TARIFA I PRAVILNICI SKRIPTA

PRAVILNIK O PRIVREMENOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI

nagrada i naknada troškova javnog bilježnika za obavljanje službenih radnji određuje se prema
tarifi

javnobilježnička nagrada određuje se:

1. prema vrijednosti predmeta ovjerenog pravnog posla ili druge službene radnje;
2. prema vremenu potrebnom za pripremu i obavljanje određene službene radnje;
3. u paušalnom iznosu, bez obzira na vrijednost ili vrijeme potrebno za poduzimanje određene
službene radnje
sporazumi o visini nagrade protivni ovoj tarifi su bez učinka

ako u tarifi nije što drugo određeno, nagrada određena za određeni posao obuhvaća sve radnje
javnog bilježnika koje on u vezi s poslom mora poduzeti

stranicom se u smislu tarife smatra stranica veličine A4

 ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SLUŽBENE RADNJE

kad se nagrada određuje prema vrijednosti, određuje se prema vrijednosti predmeta
javnobilježničke službene radnje- pr. vrijednosti predmeta ugovora, jednostranog pravnog posla i sl.
za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme poduzimanja radnje
obveze koje terete predmet radnje treba odbiti od njegove označene vrijednosti, a ako se ona ne
može odrediti – od njegove vrijednosti utvrđene prema odredbama tarife
-kod dvostrano teretnih ugovora vrijednost predmeta javnobilježničke radnje određuje se prema
vrijednosti one od uzajamnih činidbi koja je vrijednija
prigodom utvrđivanja vrijednosti uzima se u obzir samo glavna potraživanja; kamate, eventualni
troškovi postupka, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavna
potraživanja

vrijednost stvari je njena tržišna vrijednost

tržišna vrijednost se određuje cijenom koja se postiže u običnom pravnom prometu, uzimajući u
obzir svojstva stvari i sve okolnosti koje mogu utjecati na cijenu stvari na javnoj dražbi
izvođenje dokaza radi utvrđivanja tržišne cijene nije dopušteno
ako se tržišna cijena ne može konkretno utvrditi niti uzimajući u obzir službeno poznate čnjenice
(cijena utvrđena radi plaćanja poreza, visina osigurane vrijednosti za slučaj požara, podaci službenih
tijela i sl.)- određuje se na temelju slobodne ocjene
kod stjecanja uz naknadu mjerodavna je visina protučinidbe ukoliko nije tržišna vrijednost
stvari viša

vrijednost založnog prava određuje se prema naznačenoj visini osiguranog potraživanja ako je
ona niža od vrijednosti založene stvari ili prava; ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od
vrijednosti osiguranog potraživanja, mjerodavna je vrijednost založene stvari ili prava
-na odgovarajući se način određuje i vrijednost osiguranja potraživanja zasnivanjem fiducijarnog
vlasništva
vrijednost osiguranja potraživanja jamstvom određuje se prema visini preuzetog jamstva
za promjene u redu namirenja mjerodavna je vrijednost prava koje dolazi naprijed, ograničena
vrijednošću prava koje stupa natrag
vrijednost opterećenja nekretnine u korist druge nekretnine ili u korist određene osobe određuje
se prema vrijednosti koju upotreba nekretnine ili propuštanje nekih radnji na toj nekretnini ima za
povlaštenu nekretninu/ za povlaštenu osobu

vrijednost prava na buduće činidbe (davanja) koja se ponavljaju, odmjerava se prema vrijednosti
svih činidbi obveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara
zbroju vrijednosti tih činidbi za vrijeme od 5.g.
kod ugovora o najmu i zakupu vrijednost se određuje prema jednogodišnjoj najamnini/
zakupnini, osim ako se ne radi o najamnom ili zakupnom odnosu sklopljenom na kraće vrijeme
1
vrijednost ugovora o osnivanju trgovačkog društva određuje se prema ukupnoj vrijednosti
ulaganja svih članova
-ako je ulog određena poslovna djelatnost (pogon i sl.)- vrijednost se određuje prema iznosu aktive te
djelatnosti umanjenoj za obveze koje je terete
kod promjena ugovora o osnivanju trgovačkog društva vrijednost posla određuje se prema veličini
promjene s obzirom na imovinu društva umanjenu za obveze
-ako se promjena tiče određenog novčanog iznosa- mjerodavan je taj iznos
kod prijenosa udjela u trgovačkom društvu mjerodavna je vrijednost prenesenog udjela ako je viša
od vrijednosti protučinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protučinidbe
kod ugovora o spajanju trgovačkih društava, vrijednost se određuje prema kao kod osnivanja, a
kod ugovora o pripajanju trgovačkih društava prema vrijednosti aktive trgovačkog društva koje se
pripaja umanjene za obveze koje je terete
navedne odredbe primjenjuju se i na slučajeve u kojima se trgovačko društvo osniva/ vrše
promjene izjavom jednog osnivača
navedene odredbe primjenjuju se na ugovore i prijave upisa u vezi sa ustanovama, zadrugama i
zakladama

vrijednost bračnih ugovora određuje se prema vrijednosti imovine obiju ugovornih strana koja je
predmet ugovora umanjenoj za obveze
vrijednost raspoložbi za slučaj smrti određuje se prema vrijednosti imovine ostavitelja umanjenoj
za obveze/ prema vrijednosti dijela imovine koja je predmet raspoložbe umanjenoj za obveze

kod općih punomoći bez ograničenja prava raspolaganja vrijednost posla određuje se prema
slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir aktivnu imovinu opunomoćitelja umanjenu za obveze
-ako se punomoć tiče samo određenog posla vrijednost javnobilježničke radnje određuje se prema
vrijednosti posla
=primjenjuje se i za određivanje vrijednosti drugih javnobilježničkih službenih radnji, ako za obav-
ljanje tih radnji nije određen drugi način određivanja nagrade

