Pučko otvorno učilište Auto moto centar Nova Gradiška

ZAVRŠNI RAD

Tema:

Proizvodnja soje na gospodarstvu Agro-vrt j.d.o.o.

Zanimanje: Poljoprivredni tehničar

Razredni odjel: obrazovanje odraslih

Školska godina: 2016./2017.

Polaznik obrazovanja: Mentor:

Josipa Marjanović Juraj Ostoić, dipl. ing., magistar struke

____________________ _______________________

Nova Gradiška, prosinac 2017.

 SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................3
SOJA.......................................................................................................................................................5
Iskorištavanje soje..............................................................................................................................5
Sorte soje...........................................................................................................................................6
MORFOLOŠKA I BIOLOŠKA SVOJSTVA SOJE............................................................................................7
Korijen................................................................................................................................................7
Stabljika..............................................................................................................................................7
List......................................................................................................................................................8
Cvijet..................................................................................................................................................8
Plod....................................................................................................................................................8
Zrno....................................................................................................................................................8
AGROEKOLOŠKI UVJETI UZGOJA SOJE....................................................................................................9
Klima...................................................................................................................................................9
Toplina................................................................................................................................................9
Svjetlost..............................................................................................................................................9
Voda...................................................................................................................................................9
Tlo.......................................................................................................................................................9
AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SOJE................................................................................................10
Plodored...........................................................................................................................................10
Obrada i priprema tla za sjetvu........................................................................................................10
Gnojidba...........................................................................................................................................10
Sjetva................................................................................................................................................10
Njega usjeva.....................................................................................................................................11
Žetva.................................................................................................................................................12
PROIZVODNJA SOJE NA POVRŠINAMA GOSPODARSTVA AGRO-VRT J.D.O.O. U 2017.GODINI.............13
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................14

2
 UVOD

Za svoj završni rad odabrala sam temu proizvodnja soje na gospodarstvu Agro-vrt j.d.o.o. čija
sam vlasnica i direktorica.

Na gospodarstvu se bavim većinom ratarstvom. Jedan od razloga zbog kojih sam se odlučila
za ovu temu jest taj što sam se i prijašnjih godina bavila proizvodnjom soje te smatram da je
zanimljiva i isplativa.

Osim soje, uzgajam kukuruz, žitarice, lucernu te zbog plodoreda svake godine soju sijem na
drugoj površini tj. na parceli na kojoj nije bila prijašnjih godina.

Nadalje, zemlja koju obrađujem uz pomoć oca je upisana u upisnik poljoprivrednih površina
te imamo obavezu jedan dio površina svake godine zasijati lucernom i sojom zbog državnih
poticaja pod kategorijom zelenih plaćanja.

Zrno soje u berbi u većini slučajeva sadrži manje od 13% vlage, time nema potrebe za
dodatnim sušenjem što automatski smanjuje troškove proizvodnje a povećava prihode.

Također biljka soje mi je zanimljiva i zbog brojnih načina korištenja u raznim industrijama te
ljudskoj prehrani.

Kroz ovaj rad opisat ću neka općenita svojstva soje, uvjete potrebne za uzgoj te proizvodnju
soje na vlastitom gospodarstvu u prijašnjoj godini.

3
 SOJA

Soja (lat. Glycine max) je jednogodišnja biljka mahunarka koja potječe iz Azije. Odlikuje ju
visoka proizvodnja ulja i bjelančevina.

Slika 1. Polje soje (izvor: https://www.mentorworks.ca/wp-content/uploads/2013/07/bigstock-Agricultural-

Concept-35027702.jpg)

Iskorištavanje soje

Zrno soje mora se termički obraditi prije ishrane stoke i ljudi. Osim u ishrani, koristi se i u
industrijskoj, pekarskoj, kemijskoj, farmaceutskoj industriji te dr. Što se tiče ishrane stoke
zrno soje može se koristiti kao zelena masa, sijeno i silaža, brikete i zeleno brašno, sojina
pogača, sojina sačma, sojino brašno te bjelančevasti koncentrat.

