. U protivnom,
cijena strane valute će se smanjiti.

• Potražnja za stranom valutom proizlazi iz deficita tekućeg računa bilance

plaćanja koji uključuje uvoz dobara i usluga te tekuće transfere u
inozemstvo.

• Ponudu strane valute određuje potražna strana tekućeg računa bilance

plaćanja, odnosno izvoz dobara i usluga te tekući transferi iz inozemstva u
zemlju.

• Tekući račun bilance plaćanja uglavnom je određen vanjskotrgovinskom

bilancom s obzirom da tekući transferi imaju mali udio u ukupnim tekućim
transakcijama s inozemstvom. U HR su transferi vrlo važni.
• Osnovno pitanje vezano za bilancu plaćanja jest
kako postići uravnoteženje bilance plaćanja,
odnosno kako smanjiti postojeći deficit bilance
plaćanja. U literaturi se navode tri pristupa
uravnoteženju bilance plaćanja:

1. pristup elastičnosti – objašnjava utjecaj devalvacije

na relativne cijene te time na uvoz i izvoz,
2. apsorpcijski pristup – objašnjava dohodovne efekte
devalvacije te
3. monetarni pristup – objašnjava utjecaj devalvacije
na kupovnu moć novca te time na domaću
potrošnju.
1. Pristup elastičnosti prikazuje utjecaj devalvacije na tekući
račun bilance plaćanja kroz promjenu razine cijena.

Ukoliko se provede deprecijacija domaće valute za npr. 1%,

cijene uvoza u domaćoj valuti će također porasti 1%. Time će
se smanjiti potražnja za uvozom u skladu s njenom
elastičnošću. Istovremeno, izvoznici će dobivati 1% više
domaće valute za svaku jedinicu strane valute koju zarade.
Time postaju konkurentniji jer mogu smanjiti cijenu svojih
izvoznih dobara u stranoj valuti, a izvoz će rasti u skladu s
elastičnošću inozemne potražnje za domaćim izvozom.

• U središtu pristupa elastičnosti nalazi se Marshall-Lernerov

uvjet koji kaže da će devalvacija domaće valute popraviti
trgovinsku bilancu ukoliko je zbroj elastičnosti domaće
potražnje za uvozom i inozemne potražnje za izvozom veći od
jedan, tj.
• Marshall-Lernerov uvjet je pojednostavljeni pristup elastičnosti zbog toga što pretpostavlja
da (Ardalan, 2003., str. 10):
 je trgovinska bilanca u ravnoteži prije provođenja devalvacije ,te
 da su elastičnosti domaće ponude izvoza i inozemne ponude uvoza beskonačne.

• U kratkom roku, Marshall-Lernerov uvjet ne mora vrijediti. Naime, u kratkom roku obujam
izvoza i uvoza ne mijenja se značajno, a prevladava utjecaj devalvacije na rast cijena koji
vodi pogoršanju bilance plaćanja

• Utjecaj devalvacije na tekući račun bilance plaćanja u principu ovisi o četiri elastičnosti:
a) elastičnosti domaće potražnje za uvozom,
b) elastičnosti inozemne potražnje za izvozom,
c) elastičnosti domaće ponude izvoza te
d) elastičnosti inozemne ponude uvoza. (Ardalan, 2003., str. 10)

• Navedeno prikazuje Bickerdike-Robinson-Metzlerov uvjet:

[ηX ηM (1 + εX + εM) – εX εM (1 – ηX – ηM)] / [(εX + ηX)(εM + ηM)] > 0,
gdje su εX (ηX) elastičnost ponude (potražnje) izvoza, a εM (ηM) elastičnost ponude (potražnje)
uvoza.

• Ukoliko je Bickerdike-Robinson-Metzlerov uvjet zadovoljen, devalvacija će imati pozitivne

efekte na trgovinsku bilancu. Ukoliko su elastičnosti ponuda beskonačne, ovaj uvjet svodi
se na Marshall-Lernerov uvjet. Zbog svoje jednostavnosti među ekonomistima je puno
zastupljeniji Marshall-Lernerov uvjet.
 J-krivulja

neto izvoz, NX

devalvacija

E
NX > 0
D
NX = 0
t1 t2 t3 t4 t5 vrijeme
NX < 0 C
A

B
• Ordinata prikazuje stanje tekućeg računa bilance plaćanja,
odnosno neto izvoza, a apscisa mjeri vrijeme. Do vremena t1
postoji deficit tekućeg računa. Nakon provođenja devalvacije
u vremenu t1 prvotno dolazi do povećanja deficita (od A do B),
a nakon toga deficit tekućeg računa se počinje smanjivati te u
točki C dostiže razinu jednaku onoj prije devalvacije. Tek u
vremenu t4 deficit je uklonjen nakon čega postaju vidljivi
pozitivni efekti devalvacije na stanje tekućeg računa bilance
plaćanja koji počinje iskazivati suficit (od D do E).

• Magee (1973.) objašnjava efekt J-krivulje sporom

prilagodbom trgovinskih ugovora promjeni deviznog tečaja.
Naime, trgovinski ugovori zaključeni prije devalvacije ne
mogu se raskinuti, i zaključenje tih ugovora dominira u
kratkoročnoj promjeni tekućeg računa bilance plaćanja te se
uvoz ne može smanjiti. Zato promjena deviznog tečaja prvo
pogoršava stanje tekućeg računa bilance plaćanja, a tek nakon
toga ga poboljšava.
• Junz i Rhomberg (1973., str. 3) oblik krivulje
objašnjavaju dijeljenjem vremena do reakcije tekućeg
računa na sljedećih pet vremenskih pomaka:
 vremenski pomak 'prepoznavanja' – potrebno je vrijeme da kupci i
prodavači postanu svjesni promijenjene konkurentske situacije te to
razdoblje može duže trajati u međunarodnoj trgovini,

 vremenski pomak 'odlučivanja' – odnosi se na vrijeme potrebno da

se uspostave nove trgovačke veze i nove narudžbe,

 vremenski pomak 'isporuka' – čak i ukoliko su uvozne narudžbe

prilagode odmah, plaćanja će na promjene relativnih cijena odgovoriti
tek po isporuci roba,

 vremenski pomak 'zamjene' – u nekim slučajevima zalihe materijala i

opreme moraju biti potpuno iskorištene prije nabave novih i

 vremenski pomak 'proizvodnje' – proizvođači moraju biti uvjereni da

će profitne mogućnosti koje će imati od novog tržišta biti dovoljno
velike i trajne kako bi pokrile troškove uložene za opskrbljivanje
jednog tržišta u odnosu na drugo.
Empirijski dokaz
• Blanchard navodi da je u SAD-u razdoblje od 1980.-85.g. bilo
obilježeno snažnom realnom aprecijacijom, a od 1985.-88.g.
snažnom realnom deprecijacijom.

