4.NPP Masinstvo 2022 23 Compressed

INTERNACIONALNI UNIVERZITET
TRAVNIK U TRAVNIKU
FAKULTET POLITEHNIČKIH
NAUKA TRAVNIK
Odsjek: MAŠINSTVO
NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za I ciklus studija
- MOTORI I VOZILA -
- MAŠINSKE KONSTRUKCIJE -
- ENERGETIKA -
- PROIZVODNO MAŠINSTVO –
- ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI
ENERGIJE -
Akademska godina 2022/2023
Travnik, 2022.
Model: 3+2
Smjer: MOTORI I VOZILA
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
1. Matematika 1 3+2 6
2. Statika 3+2 6
3. Materijali 1 3+2 6
4. Informatika 3+2 6
5. Osnove elektrotehnike 3+2 6
Ukupno ECTS I semestar 30
II semestar
6. Fizika 3+2 6
8. Mašinski elementi I 3+2 6
10. Tehnička dokumentacija i CAD 3+2 6
Ukupno ECTS II semestar 30
Ukupno ECTS I godina 60
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
11. Kinematika 3+2 6
12. Inžinjerska termodinamika 3+2 6
13. Mašinski elementi II 3+2 6
14. Programiranje i programsko inžinjerstvo 3+2 6
15. Engleski jezik 3+2 6
Ukupno ECTS III semestar 30
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
17. Mehanika fluida 3+2 6
18. Otpornost materijala 3+2 6
19. Numeričke metode u inžinjerstvu 3+2 6
20. Prenos toplote i mase 3+2 6
Ukupno ECTS IV semestar 30
Ukupno ECTS II godina 60
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Motori sus 3+2 8
22. Dinamika motora sus 3+2 8
23. Sistemi za dobavu goriva kod motora 3+2 7
24. IZBORNI PREDMET 1 3+2 7
Ukupno ECTS V semestar 30
VI semestar
25. Osnove dinamike vozila 3+2 8
27. STRUČNA PRAKSA 6
28. ZAVRŠNI RAD 10
Ukupno ECTS VI semestar 30
Ukupno ECTS III godina 60
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Osnove mjerenja i obrade podataka 3+2 7
2. Motorna vozila 3+2 7
3. Ekologija i saobraćaj 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Propulzivni motori 3+2 6
2. Alternativna goriva 3+2 6
3. Oprema motora 3+2 6
Model: 4+1
Smjer: MOTORI I VOZILA
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Motori sus 3+2 8
22. Dinamika motora sus 3+2 8
23. Sistemi za dobavu goriva kod motora 3+2 7
VI semestar
25. Osnove dinamike vozila 3+2 8
26. Alternativna goriva 3+2 6
27. Ispitivanje i eksploatacija vozila 3+2 8
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
VII semestar
29. Ispitivanje i eksploatacija motora 3+2 7
30. Motorna vozila 3+2 7
31. Konstrukcije motora 3+2 8
32. Pogonske materije 3+2 8
Ukupno ECTS VII semestar 30
VIII semestar
33. Propulzivni motori 3+2 6
34. Oprema motora 3+2 6
36. ZAVRŠNI RAD 10
Ukupno ECTS VIII semestar 30
Ukupno ECTS IV godina 60
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Razvoj proizvoda 3+2 7
2. Transportna sredstva i uređaji 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Metoda konačnih elemenata 3+2 8
2. Logistički menadžment 3+2 8
3. Digitalni upravljački sistemi 3+2 8
Izborni predmet 3
1. Inžinjerska ekonomika 3+2 8
2. Modeliranje i simulacija sistema 3+2 8
3. Osnove mehatronike 3+2 8
Model: 3+2
Smjer: MAŠINSKE KONSTRUKCIJE
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
1. Matematika I 3+2 6
2. Statika 3+2 6
3. Materijali I 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
7. Matematika II 3+2 6
9. Materijali II 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
29. Pneumatika i hidraulika 3+2 8
30. Metode ispitivanja konstrukcije 3+2 8
31. Metodika konstruisanja 3+2 7
VI semestar
33. Prenosnici snage i kretanja 3+2 8
36. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
2. Optimizacija mašinskih konstrukcija 3+2 7
3. Mehanizmi 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Tehnologično oblikovanje 3+2 6
3. Industrijski dizajn 3+2 6
Model: 4+1
Smjer: MAŠINSKE KONSTRUKCIJE
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
22. Metode ispitivanja konstrukcije 3+2 8
VI semestar
25. Prenosnici snage i kretanja 3+2 8
26. Mehanizmi 3+2 6
27. Projektovanje pomoću računara 3+2 8
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
VII semestar
29. Optimizacija mašinskih konstrukcija 3+2 7
30. Tehnologično oblikovanje 3+2 7
31. Konnstrukcije motora 3+2 8
32. Konstrukcija alata 3+2 8
VIII semestar
36. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Termička obrada 3+2 7
3. Zavarivanje i srodni postupci 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Oblikovanje i proračun zavarenih konstrukcija 3+2 8
2. Uvod u konstrukciju vozila 3+2 8
4. Mobilne telekomunikacije 3+2 8
Izborni predmet 3
Model: 3+2
Smjer: ENERGETIKA
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Osnove energetike 3+2 8
22. Kotlovi i peći 3+2 8
23. Toplotni aparati 3+2 7
VI semestar
25. Energetsko procesna mjerenja 3+2 8
28. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Termoenergetska postrojenja 3+2 7
2. Uvod u toplotne turbomašine 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Pumpe, kompresori i ventilatori 3+2 6
2. Hidroenergetska postrojenja 3+2 6
3. Obnovljivi izvori energije 3+2 6
4. Energetska efikasnost 3+2 6
Model: 4+1
Smjer: ENERGETIKA
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Osnove energetike 3+2 8
22. Kotlovi i peći 3+2 8
23. Toplotni aparati 3+2 7
VI semestar
25. Energetsko procesna mjerenja 3+2 8
26. Pumpe, kompresori i ventilatori 3+2 6
27. Automatska regulacija 3+2 8
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
VII semestar
30. Uvod u toplotne turbomašine 3+2 7
31. Uvod u energetske tehnologije 3+2 8
32. Termofluidna i okolinska mjerenja 3+2 8
VIII semestar
34. Hidroenergetska postrojenja 3+2 6
36. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Hidromašine 3+2 7
3. Projektovanje hidroenergetskih postrojenja 3+2 7
4. Terotehnologija 3+2 7
Izborni predmet 2
2. Metoda konačnih elemenata 3+2 8
3. Projektovanje termoenergetskih postrojenja 3+2 8
Izborni predmet 3
Model: 3+2
Smjer: PROIZVODNO MAŠINSTVO
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Tehnologija obrade rezanjem I 3+2 8
23. Tehnologija plastičnosti I 3+2 7
VI semestar
25. Automatizirani i robotizirani tehnološki procesi 3+2 8
28. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Mašine za obradu rezanjem 3+2 7
2. Zavarivanje i termička obrada 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Montažni sistemi 3+2 6
3. Kontrola procesa i kvaliteta 3+2 6
Model: 4+1
Smjer: PROIZVODNO MAŠINSTVO
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Tehnologija obrade rezanjem I 3+2 8
23. Tehnologija plastičnosti I 3+2 7
VI semestar
25. Automatizirani i robotizirani tehnološki procesi 3+2 8
26. Tehnike spajanja I 3+2 6
27. Proizvodna mjerna tehnika 3+2 8
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
VII semestar
29. Mašine za obradu rezanjem 3+2 7
30. Zavarivanje i termička obrada 3+2 7
31. Tehnologija plastičnosti II 3+2 8
32. Proizvodni sistemi 3+2 8
VIII semestar
33. Tehnike spajanja II 3+2 6
34. Montažni sistemi 3+2 6
36. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
1. Razvoj proizvoda 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Konstrukcija alata 3+2 8
Izborni predmet 3
Model: 3+2
Smjer: ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Uvod u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost 3+2 8
22. Utvrđivanje stanja: energetski audit i analiza 3+2 8
23. Gospodarenje energijom: sistem upravljanja energijom 3+2 7
VI semestar
25. Brza izrada prototipa 3+2 7
28. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
2. Industrijska kogeneracija 3+2 7
3. Napredne mreže 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Energetski sistemi u industriji 3+2 7
2. KGH sistemi 3+2 7
3. Solarni toplovodni sistemi 3+2 7
Model: 4+1
Smjer: ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
I semestar
2. Statika 3+2 6
II semestar
6. Fizika 3+2 6
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
III semestar
IV semestar
16. Dinamika 3+2 6
Redni Broj sati
Predmet ECTS
broj P+V
V semestar
21. Uvod u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost 3+2 8
22. Utvrđivanje stanja: energetski audit i analiza 3+2 8
23. Gospodarenje energijom: sistem upravljanja energijom 3+2 7
VI semestar
25. Brza izrada prototipa 3+2 8
26. Gospodarenje električnom energijom 3+2 7
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
VII semestar
29. Zakonodavni okvir i politika eneretske efikasnosti 3+2 7
30. Solarne elektrane 3+2 7
31. Vjetroelektrane 3+2 8
32. Integracija obnovljivih izvora energije u energetske sustave 3+2 8
VIII semestar
33. Zaštita okoliša 3+2 7
36. ZAVRŠNI RAD 10
Redni Broj sati

Predmet ECTS
broj P+V
Izborni predmet 1
2. Industrijska kogeneracija 3+2 7
3. Napredne mreže 3+2 7
Izborni predmet 2
1. Energetski sistemi u industriji 3+2 7
2. KGH sistemi 3+2 7
3. Solarni toplovodni sistemi 3+2 7
Izborni predmet 3
1. Sistemi pohrane energije 3+2 8
3. Biomasa u energetskim transformacijama 3+2 8
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: ENERGETIKA
3+2
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka – Odsjek Mašinstvo
Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
OBAVEZAN Kod I 3-68 ECTS krediti 6
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
Nastavne nedjelje 15 Nastavni časovi
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Studentima objasniti kako bi razumjeli i naučili pojam, značaj i ulogu poslovne informatike. Cilj je da
Cilj predmeta studenti shvate funkciju poslovne informatike koja ima temeljnu zadaću da prikuplja, sortira i sređuje
poslovne informacije koji su osnov uspješne menadžerske funkcije.
Ovladavanje osnovama upotrebe računara, s naglaskom na inženjerski pristup. Mogućnost primjene stečenih
Ishod učenja znanja u ostalim, stručnim, kolegijima. Osnove korištenja nekog savremenog programskog jezika za
rješavanje jednostavnijih inženjerskih problema.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
organizacije/izvođenja Vježbe
nastave Diskusije
Seminarski rad – izrada i odbrana
Elementi praćenja i
Učešće u ocjeni (%): Opterećenje u ECTS
provjeravanja
I parcijalni test 15% 0,9
II parcijalni test 15% 0,9
Završni rad 30% 1,8
Seminarski rad 20% 1,2
Prezentacija seminarskog rada 20% 1,2
Način vrednovanja Prisustvo na predavanjima 10% 0,6
rada studenta sa Prisutstvo na vježbama 10% 0,6
strukturom ocjene Aktivnost na predavanjima 5% 0,3
Aktivnost na vježbama 5% 0,3
Ukupno 100% 6
Bodovanje i postotci:
Predmet ukupno nosi 100 obrazovnih bodova i to 70 obrazovnih bodova nose predispitne aktivnost, a 30
obrazovnih bodova nosi završni test. Najmanje potrebno prihvaćeno znanje, vještine i kompetencije studenta
za prolazak na predmetu je 55%.
Uslovi za realizaciju
Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
nastave
1. Informacione tehnologije. Računari i njihova primjena. Budući trendovi. Predstavljanje podataka i
programa u računaru.
2. Binarni i heksadecimalni brojni sistem.
3. Digitalizacija podataka.
Osnovne tematske 4. Računarski hardver. Ulazne jedinice. Izlazne jedinice.
jedinice 5. Vrste softvera. Operativni sistemi. Aplikacijski softver.
6. Baze podataka.
7. Računarske mreže i Internet.
8. Sigurnost informacionih sistema.
9. Rješavanje problema uz podršku računara.
10. Programski jezici. Metodika programiranja.
11. Algoritmi i dijagrami toka.
12. Strukturirano i objektno orijentirano programiranje.
13. Klase i objekti. Tipovi podataka. Operatori i izrazi. Kontrola toka programa.
14. Rad s nizovima. Funkcije i potprogrami.
15. Kreiranje korisničkih interfejsa.
Osnovna literatura :
1. Jurić Ž. (2003,) Informatika 1-3, Sarajevo Publishing
Dodatna literatura :
Literatura 1. Lagumdžija Z. (1999), Informatika, Ekonomski fakultet Sarajevo
2. Računarski časopisi: Info (Sarajevo), Bug (Zagreb), PC Chip (Zagreb), Vidi (Zagreb),.
3. Materijali s predavanja i vježbi
4. Preporučeni internet izvori

Predmet MAŠINSKI ELEMENTI I
Godina I Status
Semestar II predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Upoznavanje sa općim principima konstruisanja mašinskih elemenata. Upoznavanje sa osnovnim mašinskim
Cilj predmeta elementima za ostvarivanje nerazdvojivih i razdvojivih veza i navojnih spojeva. Razumijevanje načina
njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje znanja potrebnih za samostalnu izradu projektnih zadataka.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mašinske elemente, njihovu
Ishod učenja
funkciju, ulogu, vrste spojeva.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje sa nastavnim predmetom – predavanja.
2. Opći dio (mašine i mašinski elementi, faktori koji utiču na konstrukciju, opterećenja).
3. Opći dio (naprezanja i deformacije mašinskih elemenata, krutost mašinskih elemenata i sklopova,
Osnovne tematske mehaničke karakteristike mašinskih materijala, koncentracija napona) .
4. Opći dio (dinamička izdržljivost, dozvoljeni naponi, stepeni sigurnosti, izbor materijala za mašinske
jedinice elemente i konstrukcije).
5. Veze i spojevi mašinskih elemenata I dio.
6. Veze i spojevi mašinskih elemenata II dio.
7. Nerazdvojive veze (presovani sklopovi).
8. Nerazdvojive veze (zakovani i zavareni spojevi – vrste i proračun).
9. Razdvojive veze (klinovi i veze klinovima, uzdužni klinovi sa i bez prednapona).
10. Razdvojive veze (poprečni klinovi, segmentni klinovi).
11. Razdvojive veze (čivije, tolerancije i proračun klinova).
12. Navojni spojevi (navojni par, zavojnica, dijelovi, vrste i tolerancije navoja, prednaponska sila).
13. Navojni spojevi (radno opterećenje, deformacioni dijagram, naponi kod navojnih prenosnika,
opterećenje i naprezanje, raspodjela opterećenja u navojima).
14. Navojni spojevi (vijčane veze, početno opterećenje veze sa vijkom, proračun i konstrukcija navojnih
parova, stepen sigurnosti navojnih parova, elementi navojnih parova, ključevi).
15. Zaključna razmatranja i diskusija.
1. N. Repčić, A. Muminović, A. Zuko, „Mašinski elementi”, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
2. N. Repčić, A. Muminović, A. Zuko, „Mašinski elementi”, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
3. N. Repčić, A. Muminović, I. Šarić, E. Mešić, „Zbirka zadataka iz mašinskih elemenata”, Mašinski
Literatura fakultet Sarajevo, 2004.
4. N. Repčić, A. Muminović, H. Bašić, A. Šteta, „Zbirka zadataka iz mašinskih konstrukcija”, Mašinski
fakultet Sarajevo, 1996.
5. N. Repčić, A. Zuko, Z. Pita, M. Čolić, „Mašinski elementi”, I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
6. N. Repčić, A. Zuko, Z. Pita, M. Čolić, „Mašinski elementi”, II dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
7. N. Repčić, A. Zuko, Z. Pita, M. Čolić, „Osnovi konstruisanja”, Svjetlost, Sarajevo, 1998.

