m jesto obuhvaća i oko stotinu naslo­
va objavljenih u planinarskoj publici­
Bilješke o
autorima
JURAJ BALDANI rođen je 1929. u Zre-
njaninu, diplom irao na Filozofskom fa­
k u ltetu u Zagrebu povijest um jetno­
sti. Danas d jeluje kao ured n ik i novi­
n ar n a Radio-televiziji Zagreb, te kao
poznati likovni k ritičar. D obar pozna­
valac podravskih likovnih um jetnika,
a osobito stvaralaštva K rste Hegedu-
šića. Od 1953. godine do danas objavio
je nekoliko zbirki p jesam a i novela,
čitav niz zapaženih stu d ija i dram a, su­
rađ u ju ći u gotovo svim našim listovi­
m a i časopisim a, te n a ra d iju i televi­
ziji. Objavio više od tisuću i petsto tin a
likovnih kritik a. D obitnik je niza novi­
n arskih, književnih i tu rističk ih nagra­
da.
VLADIMIR BLAŠKOVIC rođen je 1901.
u Karlovcu, m atu rirao u Koprivnici,
diplom irao na Filozofskom fak u ltetu u
Zagrebu. Prvi je doktor ekonom ske
geografije u našoj zem lji. Izm eđu dva
ra ta bio gim nazijski profesor u raznim
m jestim a, a ponajviše u Koprivnici,
gdje je bio i glavni urednik »Podrav­
skog glasnika« (1923.) i »Podravskih
novina« (1930.) te član uredništva i te­
hnički u red n ik spom enutih novina od
1938. do 1940. godine. Aktivni sudionik
NOP-a od 1941., a 1943. bio u ustaškom
zatvoru. Od 1951. do 1971. bio profesor
ekonom ske geografije i turizm a na
E konom skom fakultetu u Zagrebu. U
svojem prebogatom znanstvenom i pu­
blicistikom ra^u objavio je desetak za­
paženih knjiga, zatim oko 200 rasprava
i studija, Oko 600 leksički obrađenih
enciklopedijskih naslova i više stotina
članaka iz raznih po d ru čja u m jetnosti,
k u ltu re i društvenog života. Posebno
stici. V rstan poznavalac i zaljubljenik
u Podravinu o kojoj je vrlo m nogo pi­
sao.
MIRA DIMITRIJEVIĆ-KOLAR rođena
je 1933. u K oprivnici, diplom irala n aj­
prije 1958. arheologiju, a zatim 1965.
i povijest na Filozofskom fak u ltetu u
Zagrebu. R adila u arhivim a Zagreba, a
danas je znanstveni asistent u In stitu ­
tu za h isto riju radničkog p o k reta H r­
vatske u Zagrebu. K njiga »Radni slo­
jevi Zagreba od 1918. do 1931.«, izdana
1973., dobila je nagradu grada Zagreba.
N jenih trid esetak zapaženih znanstve­
nih radova vezano je uz socijalnu po­
vijest radničke klase u H rvatskoj. Su­
radnica je b ro jn ih časopisa i zbornika,
a ponajviše objavljuje u »Časopisu za
suvrem enu povijest« i »Zborniku Hi­
storijskog in stitu ta Slavonije«. V rstan
poznavalac razvoja radničkog i kom u­
nističkog p o k reta u Podravini. P rip re­
m ila je za ob ran u doktorsku disertaci­
ju »Položaj i s tru k tu ra radničke klase
sjeverne H rvatske od 1929. do 1939.«
ANTE DOBRILA rođen je 1919. u Ti-
n jan u (Istra), istak n u ti revolucionar,
sudionik p re d ratn o g kom unističkog
pokreta, ra tn i i po slijeratn i rukovodi­
lac. Njegova djelatn o st kao organizato­
ra u stan k a i ratn o g kom andanta uveli­
ke je vezana upravo uz Bilo-goru, Kal­
nik i Podravinu. M eđu ostalim , bio je
i kom andant grada K oprivnice u doba
njenog prvog oslobođenja 1943. godi­
ne. S po d ru čja povijesti revolucionar­
nog p o k reta i NOP-a u našem k ra ju i
Is tri objavio je nekoliko zapaženih čla­
naka, a završio je i opširni rukopis o
kom pletnoj povijesti ovih zbivanja u
Podravini (čeka na objavljivanje).
MIROSLAV DOLENEC-DRAVSKI ro
đen je 1937. u Drenovici Podravskoj, ži­
vio u Severovcu, Medvedički, V irju,
Koprivnici i sada u Zagrebu. Istak n u ­
ti h u m o rist i satiričar, kajkavski p jes­
nik, pisac kom edija i skupljač n aro d ­
nog pripovjedačkog blaga Podravine.