JAVNOBILJEŽNIČKI AKTI
za sastavljanje javnobilježničkog akta javnom bilježniku pripada nagrada: (čl.12.st.1.)
1. Ako vrijednost predmeta službene radnje iznosi

Od kuna do kuna Bodova

0 5.000,00 25
5.001,00 10.000,00 50
10.001,00 50.000,00 75
50.001,00 75.000,00 100
75.001,00 100.000,00 125
100.001,00 150.000,00 150
150.001,00 200.000,00 175
200.001,00 250.000,00 200
250.001,00 300.000,00 225
300.001,00 350.000,00 250
350.001,00 400.000,00 300
2. Ako vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 400.000,00 kuna, javni bilježnik ima pravo,
pored nagrade od 300 bodova i na dodatnu nagradu od 5 bodova za svakih započetih 50.000,00 kuna u
dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi 400.000,00 kuna.
najviša nagrada tako određena ne smije biti veća od 4.000 bodova
navedenom nagradom obuhvaćena je i nagrada za ovjeru javnobilježničkog akta te za izdavanje
otpravaka i prijepisa ako se oni izdaju neposredno po sastavljanju javnobilježničkih akata
za javnobilježničke akte koji se sastavljaju na obrascima/za koje postoje standardizirani obrasci u
javnobilježničkoj praksi- javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 50% navedene nagrade
za javnobilježničke akte koji se tiču trgovačkih društava javnobilježnička nagrada ne može biti
manja od 100 bodova
2
ako se vrijednost predmeta javnobilježničkog akta ne može utvrditi, javni bilježnik ima pravo na
nagradu prema vrijednosti koju je odredila stranka, ali ne manje od:
 160 bodova za ugovore koji se tiču trgovačkih društava, ustanova, zadruga, zaklada i udruga
 40 bodova za ostale javnobilježničke akte
ako se vrijednost predmeta jednostavne i jednostrane izjave volje ne može utvrditi- nagrada
iznosi 16 bodova
za sastavljanje punomoći za osobe iz čl.53. t.2. i 4. ZJB nagrada je 10 bodova, a u svim ostalim
slučajevima 20 bodova

ako u sastavljanju javnobilježničkog akta sudjeluju više od dviju stranaka, navedena nagrada
povećava se za treću i svaku narednu stranku po 10%, ali najviše 50%
ako u sastavljanju javnobilježničkog akta sudjeluju pozvani svjedoci ili tumači, javni bilježnik ima
pravo na dodatnu nagradu od 16 bodova
=tumači imaju pravo na nagradu i naknadu troškova po pravilima koji uređuju određivanje nagrade i
naknade zakletih sudskih tumača

ako u sastavljanju javnobilježničkog akta sudjeluje više javnih bilježnika, navedena povećava se za
po 50% za svakog narednog javnog bilježnika
-javni bilježnik u čijem je uredu radnja poduzeta ima pravo na osnovnu nagradu, a ostali javni
bilježnici na povećanu nagradu

ako se potvrda (solemnizacija) privatne isprave može obaviti bez potrebe sastavljanja posebnog
javnobilježničkog akta- javni bilježnik ima pravo na 50% navedene nagrade
ako se potvrda (solemnizacija) privatne isprave obavlja sastavljanjem posebnog javnobilježničkog
akta-javni bilježnik ima pravo na navedenu nagradu

POTVRĐIVANJE ČINJENICA I IZJAVA

javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3 boda za ovjeru prijepisa ili preslika svake
stranice jedne isprave, ako isprava ima do 5 stranica
=ako se isprava sastoji od 6 ili više stranica javni bilježnik ima pravo, pored te nagrade i na nagradu u
visini od 1 boda za šestu i svaku daljnju stranicu ovjerenog prijepisa ili preslika
javni bilježnik ima pravo na nagradu od 3 boda za svaku stranicu ovjerenog izvoda iz trgovačkih
ili poslovnih knjiga, ako je ovjera izvršena u javnobilježničkom uredu
=ako je ovjera izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga izvršena izvan javnobilježničkog ureda, javni
bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 4 boda za svaku stranicu ovjerenog izvoda iz trgovačkih ili
poslovnih knjiga

za ovjeru prijevoda koji je sam načinio javni bilježnik ima pravo na nagradu od 5 bodova po
stranici prijevoda, a za ovjeru prijevoda čiju je točnost ispitao, pravo na nagradu od 10 bodova po
stranici prijevoda
=u navedenu nagradu ne ulazi nagrada za prijevod koji je javni bilježnik sam načinio