U ljudskoj ishrani, zrno soje najčešće se koristi u proizvodnji ulja za kuhanje te za

proizvodnju sira (tofu) i mlijeka za vegetarijance i vegane. Za ljudsku ishranu, može se
proizvoditi i kao ekološka soja. Takva soja može se dodavati određenim proizvodima koji
dobivaju deklaracije ekološkog proizvoda. Jedna od poznatijih organizacija Donay Soja koja
se bavi proizvodnjom isključivo GMO free eko sojom koju dalje plasira u industriju čistih eko
proizvoda.

4
 Slika 2. Tofu, sojino mlijeko, sojino brašno i soja (izvor: http://www.ljekovitapriroda.com/soja-i-
sojini-proizvodi/ )

Sorte soje
Postoje razne sorte soje, koje se razlikuju po obliku zrna, boji, okusu i kemijskim svojstvima.
Sorte soje označavaju se po grupama od 000 (izričito rane sorte – vegetacija 80 dana) do
grupe II (srednje sorte – vegetacija oko 110 dana) te VIII (izrazito kasne sorte – vegetacija
oko 170 dana). Za uzgoj u Hrvatskoj najpogodnije su rane i srednje sorte. Vodeći proizvođač i
oplemenjivač zrna soje u Hrvatskoj je Poljoprivredni Institut Osijek. Priznate su mu brojne
sorte od čega su najpoznatije Ika i Podravka95. Prinosi suhog zrna soje u Hrvatskoj kreću se
od 2t do 4t po hektaru.

Tablica sorti soje:

000 - jako izrazito rane sorte - manje od 80 dana

00 - izrazito rane sorte - 80 dana
0 - vrlo rane sorte - 90 dana
I - rane sorte - 100 dana
II - srednje rane sorte - 110 dana
III - rane srednje sorte - 120 dana
IV - kasne srednje sorte - 130 dana
V - srednje kasne sorte - 140 dana
VI - kasne sorte - 150 dana
VII - vrlo kasne sorte - 160 dana
VIII - izrazito kasne sorte - 170 dana

5
 MORFOLOŠKA I BIOLOŠKA SVOJSTVA SOJE
Soja je jednogodišnja mahunarka koja se odlikuje karakterističnim svojstvima uvjetovanim
genetskim i vanjskim čimbenicima.

Korijen
Korijen se sastoji od jakog vretenastog korijena i raznih sekundarnih korjenova na
različitim dubinama tla. Dubina korijena može ići i do 2m ali glavni dio korjenove mase
nalazi se u oraničnom sloju, u pravilu 30cm dubine i širine. Karakteristično za rast
korijena jest da raste sve dok raste i nadzemni dio biljke. Razvoj korijena i biljke ovisi o
kvaliteti zemlje, obradi tla, vodi i suncu. Također, korijen soje je specifičan po tome što se
na njemu nalaze kvržice bakterije koje preko lista uzimaju ugljikohidrate te ga pretvaraju
u dušik koji je potreban za rast biljke. Da bi se povećao broj bakterija, prije sjetve vršimo
prethodnu inokulaciju sjemena sojinim bakterijama. Ona se obavlja neposredno prije
sjetve te u hladu.

Slika 3. Korijen soje sa kvržicama (izvor: http://saberesyciencias.com.mx/2015/02/10/importancia-

de-la-diversidad-microbiana-en-el-suelo/)

Stabljika
Stabljika biljke soje sastoji se od koljenaca i međukoljenaca te postranih grana, a završava
vegetativnim pupom. Stabljika je prekrivena dlačicama. Većinu sorti karakterizira
uspravna i čvrst stabljika koja u prosjeku naraste 80-120cm. Debljina stabljike varira od
nekoliko mm do 2cm.

6
List
List može biti raznih oblika, većinom ovalno-okruglog oblika. Boje lista variraju od
blijedozelenih do tamnozelenih nijansi. Kao i stabljika, listovi su prekriveni dlačicama. Rastu
po koljencima u troliskama ili petoliskama. Nakon završenog rasta biljke, listovi većinom
požute i otpadaju da olakšaju zriobu i sušenje mahune i zrna.

Cvijet
Cvijet je građen kao i kod drugih mahunarki. Sastoji se od latica, prašnika i tučka. Boje mogu
biti bijela, ljubičasta i kombinirane. Soja je samooplodna biljka što znači da se oplodnja
odvija prije otvaranja cvijeta. Cvjetanje traje dugo a cvjetovi se razvijaju po cijeloj biljki,
listovima i granama.