Dosad je objavio nekoliko desetaka
225
stu d ija i članaka o podravskom lite ra r­
nom narodnom stv aralaštvu i običaji­
ma, zatim o istak n u tim književnicim a
i drugim tem am a. Objavio nekoliko
zbirki aforizam a, uglavnom tiskanim u
Koprivnici, gdje je bio i suradnik »Gla­
sa Podravine«.
DRAGUTIN FELETAR rođen je 1941.
u Velikom Otoku, diplom irao zem ljo­
pis na P rirodoslovno-m atem atskom fa­
k u ltetu u Zagrebu. A utor je petn aestak
knjiga povijesne publicistike s p odru­
čja M eđim urja i Podravine, m eđu ko­
jim a je najzapaženija m onografija
»Podravina« izdana u K oprivnici 1973.
godine. A utor vise od sto tin u članaka
i radova iz povijesti Podravine i Me­
đ im u rja objavljenih u »Glasu Podravi­
ne«, »Podravki«, »M eđim urju« i nekim
zagrebačkim časopisim a. Bio 1970. u re­
dnik »Glasa Podravine«, a danas radi
kao novinar u tvorničkom listu »Po­
dravka«. Objavio dvije zbirke kajkav­
skih pjesam a.
JOSIP FLUKSI rođen je 1945. godine
u M iklinovcu, diplom irao na Akadem i­
ji likovnih u m jetn o sti u Zagrebu, te
bio u m ajsto rsk o j radionici V anje Ra-
dauša. Dosad dao niz vrijednih ostva­
re n ja u k ip arstv u Podravine, koja su
iskonski vezana za ovaj kraj i ovdaš­
njeg čovjeka. Među ostalim , izradio bi­
stu Ive M arinkovića u Koprivnici i
ulazna v rata pivnice »Kraluš«, a publi­
ci se vrlo u spješno predstavio prvom
sam ostalnom izložbom u »Podravki«
1975. godine. Radi kao kustos u Mu­
zeju grada Koprivnice.
PAVLE GA2I rođen je 1927. godine u
H lebinam a, sudionik NOP-a, diplom i­
rao na P oljoprivredno-šum arskom fa­
k u ltetu u Zagrebu. Od 1957. godine ge­
neralni je d irek to r »Podravke« u Ko­
privnici, obavljao je niz odgovornih p ri­
vrednih i političkih funkcija, m eđu ko­
jim a je bio i član P redsjedništva CK
SKJ. Jed an od najzapaženijih k re ato ­
ra privrednog i društvenog života Po­
dravine, s čime u vezi je objavio niz
zapaženih članaka i govora.
FRANJO HORVATIĆ rođen je 1936. go­
dine u N ovigradu Podravskom , diplo­
226
m irao povijest n a Filozofskom fakul­
tetu u Zagrebu, danas je d irek to r Mu­
zeja grada Koprivnice. Objavio niz za­
paženih članaka iz povijesti našeg k ra­
ja u »Glasu Podravine« i na Radio-Ko-
privnici, a i k o a u to r je rad a »Osvrt na
h isto rijsk a zbivanja«. O bavlja razne od­
govorne društvene dužnosti u općini.
IVAN IVANČAN rođen je 1927. u Mol-
vam a, diplom irao na Prehram beno-te-
hnološkom , a zatim i na Filozofskom
fakultetu u Zagröbu, gdje je i doktori­
rao iz etnologije. V išegodišnji suradnik
In stitu ta za naro d n u u m jetn o st u Za­
grebu, objavio je na desetke vrlo zapa­
ženih radova i stu d ija o našem prebo­
gatom narodnom folklornom i m uziko­
loškom blagu, napose iz Podravine. Je­
dan od n ajv rsn ijih jugoslavenskih fol­
klornih koreografa i pedagoga. Sada
radi kao u m jetnički d irek to r »Lada« u
Zagrebu.
BOŽICA JELUŠIĆ rođena je 1951. go­
dine u Pitom ači, diplom irala hrvatski
i engleski jezik n a Pedagoškoj akade­
m iji u Čakovcu, radi kao nastavnik u
H lebinam a. U novinam a, časopisim a i
zbornicim a objavila niz pjesam a. Za
zbirku p jesam a »Riječ kao lijepo sta­
blo« (izdanje »Zrinski« Čakovec, 1973.)
dobila je nagradu »Sedam sek retara
SKOJ-a«. Član je D ruštva književnika
H rvatske. Prošle godine izdala i drugu
zbirku p jesam a pod naslovom »Golu­
bica i pepeo« (In te rg ra f Zagreb).
