SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Diplomski studij

Isplativost podizanja nasada trešnje

Seminarski rad

Ivan Dlačić
Petra Nekić
Milan Suša
Marija Rajčić
Veronika Greblo

Mentor: doc. dr. sc. Josip Juračak

Zagreb, siječanj, 2019.

 Sadržaj

1. UVOD......................................................................................................................................1

2. GOSPODARSKI ZNAČAJ TREŠNJE............................................................................................2

3. PROIZVODNJA TREŠNJE U HRVATSKOJ I SVIJETU.................................................................3

4. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA......................................................................................................5

4.1. Temperatura i svjetlost..............................................................................................5
4.2. Vlaga...........................................................................................................................6
4.3. Položaj i tlo.................................................................................................................6

5. PODLOGE................................................................................................................................8
5.1. Gisela..........................................................................................................................8
5.2. Gisela 6 (klon 148/1-Prunus cerasus Schatenmorelle x Prunus cerasus)..................9
5.3. Gisela 7 (klon 148/8 – Prunus cerasus Schatenmorelle x Prunus canescens)...........9
5.4. Gisela 12 (klon 195/2 - Prunus canescens Bois. x Prunus cerasus L.)........................9
5.5. Colt............................................................................................................................10

6. SORTE....................................................................................................................................11
6.1. Summit.....................................................................................................................11
6.2. Kordia........................................................................................................................12
6.3. Burlat........................................................................................................................12
6.4. Lapins........................................................................................................................13
6.5. Ferrovia.....................................................................................................................13
6.6. Sunburst....................................................................................................................14

7. TEHNOLOGIJA NASADA........................................................................................................15
7.1. Priprema tla za sadnju..............................................................................................15
7.2. Razmak sadnje i uzgojni oblik...................................................................................15
7.3. Sadnja.......................................................................................................................16
8. BERBA I PAKIRANJE..............................................................................................................17

9. EKONOMSKO TRŽIŠNA PROCJENA.......................................................................................18

10. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................24

11. LITERATURA........................................................................................................................25
1. Uvod

Trešnja (Cerasus avium) je voćna vrsta koja se kod nas ne uzgaja onoliko koliko bi bilo
potrebno za prehranu, preradu i izvoz, a pogotovo s obzirom na pojedinosti proizvodnje zbog
dobrih prirodnih uvjeta. U posljednje vrijeme domaće tržište sve više traži izuzetno lijepe i
privlačne plodove koji se ubrajaju u najranije stolno voće. Veća potražnja te sve veća
mogućnost prerade i izvoza sve više stimuliraju podizanje novih nasada na suvremenoj
osnovi.

Budući da nas u uzgoju trešnje ne zanima samo zadovoljavajući rast i razvitak u određenom
proizvodnom području nego i sigurnost, redovitost i kakvoća proizvoda, neobično je važno
poznavati zahtjeve trešnje prema ekološkim uvjetima i prikladnost ekoloških uvjeta (klima,
tlo i položaj terena) nekoga proizvodnog područja za uspješan uzgoj trešnje.

Trešnja je višegodišnja drvenasta voćna vrsta koja je u nas nepravedno zapostavljena.

Usprkos svojoj velikoj popularnosti na tržištu, proizvodnja trešnje u Republici Hrvatskoj je u
padu. 2009.-te godine ukupno je proizvedeno 7.148 tona, što je za 10,7% manje nego u
prethodnoj godini. Te količine ni izbliza ne zadovoljavaju zahtjeve domaće potrošnje, što
trešnju čini, uz povoljne agro-klimatološke uvjete, vrlo primamljivom opcijom kod izbora
kulture za uzgoj.

1
2. Gospodarski značaj trešnje

Danas se u svijetu uzgaja oko 1.500 sorti trešnje, među kojima je veći broj namijenjen za
potrošnju u svježem stanju, a ostatak je namijenjen preradi. Manji broj sorti se uzgaja
isključivo radi prerade (kompoti, slatkiši, džemovi, marmelade, punjeni bomboni), a neke
sorte se uzgajaju u svrhu proizvodnje likera ili rakija.

Zbog izrazito vrijednih hranjivih i ljekovitih sastojaka, sve je veća potrošnja plodova trešnje
kako na našem tako i na svjetskom tržištu.

Posebno značenje ima uzgoj trešnje u toplim južnim područjima, odnosno u mediteranskom
području, gdje dozrijevaju oko mjesec dana ranije nego na kontinentu pa se postižu dobre
prodajne cijene i visoka rentabilnost.

U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti, 1 g bjelančevina, 16 g

ugljikohidrata, 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u
manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku i vinsku).
Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma. Energetska
vrijednost 100 grama trešnje niska je i iznosi 251,7 kJ (60 kcal), te je pogodna za međuobrok
ili kao zamjena za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.

2
 Slika 1. Trešnja

Izvori: http://alternativa-za-vas.com/images/uploads/tresnja.jpg

3. Proizvodnja trešnje u Hrvatskoj i svijetu

Proizvodnja trešnje 2000. godine iznosila je oko 1,9 milijuna tona, dobivena na zasađenoj
površini od oko 328,000 hektara. U razdoblju od 2000. do 2014. godine broj proizvedene
količine narastao je za oko 300,000. U 2014. najveći proizvođači su bili Turska sa oko 620,00 i
SAD sa oko 550,000 tona, što predstavlja skoro polovicu ukupne proizvedene količine
trešanja u svijetu (FAO, 2017). Uzbekistan, Ukrajina i Rusija, zatim Čile, Argentina, južna
Afrika i Australija se ubrajaju u velike proizvođače trešanja u svijetu te se postižu veće cijene
radi proizvodnje u suprotnim godišnjim dobima.