Predmet MATEMATIKA I
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Alati/Instrumenti: Uvesti osnovne pojmove diferencijalnog računa za realne funkcije jedne realne
promjenjive. Formiranje: Pokazati tipičnu logičku strukturu matematskog jezika, naviknuti na nužnu strogost
pri razmatranju i provjeri hipoteza i na osnovni mentalitet koji se koristi prilikom kritičkog korištenja bilo
Cilj predmeta kakvog modela. Konsolidiranje znanja iz elementarne matematike: Jedan od osnovnih pojmova kursa je
funkcija. Prema tome, drugi primarni cilj jeste kreirati svojevrsnu familijarnost s elementarnim funkcijama
i njihovim svojstvima.
Znanje koje student stekne na ovom predemtu bit će korišteno prilikom studiranja svih drugih disciplina koje
Ishod učenja u sebi sadrže fizičko-matematski pristup; osim toga oni predstavljaju pripremu za naredni kurs, Matematika
2, koji će u biti kompletirati matematički instrumentarij nužan za studij ovih disciplina.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Brojevi i opći pojmovi o
numeričkim funkcijama: Algebarske operacije s realnim brojevima. Decimalno predstavljanje realnih
Osnovne tematske
brojeva. Trokutna nejednakost. Ograničeni i neograničeni intervali. Opći pojmovi o realnoj funkciji
jedinice jedne realne promjenjive: domena, grafik. Ograničene funkcije, monotone funkcije, simetrične funkcije
(parne i neparne), periodičke funkcije.
2. Funkcije jedne realne promjenjive I: Granične vrijednosti (limesi) i asimptote: Okoline tačke i
beskonačnost na realnoj osi. Granična vrijednost (konačna i beskonačna) funkcije u tački i u
beskonačnosti.
3. Egzistencija limesa za monotone funkcije. Limes inferior i limes superior monotone funkcije. Tehnike
računanja limesa. Poznati limesi (za stepene, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske
funkcije).
4. Funkcije jedne realne promjenjive II: Teorema o srednjoj vrijednosti i Bolzanova teorema za neprekidne
funkcije na danom intervalu. Definicija neprekidne funkcije definirane na danom intervalu.
5. Neprekidnost elementarnih funkcija i algebarskih kombinacija neprekidnih funkcija. Tačka apsolutnog
maksimuma i minimuma funkcije.
6. Kompleksni brojevi: Algebarski oblik: realni i imaginarni dio, modul, konjugirano kompleksni brojevi
i njihova svojstva. Trokutna nejednakost. Argument. Trigonometrijski oblik.
7. Redovi brojeva i redovi funkcija: N-ta parcijalna suma reda. Konvergencija i divergencija, regularni i
oscilatorni redovi. Geometrijski red. Potreban uvjet za konvergenciju reda je da njegov opći član teži k
nuli; harmonijski red je divergentan. Redovi s nenegativnim članovima, kriterij usporedbe i asimptotske
usporedbe; kriterij odnosa i asimptotskog odnosa, kriterij korijena i asimptotskog korijena. Opći
harmonijski red.
8. Redovi s kompleksnim članovima. Redovi funkcija: Uniformna konvergencija, Couchyev i
Wairstrassov kriterij uniformne konvergencije; Stepeni redovi, Abelova teorema; Stepeni redovi s
kompleksnim članovima, Taylorov i Laurantov red
9. Diferencijalni račun funkcije jedne promjenjive I: Diferencijabilnost i svojstva diferencijabilnih
funkcija. Izvod funkcije u danoj tački. Desni i lijevi izvod. Tangenta na grafik funkcije. Pravila
deriviranja elementarnih funkcija. Izvod složene funkcije i inverzne funkcije.
10. Svojstva monotonih diferencijabilnih funkcija na danom intervalu iskazana pomoću znaka njihovog
izvoda. Funkcija čiji je izvod jednak nuli na danom intervalu.
11. Fleksija: definicija i primjena drugog izvoda za njezino utvrđivanje.Primjena prvog i drugog izvoda za
ispitivanje grafika funkcije. L’Hopitalova teorema. Taylorova formula.
12. Integralni račun funkcija jedne promjenjive I: Riemannov integral, primitivna funkcija i osnovne
teoreme. Riemannov integral neprekidnih funkcija jedne realne promjenjive definiranih na zatvorenim
intervalima.
13. Dvije osnovne teoreme integralnog računa. Definicija neodređenog integrala neprekidne funkcije na
zatvorenom i ograničenom intervalu.
14. Metoda supstitucije i parcijalne integracije. Tehnike izračunavanja integrala za neke klase funkcija
(racionalne, trigonometrijske, iracionalne). Definicija nesvojstvenog integrala.
15. Zaključna razmatranja. Priprema za kolokvij.
1. S. Drpljanin: Matemmatika, Tuzla 1997. god
2. M. Merkle: Matematička analiza, Akademska misao, Beograd, 2001.
3. H. Fatkić, B. Mesihović: Zbirka riješenih zadataka iz matematike I, ETF, Sarajevo, 1973.; Corons,
Sarajevo, 2002.
4. M. P. Ušćumlić, P. M. Miličić: Zbirka zadataka iz više matematike I i II, Građevinska knjiga, Beograd,
2004
Literatura Dodatna literatura :

1. D. Adnađević, Z. Kadelburg, Matematička analiza I, Nauka, Beograd, 2000.
2. P. Javor: Matematička analiza I, Element, Zagreb, 1996.
3. A. Croft, R. Davison, M. Hargreaves: Engineering Mathematics, Addison- Wesley Publishing
Company Inc. Harlow, 1996.
4. D. Jukić, R. Scitovski: Matematika I, ETF i PTF – Odjel za matematiku, Osijek, 2000.
5. E. Turković, A. Hrnjičić, Metodička zbirka zadataka iz integralnog računa funkcije dvije i više
promjenljivih, Internacionalni Univerzitet Travnik, Travnik, 2017..

Predmet MATEMATIKA II
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Cilj predmeta je da studenti nauče metodološko-operativne aspekte matematičke analize, s posebnom
Cilj predmeta pozornošću na realne funkcije s više realnih promjenjivih i na obične diferencijalne jednadžbe.
Studenti će biti sposobni opisivati i modelirati inžinjerske probleme pomoću elemenata matematičke
Ishod učenja analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
organizacije/izvođenj Vježbe
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Obične diferencijalne jednadžbe I reda: Osnovni koncepti i ideje. Geometrijsko razmatranje.
2. Izokline. Razdvajanje promjenjivih. Linearne diferencijalne jednadžbe I reda. Varijacija konstanti.
3. Obične linearne diferencijalne jednadžbe višeg reda: Homogene linearne diferencijalne jednadžbe
drugog reda s konstantnim koeficijentima. Opće rješenje. Cauchyeva jednadžba. Homogene
Osnovne tematske diferencijalne jednadžbe višeg reda s konstantnim koeficijentima.
jedinice 4. Nehomogene linearne diferencijalne jednadžbe. Opći metod za rješavanje nehomogenih jednadžbi.
Sistemi diferencijalnih jednadžbi.
5. Laplaceova transformacija: Direktna i inverzna Laplaceova transformacija. Osnovna svojstva.
Laplaceova transformacija izvoda i integrala.
6. Transformacija običnih diferencijalnih jednadžbi. Jedinična skok funkcija. Periodičke funkcije.
7. Fourierovi redovi i integrali: Periodičke funkcije. Trigonometrijski redovi. Fourierovi redovi. Eulerove
formule. Funkcije s proizvoljnim periodom. Parne i neparne funkcije. Fourierov integral. Fourierova
transformacija.
8. Osnovi diferencijalnog računa funkcija s više promjenjivih: Funkcije s više realnih promjenjivih.
Neprekidnost. Granična vrijednost. Polarne koordinate u ravni. Računanje graničnih vrijednosti
pomoću transformacije koordinata.
9. Izvod u pravcu. Parcijalni izvodi višeg reda. Gradijent. Izvod složene funkcije.
10. Taylorova formula – Optimizacija I: Lokalni ekstremi, Potreban uvjet za postojanje lokalnih ekstrema
(Fermatova teorema). Drugi izvod skalarne funkcije s dvije promjenjive. Kvadratne forme,
klasifikacija. Potreban uvjet da se u unutarnjoj tački ima lokalni ekstrem. Dovoljan uvjet za lokalni
ekstrem.
11. Optimizacija II (Vezani ekstremi): Predstavljanje krive u implicitnoj formi. Prostor tangenti i prostor
normala na krivu f(x, y) = 0. Jednadžba tangente i jednadžba normale. Tačke u kojima postoje vezani
ekstremi. Kritične tačke. Gradijent u kritičnoj tački. Potreban uvjet za lokalni ekstrem funkcije
definirane na krivoj (Lagrangeovi multiplikatori).
12. Vektorska polja: Skalarna i vektorska polja. Vektorski račun. Krive. Duljina luka. Tangenta.
Zakrivljenost i uvijenost. Brzina i ubrzanje. Izvod u pravcu. Gradijent skalarnog polja. Divergencija i
rotor vektorskog polja.
13. Linijski i površinski integrali: Linijski integrali prve i druge vrste. Dvostruki integrali. Transformacija
dvostrukih integrala u linijske integrale. Površi. Tangentna ravan. Površinski integrali.
14. Trostruki integrali. Gaussova teorema o divergenciji. Stokesova teorema.
15. Posljedice i primjene Gaussove i Stokesove teoreme. Linijski integrali neovisni o putu integracije.
1. P. Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 1999.
2. H. Fatkić, V. Dragičević, Diferencijalni račun funkcija dviju i više promjenjivih, Svjetlost, Sarajevo,
1990.
3. P. M. Miličić, M. P. Ušćumlić: Zbirka zadataka iz više matematike II, Građevinska knjiga, Beograd,
2004.
Literatura 1. S. Kurepa, Matematička analiza 2 i 3, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976.
2. V. Dragičević, H. Fatkić, Određeni i višestruki integrali, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
3. M. Galić, E. Osmanagić, Matematika III, Normirani i metrički prostori, diferencijalne jednačine i
redovi, ETF, Sarajevo, 1977.
4. I. Ivanšić, Fourierov red i integral. Diferencijalne jednačine, Liber, Zagreb, 1977.
5. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke
(prijevod), Danjar, Zagreb, 1995.
6. H. Fatkić, Zbornik problema iz odabranih oblasti matematike za inženjere, Corons, Sarajevo, 2001.

Predmet MATERIJALI I
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta Materijali su fundamentalni inžinjerski predmet koji egzistira na svim mašinskim fakultetima u svijetu.
Ishod učenja Student stiče najvažnija inžinjeska znanja bez kojih je nezamisliv rad bilo kojeg mašinskog inžinjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Mašine kao tehnički sistemi. Opterećenje mašinskih materijala.
2. Osobine materijala. Tehnologičnost i proizvodne tehnologije.
3. Historijski pregled, privredni i društveni značaj. Podjela materijala.
4. Strukturna i atomska građa. Atomske veze.
5. Kristalna struktura, polimorfni preobražaji. Greške u realnim kristalima: tačkaste, linijske, ravanske,
zapreminske.
Osnovne tematske
6. Difuzija u čvrstim tijelima. Legure.
jedinice 7. Mehaničke smjese, čvrsti rastvori i hemijska jedinjenja. Deformacije kristalnih tijela.
8. Oporavljanje i dekristalizacija deformisanih tijela.Ravnotežni dijagram stanja.
9. Binarni sistemi.Eutektički, peritektički, monotektički.
10. Invarijantne reakcije. Ternarni sistemi.
11. Ravnotežni Fe-Fe3C dijagram. Reakcije unutar Fe-Fe3C.
12. Fazne transformacije u sistemu željezo-ugljik. Izotermalna transformacija austenita.
13. Transformacija austenita pri kontimualnom hlađenju. Transformacija pri otpuštanju martenzita.
14. Mehanizmi povećanja čvrstoće čelika (metala). Rastvarajuće ojačavanje, ojačavanje granicama zrna,
precipitaciono očvršćavanje, dislokaciono očvršćavanje, transformaciono očvršćavanje.
15. Fizikalna svojstva materije. Električna i magnetna svojstva.
Osnovna literatura:
1. O. Pašić: „Materijali“, Skripta, MFS, 2008.
2. J. F. Shackelford: „Materials Science for Engineers“, Pearson, 2005.
Literatura
Dodatna literatura:
1. R. L. Timings: „Engineering Materials“, Longman, 1998.
2. I. Hajro, D. Hodžić: „Materijali 1“, Praktikum za vježbe, MFS, 2008.

Predmet MATERIJALI II
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Materijali su fundamentalni inžinjerski predmet koji egzistira na svim mašinskim fakultetima u svijetu. Kroz
Cilj predmeta predmet student stiče najvažnija inžinjerska znanja bez kojih je nezamisliv rad bilo kojeg mašinskog
inženjera.
Ishod učenja Student stiče najvažnija inžinjerska znanja bez kojih je nezamisliv rad bilo kojeg mašinskog inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Mehanička svojstva.
2. Ispitivanje zatezanjem. Pokazatelji plastičnosti i čvrstoće.
3. Utvrđivanje deformacija. Ispitivanje pritiskom, savijanjem, uvijanjem, smicanjem.
4. Ispitivanje udarnim opterećenjem. Energija loma.
5. Tranzitna temperatura. Ispitivanje tvrdoće.
Osnovne tematske 6. Zamor i dinamičko ispitivanje materijala. Velerovi i Smitovi dijagrami.
jedinice 7. Ispitivanje trajnim opterećenjem. Puzanje.
8. Željezo i legure. Čelici, dobijanje.
9. Uticaj legirajućih elemenata. Konstrukcioni i alatni čelici.
10. Livena gvožđa, sivi, nodularni i temper liv. Aluminijum i legure.
11. Titan i legure. Nikl i legure.
12. Bakar i legure. Polimeri, dobijanje, osobine i primjena.
13. Keramički materijali, podjela i primjena. Alatna keramika.
14. Kompozitni materijali, osobine, vrste i primjena. Korozija metala, vrste i metode zaštite.
15. Ispitivanje materijala metodama bez razaranja. Izbor materijala, osnovni principi.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Predmet ima za cilj studentima prezentirati osnovne koncepte iz elektromagnetizma i njihovo tretiranje
Cilj predmeta pomoću matematičkih termina. .
Studenti će postići znanja vezana za znanstvenu metodologiju i prirodne zakone na način da se s
Ishod učenja elektromagnetnim fenomenima i problemima koji su s njima u vezi susretnu kako s kvalitativnog, tako i s
kvantitativnog aspekta.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Električni naboj: izolatori i vodiči,
Coulombov zakon sile, raspodjela električnih naboja. Električni naboj i materija, razdvajanje naboja.
2. Električno polje: definicija, primjeri proračuna, vodiči i električno polje, linije sile. Gaussova teorema
za električno polje u integralnoj i diferencijalnoj formi, divergencija električnog polja, primjeri
Osnovne tematske
primjene Gaussove teoreme.
jedinice 3. Električni potencijal: rad sila električnog polja, konzervativna priroda električnog polja, rotor
električnog polja. Potencijal i razlika potencijala, princip superpozicije pri računanju potencijala,
primjeri proračuna potencijala. Električno polje kao gradijent potencijala, ekvipotencijalne površine.
Poissonova i Laplaceova jednadžba.
4. Električni kapacitet: Sistem nabijenih vodiča, izolirani vodič. Definicija električnog kapaciteta,
kapacitet u sistemu vodiča, primjeri proračuna kapaciteta. Kombinacije kondenzatora. Elektrostatička
energija i proračun sile pomoću elektrostatičke energije.
5. Elektrostatički problemi – metoda ogledala. Ponašanje i primjena kondenzatora u istosmjernim i
izmjeničnim električnim krugovima.
6. Dielektrici: polarizacija materije, električna susceptilnost i priroda vektora polarizacije. Dielektrična
propustljivost i dielelektrična konstanta, primjeri kondenzatora iz prakse. Dielektrični pomak i
povezanost vektora dielektričnog pomaka, elektrostatskog polja i polarizacije.
7. Granični uvjeti na dodiru dvije linearne dielektrične sredine. Uskladištena energija u dielektričnom
mediju.
8. Električna struja: definicija električne vodljivosti i stacionarne električne struje, Ohmov zakon
električne vodljivosti, električni otpor, specifični električni otpor, serijski i paralelno spojeni otpornici.
Joulov zakon.
9. Razmjena energije u električnom krugu. Kirchhoffovi zakoni. Zakon o očuvanju energije u električnom
krugu
10. Magnetno polje: magnetna interakcija, elektricitet i magnetizam. Magnetna sila na električni naboj u
kretanju, magnetna sila na vodič protjecan strujom, mehanički momenti. Hallov efekt. Kretanje
nabijene čestice u magnetnom polju.
11. Izvori magnetnog polja, Amperov zakon u osnovnom i uopćenom obliku, magnetna svojstva materije:
magnetno polje proizvedeno strujom, Biot–Savartov zakon, elektrodinamička sila, magnetna svojstva
materije: Permeabilnost i susceptibilnost materijala, petlja histereze, Gaussov zakon za magnetno polje.
12. Osnovni magnetni krugovi. Analogija sa električnim krugovima.
13. Električna i magnetna polja promjenjiva u vremenu: karakteristike elektromagnetnog polja, Faradayov
zakon elektromagnetne indukcije, Lanzov princip, inducirana elektromotorna sila.
14. Primjena Faradayevog zakona: generatori izmjenične struje, električni motori.
15. Samoindukcija, induktivni električni krug, Magnetna energija u linearnim i nelinearnim sredinama.
Uzajamna induktivnost, proračun uzajamne induktivnosti.
1. Ejup Hot, Osnovi elektrotehnike – knjiga prva, ETF Sarajevo 2003. godine
2. Ejup Hot, Osnovi elektrotehnike – knjiga druga, ETF Sarajevo 2003. godine.
Literatura
1. Edward M. Purcell, Electricity and Magnetism, Mc Grow-Hill Book
Company, 1965., USA.
2. Umran S. Inan, Aziz S. Inan, Engineering Electromagnetics, Addison Wesley
Longman, Inc. 1998., California, USA.