MIRJANA JELEN, u m jetničko prezi­
me za M irjanu H egedušić (kćer K rste
H egedušića), ro đ en a je 1941. godine u
Zagrebu. Prve p jesm e objavila je još
1954. godine u »Borbi« i »Vjesniku u
srijedu«,^ a zatim u raznim časopisim a
(ponajviše u »Forum u«, »Republici«,
»Dometima«, »Savrem eniku«), Godine
1966. izdala je i zbirku p jesam a pod
naslovom »Rijeka«. S tu d ira na Filozof­
skom fak u ltetu u Zagrebu.
FRAN KONCELAK rođen je 1912. go­
dine u D rnju, um irovljenik. K ajkavske
pjesm e, koje su tem atikom i leksikom
vezane uz Podravca i njegov govor, ob­
javljivao je u raznim časopisim a i zbor­
nicim a, a ponajviše u »Glasu Podravi­
ne« i »Kaju«. U vršten u nekoliko anto­
logija kajkavskog pjesništva. Godine
1959. tiskao je i sam ostalnu zbirku kaj­
kavskih p jesam a pod naslovom »Pje­
sme«.
MILAN KRMPOTIĆ rođen je 1913. go­
dine u O'kučanima, a od d jetin jstv a ži­
vi u K oprivnici, gdje je završio i gim ­
naziju. S tu d irao na M edicinskom fa­
ku ltetu u Zagrebu, a danas radi u Me­
dicinskom ce n tru u K oprivnici. Obja­
vio je nekoliko desetaka kajkavskih
p jesam a u raznim listovim a i časopisi­
ma, te n a radiju. Č etrdesetak pjesam a
mu je uglazbljeno. Dosad je objavio tri
Zbirke kajkavskih pjesam a: »Lubleni
moj kraj« (1967.), »Najlepše reči«
(1969.) i »Živlenje i senje« (1975.).
PAVAO KURTEK rođen je 1912. godi­
ne, diplom irao zem ljopis na Prirodo-
slovno-m atem atskom fakultetu u Za­
grebu, gdje je m agistrirao i doktorirao.
Bio više godina pro feso r u Ludbregu,
te je v rstan poznavalac Podravine (na­
slov d oktorske d isertacije m u je »Gor­
n ja h rv atsk a Podravina«), Sada radi
kao redovni p ro feso r F akulteta za vanj­
sku trgovinu u Zagrebu. Objavio je ne­
koliko d esetak a znanstvenih i stručnih
radova u raznim časopisim a, knjigam a
i zbornicim a, od kojih je dobar dio ve­
zan upravo za Podravinu. A utor je b ro j­
nih knjiga i školskih udžbenika, te član
raznih znanstvenih i drugih kolegijal­
nih tijela.
B 02E N A LOBOREC rođena je 1926.
godine u Koprivnici, sudionik NOP-a,
danas n astavnik hrvatskog jezika u
K oprivnici. Svojim p jesm am a i proz­
nim radovim a, koji su vezani uz P odra­
vinu i Podravca, uvelike zadužila našu
ku ltu ru . Dosad je objavljivala u raznim
časopisim a i listovim a u Zagrebu i Ko­
privnici. U izdanju »Kaja« tiskana joj
je 1970. godine zb irk a p jesam a »Ćez
m ene lju d i idu«, a u izdanju »Mlado­
sti« 1973. godine zapažena zbirka p ri­
povijesti za djecu »Četiri dječaka i je­
dan pas« (koja je doživjela i drugo iz­
danje i po kojoj je snim ljena i televi­
zijska serija za djecu).
IVAN PAPRIKA-JANKO rođen je 1913.
godine u K oprivnici, danas živi kao
književni prevodilac u Zagrebu. S urad­
nik m eđuratnih koprivničkih novina,
član tadanjeg naprednog kom unistič­
kog po k reta i sudionik NOP-a. Bio prvi
urednik poslijeratnog »Glasa Podravi­
ne«. Objavio niz zapaženih članaka o
povijesti i životu Podravaca, te obav­
ljao razne odgovorne društvene funk­
cije.
BOŽIDAR PAVLEŠ rođen je 1930. go­
dine u Zagrebu, gim naziju završio u
Koprivnici, a Filozofski fak u ltet (slavi­
stička grupa) u Zagrebu. Sada radi kao
pro feso r u K oprivnici. Objavio niz za­
paženih pjesam a, novela, kao i stru č ­
nih radova s p o d ru čja književnosti i
jezika. N ajviše je objavljivao u »Glasu
Podravine«, »Zagorskom kalendaru«,
»Republici«, »Jeziku«, »Traženjim a« i
drugim listovim a i časopisim a. Dobio
književne nagrade za svoj rad, član je
Saveza pisaca am atera Jugoslavije.