Tablica 1. Prikaz ukupne količine proizvedene trešnje u tonama i površina nasada (Izvor:
FAO, 2017)

Godina Proizvodnja u tonama Površina (ha)

3
 2000. 1,902,752 328,444
2001. 1,823,293 334,623
2002. 1,676,615 334,756
2003. 1,721,400 346,066
2004. 1,702,950 346,184
2005. 1,851,445 352,723
2006. 1,863,983 360,456
2007. 1,966,914 366,744
2008. 1,845,927 361,700
2009. 2,191,434 389,411
2010. 2,067,950 405,589
2011. 2,106,833 403,388
2012. 2,145,066 403,349
2013. 2,223,873 345,838
2014. 2,245,826 440,228

Od 2000. do 2010. godine proizvodnja trešanja u EU je u padu od 10%, sa 798,120 tona na

719,000 tona, zatim 2011. raste na 836,000 tona, a onda 2012. godine opet pada i to na
640,000 tona. Pad proizvodnje trešnje u EU nastavio se i 2014. godine, kada je proizvodnja
trešnje iznosila 433,000 tona (FAO, 2017).

Uzgoj trešnje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te se u Hrvatskoj uzgaja gotovo na cijelom
području. Nažalost, proizvodnja je nedostatna jer se po stanovniku troši oko 3 kg. Trešnja se
dugi niz godina uzgajala na generativnim podlogama i prevladavale su stranoplodne sorte
sitnijeg ploda (Miljković, 2011.).

Tablica 2. Prikaz ukupne količine proizvedene trešnje u tonama i površina zasađenih

nasada u Hrvatskoj

Godina Proizvodnja u tonama Površina (ha)

2000. 2,920 500

2001. 2,233 448
2002. 2,943 506
2003. 2,616 514
2004. 2,307 575
2005. 3,498 635
2006. 3,141 696

4
 2007. 2,723 698
2008. 3,863 836
2009. 2,126 847
2010. 1,115 899
2011. 2,120 599
2012. 2,342 826
2013. 3,927 884
2014. 795 790
2015. 1,405 860
2016. 872 972

4. Ekološki uvjeti uzgoja

4.1. Temperatura i svjetlost

Trešnja je vrsta za koju, od svih ekoloških uvjeta, najveće značenje ima temperatura,
posebice apsolutni minimum u periodu zimskog mirovanja, na početku i na kraju vegetacije
te inaktivne temperature (Miljković, 1991). Trešnja se uzgaja u podnebljima gdje se srednje
godišnje temperature kreću od 10 do 17 ºC. Otporna je u periodu zimskog mirovanja. Stablo
može izdržati do – 30 ºC, a rodni pupovi u pravilu do -25 ºC, osim u situacijama porasta te
naglog pada temperature zimi, koja uzrokuje prijevremeno kolanje sokova i omogućuje
smrzavanje pupova na temperaturama od -10 do – 12 ºC (Krpina, 2004). Kod početka
vegetacije može doći do pozebe uz temperaturu od 3,8 ºC. Kada srednje dnevne
temperature dosegnu od 10 do 11ºC trešnja počne cvasti, a na temperaturama između 15 i
20 ºC je oplodnja najbolja. Cvjetni pupovi žutih sorata u tijeku vegetacije mogu izdržati
temperature i do -2,8 ºC, dok otvoreni cvjetovi mogu izdržati od -2 do -3 ºC, a crvene sorte
izdržavaju tek do -1 ºC. (Miljković, 1991).

Trešnja spada pod heliofite, odnosno, ima velike zahtjeve prema svjetlu. U Hrvatskoj je
optimalan intenzitet svjetla za uzgoj trešnje, a ovisno o reljefu, ekspoziciji, nadmorskoj visini i
5
izloženosti položaja svjetla dolazi do razlika u osvjetljenju. Odabirom uzgojnih oblika i
gustoće sklopa se uvelike može racionalnije iskorištavati svjetlo (Miljković, 2011). Geografska
širina, nadmorska visina, uzgojni oblik i gustoća sklopa uvelike utječu na intenzitet
osvjetljenja (Bulatović, 1984).

Tablica 3. Sume toplina za dozrijevanje plodova sorti različitog vremena zrenja (Izvor:
Miljković, 2011.)

Sorte Suma topline dozrijevanja

Vrlo rane 460-670
Rane 670-720
Srednje rane 720-810
Srednje 810-950
Srednje kasne 950-1050
Kasne 1050-1150
Vrlo kasne preko 1150

4.2. Vlaga

Trešnja zahtjeva dovoljnu količinu vlage i oborina kod sve tri faze rasta ploda. Ukoliko vlaga i
voda nisu osigurani, prilikom cvatnje u fazi diobe stanica ne dolazi do stvaranja dovoljne
količine stanica, a samim time se ugrožava prinos. Uzgoj trešnje je optimalan na prostorima
Ravnih kotara, gdje prosječna godišnja količina oborina iznosi između 800 i 1100 mm. Mogu
se uzgajati i uz nižu količinu oborina samo ako postoji veća relativna vlaga zraka te manja
evapotranspiracija.(Miljković, 2011.)

6
Trešnja ne podnosi visoku relativnu vlagu zraka nego, upravo obrnuto voli suh zrak. Trešnja
ne doživljava toplinski udar ni uz vrlo visoke temperature i nisku relativnu vlagu.