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj ovog predmeta je ovladavanje zakonima slaganja sila, kao i zakonima ravnoteže tijela pod uticajem
sila. Ovladavanje problemima Statike je uslov za pravilnu analizu sila u tehničkim sistemima, u cilju
analize njihove stabilnosti, pravilnog dimenzionisanja, određivanje nepoznatih sila u pojedinim spojevima,
Cilj predmeta analize trenja u njima i sl. Ta znanja su neophodna za izučavanje drugih disciplina iz oblasti mehanike
(Dinamika, Čvrstoća materijala, Teorija elastičnosti), kao i stručnih disciplina koje su usko povezane sa
njima (Mašinski elementi, Mehanizmi, Transportna sredstva, Motorna vozila itd.).
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za statiku, funkciju,
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uvod i osnovni pojmovi u Statici.
Osnovne tematske
3. Sistem sučeljnih sila I dio.
jedinice 4. Sistem sučeljnih sila II dio.
5. Ravni sistem paralelnih sila i spregova I dio.
6. Ravni sistem paralelnih sila i spregova II dio.
7. Proizvoljni sistem sila u ravni.
8. Gredni nosači u ravni I dio.
9. Gredni nosači u ravni II dio.
10. Rešetkasti nosači u ravni.
11. Trenje.
12. Proizvoljni sistem sila u prostoru.
13. Težišta.
14. Lančanice.
1. I. Karabegović, „Statika”, Mašinski fakultet Bihać, 1998.
2. H. Pašić, „Statika”, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
3. H. Pašić, „Zbirka zadatak iz Statike ”, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
4. F. P. Beer, E. R. Johnston, „Engineers (Static and Dynamic)”, McGraw-Hill Book company, 1977.
Literatura
1. Materijali s nastave
2. Preporučeni internet izvoriH. P. Langtangen, Python Scripting for Computational Science, Springer,
2005.
3. J. Payne, Beginning Python: Using Python 2.6 and Python 3.1, Wiley Publishing, 2010.

Predmet TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I CAD
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Upoznavanje s osnovnim pojmovima i pravilima tehničkog crtanja i crtanja pomoću računara.
Cilj predmeta Savladavanje 2-D tehničkog crtanja u programskom paketu AutoCAD ili CATIA. Sticanje znanja za
samostalnu izradu grafičkih zadataka sa akcentom na izradi radioničkih i sklopnih crteža.
Ishod učenja Realizacija postavljenih ciljeva.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Uvod (uloga dijelova mašine, standardi i standardizacija, vrste crteža, tehničko pismo, formati, mjerila,
zaglavlja, sastavnice, arhiviranje tehničke dokumentacije).
2. Osnovna pravila predočavanja oblika (prostorno i ravansko prikazivanje mašinskih dijelova, projekcije,
presjeci, uštede na projekcijama, uprošteno prikazivanje mašinskih dijelova, prekidi i detalji).
3. Kotiranje (elementi kotiranja, načini nanošenja kota, prikaz kotiranja nekih oblika, kotiranje navoja,
Osnovne tematske
uprošćenja pri kotiranju sitnih detalja i metalnih konstrukcija, kotiranje tolerisanih mjera).
jedinice 4. Označavanje kvaliteta površine na crtežu (glavni parametri, tipovi površinskih neravnina, oznake
kvaliteta površine na crtežu).
5. Tolerancije i sklopovi (osnovni pojmovi, položaj i označavanje tolerancijskih polja, sklopovi i vrste
sklopova, izbor i upisivanje tolerancija, tolerancije oblika i položaja-primjeri i objašnjenja označavanja,
mogućnost primjene principa „maksimum materijala“).
6. Uprošteno i šematsko prikazivanje različitih mašinskih elemenata. Skiciranje i snimanje mašinskih
dijelova.
7. Šema CAD sistema. Klasifikacija i tehnika rada CAD sistema.
8. Prednosti primjene CAD sistema.
9. Dvodimenzionalne grafičke transformacije (translacija, rotacija, skaliranje, preslikavanje).
10. Ortogonalne projekcije.
11. Komercijalni CAD programski sistemi: korisnička okruženja, standardi i interfejsi.
12. Primjena kompjuterske grafike u CATIA i AutoCAD okruženju.
13. Interfejs za grafičke uređaje. Hardverske komponente za grafički izlaz.
14. Terminali. Ploteri.
15. Arhiviranje tehničke dokumentacije primjenom računara..
1. N.Repčić, „Tehnička dokumentacija”, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. N. Repčić, „Tehnička dokumentacija”, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
3. N. Repčić, „Tehnička dokumentacija”, Priručnik za izradu grafičkih radova, Mašinski fakultet
Literatura Sarajevo, 2004.
4. N. Repčić, I. Šarić, „AutoCAD 2002”, Primjena računara u konstruisanju, Mašinski fakultet Sarajevo,
2003.
5. N. Repčić, „AutoCAD 2000”, Primjena računara u konstruisanju, Mašinski fakultet Sarajevo, 2001.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Predmet ima za cilj dati uvod u klasičnu mehaniku, nužan za bazno oblikovanje budućeg inženjera, te biti
priprema za kasnije naprednije kurseve, postižući pri tom slijedeće ciljeve: famijalizirati studenta s općim
metodološkim aspektima fizike (uloga eksperimenata i njihovo formaliziranje u sheme ili zakone); dati bazne
elemente za razumijevanje osnovnih koncepata mehanike, materijalne tačke i sistema tačaka;
Cilj predmeta razviti sposobnost da se ovi koncepti primijene u konkretnim slučajevima.
Također, cilj predmeta je dati bazna znanja i metodologije iz primijenjene termodinamike, fluidomehanike
i termokinetike u svrhu kasnijeg izučavanja mašina i sistema za konverziju energije, transfera i upravljanja
energijom; bit će također dani osnovni elementi termokinetike nužni za razumijevanje mehanizma prijenosa
topline.
Student osim ovladavanja teorijskim aspektima klasične mehanike, adekvatno nivou kursa, stječe sposobnost
Ishod učenja postaviti i riješiti jednostavne probleme klasične mehanike, korektno primjenjujući vektorsku algebru i
osnovne koncepte matematičke analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Znanost i spoznaja. Fizičke veličine i
Osnovne tematske mjerenje. Eksperimentalna metoda. Jedinice mjere i sistemi jedinica. Greške kod mjerenja.
jedinice 2. Vektorske veličine: Vektori i skalari. Suma, razlika i rastavljanje vektora. Proizvod vektora.
Kartezijansko predstavljanje vektora. Moment vektora.
3. Kinematika materijalne tačke. Prostor i vrijeme. Kretanje i referentni sistemi. Pomjeraj, brzina i
ubrzanje materijalne tačke. Pravolinijska kretanja. Jednoliko ubrzano kretanje. Kretanje u ravni.
4. Relativno kretanje: relativna brzina i ubrzanje. Kinematika krutog tijela. Translacija, rotacija i
rototranslacija krutog tijela.
5. Oscilacije: Oscilatorno kretanje. Harmonijsko kretanje. Kompozicija harmonijskih kretanja. Fourijeova
teorema i rastavljanje složenog na prosta harmonijska kretanja.
6. Definicija valnog kretanja. Ravni i sferni valovi. Opća jednadžba vala. Princip superpozicije.
Harmonijski valovi. Suma valova i fenomen interferencije. Stojeći valovi.
7. Dinamika: Uzroci koji dovode do kretanja tijela. Definicija sile. Osnovne sile u prirodi. Princip inercije.
Inercija, inercijalni sistemi i Prvi princip dinamike. Inercijalna masa.
8. Drugi princip dinamike. Kretanje u neinercijalnim sistemima. Dinamika materijalne tačke: količina
kretanja, kutni moment, matematičko klatno. Kretanje sistema tačaka.
9. Treći princip dinamike. Osnovne interakcije u prirodi. Unifikacija sila. Gravitaciona i inercijalna masa.
Dinamika krutnih sistema. Moment inercije. Steinerova teorema. Kretanje krutog tijela s jednom
fiksnom osi. Fizičko klatno. Rad i energija, snaga, odnos između rada i kretanja. Rad u sistemu tačaka.
10. Kinetička energija u sistemu tačaka. Potencijalna energija u sistemu tačaka. Zakoni očuvanja, količine
kretanja, momenta količine kretanja i energije.
11. I princip termodinamike. Specifična toplina. Entalpija. II princip temodinamike. Reverzibilnost.
Carnotova teorema. Temperatura. Entropija. Entropija i rad. Iskoristiva energija. Termolektrični efekti.
12. I princip termodinamike za otvorene sisteme. Bilans mehaničke energije. II princip termodinamike za
otvorene sisteme. Površine (p, V, T). Dijagram (p-V). Termodinamička svojstva tekućina i pare. Idealni
plin-svojstva i transformacije. Dijagram (h, s). Smjese idealnih plinova. Rankineov ciklus. Ciklus u
frižideru.
13. Mehanika fluida: Fizički aspekti kretanja fluida. Viskoznost. Fenomeni transporta. Jednadžba
kontinuiteta. Bernulijeva jednadžba. Laminarno i turbulentno kretanje. Kretanje u cjevovodima s
promjenjivim prijesjekom. Mjerenje brzine i protoka.
14. Prijenos topline. mFourierov zakon. Stacionarna kondukcija. Kondukcija u promjenjivom režimu.
Kondukcija u anizotropnim sredinama. Konvekcija: osnovne jednadžbe neizotermičkog kretanja.
Prinudna konvekcija u laminarnom režimu.
15. Zračenje: opći pojmovi i definicije. Crno tijelo. Zakoni zračenja. Razmjena energije. Konvekcija i
zračenje.
Osnovna literatura:
1. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamenatls of Physics, John Wiley & Sons, 2001.
2. S. Marić, Fizika, Svjetlost, 2001.
Literatura
Dodatna literatura:
1. D. Giancoli, Physics for Scientists and Engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000.
2. Materijali s predavanja i vježbi.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka – odsjek Mašinstvo
Predmet ENGLESKI JEZIK
Godina II Status
Semestar III predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Ovaj kurs ima za cilj da studenti steknu elementarna znanja iz engleskog jezika i engleske gramatike kao i
da uporednom analizom engleskog i bosanskog fonetskog sistema osposobi studente za samostalno učenje
Cilj predmeta izgovora novih riječi i korištenje rječnika.
Osnova strukture rečenice u engleskom jeziku na nivou elementarnog komuniciranja.
Posebna pažnja će biti posvećena početnicima.
Znanje:
 elementarna znanja engleskog jezika (fonetika, gramatika),
 razvijanje jezičnih vještina i aktivna primjena jezičnih zakonitosti,
 upoznavanje kulture naroda engleskog govornog područja.
Ishod učenja
Sposobnosti:
 osposobljavati studenata za samostalno korištenje stranoga jezika u pismenoj i govornoj
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Značaj engleskog jezika. Engleski fonetski sistem. Fonetska transkripcija.
2. Prezent glagola TO BE. Lične zamjenice. Neodređeni član.
3. Množina imenica. Prisvojni pridjevi. Pokazne zamjenice. Određeni član.
4. Prezent glagola TO HAVE. Padežni oblici ličnih zamjenica. Zapovijedni način.
5. Prezent glagola CAN. Brojevi. MUCH – MANY. Red riječi u rečenici.
6. Redni brojevi. Genitiv – saksonski i normanski.
Osnovne tematske 7. Sadašnje trajno vrijeme. Partcip sadašnji. Glagoli SEE i HEAR.
jedinice 8. Poređenje (komparacija) pridjeva – pravilna i nepravilna.
9. Sadašnje obično vrijeme - Građenje i upotreba. Nepravilna množina imenica.
10. Prosto prošlo vrijeme od glagola: TO BE, TO HAVE i CAN–građenje i upotreba.
11. Prosto prošlo vrijeme – građenje i upotreba. Nepravilni glagoli.
12. Nepotpuni glagoli MUST i OUGHT TO.
13. Prošlo trajno vrijeme – građenje i upotreba.
14. Futur prosti – građenje i upotreba
15. Konstrukcija Going to – za izražavanje namjere i vjerovatnoće. Upitne zamjenice
1. V. Kalman, A. Šober-Alkalaj, Engleski 1., Svjetlost, Sarajevo (Lekcije 1– 15)
Literatura
2. Standardni rječnik engleskog jezika (bilo koji).J. E. Hardy, J. O. Hylton, T. E. McKnight, C. J.
Remenyik, F. R. Ruppel, „Flow Measurement Methods and Applications”, John Wiley & Sons, 1999.

Predmet INŽINJERSKA TERMODINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj ovoga predmeta je izučavanja različitih oblika energije, odnosa materije i energije i ovladavanje
Cilj predmeta osnovnim zakonima termodinamike i njihovom primjenom u različitim procesima. Znanja iz termodinamike
čine osnov za veći broj primjenjenih disciplina u termotehnici.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za inžinjersku termodinamiku,
Ishod učenja realizovati postavljene ciljeve.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Radno tijelo, sistem, veličine stanja, proces, energija.
2. Nulti zakon termodinamike.
3. Jednadžbe stanja idealnih gasova i gasna konstanta.
4. Mješavine idealnih gasova.
5. Prvi zakon termodinamike (I ZT) za zatvoreni sistem, unutrašnja energija. Promjene stanja.
Osnovne tematske
6. I ZT na otvorene sisteme, bilans energije, tehnički rad, entalpija, prigušivanje.
jedinice 7. Kružni procesi, Carnotov ciklus, idealizirani procesi gasnih turbina i motora sa unutrašnjim
sagorijevanjem.
8. Clausiusov integral, drugi zakon termodinamike, povratni i nepovratni procesi, termodinamska
temperatura.
9. Stepen iskorištenja toplotnog motora, Carnotove teoreme. Entropija.
10. Eksergija sistema, strujnog toka i toplotnih rezervoara.
11. Miješanje gasova. Realni gasovi i para.
12. Fazne promjene. Veličine stanja u zasićenom području.
13. Clausius-Clapeyronova jednačina, promjene stanja u zasićenom području.
14. Faktor realnosti, prigušivanje realnih gasova, jednačine stanja realnih gasova.
15. Osnove vlažnog vazduha i sušara.Osnove energetskih parnih ciklusa, Clausius-Rankineov ciklus.
Osnovna literatura:
1. F. Bošnjaković, Nauka o toplini I, II i III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970., 1976. i 1986.
2. O. Fabris, Osnovi inženjerske termodinamike, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
3. Turković E., Đurić S., Zadaci iz inženjerske termodinamike, Internacionalni univerzitet Travnik,
Literatura Travnik, 2018.
Dodatna literatura:
1. M. J. Moran, H. N. Shapiro, Fundamentals of Engineering Thermodynamics, John Wiley & Sons, N.
Y., 1995.
2. J. P. Holman, Thermodynamics, McGraw-Hill Book Comp., N. Y., 1974.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka - Mašinstvo
Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
U Kinematici se izučava kretanje tačke i tijela, pri čemu se ne uzimaju u obzir sile kao osnovni uzrok
kretanja. Znanje koje se stiče u ovom predmetu je preduslov za proračun svih bitnih parametara kretanja
Cilj predmeta
ravnih i prostornih sistema (trajektorija, brzine, ubrzanja), a takođe i osnova za izučavanje drugih tehničkih
disciplina (Dinamika, Mehanizmi, Mašinski elementi itd).
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za kinematiku, njenu funkciju,
Ishod učenja
podrućije djelovanja, vrste.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. ciklus.Upoznavanje sa nastavnim predmetom – predavanja.
3. Kinematika tačke I dio.
Osnovne tematske 4. Kinematika tačke II dio.
5. Kinematika osnovnih kretanja tijela I dio.
jedinice 6. Kinematika osnovnih kretanja tijela II dio.
7. Ravno kretanje tijela I dio.
8. Ravno kretanje tijela II dio.
9. Sferno kretanje tijela I dio.
10. Sferno kretanje tijela II dio.
11. Opći slučaj kretanja slobodnog tijela I dio.
12. Opći slučaj kretanja slobodnog tijela II dio.
13. Složeno kretanje tačke I dio.
14. Složeno kretanje tačke II dio.
15. Složeno kretanje tijela.
Osnovna literatura:
1. V. Doleček, „Kinematika”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.
Literatura 2. V. Doleček i dr., „Zbirka Kinematike”, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
3. I. Karabegović, „Kinematika”, Tehnički fakultet Bihać, 2004.
4. F. P. Beer, E. R. Johnston, „Engineers (Static and Dynamic)”, McGraw-Hill Book Company, 1997.