za ovjeru jednog potpisa ili rukoznaka javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3 boda za
prva četiri primjerka iste isprave
-ako stranka traži ovjeru daljnjih primjeraka iste isprave javni bilježnik ima pravo na nagradu za
svaki daljnji primjerak po 1 bod
ako su pri ovjeri potpisa ili rukoznaka sudjelovali svjedoci istovjetnosti, javni bilježnik ima pravo na
dodatnu nagradu od 2 boda.
javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu od 2 boda i ako je pri ovjeri potpisa ili rukoznaka
sudjelovao tumač ili ako je ispravu morao pročitati

za potvrdu o vremenu kad je isprava predočena javnom bilježniku pripada nagrada od 5 bodova

za potvrdu da je netko živ javnom bilježniku pripada nagrada od 5 bodova

za izdavanje ovlasti za zastupanje javnom bilježniku pripada nagrada od 40 bodova

3
=nagrada pokriva vrijeme potrebno za prikupljanje podataka i sve izdatke u vezi s time
navedena nagrada od 40 bodova javnom bilježniku pripada i za sve druge potvrde o činjenicama iz
javnih registara

za pismeno ili usmeno priopćenje izjave i za izdavanje potvrde o priopćenoj izjavi javni bilježnik
ima pravo na nagradu od 40 bodova
ako je s priopćenjem izjave povezano i poduzimanje neke pravne radnje, javni bilježnik ima
pravo na dodatnu nagradu od 16 do 40 bodova, u ovisnosti o vremenu potrebnom za poduzimanje te
radnje

za primanje izjava pod prisegom javni bilježnik ima pravo na nagradu od 16 do 40 bodova, u
ovisnosti o složenosti i veličini izjave

za potvrđivanje zaključaka skupština i drugih tijela javnom bilježniku pripada nagrada od 50 do
200 bodova, u ovisnosti o složenosti obavljenog posla i vremena potrebnog za obavljanje službene
radnje

za ovjeru prijave za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada nagrada od 20 bodova
za izradu i ovjeru prijave za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada nagrada do 300
bodova, ovisno o složenosti posla i vremena potrebnog za obavljanje službene radnje
za sastav i ovjeru zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i za
sastav i ovjeru prijave s prilozima za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada jedinstvena
nagrada od 40 bodova

za posvjedočenje drugih činjenica javni bilježnik ima pravo na nagradu od 16 do 160 bodova, u
ovisnosti o složenosti obavljenog posla i vremena potrebnog za obavljanje službene radnje

za protestiranje mjenica, čekova i drugih vrijednosnih papira javni bilježnik ima pravo na
nagradu prema odredbama čl.12.st.1.
=ta nagrada obuhvaća i nagradu za vrijeme potrebno za obavljanje radnje protesta

IZDAVANJE OTPRAVAKA, POTVRDA, PRIJEPISA I IZVODA

za ponovno izdavanje otpravaka i prijepisa javnom bilježniku pripada nagrada od 4 do 40 bodova,
u ovisnosti o veličini otpravka i prijepisa, broju i veličini priloga te vremena potrebnog za njegovo
izdavanje
=ta odredba će se način primijeniti i na izvode iz javnobilježničkih akata

za potvrde o zapisnicima i upisima u upisnike javni bilježnik ima pravo na nagradu od 4 do 40
bodova, u ovisnosti o veličini potvrde i vremenu potrebnom da se ona izda
za izdavanje potvrde o postojanju javnobilježničkog akta javni bilježnik ima pravo na nagradu od
4 boda
za davanje potvrde o izvršnosti javnobilježničkog akta javni bilježnik ima pravo na nagradu od 4
boda

PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA I VRIJEDNOSNIH PAPIRA RADI ČUVANJA

za čuvanje i predaju isprava javni bilježnik ima pravo na nagradu prema čl.12.st.1. Pravilnika
ako se vrijednost isprave ne može utvrditi, javni bilježnik ima pravo na nagradu od 20 do 100
bodova, u ovisnosti o veličini isprave, njihovom značenju, vremenu i mjestu čuvanja
=navedenim nagradama obuhvaćene su sve radnje koje javni bilježnik mora poduzeti u vezi s čuva-
njem i predajom povjerenih isprava

za čuvanje i predaje novca i vrijednosnih papira javni bilježnik ima pravo na nagradu prema
čl.12.st.1. Pravilnika
ako pohranu ili predaju novca/vrijednosnih papira treba obaviti izvan javnobilježničkog ureda,
javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu od 50 do 500 bodova, u ovisnosti o vrijednosti novca i
vrijednosnih papira te vremenu potrebnom za poduzimanje radnje i načinu njenog poduzimanja.