4.3. Položaj i tlo

Trešnja se uspješno uzgaja između 30° i 60° sjeverne širine, na nadmorskoj visini do 1000 m.
Kada se bira reljef i izbor položaja za sadnju trešnje onda su to blagi brežuljkasti položaji.
Nizine koje nisu izvrgnute jačim naletima hladnog zraka mogu također biti prikladne za
podizanje nasada. Trebaju se izbjegavati zatvoreni položaji kao što su kotline, kao i
udubljenja na višim položajima jer u njima hladni zrak stagnira. Najbolje uspijeva na južnim i
jugozapadnim položajima. Na južnim položajima trešnja ranije dozrijeva.
Premda trešnja nije izrazito izbirljiva što se tiče kakvoće tla, ipak joj najbolje odgovaraju
duboka i rahla tla dobrih fizikalnih, kemijskih i bioloških osobina. Voli tla blago-kisele,
neutralne ili blago-alkalne reakcije. Zato su u nas najsnažnija, najdulje živuća i najrodnija
stabla trešnje na tlima koja su nastala na laporima, na aluvijalnim i diluvijalnim nanosima,
pjeskovitim ilovačama, pjeskovitim glinama, dubokim posmeđenim crvenicama i propusnim
vapnencima. (Miljković, 2011.)

7
5. Podloge

Unapređenje kulture najviše su pridonijela novija znanstvena dostignuća u selekciji podloga

koje omogućavaju sadnju na manji razmak, odnosno, uzgoj u gustom sklopu te izbor
prikladnih uzgojnih oblika na kojima trešnja ranije ulazi u punu rodnost, što je od velikog
značenja jer se brže vraćaju uložena sredstva za podizanje voćnjaka (Miljković i sur., 2002).

Generativne podloge potječu od sjemena, manje su osjetljive na nepovoljne vremenske

uvjete, bujnije su, dugovječnije te kasnije stupaju u plodonošenje. Za generativne podloge
uzimamo sjeme matičnih stabala. Vegetativne podloge su slabije bujnosti, ranije stupaju u
plodonošenje, a prinosi su kvalitetniji. Vegetativne podloge se najčešće razmnožavaju
nagrtanjem (Miljković, 2011). Kod nas se najčešće primjenjuju generativne podloge, odnosno
sjemenjak divlje trešnje (Prunus avium) i sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb); a od
vegetativnih Gisela, F 12/1 i Colt.

8
 Slika 2. Prikaz odnosa bujnosti između podloga (Izvor: Plantea.hr)

5.1. Gisela

Podloga je dobivena na sveučilištu Justus Liebig u Giessenu u Njemačkoj gdje je i

najkorištenija podloga sa udjelom oko 50 % od ukupnog broja korištenih podloga (Franken i
sur., 2005). Prikladna je za uzgoj trešanja u vrlo gustom sklopu s 800-1000 stabala/ha.
Otporna je na zimske mrazeve te daje bolje rezultate u područjima sa hladnijom klimom ili
na nešto većim nadmorskim visinama (Lugli i Basi, 2010). Pogoduju joj tla koja su dobro
plodna i koja su dobro opskrbljena vodom. Trešnje na toj podlozi ulaze ranije u rod, ali im je
prosječna masa ploda manja (Miljković, 2002).

5.2. Gisela 6 (klon 148/1-Prunus cerasus Schatenmorelle x Prunus cerasus)

Dobivena je kao Gisela 5 na sveučilištu Justus Liebig u Giessenu u Njemačkoj .U rasadniku

ima vrlo dobar rast. Ova srednje bujna podloga se bolje adaptira na tlo od Gizele 5. Bolje
podnosi sušu, uspijeva na manje plodnim tlima te podnosi teža i glinovita tla tako da nije
pogodna za toplu klimu kao što je u mediteranskim zemljama (Lugli i Basi, 2010). U odnosu
na podlogu Gisela 5, ima manje zahtjeve prema plodnosti tla, i bolje se prilagođava 15

9
uvjetima proizvodnog prostora. Otporna je na asfiksiju korijena. Pogodna je za uzgoj u
gustom sklopu od 800 do 1000 stabala/ha (Miljković, 2011)

5.3. Gisela 7 (klon 148/8 – Prunus cerasus Schatenmorelle x Prunus

canescens)

Razmnožava se zelenim reznicama i mikropropagacijom. Prilagodljiva je na teška tla te viruse

PDV i PNRV. Prikladna je za uzgoj trešanja u srednje bujnom sklopu sa 600 do 800
stabala/ha. (Miljković, 2002.)

5.4. Gisela 12 (klon 195/2 - Prunus canescens Bois. x Prunus cerasus L.)

Razmnožava se kao i Gisela 7 zelenim reznicima i mikropropagacijom. Ne preferira teška tla u

kojima je izražena suša. Prikladna je za uzgoj u manjem sklopu od 300 d0 400 stabala/ha.

5.5. Colt

Colt je srednje bujna podloga na kojoj sorte trešnje ranije počinju s urodom. Preporuča se
kao podloga za manje komercijalne voćnjake gdje se trešnja uzgaja u gustom sklopu. Dobro
je kompatibilna sasvim sortama trešnji, no nešto je slabije otporna na sušu i niske
temperature.( Miljković, 2002.)