Predmet MAŠINSKI ELEMENTI II
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Upoznavanje sa osnovnim vrstama mašinskih elemenata za: elastično vezivanje, obrtno i prenosno kretanje.
Cilj predmeta Razumijevanje načina njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje znanja potrebnih za samostalnu
izradu projektnih zadataka.
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Elastične veze. Opruge (osnovne karakteristike i vrste opruga, naprezanje, napon, deformacioni rad i
krutost opruga, proračun opruga, kvalitet i tolerancije, gibnjevi).
3. Elementi obrtnog kretanja.
Osnovne tematske 4. Osovinice i osovine (osnovni oblici, opterećenja, naprezanja, naponi i proračun).
jedinice 5. Vratila (osnovni oblici, opterećenja, naprezanja i naponi, krutost vratila, spojevi vratila i elemenata za
prenos obrtnog kretanja, materijali vratila, proračun vratila).
6. Spojnice (namjena i vrste, oblici, konstrukcija i proračun).
7. Klizna ležišta (osnovne karakteristike, trenje i podmazivanje, nosivost, zaptivanje, maziva, materijali,
konstrukcija i proračun).
8. Kotrljajna ležišta (osnovne karakteristike, vrste, tolerancije, učvršćavanje, statička i dinamička moć
nošenja, ekvivalentno opterećenje, vijek trajanja, obilježavanje i izbor ležišta).
9. Elementi prenosnog kretanja.
10. Kaiš i kaišnik (osnovne karakteristike i proračun).
11. Frikcioni parovi (kinematika i proračun).
12. Zupčasti parovi (kinematika zupčastih parova, osnovna pravila sprezanja, podjela zupčastih prenosnika,
zupčanici sa pravim i kosim zubima-osnovni profil, profil alata i profil zupčaste letve,).
13. Zupčasti parovi (podsijecanje i pomjeranje profila, konični zupčasti parovi- osnove sprezanja, vrste i
oblici, pužni parovi-osnove sprezanja, vrste i oblici, geometrijske veličine, izbor materijala, tolerancije
zupčanika).
14. Cijevi i cijevni zatvarači.

Predmet MEHANIKA FLUIDA
Godina II Status
Semestar IV predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta Upoznavanje sa osnovnim činjenicama pri kretanju fluida.
Nakon odslušanok i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mehaniku fluida, njegovu
Ishod učenja funkciju, primjenu, dinamiku fluida.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Analiza sila koja djeluje na fluid. Uslovi ravnoteže.
2. Statika fluida: Osnovna jednačina hidrostatike sa ilustracijama primjene.
3. Pritisak fluida na ravne i zakrivljene površine. Potisak i plivanje tijela – stabilnost tijela pri plivanju.
Relativno mirovanje fluida.
4. Kinematika fluida: Brzina i ubrzanje fluida i drugi kinematski pojmovi.
5. Vrtložno i nevrtložno kretanje fluida. Režimi kretanja fluida: stacionarno – nestacionarno, laminarno –
Osnovne tematske
turbulentno.
jedinice 6. Nestabilnost laminarnog toka i nastanak turbulencije.
7. Matematsko opisivanje kretanja fluida - Lagrangeov i Eulerov pristup. Jednačina kontinuiteta.
8. Reynoldsova transportna teorema.
9. Dinamika fluida: Jedanačina količine kretanja. Primjeri primjene.
10. Dinamika savršenog fluida. Eulerove jednačine, Bernoullieva jednačina i njena interpretacija. Primjena
Bernoullieve jednačine.
11. Pijezometrijska linija i linija energije. Dinamika viskoznog fluida: Konstitutivne relacije.
12. Navier – Stokesove jednačine. Neka egzaktna rješenja.
13. Teorija sličnosti i njena primjena u mehanici fluida. Otpori pri kretanju fluida: Linijski i lokalni gubici.
14. Modificirana Bernoullieva jednačina za kretanje realnog fluida u cijevima.
15. Otpori potopljenih tijela. Otpori pri istjecanju fluida.
Literatura 1. I. Demirdžić: Mehanika fluida, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1990.
2. F. M. White: Fluid Mechanics, McGraw-Hill, New York, 2003.

Predmet NUMERIČKE METODE U INŽINJERSTVU
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta je da omogući studentu upoznavanje sa osnovama numeričke matematike kao i specifičnim
numeričkim metodama koje su našle široku primjenu u inžinjerskoj praksi. Nakon teoretske obrade svake
Cilj predmeta od tematskih cjelina prezentiraju se primjeri primjene u inžinjerskoj praksi, kao i njihova rješenja. Na
laboratorijskim vježbama student dobiva primjere iz prakse koje treba da riješi metodama sa kojim se
upoznaje na predavanjima.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za numeričke metode u
Ishod učenja
inžinjerstvu vrste, karakteristike, njihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Osnovni pojmovi: Iteracija. Konvergencija. Rekurzivna formula. Tačnost.
2. Metode rješavanja jednačina i sistema jednačina: Lokalizacija nula. Procjena greške. Metoda polovljena
intervala. Metoda regula falsi. Metoda proste iteracije. Newtonova metoda. Metoda sječice. Gaussova
Osnovne tematske metoda eliminacije.
jedinice 3. Izračunavanje determinanti i inverzija matrica. Iterativne metode Jacobija i Gauss- Seidela.
4. Rješavanje sistema nelinearnih jednačina metodom proste iteracije i Newtonovom metodom.
5. Interpolacija i aproksimacija funkcija: Lagrangeov interpolacioni polinom.
6. Interpolacija kubnim splajnom.
7. Aproksimacija metodom najmanjih kvadrata i polinomima Čebyševa.
8. Numeričko diferenciranje i integriranje: Primjena Richardsonove ekstrapolacije na numeričko
diferenciranje.
9. Rombergova integracija.
10. Gaussove kvadraturne formule.
11. Rješavanje običnih diferencijalnih jednačina i parcijalnih diferencijalnih jednačina: Eulerova, Runge-
Kutta i prediktor-korektor metoda.
12. Rješavanje sistema jednačina.
13. Metoda konačnih razlika za rješavanje jednačina paraboličnog, eliptičnog i hiperboličnog tipa.
14. Koncept diskretizacije: Metode izvođenja diskretizacione jednačine.
15. Metoda konačnih zapremina. Primjena metode konačnih zapremina na rješavanje jednačine bilansa
energije i Navierovih jednačina ravnoteže, tj. proračun polja temperature, pomjerenja i napona.
Osnovna literatura :.
1. S. C. Chapra, R. P. Canale, Numerical Methods for Engineerss, McGraw-Hill, 1998.
Literatura
2. B. M. Ayyab, R. H. McCuen, Numerical Methods for Engineerss, Prentice-Hall, 1996.
3. I. Demirdžić, Numerička matematika, IP Svjetlost - Sarajevo, 1997.

Predmet OTPORNOST MATERIJALA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta je upoznati studente sa otporsnosti materijala, njihovu podjelu, vrstu, funkciju, analize
Cilj predmeta naprezanja, savijanja, opterečenja.
Student treba savladati osnovna teorijska znanja iz otpornosti materijala te praktične metode proračuna
Ishod učenja jednostavnih statički određenih i statički neodređenih konstrukcija u ravnini
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Opće pretpostavke i osnovni elementi
proračuna. Vanjske i unutrašnje sile. Opći pristup rješavanju problema u otpornosti materijala.
2. Analiza naprezanja. Tenzor naprezanja.
3. Diferencijalne jednačine ravnoteže i jednačine transformacija. Glavna naprezanja. Elipsoid naprezanja.
Mohrova kružnica naprezanja. Oktaedarska naprezanja.
Osnovne tematske
4. Analiza deformacija. Pojam pomjeranja i deformacija. Tenzor deformacija. Jednačine transformacija.
jedinice Glavne deformacije. Uslovi neprekidnosti.
5. Deformabilne karakteristike čvrstih tijela - fizikalne jednačine. Hookov zakon, konstante elastičnosti
materijala.
6. Zakon superpozicije, Saint Venantov princip. Dopuštena naprezanja, koeficijent sigurnosti i novija
tumačenja sigurnosti konstrukcija.
7. Aksijalno opterećenje štapa - rastezanje i pritisak. Koncentracija naprezanja. Statički neodređeni štapni
sistemi.
8. Termička i početna naprezanja. Rastezanje lančanice. Naprezanje i deformacije posuda tankih stijenki.
9. Smicanje (odrez). Proračun elemenata opterećenih na smicanje.
10. Geometrijske karakteristike ravnih presjeka štapa - momenti inercije.
11. Torzija ravnih štapova. Prandtlova membranska analogija. Statički neodređeni zadaci pri torziji.
12. Savijanje ravnih štapova. Čisto savijanje. Savijanje silama. Proračun čvrstoće pri savijanju. Savijanje
sastavljenih kompozitnih nosača. Koso savijanje.
13. Diferencijalne jednačine elastične linije nosača drugog i četvrtog reda i postupci rješavanja.
14. Progibi zbog poprečne sile. Utjecaj temperature na progib.
15. Zaključna razmatranja.Priprema za kolokvij.
1. Doleček V., Karabegović I., Martinović D., Blagojević D., Šimun B., Vukojević D., Kudunović Dž.,
Zaimović- Uzunović N., Bijelonja I. (2003), Elastostatika I, Tehnički fakultet Bihać
2. Terzić N. (1991), Metodička zbirka iz otpornosti materijala, Građevinski fakultet Sarajevo
Literatura 1. Šimić V. (2002), Otpornost materijala I, Školska knjiga Zagreb
2. Alfirević I. (2004), Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga Zagreb
3. Brnić J., Turkalj G. (2004), Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Predmet PRENOS TOPLOTE I MASE
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Upoznavanje s osnovama matematičkog modeliranja procesa prelaza mase i toplote. Rješavanje
Cilj predmeta karakterističnih modela primjenom teorije graničnog sloja. Osnove molekularnog transporta difuzijom.
Primjena analogija između prenosa impulsa, mase i toplote.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za prenos toplote i
Ishod učenja
mase, vrste, karakteristike, njihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uvod. Termodinamički sistemi. Fizikalni model i pretpostavke.
3. Kontinuum. Mikro i makro transport.
4. Prisilna i slobodna konvekcija.
Osnovne tematske 5. Polje brzine i stanje naprezanja.
jedinice 6. Polje temperature. Koeficijent prelaza toplote.
7. Analitički i empirijski pristup.
8. Matematička formulacija. Opći princip bilanse konzervativnih svojstava.
9. Transportni teoremi. Jednadžbe matematičkog modela.
10. Jednadžbe matematičkog modela.
11. Konstitutivne relacije. Uvjeti jednoznačnosti.
12. Granični sloj. Definicija hidrodinamičkog i toplinskog graničnog sloja.
13. Bezdimenzijske jednadžbe matematičkog modela.
14. Teorija graničnog sloja.
1. E. N. Ganić, Prenos toplote, mase i količine kretanja, Svjetlost, Sarajevo, 2005.
2. Cebeci, T., Bradshaw P., Physical and Computational Aspects of Convective Heat Transfer
3. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnett, E. N.Ganić, Handbook of heat transfer fundamentals, McGraw- Hill,
Literatura New York, 1985.
4. Holman, J.P., Heat Transfer
5. Brodkey, R.S. i Hershey, H.C.: Transport Phenomena

Predmet PROGRAMIRANJE I PROGRAMSKO INŽINJERSTVO
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Praktično upoznavanje studenata sa složenijim programerskim tehnikama i razmišljanjima, korištenje
programskih jezika visokih nivoa. Ovim predmetem se želi naučiti studente naprednijim, ali ne nužno i
Cilj predmeta
teže shvatljivim, konceptom programiranja i programerskog razmišljanja.
Očekuje se da nakon položenog ispita studenti:

• demonstriraju znanje i razumijevanje na razini koja uključuje aspekte savremenih znanja iz područja
programiranja;
• mogu primijeniti svoje znanje i razumijevanje na način svojstven struci i utemeljeno argumentovati i
Ishod učenja rješavati probleme iz područja programskog inžinjerstva;
• mogu komunicirati informacije, ideje, probleme i rješenja i stručnjacima i laicima;
• imaju vještine učenja nužne za nastavak studija na višoj razini.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
2. Operatori i varijable. Liste i uređene liste.
jedinice 3. Rad s stringovima. Rječnici (Dictionaries).
4. Grananja. Petlje.
5. Funkcije.
6. Klase i objekti. Organizovanje programa.
7. Iznimke. Iteratori.
8. Rad s datotekama.
9. Izgradnja modula.
10. Parsiranje tekstualnih datoteka.
11. Programiranje grafičkog sučelja i izrada vlastite aplikacije s grafičkim sučeljem.
12. Testiranje programa.
13. Numeričko programiranje s Pythonom.
14. Brojevi s pomičnim zarezom, aritmetika, ugrađene matematičke funkcije, kompleksni brojevi, polja.
1. M. L. Hetland, Beginning Python: From Novice to Professional, Apress, 2008.
2. S. Burak, I. Maksumić, Uvod u programiranje sa primjerima iz C++ jezika, Mostar, 2005.
Literatura
1. J. Adams, S. Leestma, L. Nyhoff, C++ An Introductun to Computing, Prentice Hall, 2002.
2. B. Bramer, S. Bramer, C++ for Engineers, Arnold – Hodder Headline Group London, 1996.
3. H. Schildt, Java 2: a Beginner’s Guide, Osborne/McGraw-Hill, 2001.
4. H. P. Langtangen, Python Scripting for Computational Science, Springer, 2005.

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Dinamika je izučavanje zakona kretanja materijalne tačke i sistema materijalnih tačaka, pri čemu se uzimaju
u obzir sile kao glavni uzrok kretanja. Savladavanjem gradiva iz ovog predmeta stiču se znanja potrebna za
Cilj predmeta proračun svih bitnih parametara elemenata tehničkih sistema i sistema u cjelini (zakoni kretanja, sile,
energetski bilans itd), a što je preduslov za savladavanje problematike koja je vezana za proučavanje brojnih
tehničkih disciplina.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za dinamiku, kretanju materijalnih
Ishod učenja tačaka, savladavanju sila, zakon o kretanju, zakon o promjeni količine kretanja i sva kretanja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uvod u dinamiku, zadaci i zakoni dinamike.
3. Diferencijalne jednačine kretanja i njihovo integriranje.
4. Opći zakoni dinamike tačke.
Osnovne tematske
5. Kretanje neslobodne tačke.
jedinice 6. Kretanje tačke pod dejstvom centralne sile.
7. Uvod u dinamiku sistema.
8. Zakon o kretanju centra inercije.
9. Zakon o promjeni količine kretanja sistema.
10. Zakon o promjeni momenta količine kretanja sistema.
11. Zakon o promjeni kinetičke energije sistema.
12. Sferno kretanje i kretanje slobodnog tijela.
13. D'Alambertov princip za sistem.
14. Lagrangeov i Lagrange - D'Alambertov princip.
1. V. Doleček, „Dinamika sa oscilacijama”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1977.