• Iz toga se uočavaju dvije činjenice:

 a) kretanje neto izvoza paralelno je pratilo kretanje realnog tečaja.
Aprecijacija je bila povezana s velikim pogoršanjem vanjskotrgovinske
bilance, a kasnije deprecijacija s njenim velikim poboljšanjem,

 b) vidljiv je značajan vremenski pomak u reakciji vanjskotrgovinske

bilance na promjene realnog deviznog tečaja. Između 1981.-83.g. deficit
trgovačke bilance zadržao se na niskoj razini dok je dolar aprecirao.
Deprecijacija dolara od 1985.g. nadalje nije djelovala na poboljšanje
vanjskotrgovinske bilance sve do 1987.g. što govori o dinamici djelovanja
J-krivulje u oba slučaja.

Blanchard, O,: Makroekonomija, treće izdanje, MATE, Zagreb, 2005, str. 411
Pass through effect
• Pass through effect je nedovoljno poznata zona koja slijedi nakon
deprecijacije ili devalvacije. Smatra se da je taj izraz prvi put u
ekonomskoj literaturi upotrijebio Steve Magee 1973.
• Ako se u zemlji poduzme devalvacija od, na primjer, 20%,
postavljaju se sljedeća pitanja vezana za pass through effect:
• a) koliko će porasti cijene uvoznih dobara,
• b) u kojemu roku će se efekti porasta cijena uvoznih proizvoda
prenijeti na finalne domaće proizvode,
• c) u kojoj mjeri će se porast uvoznih cijena odraziti na cijene
finalnih domaćih proizvoda,
• d) koji čimbenici najviše utjeću na mehanizam prijenosa nastao
devalvacijom domaće valute?
• Zato se pass through effect može slikovito označiti „crnom kutijom”
tečajne politike.
• Magee, S. P.: Currency Contracts, Pass-through and Devaluation, Brookings Papers on Economic Activity, No.1,
1973.
Učinkovitost pass through effect-a
• U literaturi u kojoj se izučava fenomen pass through efekta – kao,
na primjer, Isard (1977.), Kravis i Lipsey (1978.), Richardson
(1978.), Ohno (1989.), Knetter (1989.), Marston (1990.) i Kasa
(1992.) – općenito se iznosi stav da postoje znatne razlike u politici
prilagodbe cijena (engl. pricing mechanism) ovisno o tome u kojoj
mjeri su uvozna dobra zamjenjiva istim domaćim dobrima.
• Dornbusch (1987.), kao i Dixit-Stiglitz (1977.) te Salop (1979.) u
svojim empirijskim istraživanjima dolaze do zaključka da pass
through efekt u najvećoj mjeri ovisi o stupnju supstitucije pojedinih
uvoznih dobara onima domaćeg podrijetla. Znači, ako je perfektna
suptitucija, ne samo da devalvacija neće dovesti do znatnijeg porasta
cijena finalnih proizvoda već se može dogoditi da pojedinim
proizvodima cijena uopće ne poraste.
• Naravno, to će se dogoditi ako su sve komponente finalnog
proizvoda domaćeg podrijetla, odnosno da su one koje se prethodno
uvozilo sada supstituirane domaćim komponentama.
• Salvatore navodi primjer tečajnog rata između SAD-a i Japana
od 1980. do 1996. U tom razdoblju, a i poslije, SAD je stalno
bilježio rast deficita u trgovini s Japanom. Ono što je u ovom
slučaju zanimljivo jest da se unatoč stalnoj deprecijaciji dolara
prema jenu, deficit tekuće bilance nije eliminirao već se
povećavao što je u potpunoj suprotnosti s teorijskim načelima
i J-krivuljom.
• „Podaci pokazuju da se američki robni deficit s Japanom
povećao s 10,4 mlrd $ u 1980. na 57 mlrd $ u 1987.… Razlog
tome mogao bi biti u tome što je za SAD vremenski pomak
djelovanja J-krivulje veoma dugačak, a i činjenica da su se
SAD i Japan nalazili u različitim točkama poslovnog ciklusa.“
• Salvatore, D.: International Economics, 6th edition, Prentice Hall International, New Jersey, 1995., str. 525-527.
2. Apsorpcijski pristup

• Apsorpcijski (keynesijanski) pristup uravnoteženju

bilance plaćanja polazi od utjecaja devalvacije na domaći
proizvod.
• Bruto domaći proizvod definiran je kao

Y=C+I+G+X–M

iz čega slijedi:

(X-M) = Y - (C+I+G).

• Navedeno pokazuje da se trgovinska bilanca može

poboljšati samo ako proizvodnja nadmaši potrošnju ili se
potrošnja smanji uz nepromijenjenu proizvodnju.
• U slučaju nepotpune zaposlenosti devalvacija će
pozitivno utjecati na vanjskotrgovinsku bilancu
ukoliko se poveća proizvodnja uz istu potrošnju
(ili manje povećanje potrošnje od proizvodnje).

• U ekonomiji koja je pri (ili vrlo blizu) punoj

zaposlenosti, malo je vjerojatno da će
proizvodnja rasti te se trgovinska bilanca može
popraviti samo ako se potrošnja smanji.
3. Monetarni pristup

• Prema monetarnom pristupu deficit bilance plaćanja je u potpunosti

monetarni fenomen uzrokovan pretjerano ekspanzivnom monetarnom
politikom.

• Devalvacija domaće valute može uzrokovati privremeno poboljšanje bilance

plaćanja kroz utjecaj na ponudu i potražnju za novcem. Uz pretpostavku
ravnoteže na domaćem novčanom tržištu, devalvacija domaće valute
povećat će razinu cijena.

• Povećanje cijena povećat će potražnju za novcem. Ukoliko se povećana

potražnja za novcem ne zadovolji iz domaćih izvora, doći će do rasta
kamatne stope te do priljeva novca iz inozemstva. Ovaj priljev će povećati
suficit bilance plaćanja kratkoročno, ali će s vremenom doći do povećane
potrošnje, a time i uvoza, te će prvotni pozitivni učinci devalvacije nestati.