10
11
6. Sorte

Preduvjet je za uspješnu oplodnju i postizanje visoke rodnosti je uspješno oprašivanje, što je

moguće postići samo u nasadima u kojima imamo kompatibilne sorte s istovremenim
razdobljem cvatnje, te povoljne vremenske prilike (Sanzol and Herrero, 2001). Vrijeme
cvatnje, zametanje plodova ili kakvoća ploda svake sorte u odnosu na klimatske uvjete
područja značajni su pri odabiru najbolje sorte za uzgoj (Garcia i Montieli, 2010). Trešnje se s
obzirom na vrijeme dozrijevanja dijele na vrlo rane, rane, srednje rane, srednje kasne, kasne
i vrlo kasne. Za standard određivanje vremena dozrijevanja uzima se sorta 'Bulat', koja
dozrijeva u drugom tjednu. Sve sorte koje zriju prije ispred broja dana imaju negativan
predznak (-) dok one koje dozrijevaju kasnije imaju pozitivan predznak (+) (Miljković, 2011).U
svibnju dozrijevaju rane sorte, srednje kasne sorte dozrijevaju u lipnju dok vrlo kasne sorte
dozrijevaju oko sredine srpnja. Dijele se još i na samooplodne i na stranooplodne. 16
Mediteranski dio Hrvatske, zbog povoljnih agroekoloških uvijeta ima visok potencijal za uzgoj
12
trešnje. Prikladnim odabirom kompatibilnih sorti u takvim povoljnim agroekološkim uvjetima
može se utjecati na konačne prinose trešnje samim time što je veći broj sorti trešnje je
autoinkompatibilan te je odabir uspješnih oprašivača jedan od osnovnih preduvjeta za
uspiješno zametanje plodova. Izbor i uvođenje novih sorti trešanja su važni za održavanje
konkurentne voćarske proizvodnje (Girard, 1998).

6.1. Summit

Summit je stranooplodna sorta, dobivena 1957. godine u Summerlandu u Kanadi. U

istraživanju koje je proveo Blazkov (1996) sorte 'Summita' koje su bile oprašene vjetrom ili
insektima imale su 17,5 % više plodova od onih koje su oprašene od drugih sorata trešnje.
Miljković (2011) navodi da je za 'Summit' dobar oprašivač sorta 'Lapins'. Pogodna je za
srednje bujne podloge. Plod (Slika 2.6.1.1.) je srednje velik, srcolikog oblika sa prosječnom
masom oko 9,2 grama. U našim krajevima plodovi dozrijevaju između 10. i 12. lipnja
(Miljković, 2011).

Slika 3. Plod sorte Summit

6.2. Kordia

Kordia je dobivena u institutu Holovousy u Češkoj od sjemenjaka nepoznatih roditelja. Cvate

kasno i obilno i stranooplodna je. U rod ulazi srednje rano, a rodnost joj nije redovita

13
(Miljković, 2011). Plod je srcolikog oblika, srednje veličine. Osjetljivost na pucanje plodova je
mala. U istraživanju koje su proveli Duralija i sur. (2006) na lokaciji Jazbina, dokazano je da se
trešnje međusobno značajno razlikuju u pucanju plodova, a sorte ranijeg dozrijevanja
pokazale su veću osjetljivost od onih kasnijih. Sorta Kordia je pokazala najmanju osjetljivost
na pucanje plodova.

6.3. Burlat

Starija francuska sorta trešnje, sazrijeva oko 25. svibnja. Stabla su uspravna, bujnog rasta i
srednje rodna. Plod je srednje čvrst, tamnocrvene boje, srednje veličine ili veliki, veoma
sladak i sočan, sa čvrstim mesnatim dijelom (slika 5.3.). Prosječna masa ploda je 7 grama.
Kao ranoj trešnji, u vrijeme zrenja plod nije podložan napadu trešnjine muhe. Sorta je
djelomično samooplodna, a oprašuje se također i s drugim sortama trešnje. Dobri oprašivači
su Van, Stela i Lapins. Plodovi su malo osjetljivi na pucanje. Još uvijek je jedna od boljih sorti
ranog zrenja.(Miljković, 2011.)

Slika 4. Plod sorte Burlat

6.4. Lapins

Jedna od najljepših sorti trešnje tamnocrvene boje. Plod je krupan, mase ploda oko 9,5
grama, tamne burgundsko-crvene boje, skoro pa crne boje u punoj zrelosti, slatkog je okusa,

14
odlične kvalitete, okusa i arome. Sorta je tolerantna na pucanje plodova. Stablo dobro
podnosi zimske mrazeve, bujnog je rasta i obilnog roda. Dozrijeva 24 dana poslije sorte
Burlat, oko 20.lipnja. Samooplodna je sorta. (Miljković, 2011.)

6.5. Ferrovia

Talijanska sorta srednje bujna rasta, sa krošnjama uspravno širokim. Kasnije ulazi u
produktivnu dob, a potom relativno obilno i redovito rodi. Plodovi su ravnomjerno
raspoređeni po stablu. Rodi pretežno na svibanjskim kiticama. Cvate kasno. Autosterilna je, a
dobri su joj oprašivači: Lapins, Napoleon, Sunburst i Mora di Cazzano. Plod je velik, prosječne
mase 8,2 grama, okruglasto srcolika oblika, intenzivno vinsko crvene boje (slika 5.5.). Meso je
crvene boje, nešto tamnije obojeno oko koštice, srednje čvrsto,slatko, ugodna okusa i
arome. Sok je obojen.(Miljković, 2011.)

Slika 5. Plod sorte Ferrovia

6.6. Sunburst

Nova kvalitetna kanadska sorta nastala križanjem sorata Van x Stella. Razvija srednje bujna
do bujna stabla sa širokim krošnjama. Rodi dobro i redovito. Cvate srednje rano i
samooplodna je sorta. Plod je dosta velik, prosječne mase oko 12 g,okruglastog
oblika,tamnocrvene boje. Meso je crveno, vrlo konzistentno,sočno slatko kiselkasta okusa,
vrlo ugodnog okusa. Plodovi dozrijevaju oko 19 dana poslije sorte Burlat oko

15
15.lipnja.plodovi su manje otporni na pucanje ukoliko u vrijeme zrenja nastupi kišno
razdoblje.(Miljković 2011.)