4
=navedenim nagradama obuhvaćene su sve radnje koje javni bilježnik mora poduzeti u vezi sa
čuvanjem i predajom povjerenog novca i vrijednosnih papira
DAVANJE SAVJETA I DRUGI POSLOVI
javni bilježnik ima pravo na nagradu za usmene savjete koje daje na zahtjev stranaka u visini od
5 bodova za svakih započetih pola sata
javni bilježnik ima pravo na nagradu za pismeno izrađene savjete, elaborate i mišljenja izrađene
na zahtjev stranaka u visini od 10 bodova za svaku stranicu
=ako su ti akti izrađeni na stranom jeziku javnom bilježniku pripada i nagrada za prevođenje po
pravilima koja uređuju određivanje nagrada i naknade stalnih sudskih tumača
za sudjelovanje na konferencijama u svom uredu javni bilježnik ima pravo na nagradu od 10
bodova za svaki započeti sat sudjelovanja na konferencijama
-ako je sudjelovanje na konferencijama povezano s davanjem i savjeta javni bilježnik ima pravo na
nagradu u skladu s odredbama o davanju savjeta

ako je javni bilježnik pripremio samo nacrt neke isprave ima pravo na 50% nagrade predviđene
za sastavljanje te isprave kao javnobilježničkog akta
za zatraženu provjeru nacrta isprave ima javni bilježnik pravo na 25% nagrade predviđene za
sastavljanje te isprave kao javnobilježničkog akta.
ako se od javnog bilježnika zatraži da u roku od 1.g. potvrdi (solemnizira) ispravu za koju je
načinio nacrt ili koju je ispitao, tada se prethodno navedena naplaćena nagrada uzima u obzir
prigodom određivanja nagrade za potvrdu
ako se zahtjev za potvrdu isprave povuče prije nego što je radnja potvrđivanja započeta, javni
bilježnik ima pravo na 1/4 pune nagrade za potvrdu
ako se ovjera nakon početka radnje potvrđivanja ne okonča, javni bilježnik ima pravo na 1/2
nagrade za potvrđivanje

javnom bilježniku pripada nagrada od 1 boda za pisanje opomene ili dopisa za tuzemstvo, a 2 boda
za pisanje opomena ili dopisa za inozemstvo

TROŠKOVI
javni bilježnik ima pravo na naknadu troškove u vezi s izradom otpravaka i prijepisa koje je na
zahtjev ili po sili zakona bio dužan izdati
za svaku stranicu troškovi prijepisa se priznaju u visini od 1 boda

javni bilježnik ima pravo na naknadu

1. troškova korištenja telefona i telefaksa
2. poštanskih troškova
3. putnih troškova kod poslova koji su bili poduzeti izvan njegovog ureda, prema propisima koji
vrijede za uredovanje sudaca po zahtjevu stranke.
za prošivanje isprave od više listova javnom bilježniku priznaju se troškovi u visini od 0,5 boda za
sve prošivene primjerke iste isprave

DODATNA NAGRADA
ako službenu radnju treba, na zahtjev stranke ili s obzirom na vrstu posla, obaviti izvan ureda,
javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu zbog izbivanja iz ureda, ako prethodnim odredbama nije
što drugo određeno, u visini 16 bodova za svaki započeti sat izbivanja iz ureda
za poduzimanje radnji izvan radnog vremena javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu u visini
50%, pune nagrade, ali ne više od 80 bodova
ako javni bilježnik službenu radnju poduzima izvan ureda i izvan radnog vremena ima pravo na
obje nagrade

Pravilnik ostaje na snazi dok ne stupi na snagu javnobilježnička tarifa HJK

vrijednost boda utvrđuje se u visini od 10 kuna

ZAKON O JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA

5
za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe po odredbama ZJP i u
visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ZJP

pristojbe propisane ZJP dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju
radnje propisane zakonom
kada su prema ZJP 2 ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu- njihova je obveza solidarna
kada više osoba podnosi zajednički zahtjev- plaća se 1 pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom
interesu svih podnositelja

pristojbena obveza nastaje:

1. za podneske-u trenutku kad se predaju, a za podneske dane na zapisnik- kada je zapisnik dovršen
2. za javnobilježničke radnje- kada se zatraži njihovo poduzimanje/ kada javni bilježnik započne
postupati
3. za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode- kada se zatraže
4. za javnobilježničke isprave- kada se potpišu
=pristojba se plaća kad nastane obveza, osim ako ZJP nije drukčije određeno

pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije RH,
a u gotovom novcu ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kn

državni biljezi lijepe se na podnesku/ javnobilježničkom spisu i poništavaju se otiskom

javnobilježničkog pečata, štambiljom „poništeno“ ili na drugi odgovarajući način

kada se pristojba plaća u gotovom novcu- pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa
državnog proračuna od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa
potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojega je pristojba plaćena, a kada se
podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu- podnositelj mora naznačiti za koju se
ispravu plaća pristojba
javni bilježnik će na spisu zabilježiti koliko je pristojbe plaćeno

podnesci za koje nije bila plaćena pristojba ili nije plaćena u dostatnom iznosu- ne primaju se
neposredno od stranke, dok stranke ne podnese podnesak za koji je plaćena dostatna pristojba

pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za 2.g. nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo platiti
pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja- zastarijeva za 2.g.
nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje
tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom javnog bilježnika
ili Porezne uprave Ministarstva financija- izvršene radi naplate pristojbe
u svakom slučaju- zastara nastupa nakon usteka 5.g. od dana kada je 1. put počela teći

prihodi od javnobilježničkih pristojbi= prihodi državnog proračuna RH

od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. RH i tijela državne vlasti
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih o domovinskom ratu, na
temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih o domovinskom ratu, na temelju
odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. imatelji socijalih iskaznica, na temelju odgovarajućih ispava kojima dokazuju svoj status i
umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštiteom invalida i obitelji poginulih,
zatočenih i nestalih u obavljanju humanitarne djelatnosti
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