• Efekti devalvacije na realne varijable su prema ovom pristupu kratkotrajni,

u dugom roku devalvacija samo povećava razinu cijena u zemlji.
Monetarna teorija deviznog tečaja
• Pretpostavimo da u dvije zemlje koje imaju istu stopu rasta
BDP-a imamo različite situacije glede količine novca u
optjecaju; u prvoj je ona ostala ista, a u drugoj je došlo do
njenog porasta.

• U skladu s monetarnom teorijom u drugoj zemlji će zbog

porasta količine novca tijekom vremena doći do rasta cijena,
a to će s druge strane dovesti do porasta kamatnjaka kao
mjere za suzbijanje inflacije.

• Dakle, značajniji porast relativne količine novca dovodi do

porasta relativne kamatne stope i inflacije. U kojoj mjeri će se
povisiti kamatnjak i inflacija, ovisi o konkretnim prilikama.

• Matematički monetarnu teoriju formiranja deviznog tečaja

možemo razmotriti na temelju poznate Fisherove jednadžbe
pri čemu su
M – ponuda novca,
V – brzina optjecaja novca,
P – cijena dobara i
T – godišnji obujam transakcija.
Ako je obujam transakcija T funkcija realnog dohotka Y, tada je:

i ako je , slijedi:

odnosno, ponuda novca u inozemstvu jednaka je:

Slijedi da je razina cijena u zemlji, odnosno u inozemstvu jednaka:

• Posljednja jednadžba sugerira da je stopa promjene
deviznog tečaja funkcija tri varijable koje se
uspoređuju u dvije zemlje čije se valute uspoređuju.

• Prva varijabla uspoređuje brzinu optjecaja novca,

druga ponudu novca, a treća dohodak u dvije zemlje.

• Preciznije rečeno, slijedi:

▫ Ako se smanji k, odnosno brzina optjecaja novca u
zemlji stopa inflacije će također pasti. Ako je P
konstantno domaća valuta bi trebala aprecirati ili u
najgorem slučaju neće deprecirati tako brzo.
• Ako poraste domaća ponuda novca (M) inflacija
u zemlji će se povećati, a devizni tečaj domaće
valute će deprecirati.

• Ako poraste realni domaći dohodak (Y), a da pri

tome nije došlo do promjene ponude novca
inflacija će se smanjiti, a domaća valuta će
aprecirati u odnosu na drugu valutu s kojom se
uspoređuje.
Dornbuschov model
• Ponuda novca i cijene imaju tendenciju da jedno na
drugo utječu sporije dok devizni tečaj osjetno brže
reagira na promjenu ponude novca. Slično se
ponašaju i dionice.

• Zbog povećane brzine utjecaja ponude novca na

devizni tečaj najčešće se događa da nova razina
deviznog tečaja premašuje ravnotežni devizni tečaj
pa se takva pojava u literaturi naziva 'overshooting',
(premašivanje), odnosno Dornbuschov model.
Model uravnoteženog portfelja
• Prema teoriji uravnoteženog portfelja ljudi ne drže svoju
imovinu, odnosno novčanu imovinu samo u domaćoj
valuti već se pojavljuju supstituti u obliku stranog novca i
stranih obveznica uz pretpostavku perfektne supstitucije.

• Međutim, ta supstitucija nije perfektna u kratkom roku.

• U skladu s ovom teorijom devizni tečajevi valuta koje se

uspoređuju određeni su dijelom relativnom ponudom i
potražnjom novca, a dijelom ponudom i potražnjom
drugih oblika imovine.

• Ljudi mogu imati međunarodni portfelj imovine

denominirane u različitim valutama. U tom slučaju je
potražnja za novcem mnogo složenija u odnosu na
prethodno opisani monetarni pristup.
Utjecaj vijesti na devizni tečaj

• U formiranju deviznog tečaja veoma važnu ulogu imaju vijesti

koje potom utječu na ponašanje sudionika na deviznom
tržištu.

• Teorije formiranja deviznog tečaja nam pomažu objasniti

temeljne, sistemske uzroke koji vode promjenama. One,
međutim, nisu efikasne u praksi za predviđanje budućeg spot
tečaja.

• Prema tome, njihova primjena u predviđanju kretanja

deviznog tečaja je ograničena što zbog međusobne
konfliktnosti što zbog neočekivanih događaja i utjecaja. Takvi
neočekivani događaji i pojave smatraju se vijestima.
• Ponekad je u kratkom roku teško razabrati što utječe na što
glede deviznog tečaja. Na deviznom tržištu se transakcije
odvijaju stalno i brzo pa nema vremena za duže analize.

• Financijska tržišta su zasuta različitim informacijama o

kojima sudionici trebaju voditi računa. Međutim, postavlja se
ključno pitanje: koje su informacije najvažnije za predviđanje
budućeg kretanja deviznog tečaja?

• Zanimljivo je naglasiti da sudionici na deviznom tržištu ne

reagiraju jednako na iste vijesti. Također treba naglasiti da je
devizno tržište kao i ostali segmenti financijskog tržišta
okrenuto budućnosti ('forward looking') i da devizni tečaj u
stvari predstavlja diskontiranu vrijednost budućeg kretanja
makroekonomskih varijabli.

• Vijesti se stalno mijenjaju, a paralelno s njima i devizni tečaj

pa je riječ o stalnim promjenama, odnosno tranzitornom
fenomenu.
• Spomenuli smo da vijesti izazivaju različite, odnosno suprotne
reakcije sudionika na deviznom tržištu.

• Ako kao primjer uzmemo porast ključne kamatne stope

Europske središnje banke tada možemo očekivati dvije
različite reakcije na deviznom tržištu…

• Jedni će porast kamatnjaka shvatiti kao preventivnu obranu

od nastupajuće inflacije pa će u skladu s tim očekivati rast
inflacije i deprecijaciju eura.
• Drugi će porast kamatnjaka shvatiti kao priliku za inozemne
investitore da počnu ulagati u zemlje članice EU zbog višeg
kamatnjaka. To će, po njima, povećati potražnju za eurima i
time utjecati na njegovu aprecijaciju.
Hipoteza o efikasnom tržištu
• Na financijskom tržištu je prisutan veliki broj pojedinačnih
investitora sa svojim osobnim razmišljanjima i procjenama o
budućem kretanju cijena. Svaki od njih nastoji ispravno procijeniti
budući smjer kretanja cijene određene vrijednosnice ili devize.