Literatura
2. V.Doleček i dr., „Zbirka zadataka iz dinamike sa oscilacijama”, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
3. I. Karabegović, „Dinamika”, Tehnički fakultet Bihać, 2002.
4. F. P. Beer, E. R. Johnston, „Engineers (Static and Dynamic)”,McGraw-Hill Book company, 1997.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka –Odsjek Mašinstvo
Predmet ENERGETSKO PROCESNA MJERENJA
Godina III Status
Semestar VI predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Uključiti opisne informacije interesantne u mjerenju. Kako mjeriti datu varijablu, opisati različite metode za
Cilj predmeta
izvođenje mjerenja i njihove prednosti i nedostaci. Izbor metoda, senzora i metoda procesiranja signala.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za energetski proces mjerenja,
Ishod učenja
karakteristike, funkciju, tačnost, vrste mjerenja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Uvodna razmatranja.
2. Uvod u mjerne sisteme.
3. Karakteristike signala.
4. Mjerni instrumenti.
Osnovne tematske 5. Tačnost sistema.
6. Mjerna nesigurnost.
jedinice 7. Mjerni postupci i uređaji.
8. Mjerenje pritiska u fluidu.
9. Mjerenje nivoa tekućina i rasutih materijala.
10. Mjerenje temperature.
11. Mjerenje brzine i protoka fluida.
12. Mjerenje protoka toplotne energije.
13. Mjerenje viskoziteta fluida.
14. Mjerenje buke i vibracija.
15. Mjerenje sastava gasova. Zaključna razmatranja.
Osnovna literatura:
1. C. Tropea, N. Damaschke, H. Nobach, „Messtechnik I: Grundlagen der Messtechnik”, Shaker Verlag
GmbH, 2003.
2. C. Tropea, H. Nobach, K. Hufnagel, „Messtechnik II: Messverfahren und Messgeräte”, Shaker
Verlag GmbH, 2003.
Literatura Dodatna literatura:
1. R. S. Figiloa, D. E. Beasley, „Theory and Design for Mechanical Measurements”, John Wiley &
Sons, Second Edition, 1995.
2. J. E. Hardy, J. O. Hylton, T. E. McKnight, C. J. Remenyik, F. R. Ruppel, „Flow Measurement
Methods and Applications”, John Wiley & Sons, 1999.

Predmet HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Godina III Status
IZBORNI Kod I 3-296 ECTS krediti 6
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je pružanje osnovnih informacija studentima iz oblasti hidroenergetskih postrojenja,
Cilj predmeta prvenstveno sa mašinskog stanovišta, imajući u vidu energetske, a posebno hidroenergetske perspektive u
Bosni i Hercegovini.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za hidroenergetska postrojenja,
Ishod učenja
hidroenergetske sisteme u BiH, čelićni cjevovod, elektične generatore, hidroelektranama i raznim zahvatima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu.
2. Uvod i opće informacije o hidroelektranama.
3. Hidrokapaciteti i njihovo korištenje-I dio.
4. Hidrokapaciteti i njihovo korištenje-II dio.
Osnovne tematske 5. Hidroenergetski sistemi u BiH.
jedinice 6. Zatvarači.
7. Hidraulični udar.
8. Čelični cjevovodi-I dio.
9. Čelični cjevovodi-II dio.
10. Električni generatori.
11. Pumpno-akumulacione hidroelektrane-I dio.
12. Pumpno-akumulacione hidroelektrane-II dio.
13. Male hidroelektrane.
14. Zahvati.
15. Zaključna razmatranja.
1. D. Horvat, „Vodne turbine”, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1965.
2. Ž. Bilić, „Hidroenergetska postrojenja”, skripta, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998.
Literatura 3. B. Đorđević, „Korištenje vodnih snaga – Objekti hidroelektrana ”, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
1. Preporučeni i nternet izvori

Predmet INŽINJERSKA EKONOMIKA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je dati široki spektar znanja iz ekonomije potrebnih studentima, stavljajući poseban naglasak
Cilj predmeta
na procjenu i izbor investicija
Ishod učenja Nakon završetka studenti bi trebali bit sposobni procjeniti i izabrati investiciju.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Definicije i instrumenti ekonomske
analize: Ekonomska dobra. Ekonomski principi. Potrošnja i proizvodnja. Proces proizvodnje. Podjela
rada. Vrijednost ekonomskih dobara. Monetarna i realna vrijednost.
2. Tržište: zakoni ponude i potražnje. Analiza zakona ponude i potražnje. Elastičnost potražnje. Zakoni
ponude na konkurentnom i monopolističkom tržištu.
Osnovne tematske 3. Motivacije preduzeća: Preduzeća i proizvodni faktori - profit i kontinuitet, proširenje tržišta, Ljudski
jedinice faktori, Odnos sa sindikatom, politički odnosi. Marketinski faktori. Motivacija vlasnika
4. Faktori proizvodnje i distribucije proizvoda: Faktori proizvodnje. Dodatna vrijednost i neto porodukt.
Slabljenje: vrste problema. Prihodi faktora proizvodnje. Ukupan interni prihod.
5. Fondovi za finansiranje produzeća: finansiranje investicija. Štednja kao faktor. Načini prikupljanja
ušteda. Forme finansiranja. Akcije. Samofinansiranje. Obligacije. Bankarski krediti i leasing. Krediti
između preduzeća. Javno finansiranje.
6. Forme privatnih preduzeća: Principi podjela rada. Odgvornost za imovinu. Upravljanje vlasništvom.
Individualna preduzeća. Udruživanje (osoba, kapitala, finansija). Zajedničii investicijski fondovi.
Aspekti unutarnje organizacije
7. Ekonomska optimizacija produktivnih faktora.
8. Bilans preduzeća.
9. Preduzeće na konkurentnom i monopolističkom tržištu.
10. Cost/Benefit analiza privatnih preduzeća.
11. Neto aktualne vrijednost, Ekvivalentna godišnja vrijednost.
12. Stopa internog prihoda.
13. Porezi.
14. Cost Benefit analiza javnih preduzeća.
1. Jusufranić I, Jusfranić S, Inžinjerska ekonomika, Internacionalni univerzitet Travnik, Travnik, 2021.

2. M.Raščić: Inženjerska ekonomika, ETF Sarajevo, 2006
Literatura 3. Dominick Salvatore, Ekonomija za menadžere u svjetskoj privredi; Mate d.o.o.; 1994
4. Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus; Ekonomija; McGraw-Hill / Mate d.o.o.; 2007


Predmet KOTLOVI I PEĆI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu realnih procesa koji se
odvijaju u industrijskim i energetskim kotlovima i industrijskim pećima. To
Cilj predmeta znanje je uslov za energetski optimalnu, okolinski održivu i ekonomski isplativu organizaciju procesa u
energetici, procesnoj industriji i početna je karika u znanju potrebnom u oblasti grijanja. Također, znanje
koje se stiče u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno održavanje i uspješno projektovanje
industrijskih sistema baziranih na navedenim procesima.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za kotlove i peći, funkciju, primjenu,
Ishod učenja
analize, produkte, procese, uticaj kotlova i idustijskih peći.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Uvod.
2. Osnovni pojmovi o sagorijevanju i gorivima.
Osnovne tematske 3. Analiza goriva.
4. Produkti sagorijevanja.
jedinice 5. Proračun i okolinski aspekt.
6. I-t dijagram.
7. Prenos toplote u kotlovima i pećima: proračun ložišta i kotla u cjelini.
8. Stepen iskorištenja kotla/peći i analiza gubitaka.
9. Cirkulacija i hidraulični proračun kotla.
10. Osnovni procesi u industrijskim pećima: metalurgija.
11. Osnovni procesi u industrijskim pećima: petrohemija.
12. Osnovni procesi u industrijskim pećima: kalcinacija.
13. Osnovni procesi u industrijskim pećima: sinterovanje.
14. Uticaj kotlova i industrijskih peći na okolinu: elementi održivog razvoja.
1. Smajević, N. Hodžić, „Kotlovi, ložišta i peći”, izvodi iz teorije i zadaci, Univerzitetski udžbenik,
Mašinski fakultet Sarajevo, 2002.
2. N. Stošić, „Parni kotlovi ”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1985.
Literatura 3. V. Đurić, M. Bogner, „Parni kotlovi ”, teorijske osnove i proračuni, IRO Građevinska knjiga,
Beograd 1980.

Predmet OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
50 20
Cilj predmeta je upoznati studente sa izvorima energije, sa alternativnim izvorima te sa potrebom
Cilj predmeta obezbjeđenja ekonomskog razvoja sa što manjim stepenom ugroženosti ljudske okoline.
Studenti su upoznati sa izvorima energije te njihovom uticaju na okoliš kao i način na koji se može potaknuti
Ishod učenja održivi ekonomski razvoj temeljen na obnovljivim izvorima energije.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Energija i okolina. Historijski razvoj.
2. Pregled i karakteristike osnovnih izvora energije (OIE).
3. Perspektive primjene i razvoja OIE.Osnove hidroenergije.
4. Osnove solarne energije. Toplotno korištenje solarne energije i PV sistemi.
5. Tehnologija proizvodnje tečnih i gasovitih goriva iz biomase.
Osnovne tematske 6. Ekonomski pokazatelji korištenja energije iz alternativnih izvora.
jedinice 7. Okolinska istraživanja sa energijskog aspekta.
8. Općenito o energiji, razni vidovi energije. Pretvorba energije.
9. Primarni energetski izvori i okolina.
10. Energija budućnosti i alternativni izvori energije. Tehnološka unapređenja.
11. Alternativni izvori energije-energija sunca, vjetra, mora.
12. Alternativni izvori energije-slama kao menerg.resurs, geotermalna energija.
13. Općenito osvrt na obnovljive i neobnovljive izvore energije.
14. Značaj smanjenja ugroženosti planete zbog nekontrolisane eksploatacije energenata koji kroz nus
produkte negativno utiču na kvalitet zraka.
15. Potreba obezbjeđenja ekonomskog razvoja uz što manji stepen ugrožavanja okoline u kojoj živimo.
Osnovna literatura:
1. Leksikon okoline/okoliša/ životne sredine / Knežević, A.i Čomić, J. Sarajevo. CETEOR, 2001.
2. Boyle, Godfrey, Renewable Energy: Power for Sustainable Future, University Oxford, 2004.
3. Mijanović, K., Okolinski pristup proizvodnim sistemima, Planjaks Tešanj 2008.
4. Nacionalni program za zaštitu okoliša NEAP BiH, Završni izvještaj, Sarajevo, Privredna komora BiH,
2002.
Literatura
Dodatna literatura:
1. Dragičević, A. i Vranjican, S. Politička ekonomija, Zagreb, Pravni fakultet Zagreb, 1998.
2. Banović, R., Arapčić, E., Zaštita okolice, novi način razmišljanja, Tuzla.Infograf, 2000.
3. Musil, V. Pregrad, B., Tehnološki sistemi in proizvodi, Univerza v Mariboru, EPF, 1992.
4. Kondić J., Mijanović K., Marinković, R., Uljana repica i proizvodnja biodizela, Banja Luka 2008.

Predmet OSNOVE ENERGETIKE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim hidrodinamičkim i
Cilj predmeta toplotnim proračunom.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za osnove energetike, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, karakteristike, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Tehničko-energijski
sistemi. Podjela. Energijski izvori i operacije.
2. Karakteristika razvoja i pokazatelji efikasnosti tehničko-energijskih sistema.
3. Ekonomičnost i okolinski uticaji sistema.
4. Energetika - privredna grana.
Osnovne tematske 5. Primarni, sekundarni i finalni oblici energije.
jedinice 6. Pokazatelji efikasnosti energetike.
7. Upravljanje energijom na nivou države, cijene i tarifini stavovi.
8. Međunarodni dokumenti.
9. Model tranzicije energetskog tržišta.
10. Industrijska energetika.
11. Efikasnost transformacija i formiranje interne cijene finalnih oblika energije.
12. Pokazatelji korištenja energije.
13. ESCO kompanije.
14. Komunalna energetika: područja osnivanja komunalnih energetskih preduzeća, pokazatelji efikasnosti
rada, upravljanje i formiranje cijena usluga, učešće građana u odlučivanju.
1. http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/1999/
2. H. Naim Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review
2, 235-286, 1998
Literatura

Predmet OSNOVE MJERENJA I OBRADE PODATAKA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz metrologije, metodama statističke obrade rezultata mjerenja,
Cilj predmeta mjernom nesigurnosti, principima mjerenja neelektričnih veličina električnim putem i mjerenjem nekih
fizikalnih veličina relevantnih za oblast mašinstva.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za osnove mjerenja i obrade
Ishod učenja podataka, vrste, karakteristike, njihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Značaj metrologije za naučno–tehnički progres i njeni zadaci. Metrološki termini.
2. Međunarodne metrološke organizacije. Međunarodni sistem mjernih jedinica. Metrološka sljedivost.
3. Statičke i dinamičke karakteristike mjernih uređaja. Mjerni sistemi nultog, prvog i drugog reda.
4. Osnovni statistički pojmovi. Srednje vrijednosti. Mjere disperzije.
Osnovne tematske 5. Osnovi teorije vjeroatnoće. Raspodjele diskretne i kontinuirane slučajne varijable. Statistički uzorci.
jedinice 6. Statistički testovi. Z-test, t-test, hi-kvadrat test.
7. Regresiona analiza. Korelacija.
8. Greške pri mjerenju – teorija grešaka. Greške pri jednokratnom i indirektnom mjerenju. Granična
greška mjernog uređaja.
9. Mjerna nesigurnost. Proračun mjerne nesigurnosti tipa A i tipa B prema EA-04/2.
10. Mjerenje mehaničkih veličina električnim putem. Senzori: elektromagnetni, piezoelektrični,
kapacitivni, otpornički.
11. Mjerenje dužine, etaloni za dužinu. Mjerenje vremena.
12. Mjerenje brzine i ubrzanja. Mjerenje sile, obrtnog momenta, naprezanja i deformacija primjenom
mjernih traka.
13. Principi mjerenja pritiska. Elastični pretvarači za mjerenje pritska.
14. Principi mjerenja temperature. Ekspanzioni senzori temperature.
15. Termoparovi. Otpornički senzori temperature.
1. M. Popović, „Senzori i mjerenja”, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
2. H. Bašić, „Mjerenja u mašinstvu”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.
3. E. Seferović, H. Bašić, „Osnovi metrologije i obrade rezultata mjerenja”, Mašinski fakultet Sarajevo,
Literatura
2005.
4. R. Bajramović, M. Pašić, H. Bašić, E. Kadrić, „Analiza podataka”, Mašinski fakultet Sarajevo,
Sarajevo, 2005.
5. R. B. Northrop, „Introduction to Instrumentation and Measurement”, CRC Press, N. York, 1997.

Predmet PUMPE, KOMPRESORI I VENTILATORI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje sa teoretskim osnovama, odn. principima rada pumpi, kompresora i
ventilatora, te osnovnim tipovima i izvedbama. Takođe se pojašnjavaju načini vezivanja istih u sisteme i
Cilj predmeta
regulacija, čime se stiče obiman uvid u principe njihove primjene u inž. praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za pumpe kompresore i ventile,
Ishod učenja vrste, arakteristike, knjihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Pumpe. Osnovne relacije.
2. Bernullijeva i Eulerova jednačina, trouglovi brzina..
3. Gubici Vrste i konstruktivne izvedbe pumpi.
4. Regulacija pumpi.
Osnovne tematske
5. Specifični broj obrtaja i kriteriji sličnosti.
jedinice 6. Sistem pumpa - cjevovod (karakteristike).
7. Ventilatori. Osnovne relacije.
8. Podjela i tipovi ventilatora.
10. Regulacija. Karakteristike.
11. Kompresori. Teoretske osnove.
12. Vrste kompresora, podjela.
13. Karakteristike i regulacija.
14. Izvedbe.
1. M. Krstić, „Pumpe, kompresori i ventilatori ”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. M.Babić, S. Stojković, „Osnove turbomašina ”, Naučna knjiga Beograd, 1990.
3. S. Delalić, I. Alić, „Zbirka riješenih zadataka za pumpe , ventilatore i kompresore sa osnovnim
teoretskim izvodima ”, Fakultet elektrotehnike i mašinstva, Tuzla, 1997.
4. M. Babić, „Zbirka rešenih zadataka iz turbomašina”, Naučna knjiga, Beograd, 1978.
Literatura
2005.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka
Predmet STRUČNA PRAKSA
Godina III
Status
OBAVEZAN Kod I 3-226 / ECTS krediti 6
Nastavne nedjelje 8 Nastavni časovi 320
Broj studenata Predavanja 1