7. Tehnologija nasada

7.1. Priprema tla za sadnju

Prije podizanja nasada potrebno je imati točne podatke o zemljištu, klimi, tehničkim
mogućnostima, tržištu i drugim uvjetima koji utječu na uspješnost proizvodnje. Priprema tla
ovisi o položaju terena, teksturi i tipu tla. Najprikladnija su tla uniformnog profila, gdje nema
oštrih prelaza iz horizonta u horizont, i gdje nema zbitih i nepropusnih horizonata. To su
obično aluvijalna tla. Tla ilovasto pjeskovite teksture je dovoljno je izorati,pjeskovito ilovasta,
glinasto ilovasto glinasta tla treba dublje rahliti kako bi im se svojstva popravila. Ako su tla
jako kisele reakcije provodi se kalcizacija.

16
Na terenima se uklanjaju sve depresije i izbočine, odnosno sve nepravilnosti terena,
najčešće pomoću buldoždera. Ukoliko se radi o jače nagnutim terenima, provodi se
terasiranje. Zatim se vrši duboko rahljenje tla, duboko oranje ili rigolanje tla kako bi se tlo
prozračilo. Tla koja sadrže manje hranjivih elemenata mogu se u obliku meliorativne
gnojidbe opskrbiti. Uz duboko rahljenje tla u tlo se unose gnojiva, najčešće su to stajski gnoj,
fosforna te kalijeva gnojiva. (Miljković 2011.)

7.2. Razmak sadnje i uzgojni oblik

Razmak sadnje tj. gustoća sklopa ovisi o nizu faktora, a posebno o sorti, bujnosti podloge,
uzgojnom obliku,plodnosti tla,nagibu terena te potrebama mehanizacije za agrotehničke i
pomotehničke zahvate.

Trešnja se najčešće uzgaja s piramidalnom krošnjom, i to kao popravljena

piramida,vretenasta piramida ili kao etažna piramida. Dok se bujne sorte sade na relativno
veliki razmak od 8 m unutar redova, slabije bujne se sade na razmak 5x3 i manje. Sorte
cijepljene na slabo bujnu podlogu Gisela 5 mogu se saditi na razmak 5x1,5 metra, što daje
preko 1330 stabala po hektru. (Čmelik, 2000.)

7.3. Sadnja

Trešnju sadimo za vrijeme mirovanja vegetacije i to u jesen ili u proljeće. Ako se obavlja u
proljeće potrebno ju je obaviti što ranije. Sadnja u jesen je bolja opcija jer posađena sadnica
ima više vremena za prilagodbu. Ovisno o terenu i veličini nasad, otvaraju se brazde u racu
redova ili se iskopavaju jame širine 50-60 cm i dubine 40 cm. Sadnice se postavljaju uz kolac,
a korijenje se prekrije slojem tla koji se kasnije ugazi da tlo bolje prilegne uz korijenje. Oko

17
voćke se napravi zdjelica koja će omogućiti bolje zadržavanje oborinske vode ili vode od
navodnjavanja. Sadnice se sade a dubinu na kojoj su bile u rasadniku. Ako se posade
preplitko, korijenje će biti izloženo suši, a ako su preduboko biljka će zaostati u razvoju.
Također važno je da mjesto cijepljenja ne bude prekriveno zemljom.(Miljković, 2011.)

18
8. Berba i pakiranje

Plodovi trešnje beru se kad su sasvim zreli. Ako se plodovi žele iskoristiti svježi ne smiju biti
prezreli,što znači da moraju biti dovoljno čvrsti i trebaju se brati s peteljkom. Za kvalitetu
plodova su najvažniji veličina plodova i boja.

Ne uberu se svi plodovi odjednom jer ne dozrijevaju isti dan. Za industrijske proizvode koji se
proizvode od svih plodova je potreban točan stupanj jačine zriobe. U tim slučajevima je
potrebno zadovoljiti industrijske zahtjeve.

Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama na temperaturama od 0 do 1 °C, uz relativnu vlagu

zraka od 85 %. Plodovi s čvrstim mesom se mogu čuvati u hladnjačama u trajanju do 30
dana. (Miljković, 2011.)

19
20
9. Ekonomsko tržišna procjena

Na temelju proračuna troškova, proračuna ulaganja i izvora, projekcije prihoda, proračuna

amortizacije, izračuna plana otplate kredita, projekcije računa dobiti i gubitka te projekcije
novčanog toka, biti će donesen konačni zaključak o isplativosti podizanja 1 ha nasada trešnje
i uspješnosti poslovanja.

Za podizanje nasada izabrane su sorte burlat, summit, sunburst, kordia, lapins i ferrovia, na
podlogama Gisela 5 i Gisela 6, čije dozrijevanje plodova traje od 01.06. (burlat) do 26.06.
(ferrovia). Nasad čini 220 stabala sorte burlat, 220 sorte summit, 240 sorte sunburst, 190
sorte kordia, 220 sorte lapins i 240 sorte ferrovia.

U tablici 4. prikazana su ukupna ulaganja te izvori.

21
Tablica 4. Ulaganja i izvori

Opis 0. god. prije sadnje 1. god. 2. god. 3. god.