• U tom smislu informacije igraju važnu ulogu. Svaka nova vijest

dovodi do novog prilagođavanja cijene.

• Hipoteza o efikasnom tržištu počiva na pretpostavkama da postoji

veliki broj sudionika na tržištu i da su im svima podjednako
dostupni svi izvori informiranja kako bi mogli donositi kvalitetne
odluke. U tom slučaju se kaže da je financijsko tržište efikasno.

• Hipoteza o efikasnom tržištu ima tri oblika:

a) slabi oblik efikasnog tržišta,
b) polujaki i
c) jaki oblik efikasnog tržišta.
• Kod slabog oblika efikasnog tržišta smatra se da sve što treba
znati o određenoj dionici ili devizi već je sadržano u cijeni pa
povijesne cijene niti vijesti nemaju nikakvog utjecaja.

• Kod polujake, a posebice jake verzije efikasnog tržišta nove

informacije imaju sve veći značaj na formiranje cijene (npr.
'stock split' neke dionice, promjene u menadžmentu, novi
izum itd.). U svemu tome je bitno da nitko nema monopol na
informacije i da su one svima dostupne.

• Međutim, postojanje prakse tzv. 'inside trading'-a, odnosno

trgovine povjerljivim informacijama ozbiljno je dovela u
pitanje ovu hipotezu. Posljednjih godina smo bili svjedoci niza
primjera trgovine povjerljivim informacijama i skandala koji
su potom izbili, kao i sudskih procesa i velikih kazni onima
koji su u tome sudjelovali diljem svijeta
Teorija pariteta kupovnih moći
• Prema teoriji pariteta kupovne moći određeni standardizirani
proizvod (npr. crna čokolada od 100 grama sa 70% sadržaja
kakaoa) trebala bi u dvije zemlje imati istu cijenu. Ako ona u
Njemačkoj košta jedan euro, onda bi u Hrvatskoj trebala
koštati 7,45 kuna (službeni devizni tečaj). To bi značilo da je
devizni tečaj između dvije valute ispravno određen jer se isti
proizvod može u obje zemlje kupiti po istoj cijeni.

• Zbog toga se ova teorija u literaturi često naziva i „zakon jedne

cijene“ (engl. 'the law of one price'). Ukoliko nije tako, prema
toj teoriji, mora se promijeniti devizni tečaj jedne od
spomenute dvije valute.

• Gustav Cassel je prvi 1921.g. udario temelje ovoj teoriji. Nakon

toga uslijedila su brojna empirijska istraživanja o njenoj
valjanosti
• Općenito se može reći da ona u dugom roku vrijedi, a da je u
kratkom roku podložna nestabilnostima i devijacijama.

• Ono što posebno otežava ispravnost ove teorije jest postojanje dviju
grupa proizvoda; jedne koja je razmjenjiva i namijenjena izvozu na
inozemna tržišta koja se naziva „međunarodno utrživa dobra“ (engl.
'tradable goods') i druga grupa proizvoda ili dobara koja su
namijenjena samo domaćem tržištu i nisu međunarodno utrživa
(engl. 'nontradable goods').

• Tako su npr. Dornbusch (1976.) i Mussa (1982.) uzeli PPP kao

dugoročni preduvjet za ravnotežu deviznih tečajeva. Neke studije i
empirijska istraživanja negiraju značenje teorije pariteta kupovnih
moći dok novije studije potvrđuju njenu vrijednost.

• Tako npr. Obstfeld (1995.) u istraživanju kretanja deviznih tečajeva

od 1973.-1993.g., dakle u eri plivajućih deviznih tečajeva, zaključuje
da u dugom roku varijacije deviznih tečajeva ovise o razlikama u
stopama inflacije zemalja čije se valute uspoređuju.
1. Apsolutna teorija pariteta kupovnih moći

• Apsolutna teorija pariteta kupovnih moći zasniva se na

činjenici da ne postoje transportni troškovi niti bilo kakve
prepreke u međunarodnoj trgovini. Uz takve preduvjete
moguće je uspoređivati kupovne moći nacionalnih valuta,
odnosno uspoređivati cijene u dvije zemlje.

• Pretpostavimo da postoje dvije košare po deset istih,

standardiziranih proizvoda od kojih je jedna košara proizvoda
nastala u Hrvatskoj, a druga u Italiji. Ako je cijena talijanske
košare proizvoda jeftinija, tada će biti jeftinije uvoziti ih u
Hrvatsku.
• U skladu s teorijom PPP razlika u cijenama morala bi se
odraziti i na promjenu deviznog tečaja kune prema euru.
• Međutim, ukoliko bi troškovi prijevoza robe iz Italije bili
značajniji, tada bi se cijene talijanskih proizvoda ili izjednačile
ili bile više od onih u Hrvatskoj pa talijanska roba više ne bi
bila konkurentna.
2. Relativna teorija pariteta kupovnih moći

• Relativna teorija pariteta kupovnih moći uzima

u obzir troškove prijevoza, kvote i tarife i računa
se u odnosu na određeno bazno razdoblje.

• Prema ovoj varijanti teorije cijene košara istih

proizvoda u dvije zemlje neće biti iste mjerene u
jednoj valuti sve dok se transportni troškovi i
trgovačke prepreke ne promijene.
Primjer: (1)
• Pretpostavimo da su početno cijene u Hrvatskoj i Italiji izjednačene,
odnosno da je stopa inflacije nula.

• U sljedećoj fazi cijene u Hrvatskoj porastu 7%, a u Italiji 4%. Prema tome,
svi proizvodi u Hrvatskoj bi trebali poskupjeti 3% (7-4=3) za talijanske
kupce, jer se stopa inflacije u Hrvatskoj značajno povećala u odnosu na onu
u Italiji. Prema ovoj teoriji hrvatska kuna bi trebala deprecirati 3% u
odnosu na euro, dakle upravo za razliku u stopama inflacije.

• Smanjena potražnja za kunama u odnosu na eure i povećana ponuda kuna

za eure će u režimu slobodno plivajućeg deviznog tečaja smanjiti vrijednost
kune prema euru. U skladu s ovom teorijom, razlike u cijenama koje su
postojale prije ostat će i nakon promjene cijena.

• Ako je npr. perilica suđa u Hrvatskoj koštala 5% više nego u Italiji prije
promjena inflacije, ona će 5% biti skuplja i nakon promjene inflacije.