JOVO ROJĆEVIĆ rođen je 1940. godi­
ne u Vlaislavu, gim naziju završio u
K oprivnici, stu d en t Pravnog fak u lteta
u Zagrebu. Bio višegodišnji ured n ik
»Glasa Podravine«, a sada radi kao ru ­
kovodilac Službe in fo rm iran ja »Podrav­
ke«. Objavio više tisuća članaka o te­
kućem životu Podravine u spom enutim
lokalnim listovim a, te u »Vjesniku«, u
ostalim izdanjim a ove kuće, u Tanjugu
i drugim zagrebačkim i beogradskim
novinam a i časopisim a. Tiskao i neko­
liko zapaženih feljtona o revolucionar­
noj prošlosti Podravine. Obavljao niz
odgovornih društvenih dužnosti.
ANTE ŠONJE rođen je 1917. u Novalji
na otoku Pagu, diplom irao i doktorirao
na Filozofskom fak u ltetu u Zagrebu
(sroecijalnost m u je povijest u m jetn o ­
sti s klasičnom arheologijom ). Od 1943.
eto dine d irek to r je Zavičajnog m uzeja
P oreštine u Poreču. Jedan od naših
n ajistak n u tijih arheologa i istraživača
sta re Istre i drugih krajeva. Sudjelo­
vao na b ro jn im stručnim sim pozijim a,
te napisao nekoliko znanstvenih knjiga
sa svojeg područja. A utor je niza znan­
stvenih priloga u časopisim a, zbornioi-
m a i knjigam a koje tre tira ju sta ru po­
227
 vijest H rvatske. Poznavalac arheološ­ Ludbregu, gdje je i um irovljena. Već
kih lo k aliteta i nalaza đurđevačke Pod­ nekoliko desetljeća bavi se skuplja­
ravine, budući da je za ovaj kraj i in ­ njem povijesne građe o L udbregu i
tim n o vezan (supruga m u je iz Kali- okolici, te je s tim u vezi objavila i se­
novca). riju zapaženih feljtona pod naslovom
»Crtice iz prošlosti Ludbrega«, koji su
JOSIP TURKOVIć rođen je 1936. godi­ tokom 1967. i 1968. godine em itirani na
ne u Đ urđevcu, u čiteljsku školu zavr­ Radio-Ludbregu. U časopisu »Kaj« broj
šio u Križevcim a, a Pedagošku akade­ 3—4 1970. godine objavila zapažen pri­
m iju u Zagrebu. Bio nastavnik u Le- log o ludbreškoj Podravini i Ludbregu.
gradu i V irju, a sada živi kao sam ostal­ Veliki broj radova nalazi joj se u ru ­
ni slik ar u V irju. Prvi p u t je izlagao kopisu.
1954. godine u Križevcim a, a o tad a je
p rired io gotovo 40 sam ostalnih izložbi
u raznim m jestim a Jugoslavije, SR
N jem ačke i Italije, te sudjelovao na ne­
koliko d esetak a skupnih nastupa. Član
je H rvatskog d ru štv a likovnih u m jetn i­
ka. Vrlo je aktivan kao ilu stra to r k n ji­
ga, izrađivač suvenira, grafički dizajner
i k u ltu rn i an im ato r. Zapažene uspjehe
ostvario je u p rik u p ljan ju i spašavanju
narodnog etnografskog blaga Podravi­
ne, u vezi s čim e je p riredio nekoliko
izložbi i napisao nekoliko zapaženih
članaka.

MIROSLAV VAUPOTIć rođen je 1925.

godine u P etrovaradinu, Filozofski fa­
k u ltet završio u Zagrebu, gdje je i dok­
to rirao . Poznati hrv atski književni pov­
jesničar, k ritič a r i publicist. Radi kao
p ro feso r na Filozofskom fa k u lte tu u
Zagrebu. Dosad je objavio nekoliko za­
paženih knjiga o povijesti naše k n ji­
ževnosti, a od 1948. godine do danas
objavio je više od tisuću i dvije sto ­
tine članaka, eseja, studija, feljtona,
p u topisa, polem ika, leksikografskih
članaka i prijevoda. Uže p o d ru č je n je­
govih izučavanja jeste hrv atsk a k n ji­
ževnost XX sto ljeća, posebice proza i
kritik a, te povijest naših književnih ča­
sopisa, iako je pisao i o b ro jn im d ru ­
gim tem am a (p rim jerice o srpskoj, slo­
venskoj, slovačkoj, češkoj, angloam e­
ričkoj i drugim književnostim a). Do­
b a r poznavalac stvaralaštva podrav­
skih sp isatelja, jer je za naš kraj i in­
tim no vezan (supruga m u je iz Pete-
ranca).

MARIJA WINTER rođena je 1912. go­

dine u Ludbregu, u čiteljsku školu za­
vršila ,u S arajevu, a gotovo svoj cijeli
rad n i vijek provela kao učiteljica u

228