6
strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi- ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom
ili pod uvjetom uzajamnosti
-u slučaju sumnje o postojanju tih uvjeta- sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa
-8- odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
-ne odnosi se na tijela općina i gradova- osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno
obavljanje javne ovlasti

građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi ako sud na području kojeg se nalazi
sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje donese rješenje o oslobođenju
od plaćanja javnobilježničke pristojbe
=rješenje djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježiku i vrijedi za sve podneske i radnje za
koje je nastala obveza toga dana ili kasnije
stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom
stanju koje izdaje Porezna uprava Ministarstva financija

sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom
stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje
sebe i svoje obitelji
stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o imovnom
stanju te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svog bračnog
druga
pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve
okolnosti- osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje
imaju stranka i članovi njezine obitelji

na ispravama koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu izdaju i na
osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe

na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u navedenim slučajevima- primjenjuju se odredbe

Zakona o sudskim pristojbama

vrijednost predmeta službene radnje radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ima
predmet u vrijeme poduzimanja službene radnje
prilikom utvrđivanja vrijednosti uzima se samo glavno potraživanj, dok se kamate, eventualni
troškovi postupka, ugovorna kazna i ostala sporedna potraživanja ne uzimaju u obzir, ako ne čine
glavno potraživanje

vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar (nekretninu ili pokretninu)- određuje se prema
tržišnoj vrijednosti stvari izraženoj u cijeni koja se za određenu stvar može postići na tržištu u mjestu
gdje se ta stvar nalazi
kada se tržišna vrijednost stvari ne može konkretno utvrditi- određuje se na temelju slobodne ocjene
kod stjecanja uz naknadu- mjerodavna je visina protučinidbe, ukoliko tržišna vrijednost stvari nije
viša

vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo određuje se prema naznačenoj vrijednosti
osiguranog potraživanja, ako je ona niža od vrijednosti založene stvari ili prava, a ako je vrijednost
založene stvari ili prava niža od vrijednosti osiguranog potraživanja mjerodavna je vrijednost založene
stvari ili prava
-isto- vrijednost osiguranja potraživanja zasnivanjem fiducijarnog vlasništva
vrijednost službene radnje koja se odnosi na osiguranje potraživanja jamstvom- određuje se prema
visini preuzetog jamstva
vrijednost službene radnje koja se odnosi na promjenu u redu namirenja- mjerodavna je vrijednost
prava koja dolazi prije, s time da je ograničena vrijednošću prava koja dolazi poslije
vrijednost službene radnje koja se odnosi na opterećenje nekretnine u korist druge nekretnine ili u
korist određene osobe- određuje se prema vrijednosti koju ima za povlaštenu nekretninu/ za
povlaštenu osobu uporaba te nekretnine ili propuštanje nekih radnji na toj nekretnini

7
vrijednost službene radnje koja se odnosi na buduće činidbe koje se ponavljaju- određuje se prema
vrijednosti svih činidbi pristojbenog obveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše
do iznosa koje odgovara zbroju vrijednosti tih činidbi za vrijeme od 5.g.

vrijednost službene radnje koja se odnosi na ugovor o najmu ili zakupu- određuje se prema iznosu
jednogodišnje najamnine ili zakupnine, osim ako se ne radi o ugovoru sklopljenom na kraće vrijeme

vrijednost službene radnje koja se odnosi na osnivanje trgovačkog društva- određuje se prema
ukupnoj vrijednosti ulaganja svih članova
=ako je ulog određena poslovna djelatnost (pogon i sl.)- vrijednost se određuje prema iznosu aktive te
djelatnosti umanjenoj za obveze koje je terete
kod promjene ugovora o osnivanju trgovačkog društva- vrijednost se određuje prema veličini
promjene u odnosu na imovinu društva umanjenu za obveze
-ako se promjena odnosi na određeni novčani iznos- mjerodavan je taj iznos
kod prijenosa udjela u trgovačkom društvu- mjerodavna je vrijednost preostalog udjela, ako je
viša od vrijednosti protučinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protučinidbe
kod ugovora o spajanju trgovačkih društava- vrijednost se određuje kao kod osnivanja, a kod
ugovora o pripajanju trgovačkih društva prema aktivi trgovačkog društva kojem se pripaja
umanjenoj za obveze koje je terete
vrijednost službene radnje kojom se trgovačko društvo osniva izjavom jednog osnivača/ vrši
promjena izjavom jedng osnivača, te na ugovore i prijave upisa ustanova, zadruga i zaklada-
primjenjuju se prethodno navedene odredbe

vrijednost službene radnje koja se odnosi na bračne ugovore i ugovore između osoba koje žive u
izvanbračnoj zajednici- određuje se prema vrijednosti imeovine ugovornih strana koja je predmet
ugovora umanjenoj za obveze