• Prema tome, relativna teorija pariteta kupovnih moći ne zahtijeva da cijene

u dvije zemlje izražene u jednoj valuti budu iste, već da prethodne razlike u
cijeni određenog proizvoda ostanu iste nakon inflacije.
 (2)
• Vratimo se još malo na prethodni primjer. Nakon porasta inflacije u
Hrvatskoj 7%, a u Italiji 4%, rekli smo da bi kuna trebala deprecirati
3%. Pretpostavimo da je tečaj eura prema kuni sljedeći: 1€=7,2
HRK.

• Za hrvatske kupce roba koja je Italiji koštala 100 eura je prije

porasta inflacije u kunama koštala: 100€ x 7,2= 720 HRK. Nakon
rasta inflacije u Italiji za 4% cijena iste robe u Italiji raste na 104
eura, odnosno 104€ x 7,2 = 748,8 HRK.

• Porast inflacije u Italiji promijenit će i tečaj eura prema kuni: 103 x

7,2 = 741,6 HRK. Na temelju toga će cijena talijanske robe koja se
uvozi u Hrvatsku biti: 103 x 7,49 = 771,49 HRK.

• Ukupan porast cijene, odnosno troškova za našeg uvoznika će biti

7,15%. Približno objašnjeno, ovaj ukupan porast troškova uvoza
talijanske robe u Hrvatsku rezultat je rasta tečaja eura od 3% i
porasta stope inflacije u Italiji od 4%, ukupno 7%.
 (3)
• S talijanske strane isti događaj izgleda ovako: za 100 eura se sada može
dobiti 741,6 kuna, dakle 3% više nego prije inflacije. Roba koja je koštala
prije 720 kuna nakon porasta inflacije za 7% sada košta 770,4 HRK.

• Međutim, pošto je kuna sada jeftinija za talijanske uvoznike, ukupan uvoz

će koštati kako slijedi: pretpostavimo da je talijanski kupac kupio u
Hrvatskoj robe za 1070 kuna (uračunata inflacija od 7%) uz novi tečaj kune
prema euru (1€=7,42HRK). To znači da će talijanski uvoznik robu koju je
uvezao iz Hrvatske u iznosu od 1000 kuna, odnosno 138,9 eura nakon
inflacije i deprecijacije kune istu robu platiti 144,2 eura.

• Razlika između nove i stare cijene iznosi 5,3 eura i predstavlja porast
troškova uvoza u Italiju za 3,81%. Upravo tolika je skoro razlika između
porasta inflacije u Hrvatskoj (7%) i deprecijacije kune (3%). S druge strane,
upravo toliki je i porast inflacije u Italiji.

• U ovom primjeru pretpostavili smo da nema tokova kapitala, odnosno

investicija među zemljama, već samo trgovačka aktivnost.
 Grafički prikaz pariteta kupovne moći

Ih - If (%)
PPP krivulja

iznad krivulje Ih - If > ef ili 4

I h > I f + ef
C B
3
strana dobra postaju
relativno jeftinija u odnosu na
2
domaća dobra

-4 -3 -2 -1 1 2 3 4
-1 ef ili %-na promjena
vrijednosti strane valute
-2
ispod krivulje Ih - If < ef ili
A -3 Ih < If + ef
D
-4 strana dobra postaju
relativno skuplja u odnosu
na domaća dobra
Međunarodni Fisherov efekt
• Za razliku od teorije pariteta kupovnih moći u čijem je
središtu usporedba razine cijena, odnosno inflacije u dvije
zemlje, međunarodni Fisherov efekt u središte pažnje stavlja
odnos kamatnih stopa.

• U prvoj teoriji razlike u stopama inflacije su uzrok promjene

deviznog tečaja dok su to u drugoj razlike u kamatnjacima.

• Međutim, i inflacija i kamatnjak imaju svoje ishodište u

novcu, pa je prema tome monetarni pristup formiranju
deviznog tečaja okvir za proučavanje jedne i druge varijable,
odnosno njihovog utjecaja na formiranje deviznog tečaja.

• Naime, promjene stope inflacije ovise u većini slučajeva o

promjeni količine novca u optjecaju.
• Prema Fisheru nominalna kamatna stopa je zbroj realne
kamatne stope uvećane za stopu inflacije. Svaki investitor želi
da njegov prinos na investiciju u različitim zemljama donosi
isti prinos uz uvjet da su i razine rizika iste.

• Primjer:
Pretpostavimo da je nominalni kamatnjak u Austriji 8%, a
očekivana stopa inflacije 6%, pa u skladu s tim investitori
očekuju realni prinos od 2%. Nominalni kamatnjak u
Mađarskoj je 13% i ako investitori očekuju isti prinos kao u
Austriji, stopa inflacije može biti najviše 11%.
Prema PPP teoriji za očekivati je da bi forinta trebala
deprecirati za 5% jer je stopa inflacije u Mađarskoj upravo za
toliko viša od one u Austriji (6%-11%= -5%). Zbog toga
austrijski investitor neće profitirati ulaganjem u Mađarsku.
On će doduše ostvariti nominalni prinos od 13%, ali će pri
ponovnoj konverziji forinti u eure izgubiti 5% zbog
deprecijacije forinte. Njegov realni (neto) povrat će biti 13%-
5%= 8%, upravo onoliko koliko je mogao ostvariti i kod kuće u
Austriji.
 Grafički prikaz međunarodnog Fisherovog efekta

ih - if (%)
iznad krivulje ih - if > ef MFE krivulja
ili ih > if + ef
4
prinosi na domaće
investicije su veći od 3
prinosa na investicije u
inozemstvo C B
2

-4 -3 -2 -1 1 2 3 4
-1 ef ili %-na promjena
vrijednosti strane valute
-2

D A E ispod krivulje ih - if < ef

-3 ili ih < if + ef

-4 prinosi na domaće
investicije su manji od
prinosa na investicije u
inozemstvo
Paritet kamatnih stopa
• Teoriju kamatnog pariteta razvio je Keynes 1923.g. prikazujući vezu
deviznog tečaja, kamatne stope i inflacije.

• Teorija ima dva oblika:

a) pokriveni kamatni paritet i
b) nepokriveni kamatni paritet.

• Usput rečeno, pokriveni kamatni paritet, nepokriveni kamatni paritet i

paritet kupovnih moći zajedno s Fisherovom hipotezom ponekad se
nazivaju skupno “međunarodni paritetni uvjeti” (‘international parity
conditions’).