Ulaganja ukupno 55,354.00 kn 193,890.20 kn 14,400.00 kn 23,667.00 kn
Ulaganja u osnovna sredstva 14,000.00 kn 173,997.00 kn - kn - kn
Sadnice - kn 39,900.00 kn - kn - kn
Žičano pletivo za ogradu - kn 6,960.00 kn - kn - kn
Stupovi za ogradu - kn 5,137.00 kn - kn - kn
Sustav za navodnjavanje - kn 30,000.00 kn - kn - kn
Iskop bunara 14,000.00 kn - kn - kn - kn
Protugradna mreža - kn 92,000.00 kn - kn - kn
Ulaganja u obrtna sredstva 41,354.00 kn 19,893.20 kn 14,400.00 kn 23,667.00 kn
Izvori 400,000.00 kn
Kredit 250,000.00 kn
Vlastita sredstva 150,000.00 kn
Prijenos iz preth. razdoblja - kn

Iz navedene tablice je vidljivo da se ukupna ulaganja rasprostiru kroz 4 godine, od godine

prije sadnje do 3. godine nakon sadnje, te iznose 287,311.20 kn. Izvor novaca nam čine
kredit (250,000.00 kn) i vlastita sredstva (150,000.00 kn) što ukupno daje 400,000.00 kn.

Proračun troškova napravljen je za 25 godina eksploatacije, budući da se očekuje tolika

trajnost nasada.

Materijalni troškovi vidljivi su iz tablice 5.

22
Tablica 5. Materijalni troškovi
0. god. prije sadnje 1. god. 2. god. 3. god.
Materijalni troškovi 55,354.00 kn 185,435.20 kn 10,000.00 kn 12,487.00 kn
a) Sirovine i materijal 16,254.00 kn 178,705.20 kn 4,500.00 kn 5,687.00 kn
Mineralno gnojivo 11,704.00 kn 520.00 kn 2,000.00 kn 3,000.00 kn
Organsko gnojivo 4,550.00 kn - kn - kn - kn
Kolci - kn 2,713.20 kn - kn - kn
Sadnice - kn 39,900.00 kn - kn - kn
Sadnice za podsađivanje - kn - kn 750.00 kn - kn
Vezivo - kn 100.00 kn - kn - kn
Sredstva za zaštitu bilja - kn 1,375.00 kn 1,750.00 kn 2,687.00 kn
Žičano pletivo za ogradu - kn 6,960.00 kn - kn - kn
Stupovi za ogradu - kn 5,137.00 kn - kn - kn
Sustav za navodnjavanje - kn 30,000.00 kn - kn - kn
Protugradna mreža - kn 92,000.00 kn - kn - kn
b) Usluge, troškovi rada strojeva i ostali troškovi 39,100.00 kn 6,730.00 kn 5,500.00 kn 6,800.00 kn
Troškovi analize zla 700.00 kn - kn - kn - kn
Dovoz i raspoređivanje mineralnog gnojiva 1,300.00 kn 500.00 kn 500.00 kn 500.00 kn
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200.00 kn - kn - kn - kn
Dovoz i raspoređivanje organskog gnojiva gnojiva 7,900.00 kn - kn - kn - kn
Dubinska obrada tla 12,500.00 kn - kn - kn - kn
Dovoz sadnica za podsađivanje - kn - kn 200.00 kn - kn
Poravnanje terena 2,500.00 kn 1,400.00 kn - kn - kn
Prskanje - kn 1,550.00 kn 2,000.00 kn - kn
Dovoz i razvođenje sadnica - kn 480.00 kn - kn - kn
Međuredna obrada - kn 2,800.00 kn 2,800.00 kn 2,800.00 kn
Raspršivanje atomizerom - kn - kn - kn 3,500.00 kn
Iskop bunara 14,000.00 kn - kn - kn - kn

Materijalne troškove čine sirovine i materijal te usluge, troškovi rada strojeva i ostali
troškovi. Od sirovina i materijala to su: mineralno gnojivo, organsko gnojivo, kolci, sadnice,
sadnice za podsađivanje, vezivo, sredstva za zaštitu bilja, žičano pletivo za ogradu, stupovi za
ogradu, sustav za navodnjavanje i protugradna mreža. Troškovi sirovina i materijala kroz 4
godine, koliko su planirana ulaganja, čine 205,146.20 kn. Usluge, troškove rada strojeva i
ostale troškove sačinjavaju: troškovi analize zla, dovoz i raspoređivanje mineralnog gnojiva,
utovar i istovar mineralnog gnojiva, dovoz i raspoređivanje organskog gnojiva gnojiva,
dubinska obrada tla, dovoz sadnica za podsađivanje, poravnanje terena, prskanje, dovoz i
razvođenje sadnica, međuredna obrada, raspršivanje atomizerom te iskop bunara. Oni u
novčanom iznosu sudjeluju sa 58,130 kn. Prema tome ukupni materijalni troškovi kroz
godine ulaganja su 263,276.20 kn

23
Troškovi plaća prikazani su u tablici 6.
Tablica 6. Troškovi plaća

Troškovi plaća - kn 8,455.00 kn 4,400.00 kn 11,180.00 kn

Iskolčavanje terena - kn 280.00 kn - kn - kn
Priprema sadnica za sadnju - kn 250.00 kn - kn - kn
Istovar sadnica - kn 150.00 kn - kn - kn
Sadnja - kn 2,840.00 kn - kn - kn
Okopavanje - kn 1,550.00 kn 1,250.00 kn 1,250.00 kn
Prskanje - kn 550.00 kn - kn - kn
Postavljanje ograde - kn 2,835.00 kn - kn - kn
Podsađivanje sadnica - kn - kn 100.00 kn - kn
Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica - kn - kn 1,500.00 kn 1,980.00 kn
Zatravljivanje nasada - kn - kn 1,550.00 kn - kn
Berba - kn - kn - kn 7,950.00 kn

U troškove plaća spadaju: iskolčavanje terena, priprema sadnica za sadnju, istovar sadnica,
sadnja, okopavanje, prskanje, postavljanje ograde, podsađivanje sadnica, rezidba zimska,
ljetna i povijanje mladica, zatravljivanje nasada te berba. Oni ukupno čine 24,035 kn.