Plod
Plod soje je mahuna. Može biti srpastog, okruglog i spljoštenog oblika. Mahuna sadrži 1-5
sjemenki (najčešće 3). Mahune rastu u etažama, a dobar prinos postiže se sa 40-50 mahuna po
biljci.

Slika 4. Zrela mahuna soje (izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Soja)

Zrno
Zrno soje može biti okruglo, ovalno i izduženo što uvjetuje oblik mahune. Boja zrna je
žutosiva, žutozelena i žutocrvena te mješavina tih boja. Površina zrna može biti sjajna ili mat
te je uglavnom glatka.

7
 AGROEKOLOŠKI UVJETI UZGOJA SOJE

Klima
Soja se uzgaja na vrlo širokom području zahvaljujući velikom broju sorti različitih skupina
zriobe. Uzgaja se na više kontinenata – tropske, suptropske i umjerene klime.

Toplina
Soja najbolje uspijeva u toplim i umjereno toplim područjima. Minimalna temperatura
klijanja je 6-7 stupnjeva, ali ne bi se trebala sijati prije nego što se temperatura u sjetvenom
sloju podigne na 10 stupnjeva. Optimalna temperatura klijanja je 20-22 stupnja. Najbolja
temperatura za rast, cvjetanje i formiranje plodova je oko 25 stupnjeva. Kao jara kultura soja
je osjetljiva na niske temperature pa tako mlade biljke stradavaju ispod -2 stupnja c.

Svjetlost
Soja je biljka kratkog dana pa prema tome duljina dnevnog osvjetljenja značajno utječe na
rast i razvoj biljke. Na našem području najbolje je sijati sjemena selektirana od domaćih
sjemenskih kuća koja su prilagođena klimatskim uvjetima. Na količinu prijema svjetlosti
može se utjecati i međurednim razmakom.

Voda
Utjecaj vode na rast biljaka iznimno je važan pogotovo u fazi klijanja kada biljka treba upiti
vode više od 50% svoje mase. Voda je potrebna tijekom cijelog rasta za razvoj korijena,
cvijeta, formiranje plodova i punjenje zrna.

Tlo
Soja najbolje uspijeva na dubokim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim
osobinama, na kojima se ne stvara pokorica te koja su blago kisela.

8
 AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SOJE

Plodored
Uzgoj soje u plodoredu je obvezna agrotehnička mjera. Uzgoj u monokulturi treba izbjegavati
zbog značajno smanjenog prinosa te zbog mogućeg napada i prijenosa bolesti i štetnika te
zbog težeg uništavanja korova. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa,
kukuruz i krumpir. Na istu njivu soja može doći nakon 4 i više godina.

Obrada i priprema tla za sjetvu

Soja zahtjeva kvalitetnu i pravodobnu obradu i pripremu tla. Osnovno oranje treba obaviti u
jesen na dubinu od 30cm, a na težim tlima treba izvršiti i podrivanje. U rano proljeće čim se
tlo dovoljno prosuši treba zatanjurati brazdu i prekinuti kapilarnost te tako spriječiti gubljenje
vode iz tla. Sjetvenu pripremu treba obaviti najkvalitetnije moguće sjetvospremačima tako da
se dobije tlo mrvičaste strukture. Površina treba biti što ravnija da bi se izbjegli gubitci pri
žetvi. Zbog toga nakon sjetve tlo treba povaljati.

Gnojidba
Za najtočniju i najracionalniju gnojidbu najbolje bi bilo prije sjetve izvršiti kemijsku analizu
tla. Osnovnu gnojidbu treba obaviti prije oranja sa dodatkom obično 200-500 kg NPK
gnojiva 7:20:30 ili 10:20:30. Predsjetvenu gnojidbu startnim gnojivima treba obaviti sa oko
200-250 kg NPK 15:15:15. Prihranu treba obaviti samo po potrebi sa 100kg KANa ili tekućim
gnojivom UAN.