• Pokriveni kamatni paritet objašnjava odnos spot i terminskog

deviznog tečaja prema kamatnim stopama u dvije zemlje. U ovom slučaju
terminska premija i diskont na deviznom tržištu poništavaju kamatnu
razliku kao mogući povod za arbitražu koja bi mogla proizaći na temelju
uzimanja kredita u valuti koja nosi niži kamatnjak i njegove prodaje uz viši
kamatnjak uz pokrivanje tečajnog rizika.
• Nepokriveni kamatni paritet opisuje vezu
trenutnog spot i očekivanog spot deviznog tečaja te
nominalnih kamatnjaka u dvije zemlje. Ponekad se
ovaj pojam poistovjećuje s međunarodnim
Fisherovim efektom i koristi kao sinonim.

• Kao i u slučaju pariteta kupovne moći, pokriveni i

nepokriveni kamatni paritet polaze od pretpostavki
o nepostojanju trgovinskih barijera, savršeno
konkurentnom tržištu i nemogućnosti nerizične
arbitraže u ravnoteži.

• Kamatni paritet opisuje relaciju između spot i

terminskog deviznog tečaja dvije valute koje se
uspoređuju te dvije nominalne kamatne stope u tim
zemljama.
• Osnovne pretpostavke teorije kamatnog pariteta su:
▫ domaće i inozemne vrijednosnice su identične s
obzirom na dospijeće i rizik te
▫ nema kapitalnih kontrola i transakcijskih troškova,
niti ostalih nesavršenosti tržišta.“ (Baillie i McMahon, 1989., str. 151)

• Pokriveni kamatni paritet prikazuje jednakost:

pri čemu su

– terminski devizni tečaj,

– spot devizni tečaj,
– domaća kamatna stopa te
– inozemna kamatna stopa.
• Prema tome, terminska premija, odnosno diskont, strane
valute mora biti jednaka razlici domaćeg i inozemnog
kamatnjaka.

• Glavni argument zašto bi pokriveni kamatni paritet

trebao vrijediti je da će tržišna odstupanja od kamatnog
pariteta rezultirati arbitražnom aktivnošću koja će opet
dovesti do izjednačavanja razlike spot i terminskog
deviznog tečaja s razlikom u kamatnjacima.

• Ako je domaći kamatnjak viši od inozemnog, inozemna

valuta mora biti uz premiju na terminskom tržištu. To
znači da je terminski devizni tečaj viši od spot tečaja. U
slučaju da je domaći kamatnjak niži od inozemnog,
inozemna valuta će se morati prodavati uz diskont na
terminskom deviznom tržištu.
• Naime, uz pretpostavku da pokriveni kamatni paritet ne
vrijedi, postojat će mogućnost arbitraže. To najbolje
ilustrira sljedeći primjer.

• Neka su:
spot devizni tečaj: 1$=1,3€
terminski devizni tečaj na godinu dana: 1$=1,4€
kamatna stopa u Njemačkoj=3%
kamatna stopa u SAD=5%

• Ukoliko se navedene vrijednosti uvrste u jednakost

kamatnog pariteta:

1,07692 > 0,98095

vidi se da je razlika terminskog i spot deviznog tečaja

veća od razlike u kamatnjacima u zemlji i inozemstvu
(kamatni paritet je narušen), što omogućava arbitražu.
Kako je kamatna stopa u Njemačkoj niža, investitori će posuđivati sredstva u
Njemačkoj te ih ulagati u SAD. Njemački rezident će posuditi 1000€ na
godinu dana po kamatnoj stopi od 3%, te ih zamijeniti za $ po spot deviznom
tečaju (1000/1,3=769,23$).
Taj novac će zatim plasirati u SAD po kamatnoj stopi 5% te na terminskom
tržištu prodati $ na godinu dana (glavnicu+kamate ostvarene ulaganjem u
SAD). Nakon godinu dana njemački rezident mora vratiti dug koji će iznositi
1000+30=1030€.
Međutim, primit će 769,23$+38,46$=807,69$*1,4=1129,80€. Dakle, na taj
način njemački rezident je zaradio 99,80€.

Međutim, seljenjem novčanih sredstava iz Njemačke, smanjuje se njihova

ponuda što će dovesti do rasta kamatnjaka u Njemačkoj, a ulaskom kapitala
u SAD, povećava se ponuda čime se smanjuje kamatnjak u SAD-u. Isto tako,
povećana ponuda $ smanjit će cijenu $, a povećana potražnja za eurom
povećat će njegovu cijenu, odnosno tečaj. To dovodi do ponovne uspostave
kamatnog pariteta.

Dakle, domaća kamatna stopa (Njemačka) treba biti viša od inozemne (SAD)
za iznos koji odgovara premiji (diskontu) strane (domaće) valute kako ne bi
postojala mogućnost nerizične arbitraže.
 Pokriveni kamatni paritet

I2

I1

U2

I3

U1

U3 KP
• Apscisa prikazuje razliku terminskog i spot deviznog
tečaja. Njena pozitivna strana predstavlja terminsku
premiju strane valute, a negativna terminski diskont
strane valute. Ordinata prikazuje odnos kamatnjaka u
inozemstvu i zemlji. Pozitivan dio osi ukazuje na to da je
kamatnjak u inozemstvu veći od kamatnjaka u zemlji, a
negativan dio obrnuto.

• Kamatni paritet predstavlja linija KP koja prikazuje sve

situacije u kojima je terminska premija (diskont) jednaka
razlici kamatnjaka. Ukoliko dođe do odstupanja od
kamatnog pariteta, kretanje kapitala iz/u
zemlju/inozemstvo dovest će do ponovne uspostave
kamatnog pariteta.