U nasadu nije zaposlen niti jedan stalni radnik. Budući da je za navedene radnje teško izraziti
broj radnika, radnih sati potrebnih za obavljanje određenog posla te cijenu koštanja sata
rada, broj povremenih radnika iz tablice 7. odnosi se na obavljanje berbe. Naime Miljković
(2011.) navodi kako, ukoliko je prosječna težina ploda 11 g, jedan radnik može u sat vremena
ubrati 12,57 kg. Sukladno tome, pri proizvodnji od 4 t/ha (kolika je u 3. godini od podizanja
nasada) jedan radnik može cijeli hektar pobrati za 318 sati. Broj potrebnih radnika u odnosu
na količinu proizvodnje izabran je sukladno dozrijevanju sorata. Berba je planirana od 1.6.
do 10.7. stoga svaki radnik radi oko 40 dana.

Tablica 7. Povremeni radnici potrebni za obavljanje berbe

3. god. 4. god. 5. god. 6. god.

Povremeni radnici 7,950.00 kn 23,850.00 kn 39,775.00 kn 66,125.00 kn
br. radnika 1 3 5 9
prosječan br. h/radniku 318 318 318.2 293.88
cijena rada, kn/h 25.00 kn 25.00 kn 25.00 kn 25.00 kn

24
U tablici 7. prikazan je broj radnika, prosječan broj sati po radniku i cijena rada od 3. godine
(prvi rod) do 6. godine (puni rod).

Budući da se radi o intenzivnom nasadu, očekuje se da će u punom rodu svako stablo dati 25
kg. Budući da je gustoća sklopa 1330 stabala/ha na navedenoj parceli očekuje se urod od
33,25 tona. Također očekuje se prvoklasni proizvod kojemu je cijena 10 kn/kg.
Tablica 8. Projekcija prihoda

Stavka: 0. god. prije sadnje 1. god. 2. god. 3. god. 4. god. 5. god. 6. god.
Prihodi od prodaje: - kn - kn - kn 40,000.00 kn 120,000.00 kn 200,000.00 kn 332,500.00 kn
proizvod 1, količina (kg) 4000 12,000 20,000 33,250
proizvod 1, cijena 10.00 kn 10.00 kn 10.00 kn 10.00 kn 10.00 kn 10.00 kn 10.00 kn
Prihodi od potpora 14,650.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn
potpora za podizanje nasada 14,650.00 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
godišnja potpora - kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn 2,500.00 kn

Iz tablice 8. vidljivo je kako se prvi rod dobiva u 3. godini nakon sadnje te iznosi 4 t, 12 t u 4.
godini, 20 t u 5. godini te u 6. godini postiže puni rod od 33,25 t. Prihodi od prodaje rastu
sukladno rodnosti pa su u 3. godini 40,000.00 kn, a u punom rodu pa sve do 25. godine,
332,500.00 kn. Također potpora za podizanje nasada iznosi 14,650.00 kn, a godišnje potpore
su svake godine od sadnje 2,500.00 kn.

Amortizacija je izračunata na temelju pravilnika o amortizaciji NN54/01 te u nju ulaze sva

osnovna sredstva korištena za podizanje nasada sa rokom uporabe duljim od godine dana i
kojima je vrijednost viša od 2000 kn

25
Tablica 9. Proračun amortizacije

Godišnja Nabavna
Stavka Nabava stopa vrijednost
ZBROJ
Sadnice 09. 2020. 4% 39,900.00 kn
Žičano pletivo za ogradu 09. 2020. 5% 6,960.00 kn
Stupovi za ogradu 09. 2020. 5% 5,137.00 kn
Sustav za navodnjavanje 09.2020. 5% 30,000.00 kn
Iskop bunara 10.2019. 2.50% 14,000.00 kn
Protugradna mreža 09.2020. 5% 92,000.00 kn

Iz tablice je vidljivo kako se sve stavke osim iskopa bunara nabavljaju u rujnu 2020. godine, a
iskop bunara se vrši u listopadu prethodne godine. Godišnja stopa amortizacije za većinu
stavki iznosi 5% osim za sadnice čije je trajanje 25 godina i iskop bunara koji traje 40 godina.
Ukupna vrijednost za amortiziranje iznosi 187,997.00 kn.

Tablica 10. Izračun plana otplate kredita

26
U tablici 10. vidljiv je plan otplate kredita u iznosu od 250 000 kn, na 5 godina uz godišnju
kamatnu stopu od 6%. Ukupne kamate na kredit iznose 45 000 kn, te ukupan vraćeni iznos
iznosi 295 000 kn.

Tablica 11. Projekcija računa dobiti i gubitka

U tablici 11. vidimo projekciju računa dobiti i gubitka ta nasad trešanja do 6. godine (punog
roda). Možemo vidjeti da u 0. god. tj. godini prije sadnje ukupni prihodi iznose 14 650 kn dok
ukupni rashodi iznose 55 354 kn te je gubitak te godine 40 704. U 3. godini ukupni prihodi
iznosi 42 500 kn, a ukupni rashodi 44 317,85 kn, te je gubitak te godine 1 817,85 kn. U godini
punog roda, tj. 6. godini ukupni prihodi iznnose 335 000 kn, a ukupni rashodi 93 725,17 kn,
te je dobit te godine 212 321,85 kn.