 Sticanje neposrednih znanja u okviru struke za koju se student osposobljava i mogućnostima primjene
prethodno stečenih znanja u praksi,
Cilj predmeta  Sticanje praktičnih i specifičnih znanja u rješavanju problema iz prakse i obavljanju poslova u okviru
struke.
 Primijena tehničkih znanja i vještine u radnom okruženju iz oblasti tehničkih nauka.
Na osnovu teorijskog znanja stečenog kroz studij i praktičnog iskustva stečenim obavljanjem stručne prakse
studenti će moći:
− moći projektovati i konstruisati jednostavnije tehnološke procese u skladu s projektnim zahtjevima,
relevantnim normama i zakonima.
− biti osposobljen za rješavanje inženjerskih zadataka pri projektovanju, konstruisanju, razvoju
proizvodnje i održavanju proizvodnog procesa
− znati upotrijebiti matematičke, računarske i tehničke alate u postupcima analize i sinteze komponenata,
Ishod učenja uređaja i sistema u oblasti tehničkih nauka.
− usvojiti nove tehnologije i primijeniti stečena znanja i vještina za obavljanje složenih stručnih poslova
u profesionalnom tehničkom okruženju.
− biti osposobljen za primjenu osnovnih sigurnosnih i zakonskih rješenja u inženjerskom, društvenom i
okolišnom kontekstu.
− znati primijeniti odgovarajuće programske alate za modeliranje, projektovanje, analizu i verifikaciju
različitih tehničkih sistema i njegovih komponenti.
Opis aktivnosti:
 Izvođenje stručne prakse vrši se prema usvojenom studijskom i nastavnom planu i program, u toku III
godine, u VI semestru. Stručna praksa obavlja se u odabranom preduzeću, ustanovi i drugim poslovnim
subjektima, čije je poslovanje vezano za struku za koju se student osposobljava, u trajanju od 40 radnih
dana.
 Samostalni rad studenta po uputama imenovanog mentora na Fakultetu uz nadzor stručnog lica u
preduzeću/ustanovi/poslovnom subjektu u kojem student obavlja stručnu praksu.
 Za vrijeme obavljanja stručne prakse student je obavezan voditi Dnevnik stručne prakse u kojem će za
svaki dan opisati radne zadatke, aktivnosti i poslove koje je obavljao. Nakon obavljene stručne prakse,
Način organizacije student predaje Dnevnik prakse ovjeren od preduzeća/ustanove/poslovnog subjekta u kojem je obavljao
nastave praksu. Dnevnik prakse se predaje prema objavljenim rokovima.
Učešće u ocjeni:
Praktični rad u odabranom preduzeću/ustanovi/poslovnom subjektu (radni zadaci, aktivnosti i poslovi
koje je student obavljao tokom stručne prakse)
Vođenje dnevnika stručne prakse (opis poslova, radnih zadataka i aktivnosti koje je student obavljao, opis
poslovnih problema preduzeća/poslovnih subjekta/institucija u kojima je obavljao praksu, s navođenjem
mogućih rješenja)
Odbrana stručne prakse (pred imenovanom komisijom za odbranu stručne prakse)

Uslovi za realizaciju Preduzeća/ustanove/poslovni subjekti koja imaju kvalificiran stručni kadar iz oblasti struke za koju se
nastave student osposobljava uz adekvatnu opremu.
Osnovne tematske Formira se za svakog studenta posebno, u dogovoru sa rukovodstvom preduzeća/ustanove/poslovnog
jedinice subjekta u kojima se obavlja stručna praksa, a u skladu sa potrebama struke za koju se student osposobljava.
Student je dužan proučavati stručnu literaturu, zakone i ostale propise vezane uz nesmetano funkcionisanje
poslovanja preduzeća/ustanove/poslovnog subjekta u kojem obavlja stručnu praksu.
Literatura Dopunska literature:

- Stručni časopisi i ostale publikacije koje obrađuju teme i aktuelnosti iz područja poslovanja
preduzeća/ustanove/poslovnog subjekta
- Godišnji planovi rada, godišni izvještaji, te ostala poslovna dokumentacija preduzeća/ustanove/
poslovnog subjekta

Predmet TERMOENERGETSKA POSTROJENJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je fokusiranje na tehnologije proizvodnje električne energije i odgovarajući inžinjering
sa balansom između analitičkih i tehnolopških aspekata projektovanja termoenergetskih postrojenja,
Cilj predmeta
sistema i efekata.

Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Kratak pregled
termodinamike. Rankineov ciklus.
2. Idealni i nepovratni ciklus.
3. Pregrijanje, međupregrijanje i regeneracija.
Osnovne tematske 4. Otvoreni kontaktni zagrijači napojne vode.
jedinice 5. Zagrijači napojne vode zatvorenog tipa.
6. Efikasnost i toplotni fluks.
7. Kogeneracija.
8. Gasno- turbinski i kombinovani ciklusi.
9. Idealni i neidealni Braytonov ciklus.
10. Analiza ciklusa sa raznim osobinama.
11. Ciklusi sa visokim temperaturama.
12. Kombinovani ciklusi sa kotlom za povrat toplote.
13. Kombinovani ciklusi sa parom raznih pritisaka.
14. Kombinovani ciklusi za nuklearne elektrane.
1. K. W. Li, A. P. Priddy, „Power Plant System Design”, John Wiley&Sons, 1985.
2. M. M. El-Wakil, „Powerplant Technology”, McGraw-Hill Book Company, 1984.
Literatura 3. R. Bajramović, „Termoenergetska postrojenja”, notes, 2004.

Predmet TOPLOTNI APARATI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Primjena osnovnog koncepta prenosa toplote na projektovanje izmjenjivača toplote.
Nakon odslušanok i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za toplotne aparate, njihovu
Ishod učenja funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Klasifikacija izmjenjivača toplote.
3. Osnovne metode projektovanja izmjenjivača toplote.
4. Pad pritiska u izmjenjivaču.
5. Prljanje izmjenjivača.
Osnovne tematske 6. Primjeri projektovanja izmjenjivača.
jedinice 7. Korelacije za projektovanje kondenzatora i isparivača.
8. Kompaktni izmjenjivači toplote-I dio.
9. Kompaktni izmjenjivači toplote-II dio.
10. Pločasti izmjenjivači toplote.
11. Izmjenjivači sa toplotnim cijevima.
12. Regeneratori.
13. Laboratorijski eksperiment: Plašt-cijev izmjenjivač.
14. Izmjenjivač sa helikoidalnim namotajem.
1. S. Kakac, H. Liu, „Heat exchangers: Selections, Rating, and Thermal Design”, CRC Press, 1998.
2. W. M. Kays, A. L. London, „Compact Heat Exchangers ”, 3rd ed., McGraw-Hill, 1984.
3. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnet, E. N. Ganić, „Handbook of Heat Transfer Applications”, McGraw-
Literatura Hill, 2nd ed., 1985.
2. Preporučeni internt izvori

Predmet UVOD U TOPLOTNE TURBOMAŠINE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu procesa razmjene
energije između fluida i rotacionih mašina i to u situaciji kada je ta razmjena praćena značajnim toplotnim
Cilj predmeta efektima. To znanje je uslov za ispravan, energetski optimalan, okolinski održiv i ekonomski isplativ
pogon parnih i gasnih turbina i rotacionih kompresora.
Nakon odslušanok i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za toplotne turbomašine, njihovu
Ishod učenja primjenu, funkciju, način rada. Također, znanje koje se stiče u okviru ovog predmeta je preduslov za
kvalitetno održavanje i projektovanje industrijskih sistema baziranih na primjeni navedenih mašina.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Uvod i osnovne definicije.
3. Princip rada i klasifikacija toplotnih turbomašina.
Osnovne tematske 4. Ciklusi parnih turbina.
jedinice 5. Prosti i poboljšani ciklus Clausius-Rankene.
6. Ciklusi gasnih turbina.
7. Prosti i poboljšani ciklus Joule/Brayton.
8. Rešetke i stupanj toplotnih turbomašina.
9. Trouglovi brzina, apsolutna i relativna brzina radnog fluida.
10. Sila, obrtni moment, rad i snaga na obimu kola, vratilu i spojnici.
11. Gubici energije i stepeni iskorištenja.
12. Stupnjevanje: akcione i reakcione turbine.
13. Curtis-ovo kolo.
14. Promjenjivi režim rada i regulacija snage toplotnih turbomašina.
1. E. Stojanović: „Toplotne turbomašine ”, Građevinska kniga, Beograd, 1973.
2. Smajević, K. Hanjalić, „Toplotne turbomašine”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005. – skripta
3. W. Bohl: „Strömungsmaschinen 1”, Aufbau und Wirkungsweise, Vogel Verlag und Druck KG,
Literatura Würzburg, 1990.

Predmet ENERGETSKA EFIKASNOST
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Rastući značaj energetike kao privredne oblasti i njen veliki negativni uticaj na životnu sredinu nametnuo je
potrebu znatno šireg i drugačijeg pristupa. Jedna od najdjelotvornijih mjera ka smanjenju potrošnje primarne
Cilj predmeta energije je upotreba tehnoloških unapređenja energetskih sistema i razvoj novih procedura za upravljanje i
kontrolu energetskih tokova. U okviru ovoga predmeta energetska efikasnost se izučava kao sredstvo za
smanjenje potrošnje energije i emisije štetnih gasova.
Energetsku efikasnost treba shvatiti kao skup organizovanih aktivnosti koje se sprovode unutar granica
definisanog energetskog sistema sa ciljem smanjenja potrošnje ulazne energije, emisija štetnih gasova i
troškova za energiju, pri nepromjenjenom stepenu obavljanja usluga ili stvaranja nove vrijednosti u
Ishod učenja proizvodnom procesu unutar definisnog sistema. Iz same definicije se nazire i složenost problema koja
nastaje iz potrebe povezivanja ljudi, procedura i tehnologija, kako bi se postigla konzistentna i trajna
poboljšanja energetske efikasnosti. U okviru ovoga predmeta studenti će upoznati sve tehničke ali i
netehničke aspekte energetske efikasnosti.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske 1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu.
2. Značaj upravljanja energijom i racionalnog korištenja energije.
jedinice 3. Definisanje energetskih tokova.
4. Veza energetike i proizvodnje.
5. Energetski pokazatelji i energetski profili proizvodnje i potrošnje energije.
6. Energetski zakoni i standardi koji utiču na korištenje energije.
7. Indikatori za ocjenu efikasnosti potrošnje energije.
8. Praćenje energetske potrošnje.
9. Analiza energetske efikasnosti u industriji (kotlovska postrojenja; parna i/ili toplovodna distributivna
mreža i krajnji korisnici; rashladni i sistemi komprimovanog vazduha; električni sistemi).
10. Analiza energetske efikasnosti u zgradarstvu (analiza karakteristika objekata, sistema KGH; električnih
potrošači).
11. Mjere uštede energije: tehničke (povećanje energetske efikasnosti uređaja, korištenje otpadne toplote;
rekuperatori; akumulatori toplotne energije ...).
12. Mjere uštede energije: organizacione (upravljanje energijom; timska podrška i značaj hijerarhijski
definisanih obaveza i aktivnosti).
13. Svjesnost i motivacija zaposlenih.
14. Iniciranje i poticanje prijedloga za racionalno korištenje energije.
Osnovna literatura:
1. Gvozdenac, D., Gvozdenac-Urošević, B., Morvaj, Z. Energetska efikasnost, FTN Izdavaštvo, Novi Sad,
2012.
2. Morvay Z., Gvozdenac D., Applied Industrial Energy and Environmental Management, John Wiley &
Literatura
Sons - IEEE press, 2008.
Dodatna literatura:
Eastop T.D., Croft D.R., Energy Efficiency (for Engineers and Technologists), Longman Scientific &
Technological, 1990
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: ENERGETIKA
4+1

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja inžinjerstvu vrste, karakteristike, njihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
metoda eliminacije.
Osnovne tematske
3. Izračunavanje determinanti i inverzija matrica. Iterativne metode Jacobija i Gauss- Seidela.
jedinice 4. Rješavanje sistema nelinearnih jednačina metodom proste iteracije i Newtonovom metodom.
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za prenos toplote i mase, vrste,
Ishod učenja karakteristike, njihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet HIDROMAŠINE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje sa osnovnim principima konverzije hidroenergije koja se dešava u turbinama.
Obrađuju se osnovne vrste turbina, Kaplanova, Frensisova i Peltonova, kao i male turbine, te osnovne
Cilj predmeta
konstruktivne izvedbe i njihove karakteristike. Kroz ovaj kurs stiče se uvid u osnovu problematike primjene
turbina u inženjerskoj praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za hidromašine, karakteristike,
Ishod učenja
funkciju, vrste, primjena.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Osnovni pojmovi i relacije konverzije hidroenergije.
3. Podjela i vrste turbina.
Osnovne tematske 4. Specifični broj obrtaja i relacije sličnosti.
5. Kavitacija.
jedinice 6. Kaplan– osnove i karakteristike-I dio.
7. Kaplan– osnove i karakteristike-II dio.
8. Francis– osnove i karakteristike-I dio.
9. Francis– osnove i karakteristike-II dio.
10. Pelton turbine – osnove i karakteristike-I dio.
11. Pelton turbine – osnove i karakteristike-II dio.
12. Regulacija.
13. Tipovi postrojenja-I dio.
14. Tipovi postrojenja-II dio.
1. D. Horvat, „Vodne turbine ”, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1965,
2. M. Babić, S. Stojković, „Osnove turbomašina ”, Naučna knjiga Beograd, 1990.
3. M. Babić, „Zbirka rešenih zadataka iz turbomašina”, Naučna knjiga Beograd, 1978.
Literatura

Predmet KOTLOVI I PEĆI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu realnih procesa koji se
odvijaju u industrijskim i energetskim kotlovima i industrijskim pećima. To
Cilj predmeta znanje je uslov za energetski optimalnu, okolinski održivu i ekonomski isplativu organizaciju procesa u
energetici, procesnoj industriji i početna je karika u znanju potrebnom u oblasti grijanja. Također, znanje
koje se stiče u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno održavanje i uspješno projektovanje
industrijskih sistema baziranih na navedenim procesima.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za kotlove i peći, funkciju, primjenu,
Ishod učenja
analize, produkte, procese, uticaj kotlova i idustijskih peći.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Uvod.
2. Osnovni pojmovi o sagorijevanju i gorivima.
Osnovne tematske 3. Analiza goriva.
4. Produkti sagorijevanja.
jedinice 5. Proračun i okolinski aspekt.
6. I-t dijagram.
7. Prenos toplote u kotlovima i pećima: proračun ložišta i kotla u cjelini.
8. Stepen iskorištenja kotla/peći i analiza gubitaka.
9. Cirkulacija i hidraulični proračun kotla.
10. Osnovni procesi u industrijskim pećima: metalurgija.
11. Osnovni procesi u industrijskim pećima: petrohemija.
12. Osnovni procesi u industrijskim pećima: kalcinacija.
13. Osnovni procesi u industrijskim pećima: sinterovanje.
14. Uticaj kotlova i industrijskih peći na okolinu: elementi održivog razvoja.
1. Smajević, N. Hodžić, „Kotlovi, ložišta i peći”, izvodi iz teorije i zadaci, Univerzitetski udžbenik,
Mašinski fakultet Sarajevo, 2002.
2. N. Stošić, „Parni kotlovi ”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1985.
Literatura 3. V. Đurić, M. Bogner, „Parni kotlovi ”, teorijske osnove i proračuni, IRO Građevinska knjiga,
Beograd 1980.

Predmet LOGISTIČKI MENADŽMENT
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj studija je studente upoznati sa pojmom logistike, troškovima logistike, lancima snadbjevnja,
Cilj predmeta
informacionim sistemima u logistici, zalihama i konceptom kvaliteta kao globalnim fenomenom.
Studenti stiču sposobnosti neophodne za efikasno projektovanje i upravljanje logističkim sistemima i
Ishod učenja
procesima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje sa nastavnim predmetom - predavanja
2. Menadžment u logistici.
3. Okruženja u logistici.
4. Upravljanje lancem snadbijevanja.
Osnovne tematske 5. Upravljanje uslugama potrošačima.
6. Informacioni sistemi u logistici.
jedinice 7. Donošenje odluka o zalihama I dio.
8. Donošenje odluka o zalihama II dio.
9. Transportni sistem.
10. Odluke o skladištenju.
11. Rukovanje materijalima i pakovanje.
12. Lokacija objekata logistike.
13. Kvalitet u logistici.
14. Organizacija funkcije poslovne logistike.
15. Zaključna razmatranja i diskusija
1. Nada Barac, Goran Milovanović, Menadžment poslovne logistike, Niš, 2003.
2. Jusufranić Ibrahim, Bešić Cariša, Poslovna logistika, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku Travnik,
Literatura 2009.
3. Bowersay D., Logistics Management, MacMilan, London, 1978.
4. Zekić Z., Logistički menadžment, Glosa, Rijeka, 2000.
5. Nikola Kuvačić: Menadžment i preduzetništvo, Zagreb, 2004.