• Točke iznad linije kamatnog pariteta prikazuju točke

izvoza kapitala iz zemlje, a točke ispod linije su točke
uvoza kapitala u zemlju.
• U točki I1 inozemna kamatna stopa je viša od
domaće, što će dovesti do ulaganja u inozemstvo
zbog većeg povrata na ulaganje. Kako u istoj točki
postoji terminska premija strane valute (strana
valuta će jačati), to također vodi izvozu kapitala.
Priljev kapitala u inozemstvo rezultirat će
smanjenjem inozemne kamatne stope, a zbog
smanjene ponude u zemlji, povećanjem domaćeg
kamatnjaka. Povećana potražnja za devizama na
spot tržištu, povećat će spot devizni tečaj, a
povećana prodaja na terminskom tržištu smanjit će
terminski devizni tečaj što će smanjiti terminsku
premiju. Smanjivanje terminske premije te razlike
između kamatnjaka vodi uspostavi kamatnog
pariteta.
U točki I2 viši inozemni kamatnjak rezultirat će usmjeravanjem kapitala u
inozemstvo, a terminski diskont strane valute privlači sredstva u zemlju.
Međutim, utjecaj kamatnjaka je veći od utjecaja terminskog diskonta, te će opet
doći do izvoza kapitala iz zemlje.
U točki I3 viši domaći kamatnjak rezultirat će usmjeravanjem kapitala u zemlju, a
terminska premija strane valute privlači sredstva u inozemstvo. Međutim, utjecaj
terminske premije je veći od utjecaja kamatnjaka, te će opet doći do izvoza
kapitala iz zemlje.
U točki U1 domaća kamatna stopa je viša od inozemne, što će dovesti do priljeva
kapitala u zemlju. Obzirom da u istoj točki postoji terminski diskont strane valute
(slabljenje strane valute u budućnosti), to također vodi uvozu kapitala. Priljev
kapitala u zemlju rezultirat će smanjenjem domaće kamatne stope zbog povećane
ponude kapitala, a smanjenje ponude kapitala u inozemstvu povećat će inozemnu
kamatnu stopu. Također dolazi do smanjenja razlike terminskog i spot deviznog
tečaja zbog povećane prodaje deviza na spot tržištu (smanjenje spot deviznog
tečaja) te povećane potražnje za devizama na terminskom tržištu (koja povećava
terminski devizni tečaj). Time se ponovno uspostavlja kamatni paritet.
U točki U2 terminski diskont je veći od razlike u kamatnjacima, te će opet doći do
uvoza kapitala iz zemlje.
U točki U3 veća razlika u kamatnjacima u korist domaćeg kamatnjaka u odnosu
na terminsku premiju strane valute rezultirat će usmjeravanjem kapitala u zemlju.
• Pokriveni kamatni paritet kaže kako investitor mora platiti
terminski diskont u vremenu t kako bi pokrio valutni rizik vezan uz
buduću isporuku ili primitak strane valute.

• Međutim, postoji i druga mogućnost. Njemački investitor bi mogao

čekati povrat sredstava uloženih u SAD bez pokrivanja rizika
promjene deviznog tečaja (bez prodaje $ na terminskom tržištu), te
taj iznos zamijeniti za € nakon godinu dana po tada važećem spot
deviznom tečaju.

• Ukoliko spot devizni tečaj nakon godinu dana bude 1$=1,4€,

investitor će ostvariti istu zaradu kao i u prethodnom primjeru.
Međutim, u slučaju da je spot devizni tečaj nakon godinu dana
manji, te iznosi npr. 1$=1,2€, investitor će ostvariti gubitak u
odnosu na početno ulaganje u iznosu od 30,77€
(769,23$+38,46$=807,69$*1,2=969,23€).

• U ovom slučaju, investitor nije pokrio valutni rizik, već riskira

očekujući rast spot deviznog tečaja u budućnosti što predstavlja
nepokriveni kamatni paritet.
 Četverostrana ekvivalencija na deviznom tržištu

razlika u kamatnim stopama A-Fisherov efekt razlika u očekivanoj inflaciji

D-pokriveni E-nepokriveni B-paritet

kamatni paritet kamatni paritet kupovne moći
stopa

razlika između terminskog i očekivana promjena spot

spot deviznog tečaja deviznog tečaja
C-hipoteza o
efikasnom deviznom
tržištu
Komentar:
• Jednakost između razlike u kamatnim stopama i terminske
premije, odnosno diskonta, predstavlja već objašnjeni
pokriveni kamatni paritet (jednakost D na slici).

• Ako se drugi dio jednakosti zamijeni očekivanom promjenom

spot deviznog tečaja, riječ je o nepokrivenom kamatnom
paritetu (E) ili međunarodnom Fisherovom efektu.

• Ukoliko se izostavi kamatni diferencijal, dolazi do

izjednačavanja terminske premije (diskonta) s očekivanom
promjenom spot deviznog tečaja što predstavlja hipotezu o
nepristranosti terminskog deviznog tečaja u procjeni spot
deviznog tečaja (C).

• Vezu između razlike u očekivanim stopama inflacije i

očekivane promjene spot deviznog tečaja opisuje paritet
kupovne moći (B).
Aktivna politika deviznog tečaja
• Svaka zemlja je dužna voditi brigu o konkurentnosti svoga gospodarstva što
znači da mora pratiti kretanje određenih varijabli među koje spadaju:
kamatne stope, stope inflacije, netržišne mjere itd.

• Pri tome je posebno nepovoljno djelovanje realno precijenjenog tečaja

domaće valute na realni sektor gospodarstva. Takav tečaj pogoršava vanjsku
ravnotežu pa se kao nužnost nameće potreba prilagođavanja relativnih
cijena.

• U tu svrhu se provodi deprecijacija ili devalvacija kako bi se izravnala

razlika u relativnim cijenama u dvije zemlje i sačuvala konkurentnost
izvoznog sektora.

• Ukoliko postoji situacija precijenjenosti domaće valute to znači da su cijene

lokalnih dobara brže rasle u odnosu na cijene vanjskotrgovinskih dobara.

• No, treba naglasiti da manipuliranje deviznim tečajem u svrhu očuvanja ili

podizanja konkurentnosti neodrživo na duži rok ukoliko se ne primjene
druge mjere ekonomske politike i da može imati razorne posljedice.
• Dakle, devizni tečaj treba pratiti realni sektor, a ne voditi ga.
Brojna istraživanja su provedena s ciljem bolje spoznaje
učinaka deprecijacije (devalvacije) na konkurentnost, ali i na
poziciju ukupnog gospodarstva.

• Tri su ključna pitanja na koja kreatori ekonomske politike

trebaju odgovoriti, a koja se odnose na devizni tečaj:

▫ Odražava li postojeći devizni tečaj valute kretanja najvažnijih

makroekonomskih varijabli, odnosno kretanja u realnom
sektoru?
▫ Je li varijabilnost deviznog tečaja pretjerana?
▫ Kako će namjeravane promjene u ekonomskoj politici utjecati na
promjene deviznog tečaja?