Sjetva
Optimalni rok za sjetvu je od 15.-30. Travnja. Sjetvu treba obaviti čim temperatura tla
dosegne 10 stupnjeva. Gustoća sklopa ovisi o vegetacijskoj skupini. Rane sorte siju se gušće
(550 000-800 000 biljaka po hektaru), a kasnije sorte se siju rjeđi razmak (400 000-450 000
biljaka po hektaru). Sije se na dubinu 3-6cm a može se sijati u redove žitnom sijačicom gdje
je razmak redova 25 ili 50cm te kukuruznom sijačicom razmaka redova 35cm ili 70 cm.
Sijanjem u širem razmake, biljke dobiju veću svjetlost, ali je i veća pojava korova. Korov
možemo uništavati mehaničkom obradom ili herbicidima. Dok kod sjetve s manjim
razmakom redova, korov možemo uništavati samo herbicidima. Soja se može sijati i postrno,
ali samo najranije sorte.

9
Njega usjeva
Njegu usjeva soje možemo vršiti mehaničkim mjerama (međurednom kultivacijom, ručnim
plijevljenjem korova, prihrana dušikom) te kemijskim mjerama (suzbijanje korova i zaštita od
bolesti i štetnika). Suzbijanje bolesti (plamenjača i dr.) provodi se špricanjem fungicidima.

Slika 5. Druga kultivacija i prihrana soje (izvor: http://poljoprivredni-forum.com/showthread.php?

t=26362&page=28)

10
Žetva
Vrijeme žetve ovisi o duljini vegetacije, a najčešće se obavlja u 2. polovici rujna i početkom
listopada. Početak žetve se obavlja kad je vlaga u zrnu 13 stupnjeva i manje te kad je sjeme u
gornjim mahunama u punoj zrelosti. Žetva soje vrši se žitnim kombajnom. Kombajn treba
podesiti tako da se smanji broj okretaja bubnja na 600-800 u minuti i time se smanje gubitci.
Brzina kretanja kombajna iznosi do 5km/h. prinosi soje na plodnim tlima uz pravilnu
agrotehniku mogu biti i veći od 4.5t, a najčešći su od 2.5-3.5 tone/hektaru.

Slika 6. Žetva soje (izvor: http://www.vajda-elvit.hr/hrvatski/aktualnosti_3/aktualnosti-09-11-2017-_95/)

11
 PROIZVODNJA SOJE NA POVRŠINAMA GOSPODARSTVA AGRO-
VRT J.D.O.O. U 2017.GODINI
Agro-vrt j.d.o.o obrađuje ukupno oko 100h zemlje od čega je oko 70 upisano u poljoprivredni
upisnik. Nalazimo se u općini Dragalić, Brodsko-posavska županija. Zemlja koju koristimo
najvećim je dijelom u najmu od privatnih osoba. Bavimo se ratarsko proizvodnjom – pola
površina sijemo u proljeće pola u jesen. Otprilike sijemo oko 25 hektara soje, 25 hektara
ostalih žitarica, 25 hektara kukuruza te 25 hektara lucerne i livada te izmjenjujemo kulture
svake godine zbog plodoreda.

Planom sjetvom za 2017. godinu predvidjeli smo sjetvu soje na 23,8 hektara. Kao pretkultura
na većini površina bili su zob, žito ili ječam. Nakon žetve tih strnih kultura 2016.g izvršeno je
usitnjavanje biljnih ostataka i prašenje strništa. Tijekom mjeseca studenog 2016. izvršena je
osnovna gnojidba sa NPK gnojivom 7:20:30 300 kg po hektaru i 100 kg UREA po hektaru te
je odmah izvršeno zaoravanje zimske brazde ne dubini 30cm. Također izvukli smo i kanale za
odvod vode.