Tablica 12. Projekcija novčanog toka

27
U tablici 12. nalazi se projekcija novčanog toka do godine punog roda, odnosno 6. godine.
Možemo vidjeti da su u godini prije sadnje novčani primici bili 400 000 kn, od čega je 250 000
od kredita, a 150 000 iz vlastitih izvora, a novčani izdaci 110 708 kn, te je neto novčani
primitak te godine bio 289 292 kn. U 3. godini novčani primici bili su 42 500 kn, a novčani
izdaci 109 334 kn, te je neto novčani primitak te godine iznosio – 66 834 kn. U godini punog
roda, odnosno 6. godini novčani primici bili su 335 000 kn, a novčani izdaci 164 027,30 kn, te
je neto novčani primitak te godine iznosio 170 972,70 kn.

Neto sadašnja vrijednost iznosi 1 169 568,79 kn, te interna stopa povrata iznosi 7%.

28
10. Zaključak

Trešnja je višegodišnja drvenasta voćna vrsta koja je u nas nepravedno zapostavljena.

Usprkos svojoj velikoj popularnosti na tržištu, proizvodnja trešnje u Republici Hrvatskoj je u
padu, što ju čini uz povoljne agro-klimatološke uvjete, vrlo primamljivom opcijom kod izbora
kulture za uzgoj. Na temelju proračuna troškova, proračuna ulaganja i izvora, projekcije
prihoda, proračuna amortizacije, izračuna plana otplate kredita, projekcije računa dobiti i
gubitka te projekcije novčanog toka, donesen je konačni zaključak o isplativosti podizanja 1
ha nasada trešnje i uspješnosti poslovanja. Ukupna ulaganja u trajanju od 4 godine iznose
400.000,00 kn, od čega je 250.000,00 kn osigurano kreditom a preostalih 150.000,00 kn čine
vlastita sredstva. Proračun troškova napravljen je za 25 godina eksploatacije, budući da se
očekuje tolika trajnost nasada. Troškovi sirovina i materijala kroz 4 godine, koliko su
planirana ulaganja, čine 205,146.20 kn. Usluge, troškovi rada strojeva i ostali troškovi u
novčanom iznosu sudjeluju sa 58,130 kn. Prema tome ukupni materijalni troškovi kroz
godine ulaganja su 263,276.20 kn. Troškovi plaća ukupno čine 24,035 kn. U nasadu nije
zaposlen niti jedan stalni radnik, zapošljavaju se sezonski radnici koji rade oko 40 dana

29
sukladno dozrijevanju sorte. Budući da se radi o intenzivnom nasadu, očekuje se da će u
punom rodu svako stablo dati 25 kg. Očekuje se urod od 33,25 tona koji će dati prvoklasni
proizvod kojemu je cijena 10 kn/kg. Prvi rod dobiva u 3. godini nakon sadnje te iznosi 4 t, 12 t
u 4. godini, 20 t u 5. godini te u 6. godini postiže puni rod od 33,25 t. Prihodi od prodaje rastu
sukladno rodnosti pa su u 3. godini 40,000.00 kn, a u punom rodu pa sve do 25. Godine
iznose 332,500.00 kn. Na temelju proračuna troškova donesen je zaključak kako je ostvarena
isplativost i uspješnost poslovanja za podizanja 1ha nasada trešnje u Hrvatskoj.

11. Literatura

1. Bulatović, S. (1984). Suvremeno voćarstvo. Nolit – Beograd.

30
2. Brzica,K. (2002). Voćarstvo za svakoga, Zagreb

3. Čmelik,Z. (2000).: Vegetativne podloge za suvremene nasade trešnje, Sjemenarstvo

11, 2790-2890, Zagreb

4. Dodd P. (2006). Trešnje (komercijalna proizvodnja). Miriam Pran. Poreč

5. Dujmović, N. (2017.) Utjecaj mikrolokacije na cvatnju, sazrijevanje i pomološke

parametre plodova trešnje. Diplomski rad, Zagreb

6. Duralija B., Arko B., Čmelik Z., Jemrić T., ŠindrakZ. (2007), Utjecaj sorte i podloge na
osjetljivost plodova trešnje na pucanje. Pomologia Croatica. 13 (2) : 97-106

7. Gadže J., Tomasović S., Radunić M., Petric I. V., Čmelik Z., (2011.), Evaluacija
introduciranih sorata trešnje na području Zagrebačke županije, Pomologia Croatica
Vol. 17 – 2011., br. 1-2

8. Jež Mateja (2010). Ekonomika investicije dva uzgojna oblika trešnje u obiteljskom
gospodarstvu. Diplomski rad. Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

9. Krpina, I. (2004.): „Voćarstvo“, Nakladni zavod Globus, Zagreb

10. Miljković I., Čmelik Z., Vrsaljko A. (2002). Podloge za trešnju. Pomologia Croatica, 8: 1-
4.

11. Miljković,I. (2011.): „Trešnja“, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb

12. Miljković, I. (1991). Suvremeno voćarstvo. Nakladni Zavod Znanje, Zagreb

31
13. Radunić M., Klepo T., Strikić F., Čmelik Z., Barbarić M. (2008). Osobine sorata trešnje
uzgajanih u Dalmaciji. Pomologia Croatica 14 (3): 159-168

14. Stančević A. (1971). Metaksenija u trešanja. Jugoslovensko voćarstvo, 15: 11–17

15. Voća S., Dobričević N., Družić J., Čmelik Z., Knežević A., Vokurka A., Pliestić S. (2007).
Kemijske karakteristike sorata trešnje s otoka Cresa. Pomologia Croatica, 13: 173-180

16. Vodeničar M. (2011). Ekonomska isplativost uzgoja trešnje na obiteljskom

gospodarstvu. Diplomski rad. Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

32