• Iako smo naglasili da devizni tečaj odražava makroekonomska

kretanja, ipak u kratkom roku je važan utjecaj vijesti na
temelju kojih se formiraju očekivanja i poduzimaju određene
pozicije.
Optimalno valutno područje i održivost
Povezanost kriterija za usvajanje prije eura (kriteriji iz Kopenhagena i
Maastrichta) zajedno s monetarnom politikom EMU-a i pravilima
Pakta za stabilnost i rast ne osigurava da nominalni i stvarni tečaj neće
biti neusklađeni ni ex ante ni ex post.

Drugim riječima, zemlje koje usvajaju euro možda neće zadovoljiti

kriterije optimalnog valutnog područja, a upravljačka struktura
europodručja možda neće biti pogodna za održavanje optimalnosti
valutne unije.

Korisni pokazatelj neusklađenosti ili nedostatka optimalnosti je razvoj

vanjskih bilanci u smislu održivosti tekućeg računa, što bi trebalo
procijeniti ne samo na mjestu usvajanja eura, već i tijekom cijelog
prethodnog razdoblja, pa čak i nakon zemlja ulazi u euro zonu.
Maastrichtski kriteriji zahtijevaju procjenu tekućeg
računa ali tome nije posvećena dovoljna pažnja. Treba
razviti bolje metodologije za procjenu održivosti tekućeg
računa i neto pozicija inozemne imovine.

Razlog zašto niz svih postojećih kriterija ne osigurava

održivost kretanja inozemnog duga jest činjenica da oni
ne isključuju pojavu mjehura privatnog duga.

Rizik za one koji se razvijaju posebno je velik ako zemlja

usvoji fiksni tečaj s usvajanjem eura kao jedinom
izlaznom opcijom. To sugerira da bi se u procesu
usvajanja eura trebala očuvati fleksibilnost tečaja sve dok
se ne osigura održivost vanjskih bilanci.
Izvor: MPIfG Discussion Paper 14/14
One Currency and Many Modes of Wage Formation
Why the Eurozone Is Too Heterogeneous for the Euro
Martin Höpner and Mark Lutter
Stope inflacije (CPI) u Hrvatskoj od 1995-2025
(verižni indeksi)
Inflacija, plaće i nacionalni euri
• S obzirom na snažnu vezu između inflacije plaća i cijena i
s obzirom na to da je sinkronizacija stopa inflacije cijena
ključna za režim fiksne valute, učinak režima jedan je od
čimbenika koji potkopavaju nesmetano funkcioniranje
eura.

• Gubitak vlastite valute onemogućuje uspostavu vanjske

ravnoteže putem tečaja nego smanjivanjem plaća
(interna devalvacija).
• Pored interne devalvacije važni su još: transferi iz EU s
ciljem podizanja gospodarstva. To izostaje – primjer
Grčke.
Mobilnost radne snage
• Ako zemlja A ima kontinuirani deficit, brži rast inflacije
u vanjskog duga u jednom trenutku će doći do krize i
rasta nezaposlenosti.
• U okviru teorije OCA tada se sugerira premještanje
radne snage u zemlju B koja je uspješnija unutar
monetarne unije. Ta mobilnost slaba u EU.
• ECB ne može voditi asimetričnu monetarnu politiku.
• Dakle, kada zemlja napusti svoju valutu i preuzme euro
ne može korigirati vanjsku neravnotežu slabljenjem
tečaja, već smanjenjem plaća.
• U ovom su postavku jedinični troškovi rada od središnjeg
značaja.Stoga se na njih gleda kao na ključni instrument politike
koji utječe na saldo tekućeg računa u nedostatku nacionalno
specifične monetarne politike.
• Komponenta produktivnosti ULC-a obično se ne smatra
relevantnim instrumentom politike, iako postoji uska povezanost s
javnim, ali i privatnim ulaganjima, iako na duži rok.

• Stoga se nominalne plaće vide kao odlučujući instrument za

prilagodbu stvarnih tečajeva radi uravnoteženja tekućeg računa
unutar valutne unije. Slijedom toga, neodgovarajući proces
formiranja plaća i ishodi smatraju se glavnim pokretačem nastanka
neravnoteže tekućeg računa (npr. Allsopp / Watt 2003, Horn i sur.
2005, Stockhammer 2011, Bibow 2012, Watt 2012, Flassbeck /
Lapavitsas 2013, Bofinger 2015 , Wren-Lewis 2015).
• Prema ovom obrazloženju, plaće su se kretale na način koji je
dramatično promijenio stvarne tečajeve, što je dovelo do različitih
izvoznih i uvoznih performansi u različitim zemljama članicama.
• Da bi se to izbjeglo, stvarni tečaj trebao bi ostati manje-više
nepromijenjen u odnosu na svoju ravnotežnu vrijednost. Sve ostale
stvari su jednake što zahtijeva da jedinični troškovi rada (ULC)
budu jednaki u srednjem roku u svim državama članicama. Pitanje
je kojom stopom rasta.
• Referentna vrijednost je cilj inflacije ECB-a od blizu, ali ne više od
2%, u srednjem roku. To podrazumijeva da se dugoročno gledano
ULC povećavaju za istu vrijednost kao i inflacija.
• To stabilizira funkcionalnu raspodjelu dohotka, pomažući središnjoj
banci u postizanju njezinog glavnog političkog cilja, povećavajući
njezin opseg kako bi se usredotočio na pomoćne ciljeve rasta i
zapošljavanja.
• Izvor: Gustav A. Horn and Andrew Watt: Wages and Nominal and Real Unit Labour Cost
Differentials in EMU, EU Commission, 2017
(https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/dp059_en.pdf)
Euro najviše odgovara Njemačkoj
• Euro najviše odgovara Njemačkoj koja primjenjuje dvije mjere:
• 1. konkurentska dezinflacija (niža inflacija u odnosu na ostale
članice i slabiji rast plaća)
• 2. protivljenje revalvaciji.
• Tržište radne snage popunjavaju snažno imigranti uz minimalne
plaće što smanjuje troškove proizvodnje.
• Posjeduju i superiornu tehnologiju koja povećava produktivnost.
• Godišnji višak u VT razmjeni oko 200 mlrd eura (oko 6% BDP).
• Suficiti i deficiti u EU uzrok velikih problema.
• Umjesto investiranja diljem EU Njemačka se više okrenula Kini i
Aziji. EU ima svoj sjever i jug.