vrijednost službene radnje koja se odnosi na raspoložbe za slučaj smrti određuje se prema
vrijednosti imovine ostavitelja umanjenoj za obveze/ prema vrijednosti dijela imovine koja je
predmet raspoložbe umanjenoj za obveze

kod općih punomoći bez ograničenja prava raspolaganja- vrijednost službene radnje određuje se
prema slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir aktivnu imovinu opunomoćitelja umanjenoj za obveze
-ako se punomoć odnosi samo na određeni posao- vrijednost radnje određuje se prema vrijednosti
posla
za određivanje vrijednosti drugih javobilježničkih službenih radnji- primjenjuje se ta odredba

prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe bez obzira na to što se ta vrijednost
promijenila tijekom poduzimanja službene radnje, ako ZJP nije drukčije određeno
kada se vrijednost promijeni zbog preinačenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva- kao
vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon
takve promjene
-ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesu- plaća se i pristojba za taj podnesak prema
promijenjenoj vrijednosti

kad stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu- javni bilježnik će joj
poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku od 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na
posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku
kad javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena
nedostatno- javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom da u roku od 15
dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu- te će ga upozoriti
na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku
=kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 30,00 kn neće se primjenjivati
te odredbe

kada pristojbu mora platiti osoba koja boravi ili ima sjedište u inozemstvu bez obzira da li je
hrvatski ili strani državljanin/ hrvatska ili strana pravna osoba, a pristojbu nije platila u času kada je
8
nastala obveza plaćanja pristojbe- javni bilježnik vodit će popis neplaćenih pristojbi i nakon završetka
službene radnje izdat će nalog za plaćanje pristojbi s time da rok za plaćanje ne može biti kraći od 30 ni
dulji od 90 dana

kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku- javni bilježnik će u daljnjem roku
od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave
Ministarstva financija na čijem je području prebivalište/ sjedište pristojbenog obveznika radi naplate
pristojbe prisilnim putem i naznačit će u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu
-javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku
kada pristojbeni obveznik nema prebivalište/ sjedište u RH- javni bilježnik će obavijest dostaviti
ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni
bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika
nakon što primi obavijest- ispostava će donijeti rješenje kojim će pristojbenom obvezniku narediti da
u roku od 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene
pristojbe
-ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu- pristupit će se prisilnoj naplati dužne
pristojbe i kaznene pristojbe
-pristojbe se naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građana
naplaćena pristojba i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna RH, a o
izvršenoj uplati obavijestiti će se javni bilježnik
kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila
plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije javnom bilježniku/ispostavi priložio potvrdu
o plaćanju- naplatit će se samo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od
100,00 kn

odredbe o prisilnoj naplati neće se primjenjivati ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima
ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kn

pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je
pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu
radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 30,00 kn
osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena ne može tražiti vraćanje
pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje

zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se javnom bilježniku kod kojeg je plaćena pristojba u roku od
90 dana od kada je pristojba pogrešno uplaćena/ od dana saznanja da radnja nije izvršena
vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka 1.g. od dana kada je pristojba bila plaćena

javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi
Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište/sjedište
osobe koja zahtijeva vraćanje
kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu- javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe
dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište
javnog bilježnika
rješenje o zahtjevu za vraćanje ispostave donosi ispostava i dostavlja ga javnom bilježniku
vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna RH

u postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba

nadzor nad primjenom propisa o javnobilježničkim pristojbama i nadzor nad naplatom

javnobilježničkih pristojbi obavlja Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija

novčanom kaznom od 1.000,00- 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne

naplaćuje i neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu
novčanom kaznom od 500,00-3.000,00 kn kaznit će se za prekršaj čelnik ili odgovorni službenik u
tijelu državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave/ u pravnim osobama koje imaju javne
ovlasti kada ne naplaćuju pristojbu utvrđenu ZJP
9
tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave/ pravne osobe koje imaju javne
ovlasti kada obavljaju službene radnje koje bi za njihovo područje obavljao javni bilježnik da je
započeo s radom- dužni su naplaćivati pristojbu u visini javnobilježničke pristojbe propisane ZJP i u
visini nagrade za rad i naknade troškova javnog bilježnika propisane javnobilježničkom tarifom
PRAVILNIK O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA JAVNIH BILJEŽNIKA U
OVRŠNOM POSTUPKU
utvrđuje se visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika:
1. u provođenju radnji u ovršnom postupku (članak 281. stavak 1. OZ-a)
2. za potvrdu – solemnizaciju: izjave o suglasnosti dužnika po pristanku dužnika radi
naplate tražbine vjerovnika na plaći/ drugim novčanim primanjima (članak 202. OZ-a)
3. izjave o suglasnosti dužnika radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljenom svih
računa kod banaka (zadužnica – članak 214. OZ-a)
4. izjave o suglasnosti radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi
zapljene svih njegovih računa kod banaka (bjanko zadužnica – članak 215. OZ-a)
te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika

javnom bilježniku u provođenju pojedinog ovršnog postupka za sve radnje u tom postupku
pripada jedna nagrada i određuje se prema vrijednosti zahtjeva
-kod određivanja vrijednosti zahtjeva troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir
samo ako su jedini predmet zahtjeva

javnom bilježniku, u provođenju pojedinoga ovršnog postupka, pripada pravo na naknadu nastalog i
predvidivog mu troška u punom iznosu, a trošak se određuje po Pravilniku o privremenoj
javnobilježničkoj tarifi

javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu nagradu i naknadu

troškova

ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti od javnog bilježnika postupanje po njegovom prijedlogu sve
dok ne podmiri javnobilježničku nagradu i troškove

za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, izdavanja rješenja o ovrsi na
temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i
dostavljanja rješenja strankama ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička
nagrada u jedinstvenom iznosu:

Iznad Do kuna Visina nagrade javnog bilježnika

0,00 1.000,00 60,00 kuna
1.000,00 3.000,00 80,00 kuna
3.000,00 6.000,00 160,00 kuna
6.000,00 9.000,00 250,00 kuna
9.000,00 12.000,00 330,00 kuna
12.000,00 15.000,00 400,00 kuna
-preko 15.000,00 kuna plaća se javnobilježnička nagrada u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku
iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.
-za izdavanje potvrde ovršnosti na rješenje javnom bilježniku pripada javnobilježnička nagrada u
iznosu od 30,00 kn

javnom bilježniku za potvrdu izjave o suglasnosti dužnika da se radi naplate tražbine vjerovnika
zaplijeni njegova plaća/ drugo stalno novčano primanje (članak 202.), izjave o suglasnosti dužnika
da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novac s tih
računa isplaćuje vjerovniku (zadužnica – članak 214.) i izjave o suglasnosti dužnika da se radi
naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da
se novac s tih računa isplaćuje vjerovniku (bjanko zadužnica – članak 215.), pripada
javnobilježnička nagrada u jedinstvenom iznosu:

10
Iznos do kojeg se izdaje solemnizirana privatna isprava iz članka 202., Visina javnobilježničke
214 i 215. OZ-a nagrade
0 – 75.000,00 kuna 100,00 kn
75.001,00 kn – 100.000,00 kn 125,00 kn
100.001,00 kn – 150.000,00 kn 150,00 kn
150.001,00 kn – 200.000,00 kn 175,00 kn
200.001,00 kn – 250.000,00 kn 200,00 kn
250.001,00 kn – 300.000,00 kn 225,00 kn
300.001,00 kn – 350.000,00 kn 250,00 kn
350.001,00 kn – 400.000.00 kn 300,00 kn
400.001,00 kn – 500.000,00 kn 350,00 kn
500.001,00 – 700.000,00 kn 400,00 kn
700.001,00 – 950.000,00 kn 450,00 kn
950.001,00 – pa nadalje 500,00 kn

javni bilježnik na te nagrade ima pravo zaračunati porez na dodanu vrijednost

PRAVILNIK O OSLOBAÐANJU OD SNAŠANJA TROŠKOVA PRUŽANJA

JAVNOBILJEŽNIČKIH USLUGA
uređuju se slučajevi oslobađanja troškova korisnika javnobilježničkih usluga, mimo članka 41.
Zakona o javnom bilježništvu
javni bilježnik može osloboditi stranku plaćanja javnobilježničke nagrade i troškova ako se radi
o: a) socijalno ugroženoj osobi
b) žrtvama domovinskog rata
c) invalidima domovinskog rata
=status osobe dokazuje se odgovarajućom dokumentacijom kao npr. potvrda Centra za socijalni rad i
skrb, socijalna iskaznica, iskaznica invalida rata, potvrda Uprave prihoda nadležne općine da se ne radi
o poreznom obvezniku, potvrda Ministarstva rada o nezaposlenosti, odrezak o primanju mirovine i sl.
na temelju ovog Pravilnika stranka ne može tražiti oslobađanje od plaćanja nagrade i troškova ako
se radi o slijedećim radnjama i poslovima:
1. poslovi i javnobilježničke radnje u svezi s trgovačkim društvima, ustanovama i zadrugama,
2. poslovi i javnobilježničke radnje kojima se stiče imovinska korist bilo u novcu, nekretninama,
pokretninama, vrijednosnim papirima i pravima,
3. pravni poslovi i javnobilježničke radnje za koje nije neophodno sudjelovanje javnog
bilježnika da bi se ostvarilo pravo s istim pravnim posljedicama

PRAVILNIK O VISINI NAGRADE I NAKNADE TROŠKOVA JAVNOG BILJEŽNIKA KAO

POVJERENIKA SUDA U OSTAVINSKOM POSTUPKU
utvrđuje se visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika sudske vlasti u
provođenju radnji u ostavinskom postupku, te način njihova obračuna i naplate od strane javnog
bilježnika

javnom bilježniku u provođenju pojedinog ostavinskog postupka, u pravilu, za sve radnje u tom
postupku pripada 1 nagrada i određuje se prema vrijednosti ostavine
-vrijednost ostavine, radi određivanja nagrade, određuje se po slobodnoj ocjeni, na temelju izjava nas-
ljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli
-po potrebi, javni bilježnik može, po odredbama o procjeni ostavine radi razreza poreza na nasljedstvo,
odrediti obavljanje procjene putem vještaka na trošak nasljednika