Predmet METODA KONAČNIH ELEMENATA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznati studente sa metodama konačnih elemenata, historijski razvoj, upotreba, funkcija,
Cilj predmeta modeliranje, elementima matricama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za metode konačnih elemenata
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, karakteristike, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Historijski razvoj, principi i primjena MKE.
Uvod, pregled razvoja MKE, uloga kompjutera, osnovni koraci, koordinatni sistemi, opterećenja,
primjena metoda.
3. Matrica krutosti.
Osnovne tematske Uvod, pojam matrice krutosti, izbor tipa elementa, izbor funkcije pomjeranja, veza deformacija,
jedinice pomjeranja i napona, globalna matrica, računanje čvrstih pomjeranja i sila ukupne matrice.
4. Jednačine linearno elastičnog štapa.
Matrica krutosti štapa, funkcija pomjeranja, veze, aproksimativne funkcije, transformacione matrice,
globalna matrica, štapovi u prostoru, oslonci rešetke, primjena principa minimuma potencijalne
energije, tačnost rješenja, Galerkinov metod reziduala.
5. Jednačine grede.
Uvod, krutost grede, kontinualno opterećenje, jednačine grede, ravni okviri, dvodimenzionalni element
grede, prostorne grede, analiza podstruktura.
6. Ravno naponsko i ravno deformaciono stanje. Rastavljanje jednačina ravnog trokutnog elementa i
matrica krutosti, površinske sile i sile sopstvene težine.
7. Modeliranje ravanskih problema i analiza rezultata. Modeliranje, diskultizacija, simetrija, provjera
modela, provjera rezultata, ravnoteža i kompatibilnost, konvergencija rješenja, interpretacija, statička
kondenzacija.
8. Vrste elemenata za rješavanje ravnih problema. Postupci trošenja matrice krutosti, opterećenje,
osnosimetričnost, izoparametarska fomulacija, veze napona i deformacija.
9. Trodimenzionalna analiza napona.
Prostorno stanje napona.
Element tetraedra, naponi, deformacije.
11. Prenost toplote.
Elementi, temperatura i temperaturni gradijent.
Matrica provođenja toplote i jednačine, jednodimenzionalni i dvodimenzionalni problemi.
13. Termički naponi.
Uvod i definicije, i postupak određivanja termičkih napona.
14. Dinamika konstrukcija.
Sopstvene frekvencije dinamičkog sistema, frekventne karakteristike, matrica krutosti i matrica masa.
1. Zaimović-Uzunović N., Lemeš S.: Metod konačnih elemenata, Dom štampe, Zenica, 2002.
Literatura 1. Zienkiewicz, O.C., Taylor, R.: The Finite Element Method, volume 1 and 2, McGraw-Hill, London,
1996.
2. Bathe, K.J.: Finite Element Modeling in Engineering Practice, Algor Publishing Division, Pitsburgh,
1996.

Predmet OSNOVE ENERGETIKE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim hidrodinamičkim i
Cilj predmeta toplotnim proračunom.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za osnove energetike, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, karakteristike, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Tehničko-energijski
sistemi. Podjela. Energijski izvori i operacije.
2. Karakteristika razvoja i pokazatelji efikasnosti tehničko-energijskih sistema.
3. Ekonomičnost i okolinski uticaji sistema.
4. Energetika - privredna grana.
Osnovne tematske 5. Primarni, sekundarni i finalni oblici energije.
jedinice 6. Pokazatelji efikasnosti energetike.
7. Upravljanje energijom na nivou države, cijene i tarifini stavovi.
8. Međunarodni dokumenti.
9. Model tranzicije energetskog tržišta.
10. Industrijska energetika.
11. Efikasnost transformacija i formiranje interne cijene finalnih oblika energije.
12. Pokazatelji korištenja energije.
13. ESCO kompanije.
14. Komunalna energetika: područja osnivanja komunalnih energetskih preduzeća, pokazatelji efikasnosti
rada, upravljanje i formiranje cijena usluga, učešće građana u odlučivanju.
1. http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/1999/
2. H. Naim Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review
2, 235-286, 1998
Literatura

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Predmet PROJEKTOVANJE HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je obezbijediti znanje i razumijevanje osnovnih smjernica za projektovanje u oblasti
hidroenergetskih postrojenja. Ovladavanjem osnovama procesa projektovanja studenti kao budući
Cilj predmeta stručnjaci će lakše rješavati složenije probleme koji se tiču procesa projektovanja hidroenergetskih
postrojenja u praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za projektovanje hidroenergetskih
Ishod učenja postrojenja, njihovu funkciju, vrste, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Projektni zadatak.
3. Izrada tenderske dokumentacije.
4. Studija tehno-ekonomske i okolinske opravdanosti izgradnje hidroenergetskog objekta
Osnovne tematske
(Feasibility Study).
jedinice 5. Studija o ekonomsko-sociološkim prilikama prije i poslije izgradnje hidroenergetskog postrojenja.
6. Projektantski inžinjering.
7. Inžinjering po sistemu „ključ u ruke“.
8. Izrada investicijskog projekta sa idejnim rješenjem.
9. Ugovaranje isporuke opreme.
10. Izrada glavnih projekata.
11. Druge usluge projektovanja: projekat montaže.
12. Druge usluge projektovanja: kontrola preuzimanja robe od proizvođača.
13. Druge usluge projektovanja: projekat transporta opreme.
14. Druge usluge projektovanja: projekat snabdijevanja elekrtičnom energijom i dr.
1. Dennis A. Snow, Plant Engineer’s Reference Book, Buterworth - Haineman Ltd., Oxford, 1991
2. European Small Hydropower Association, Layman’s Handbook on How to Develop a Small
Hydrosite, European Commision, 1998
Literatura 3. Hrnjević Edhem, Osnovne smjernice za projektantsku djelatnost u oblasti izgradnje termoenergetskih
i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000

Predmet PROJEKTOVANJE TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je da studenti ovladaju znanjem o realnim i savremenim termoenergetskim procesima,
potrebnim za izradu raznovrsne dokumentacije kod izgradnje ili revitalizacije termoenergetskih objekata.
Cilj predmeta Kroz ovaj predmet studenti trebaju ovladati osnovnim smjernicama za projektovanje u oblasti
termoenergetskih postrojenja. Ovladavanjem procesa projektovanja studenti završnih godina kao budući
stručnjaci će lakše rješavati složenije procese projektovanja u praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za projektovanje termoenergetskih
Ishod učenja postrojenja, njihovu funkciju, vrste, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Projektni zadatak.
3. Izrada tenderske dokumentacije.
Osnovne tematske 4. Studija tehno-ekonomske i okolinske opravdanosti izgradnje hidroenergetskog objekta
jedinice (Feasibility Study).
5. Studija o ekonomsko-sociološkim prilikama prije i poslije izgradnje hidroenergetskog postrojenja.
6. Projektantski inžinjering.
7. Inžinjering po sistemu „ključ u ruke“.
8. Izrada investicijskog projekta sa idejnim rješenjem.
9. Ugovaranje isporuke opreme.
10. Izrada glavnih projekata.
11. Druge usluge projektovanja: projekat montaže.
12. Druge usluge projektovanja: kontrola preuzimanja robe od proizvođača.
13. Druge usluge projektovanja: projekat transporta opreme.
14. Druge usluge projektovanja: projekat snabdijevanja električnom energijom i dr.
1. Dennis A. Snow, Plant Engineer’s Reference Book, Buterworth - Haineman Ltd., Oxford, 1991
2. European Small Hydropower Association, Layman’s Handbook on How to Develop a Small
Hydrosite, European Commision, 1998
3. Hrnjević Edhem, Osnovne smjernice za projektantsku djelatnost u oblasti izgradnje termoenergetskih
Literatura i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000

Predmet PUMPE, KOMPRESORI I VENTILATORI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje sa teoretskim osnovama, odn. principima rada pumpi, kompresora i
Cilj predmeta ventilatora, te osnovnim tipovima i izvedbama. Takođe se pojašnjavaju načini vezivanja istih u sisteme i
regulacija, čime se stiče obiman uvid u principe njihove primjene u inž. praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za pumpe kompresore i ventile,
Ishod učenja vrste, arakteristike, knjihovu funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Pumpe. Osnovne relacije.
2. Bernullijeva i Eulerova jednačina, trouglovi brzina..
3. Gubici Vrste i konstruktivne izvedbe pumpi.
4. Regulacija pumpi.
Osnovne tematske 5. Specifični broj obrtaja i kriteriji sličnosti.
jedinice 6. Sistem pumpa - cjevovod (karakteristike).
7. Ventilatori. Osnovne relacije.
8. Podjela i tipovi ventilatora.
10. Regulacija. Karakteristike.
11. Kompresori. Teoretske osnove.
12. Vrste kompresora, podjela.
13. Karakteristike i regulacija.
14. Izvedbe.
1. M. Krstić, „Pumpe, kompresori i ventilatori ”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. M.Babić, S. Stojković, „Osnove turbomašina ”, Naučna knjiga Beograd, 1990.
3. S. Delalić, I. Alić, „Zbirka riješenih zadataka za pumpe , ventilatore i kompresore sa osnovnim
teoretskim izvodima ”, Fakultet elektrotehnike i mašinstva, Tuzla, 1997.
4. M. Babić, „Zbirka rešenih zadataka iz turbomašina”, Naučna knjiga, Beograd, 1978.
Literatura
2005.

Predmet TEROTEHNOLOGIJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj izvođenja nastave iz predmeta „Terotehnologija“ je razumijevanje pojma, zadataka i uloge
terotehnološkog pristupa pri održavanju tehničkih sistema a sve u cilju smanjenja zastoja (frekvencija i
Cilj predmeta dužina trajanja) i troškova održavanja (ukupni troškovi), te ovladavanje neophodnim teorijskim i
praktičnim vještinama iz oblasti proučavanja predmeta.
Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali
Ishod učenja svoje obaveze, će biti osposobljeni za primjenu terotehnoloških pravila pri održavanju tehničkih sistema.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Uvod u terotehnologiju.
Sistemski pristup tehničkom održavanju.
2. Efektivnost tehničkih sistema.
3. Pogodnost održavanja tehničkih sistema.
Osnovne tematske
4. Metode održavanja tehničkih sistema.
jedinice Tradicionalne metode održavanja.
5. Metode održavanja tehničkih sistema.
Savremene metode održavanja.
6. Tehnička dijagnostika stanja sistema
- Pojam, značaj i zadaci tehničke dijagnostike,
- Sistem tehničke dijagnostike,
- Prognoza trajanja dijelova tehničkih sistema.
- Organizacija izvođenja tehničke dijagnostike,
- Subjektivni postupci tehničke dijagnostike.
- Objektivni postupci tehničke dijagnostike,
- Monitoring sistemi dijagnosticiranja.
9. Organizacija održavanja.
10. Tehnologija održavanja.
11. Informacioni sistem održavanja.
12. Troškovi održavanja.
13. Upravljanje održavanjem.
14. Upravljanje rezervnim dijelovima.
15. Budućnost održavanja.
1. Todorović J., Zelenović D.: Efektivnost sistema u mašinstvu, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
2. Adamović Ž.: Upravljanje održavanjem tehničkih sistema, OMO, Beograd, 1986.
3. Adamović Ž.: Planiranje i upravljanje održavanjem pomoću računara, Privredni pregled, Beograd,
1987.
4. Vujanović N.: Teorija pouzdanosti tehničkih sistema, Beograd, 1987.
5. Adamović Ž., Todorović J., Jevtić M.: Organizacija održavanja, OMO, Beograd, 1988.
6. Klarin M., Ivanović G., Stanojević P., Raičević R.: Principi terotehnoloških postupaka, Mašinski
fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1994.
7. Vasić B.: Upravljanje održavanjem, OMO, Beograd, 1997.
8. Sebastijanović S., Tufekčić Dž.: Održavanje, Univerzitet u Tuzli, Mašinski fakultet, Tuzla, 1998.
Literatura
9. Majdančić N.: Strategije održavanja i informacijski sustavi održavanja, Strojarski fakultet u
Slavonskom Brodu, Slavonski brod, 1999.
10. Adamović Ž.: Tehnička dijagnostika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.
11. Adamović Ž.: Tehnologija održavanja tehničkih sistema, SARTID, Smederevo, 2001.
12. Zelenović D., Todorović J.: Teorija pouzdanosti tehničkih sistema, Univerzitet u Novom Sadu,
Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2004.
13. Babić M.: Monitoring ulja za podmazivanje, Mašinski fakultet u Kragujevcu, Kragujevac, 2004.
14. Avdić H., Tufekčić Dž.: Terotehnologija I, Univerzitet u Tuzli, Mašinski Fakultet, Tuzla, 2007.
1. Novinec Ž., Halep A.: Tehnička dijagnostika i monitoring u industriji, KIGEN, Zagreb, 2010.

Predmet TOPLOTNI APARATI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Primjena osnovnog koncepta prenosa toplote na projektovanje izmjenjivača toplote.
Nakon odslušanok i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za toplotne aparate, njihovu
Ishod učenja funkciju, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Klasifikacija izmjenjivača toplote.
3. Osnovne metode projektovanja izmjenjivača toplote.
4. Pad pritiska u izmjenjivaču.
5. Prljanje izmjenjivača.
Osnovne tematske 6. Primjeri projektovanja izmjenjivača.
jedinice 7. Korelacije za projektovanje kondenzatora i isparivača.
8. Kompaktni izmjenjivači toplote-I dio.
9. Kompaktni izmjenjivači toplote-II dio.
10. Pločasti izmjenjivači toplote.
11. Izmjenjivači sa toplotnim cijevima.
12. Regeneratori.
13. Laboratorijski eksperiment: Plašt-cijev izmjenjivač.
14. Izmjenjivač sa helikoidalnim namotajem.
1. S. Kakac, H. Liu, „Heat exchangers: Selections, Rating, and Thermal Design”, CRC Press, 1998.
2. W. M. Kays, A. L. London, „Compact Heat Exchangers ”, 3rd ed., McGraw-Hill, 1984.
3. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnet, E. N. Ganić, „Handbook of Heat Transfer Applications”, McGraw-
Literatura Hill, 2nd ed., 1985.
2. Preporučeni internt izvori

Predmet AUTOMATSKA REGULACIJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je da upozna studente sa automatskom regulacijom, funkcija i primjena.
Dati studentima osnovne koncepte u kontroli procesa, da bi bilo u mogućnosti da efektivno surađuju sa
Ishod učenja specijalistima iz automatike i optimizacije u procesima iz oblasti energetike i procesnog inžinjerstva.
Upoznavanje sa praktičnim aspektima kontrole procesa.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Uvodna razmatranja.
2. Uvod u dinamiku procesa i primjena sistema upravljanja.
3. Generalni pregled i podaci iz kontrole procesa.
4. Linearni model i prenosne funkcije-I dio.
Osnovne tematske 5. Linearni model i prenosne funkcije-I dio.
6. Primjeri iz raznih tehnika koje se koriste u energetici i procesnoj tehnici.
jedinice 7. Primjeri iz raznih tehnika koje se koriste u energetici i procesnoj tehnici.
8. Sistemi u otvorenom, raspored interesantnih tačaka prenosne funcije-I dio.
9. Sistemi u otvorenom, raspored interesantnih tačaka prenosne funcije-I dio.
10. Sistemi zatvoreni povratnom spregom-I dio.
11. Sistemi zatvoreni povratnom spregom-II dio.
12. Pitanja stabilnosti, tačnosti i pračenja.
13. Kontroleri i regulatori-I dio.
14. Kontroleri i regulatori-II dio.
1. Hebibivić, M.: Teorija automatskog upravljanja, Elektrotehnički fakultet Sarajevo, 2003.
2. Hebibivić, M., Tahirović, A.: MATLAB u Teoriji automatskog upravljanja, Praktikum za
Literatura laboratorijske vježbe, Elektrotehnički fakultet Sarajevo, 2002.

Predmet ENERGETSKO PROCESNA MJERENJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Uključiti opisne informacije interesantne u mjerenju. Kako mjeriti datu varijablu, opisati različite metode za
Cilj predmeta
izvođenje mjerenja i njihove prednosti i nedostaci. Izbor metoda, senzora i metoda procesiranja signala.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za energetski proces mjerenja,
Ishod učenja
karakteristike, funkciju, tačnost, vrste mjerenja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Uvod u mjerne sisteme.
3. Karakteristike signala.
4. Mjerni instrumenti.
Osnovne tematske 5. Tačnost sistema.
6. Mjerna nesigurnost.
jedinice 7. Mjerni postupci i uređaji.
8. Mjerenje pritiska u fluidu.
9. Mjerenje nivoa tekućina i rasutih materijala.
10. Mjerenje temperature.
11. Mjerenje brzine i protoka fluida.
12. Mjerenje protoka toplotne energije.
13. Mjerenje viskoziteta fluida.
14. Mjerenje buke i vibracija.
15. Mjerenje sastava gasova. Zaključna razmatranja.
Osnovna literatura:
1. C. Tropea, N. Damaschke, H. Nobach, „Messtechnik I: Grundlagen der Messtechnik”, Shaker Verlag
GmbH, 2003.
2. C. Tropea, H. Nobach, K. Hufnagel, „Messtechnik II: Messverfahren und Messgeräte”, Shaker
Verlag GmbH, 2003.
1. R. S. Figiloa, D. E. Beasley, „Theory and Design for Mechanical Measurements”, John Wiley &
Sons, Second Edition, 1995.
2. J. E. Hardy, J. O. Hylton, T. E. McKnight, C. J. Remenyik, F. R. Ruppel, „Flow Measurement
Methods and Applications”, John Wiley & Sons, 1999.