18.- 20. ožujka izvršeno je zatanjuravanje brazde, zatvaranje kapilara i isušivanje tla.
4. travnja u PPK Kutjevu kupili smo certificirano sjeme soje Zora, Lucija, Ika i Lorena
3000kg.
6. travnja kupili smo SLAVOL i RIZOL sredstva za inokulaciju bakterija i stimulaciju
klijanja zrna.
Od 20.-25. travnja izvršena je predsjetvena gnojidba sa 200kg startnog gnojiva NPK 15:15:15
te je odrađena predsjetvena priprema tla sa sjetvospremačima.
U vremenu od 25.04. do 01.05. izvršena je inokulacija sjemena te sjetva soje na svim
pripremljenim površinama na ukupno 23,8 hektara, a sijali smo oko 125kg po hektaru soje sa
kukuruznom sijačicom na razmak redova od 35cm i dubinu sjetve 2-3 cm. Nakon sjetve
izvršeno je valjanje sa Cambridge valjkom.
3. lipnja izvršena je kemijska zaštita (špricanje) soje prvi puta sa sredstvom Laguna.
19. lipnja izvršena je korekcija špricanja kemijskim sredstvo Laguna - Harmony. Zaštitu soje
vršili smo u 2 puta split sistemom. Nakon toga nije bilo potrebe za daljnjom korekcijom.
29. rujna do 3. listopada te 16.-21 listopada izvršena je žetva soje. Ukupno požnjevene soje
bilo je 47,2 t što je u prosjeku 1,98 t po hektaru. Veći dio požnjevene soje (44,8 tona) prevezli
smo i predali u silos Požega PPK Kutjevo po cijeni od oko 2,50kn po kg, a ostalo smo ostavili
na gospodarstvu za vlastite potrebe.

Sa ukupnom količinom proizvedene soje 2017. nismo u potpunosti zadovoljni zbog prinosa
od oko 2t/ha. Analizirajući malu proizvodnju došli smo do zaključka da nam je najveći
gubitak bio u nedovoljnom sklopu biljaka po m2 što je posljedica veoma loše i zastarjele
sijačice koja nije dovoljno duboko i kvalitetno uložila sjeme. Dio gubitaka u proizvodnji
nastao je i zbog suše te rasipa kombajna. Ukupna ulaganja iznosila su oko 85 000 kn a za
dobivenu robu dobili smo oko 120 000 kn + državni poticaj tako da smo ukupno ipak ostvarili
pozitivan prihod.

12
 ZAKLJUČAK

Proizvodnja soje je jako zanimljiva i zahtjevna, ali ukupno uvijek dobra dohodovna kultura.
Samom sjetvom soje ujedno se vrši i poboljšanje tla - što je dodatni razlog za nastavak uzgoja.
Nadalje ćemo se baviti proizvodnjom soje te ćemo svake godine nastojati popraviti
dosadašnje nedostatke te pokušati postići bolje prinose i kvalitetu. Također, nastojat ćemo
povećati proizvodnju soje, na dijelu površina pokušat ćemo proizvesti i ekološku soju te soju
za ljudsku prehranu. Da bi postigli još bolje rezultate u proizvodnji soje izvršit ćemo analizu
tla na što više poljoprivrednih površina koje sijemo da bi mogli bolje prilagodili gnojidbu i
prihranu. Zatim jedan od prvih prioriteta jest nabavka bolje, precizne sijačice s kojom bi
obavljali daljnju sjetvu čime bi smanjili najveći dio dosadašnjih gubitaka. Sve ostale operacije
od pripreme tla, zaštite i žetve, pokušat ćemo poboljšati i pravodobno obaviti tako da i na taj
način smanjimo gubitke i povećamo prinose. Također pokušat ćemo doći do najkvalitetnijeg
GMO free sjemena i uz primjenu sve pravilne agrotehnike postići bolji rezultat u proizvodnji
soje. Jedna od sljedećih faza nam je da soju ne predajemo direktno sa njive u silos nego da si
na vlastitom imanju izvršimo prečišćavanje te da soju ponudimo na burzu i čak za izvoz te na
taj način postignemo veću cijenu.

13
LITERATURA

Culek M., Hrgović S., Klaić Ž., Majdak T., Petrov V., Vencl Ž., Lešić L., Han
I., Bistrović V., Alasić V., Rastija M., Kuranek I. (2006): Ratarstvo. Priručnici
za pšenicu, ječam, zob, kukuruz, šećernu repu, suncokret, uljanu repicu, soju,
duhan, krumpir. HZZPSS, Zagreb.

Vratarić, M., Sudarić, A., (2008.): Soja. Poljoprivredni institut u Osijeku, drugo
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Poljoprivredni institut Osijek.

Katalog 2016.: Sorte soje, hibridi suncokreta. Poljoprivredni institut Osijek

14