11
-vrijednost čiste ostavine radi naplate nagrade utvrđuje se prema vrijednosti koju ostavina ima u
vrijeme procjene
-za utvrđivanje vrijednosti udjela i dionica u trgovačkim društvima uzima se njihova nominalna
vrijednost
-prigodom utvrđivanja vrijednosti čiste ostavine radi određivanja nagrade, odbit će se ostaviteljevi
dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine i drugi
troškovi

za pojedine radnje u ostavinskom postupku javni bilježnik ima pravo i na posebnu nagradu, samo
u slučajevima određenim u daljnjim odredbama ovog Pravilnika

ako javni bilježnik rješenjem odluči da se ne provodi ostavinska rasprava jer umrli nije ostavio
ostavinu, za obavljanje radnje u tom ostavinskom predmetu ne pripada mu nikakva nagrada

javnom bilježniku, u provođenju pojedinog ostavinskog postupka, pripada pravo na naknadu nastalog
i predvidivog mu troška u punom iznosu, a trošak se određuje po pravilima važeće javnobilježničke
tarife o trošku, ako odredbama ovog Pravilnika nije drugačije određeno
-radi nadoknađivanja troškova u ostavinskom postupku troškom se ne smatra utrošak papira i drugog
uredskog materijala radi izrade i umnožavanja dovoljnog broja primjeraka zapisnika, rješenja i
drugih isprava u ostavinskom spisu radi uručivanja nasljednicima, dostave spisa sudu i zadržava-
nja prijepisa spisa u javnobilježničkom arhivu

javni bilježnik neposredno od nasljednika, tijekom ostavinskog postupka, naplaćuje pripadajuću mu

nagradu i naknadu troškova
o obračunatim i naplaćenim nagradama i troškovima, kao i o možebitno naplaćenom predujmu
ovih naknada, bez obzira jesu li isti u ostavinskom spisu zabilježeni na pojedinoj ispravi, javni bilježnik
će u spisu voditi i poseban obračunski list kojem će kronološki bilježiti činjenice izvršenih mu uplata
po pojedinom nasljedniku te plaćenih mu nagrada i naknada troškova, a po obavljenim radnjama
obračunski list će zaključiti potvrđujući jesu li mu u cijelosti podmireni nagrada i troškovi

za radnje javnog bilježnika oko pozivanja nasljednika na ročište za raspravu, za provođenje
ostavinske rasprave te donošenja i otpravka rješenja o nasljeđivanju, kao i za druge radnje za koje
ovim Pravilnikom nije određena posebna nagrada, javnom bilježniku pripada nagrada u neto
iznosu prema vrijednosti ostavine, i to:
iznad kuna do kuna kuna
0 1.000,00 30,00
1.000,00 2.500,00 50,00
2.500,00 25.000,00 90,00
25.000,00 35.000,00 150,00
35.000,00 60.000,00 200,00
-ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 60.000,00 kuna, pored iznosa nagrade od 200,00 kuna, plaća se
još i po 100,00 kuna za svakih započetih 10.000,00 kuna vrijednosti ostavine, ali ne više od 2.500,00
kuna
-ako nastupe uvjeti za prekid postupka za do tada obavljene javnobilježničke radnje, javnom bilježniku
pripada nagrada od 50% navedene nagrade i naknada svih do tada nastalih troškova postupka
-ako se po okončanju prekida ostavinskog postupka ponovno povjeri javnom bilježniku dovršenje
ostavinskog postupka, pripada mu nagrada do punog iznosa nagrade i nastali troškovi
-za dopunsko rješenje o naknadno utvrđenoj ostavini nagrada se plaća prema naknadno utvrđenoj
vrijednosti tog dijela ostavine
-za legat plaća se nagrada prema vrijednosti legata

ako javni bilježnik provodi pojedine radnje popisa i pečaćenja ostaviteljeve imovine u pokrenutom
ostavinskom postupku ili provodi prethodne radnje u povjerenom mu poslu prije pokretanja
ostavinskog postupka, ima pravo i na posebnu nagradu u visini 75% navedene nagrade
-u svakom slučaju, bez obzira na broj obavljenih pojedinih radnji, visina posebne nagrade ne može
prijeći iznos koji javnom bilježniku pripada po odredbi o nagradi

12
ako javni bilježnik prima na polog ostaviteljeve stvari, isprave, novac, dragocjenosti i
vrijednosne papire, visina posebne nagrade se određuje prema pravilima važeće javnobilježničke
tarife o osnivanju javnobilježničkog pologa

ako javni bilježnik, zbog ponašanja stranaka ili njihovih opunomoćenika, nije mogao obaviti
pojedinu radnju iz povjerenoga mu posla, pripada mu 50% nagrade predviđene za tu radnju

kada javni bilježnik zbog obavljanja radnji izbiva iz ureda ili radnju obavlja izvan radnog
vremena, visina posebne nagrade se određuje prema pravilima važeće javnobilježničke tarife o
dodatnoj nagradi zbog izbivanja iz ureda i za radnje izvan radnog vremena

13