Godina IV Status
Semestar VIII predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovne tematske ponude na konkurentnom i monopolističkom tržištu.
3. Motivacije preduzeća: Preduzeća i proizvodni faktori - profit i kontinuitet, proširenje tržišta, Ljudski
13. Porezi.

3. Dominick Salvatore, Ekonomija za menadžere u svjetskoj privredi; Mate d.o.o.; 1994


Predmet MODELIRANJE I SIMULACIJA SISTEMA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Ovladavanje metodama i postupcima matematičkog modeliranja i računalnog simuliranja različitih
Cilj predmeta tehničkih procesa. Modeliranje tehničkih sustava analognim električkim sustavima.
Usvojiti temeljne principe izrade matematičkog modela različitih tehničkih sistema (mehanički, toplinski,
električni, sistem proticanja fluida, itd.). Ovladati osnovama upotrebe Matlab/Simulink simulacijskog
programa u izradi modela, simuliranju i analizi sistema. Transformirati matematički model sistema u
Ishod učenja grafički prikaz pomoću blokovske sheme. Prikazati sisteme u prostoru stanja iz prikaza diferencijalnom
jednadžbom, prenosnom funkcijom i blokovskom shemom. Linearizirati nelinearne jednadžbe metodom
razvoja u Taylorov red. Simulirati različite tehničke sistema pomoću električkih mreža s operacijskim
pojačalima. Generirati analitičke funkcije razvojem u red potencija i rješavanjem diferencijalnih jednadžbi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Vrste i svojstva modela.
2. Metode određivanja matematičkog modela sistema.
3. Opis sistema diferencijalnim jednačinama, prenosnim funkcijama i u prostoru stanja.
Osnovne tematske
4. Modeliranje sistema s koncentriranim parametrima.
jedinice 5. Određivanje modela pomoću fizikalnih zakona.
6. Jednadžbe ravnoteže materije, energije, impulsa gibanja.
7. Složeni i pojednostavljeni modeli elemenata.
8. Modeliranje sistema s raspodijeljenim parametrima.
9. Simuliranje sistema.
10. Metode numeričkog integriranja kod simulacija sistema-I dio.
11. Metode numeričkog integriranja kod simulacija sistema-II dio.
12. Generiranje nelinearnih i analitičkih funkcija-I dio.
13. Generiranje nelinearnih i analitičkih funkcija-II dio.
14. Simulacijski programski paketi.
1. D. J. Cloud: Applied Modeling and Simulation: An Integrated Approach to Development and
Operation, McGraw-Hill, 1998.
2. N.M.Karayanakis: Advanced System Modeling and Simulation With Block Diagram Languages, CRS
Press, 1995.
Literatura
1. A. Cavallo, R. Sctola, F. Vasca: Using Matlab, Simulink and Control System Tool Box: A Practical
Approach, Prentice Hall, 1996.
Preporučeni internet izvori

Godina IV Status
OBAVEZNI Kod I 4-25 ECTS krediti 6
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
50 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
2002.
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet OSNOVE MEHATRONIKE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je studentima dati osnovna znanja o mehatroničkim komponentama i načinu njihove
integracije na različitim primjerima elektromehaničkih sistema. Nakon upoznavanja i načelima sinergijske
integracije tehničke mehanike, elektronike, energetske elektronike, računarstva i informatike, s osnovnim
Cilj predmeta mehatroničkim komponentama (aktuatori, pojačala, senzori), upravljačkim digitalnim sistemima, studenti
postaju vješti u primjeni CAD alata za modeliranje, simulaciju, sintezu upravljačkog algoritma i upravljanje
u realnom vremenu.
Definisati pojam mehatroničkog sistema. Objasniti pojmove holonomskih odnosno neholonomskih
ograničenja u mehaničkim sistemima. Primijeniti Lagrangeovo načelo za modeliranje mehaničkih Sistema.
Ishod učenja Primijeniti metodu veznih grafova za modeliranje mehatroničkih istema. Objasniti kriterije odabira
komponenti u mehatroničkim sistemima. Primijeniti PID algoritam upravljanja na elektromehanički sistem.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Definicija mehatronike i osnovni pojmovi.
2. Mehanika. Temeljni zakoni statike. Vrste opterećenja.
Osnovne tematske 3. Trenje i modeliranje trenja. Naprezanje i deformacije.
jedinice 4. Jednadžbe gibanja.
5. Kinematika i dinamika krutog tijela, načelo D'Alambera, Lagrangeova jednadžba gibanja.
6. Klasifikacija mehanizama.
7. Planetarni i harmonijski pijenosnici snage i gibanja, spojni mehanički elementi.
8. Vibracije.
9. Elektronička, hidraulička i pneumatska pojačala.
10. Elektromehanički rotacijski i translacijski aktuatori.
11. Hidraulički i pneumatski aktuatori i njihovo upravljanje.
12. Senzori, karakteristike i obrada signala sa senzora.
13. Mikroprocesorski sustavi, procesna sučelja i komunikacijsko povezivanje u mehatronici.
14. Programska i sklopovska podrška. Razvojni sustavi.
Osnovna literatura:
1. L. J. Kamm: Understanding electromechanical engineering, an introduction to mehatronics, IEEE Press,
1996.
Dodatna literatura:
Literatura 1. S.E. Lishevski: Electromechanical systems, electric machines and applied mechatronics, CRC Press,
1999.
2. D.G. Alciatore, M.B. Histand: Introduction to Mechatronics and Measurment Systemx, Mc Graw-
Hill, 2003.

Godina IV Status
Semestar VII predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta sa balansom između analitičkih i tehnolopških aspekata projektovanja termoenergetskih postrojenja,
sistema i efekata.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
4. Otvoreni kontaktni zagrijači napojne vode.
Osnovne tematske
5. Zagrijači napojne vode zatvorenog tipa.
jedinice 6. Efikasnost i toplotni fluks.
7. Kogeneracija.
3. R. Bajramović, „Termoenergetska postrojenja”, notes, 2004.
Literatura

Predmet TERMOFLUIDNA I OKOLINSKA MJERENJA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Korištenje instrumenata i tehnika za praktična mjerenja potrebna u energetici, fizici, hemijskom
inženjerstvu i primijenjenim naukama. Kurs uključuje senzore, tehnike, hardver i softver. Takođe su
Cilj predmeta uključeni sistemi procesiranja, automatska akvizicija podataka, analiza i njihova inkorporacija u svrhu
kontrole.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za termofluidna I okolinska
Ishod učenja mjerenja, njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Mjerenje varijabli – Fluid:
Mjerenje pritiska i zvuka. Akustička mjerenja. Mjerenje protoka.
2. Mjerenje brzine u tački: Toplotna anemometrija; Laser anemometrija. Mjerenje viskoziteta.
Osnovne tematske 3. Mjerenje površinskog napona. Mjerenje kontaktnog ugla.
jedinice 4. Mjerenje varijabli – Toplotnih: Mjerenje temperature. Mjerenje koeficijenta kondukcije toplote.
Toplotni fluks.
5. Mjerenja koeficijenta difuzije mase. Termovizija. Kalorimetrijska mjerenja.
6. Optička mjerenja sa CCD i CMOS kamerom
7. Akvizicija i obrada mjernih podataka u složenim mjeriteljskim zadacima: koeficijent depozicije kapljica
u disperznom toku. Koeficijent prenosa mase i toplote u rashladnom tornju.
8. Prenos toplote pri ključanju.
9. Efikasnost izmjenjivača toplote.
10. Analiza greške: Opis analize greške. Prikazivanje i korištenje nesigurnosti. Propagacija nesigurnosti.
11. Statistička analiza slučajne nesigurnosti. Normalna distribucija. Odbacivanje podataka.
12. Fitiranje najmanjim kvadratima. Kovariansa i korelacija.
13. Okolinski monitoring i anliza mjerenja: Uvod u okolinsku analizu podataka i njihova interpretacija.
14. Osnove okolinskog monitoringa. Instrumentacija. Mjerne tehnike i statistička analiza.
15. Analizatori vode. Analizatori vazduha.Zaključna razmatranja.
1. Tropea, C., Yarin, A.L., Foss, J.F. (Eds.). 2007 Springer Handbook of Experimental Fluid Mechanics,
Springer.
2. Eren, H. 2004 Electronic Portable Instruments; Design and Applications, CRC, Boca Raton.
3. Webster, J.G. 1999 Mechanical Variables Measurement - Solid, Fluid, and Thermal, CRC.
Literatura
1. Taylor, J.R. 1997 An Introduction to Error Analysis – the study of uncertainties in physical
measurements, 2nd ed. University Science Book, Sausalito, California.
1. Boss, M.J., and Day, D.W. 2000 Air Sampling and Industrial Hygiene Engineering, CRC.

Predmet UVOD U ENERGETSKE TEHNOLOGIJE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj kursa je pregled osnovnih energetskih tehnologija koje se koriste kod proizvodnje korisnih
Cilj predmeta oblika energije sa medjusobnim usporedjivanjem, isticanjem prednosti i nedostataka, te sticanje znanja i
pretpostavki za korištenje naprednih energetskih tehnologija.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za uvod u energetske tehnologije
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Osnovni zakoni.
3. Osobine radnih fluida.
4. Procesi u parnim i gasnim turbinama.
Osnovne tematske 5. Prenos toplote kondukcijom, konvekcijom i zračenjem, te ključanje i kondenzacija.
jedinice 6. Pregled stanja u svijetu sa aspekta energetskih izvora, raspoloživosti i potreba za energijom.
7. Pregled osnovnih energetskih tehnologija.
8. Sagorijevanje u fluidiziranom sloju.
9. Gasifikacija.
10. Kombinovani ciklus sa integrisanom gasifikacijom (IGCC)-I dio.
11. Kombinovani ciklus sa integrisanom gasifikacijom (IGCC)-II dio.
12. Kombinovani ciklus sa prirodnim gasom kao gorivom.
13. Ciklus sa istovremenom proizvodnjom toplotne i električne energije (kogeneracija)-I dio.
14. Ciklus sa istovremenom proizvodnjom toplotne i električne energije (kogeneracija)-II dio.
1. Wetson K. C. : “ENERGY CONVERSION”, webbook -http://www.personal.utulsa.edu/~kenneth-
weston/
2. Š. Hadžiefendić, A. Lekić, E. Kulić: KOGENERACIJA I NOVIJE TEHNOLOGIJE U
PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE, Bosna S-oil, Sarajevo, 2003.
3. Smajević, K. Hanjalić: Toplotne turbomašine, Univerzitetski udžbenik, TKD Šahinpašić, Sarajevo
Literatura 2007.
1. Ganić, E.N. 2005 Prenos toplote, mase i količine kretanja, Svjetlost, Sarajevo.
2. R. Byron Bird, Warren E. Stewart, Edwin N. Lightfoot : Transport Phenomena, 2nd Edition, John
Wiley, 2002.

Predmet UVOD U TOPLOTNE TURBOMAŠINE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu procesa razmjene
energije između fluida i rotacionih mašina i to u situaciji kada je ta razmjena praćena značajnim toplotnim
Cilj predmeta efektima. To znanje je uslov za ispravan, energetski optimalan, okolinski održiv i ekonomski isplativ
pogon parnih i gasnih turbina i rotacionih kompresora.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za toplotne turbomašine, njihovu
Ishod učenja primjenu, funkciju, način rada. Također, znanje koje se stiče u okviru ovog predmeta je preduslov za
kvalitetno održavanje i projektovanje industrijskih sistema baziranih na primjeni navedenih mašina.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Uvod i osnovne definicije.
3. Princip rada i klasifikacija toplotnih turbomašina.
Osnovne tematske 4. Ciklusi parnih turbina.
jedinice 5. Prosti i poboljšani ciklus Clausius-Rankene.
6. Ciklusi gasnih turbina.
7. Prosti i poboljšani ciklus Joule/Brayton.
8. Rešetke i stupanj toplotnih turbomašina.
9. Trouglovi brzina, apsolutna i relativna brzina radnog fluida.
10. Sila, obrtni moment, rad i snaga na obimu kola, vratilu i spojnici.
11. Gubici energije i stepeni iskorištenja.
12. Stupnjevanje: akcione i reakcione turbine.
13. Curtis-ovo kolo.
14. Promjenjivi režim rada i regulacija snage toplotnih turbomašina.
1. E. Stojanović: „Toplotne turbomašine ”, Građevinska kniga, Beograd, 1973.
2. Smajević, K. Hanjalić, „Toplotne turbomašine”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005. – skripta
3. W. Bohl: „Strömungsmaschinen 1”, Aufbau und Wirkungsweise, Vogel Verlag und Druck KG,
Literatura Würzburg, 1990.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
potrošači).
Osnovna literatura:
2012.
Literatura
Dodatna literatura:
Technological, 1990

Predmet HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je pružanje osnovnih informacija studentima iz oblasti hidroenergetskih postrojenja,
Cilj predmeta prvenstveno sa mašinskog stanovišta, imajući u vidu energetske, a posebno hidroenergetske perspektive u
Bosni i Hercegovini.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za hidroenergetska postrojenja,
Ishod učenja
hidroenergetske sisteme u BiH, čelićni cjevovod, elektične generatore, hidroelektranama i raznim zahvatima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uvod i opće informacije o hidroelektranama.
3. Hidrokapaciteti i njihovo korištenje-I dio.
4. Hidrokapaciteti i njihovo korištenje-II dio.
Osnovne tematske 5. Hidroenergetski sistemi u BiH.
jedinice 6. Zatvarači.
7. Hidraulični udar.
8. Čelični cjevovodi-I dio.
9. Čelični cjevovodi-II dio.
10. Električni generatori.
11. Pumpno-akumulacione hidroelektrane-I dio.
12. Pumpno-akumulacione hidroelektrane-II dio.
13. Male hidroelektrane.
14. Zahvati.
1. D. Horvat, „Vodne turbine”, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1965.
2. Ž. Bilić, „Hidroenergetska postrojenja”, skripta, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998.
Literatura 3. B. Đorđević, „Korištenje vodnih snaga – Objekti hidroelektrana ”, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: ENERGETSKA EFIKASNOST I
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
3+2

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet ENERGETSKI SISTEMI U INDUSTRIJI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Savremena tehnološka rješenja čine složenu cjelinu, u kojoj je energetski dio skoro uvijek sastavni dio.
Najznačajnija energetska postrojenja su samostalne cjeline povezane sa potrošačima distributivnim i
Cilj predmeta prenosnim sistemima. Prema tome je neophodno barem elementarno poznavanje energetike za one koji se
nađu na bilo kom poslu upravljanja i korišćenja energije.
Ovladavanje osnovnim znanjima o energetici u cilju njene racionalne primjene, što se svodi na efikasno
Ishod učenja korištenje konkretnog oblika energije u tehnološkim procesima, ustanovama i u privatnom životu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Energetski sustavi u industriji.
2. Učinkovitost energetskih procesa.
3. Energetski sustavi za proizvodnju električne i toplinske energije u industriji.
4. Kogeneracijski energetski sustavi.
Osnovne tematske 5. Tehno-ekonomska analiza i usporedba kogeneracijskih sustava.
jedinice 6. Osnove zaštite okoliša u industrijskim energetskim pogonima.
7. Sekundarna energija u industrijskim pogonima, oblici
8. Sekundarna energija u domaćinstvima i ustanovama, oblici
9. Oblici energije za korištenje
10. Tehnički sistemi
11. Potencijali i barijere za razvoj energijskog sektora
12. Tok energije u društvenom sistemu
13. Tehnički sistemi, oprema I karakteristike
14. Energijski menadžment
15. Energijski governans
Osnovna literatura:
1. Požar, H., Osnovi energetike, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
2. Požar, H. Osnovi energetike, drugi svezak, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Dodatna literatura:
Literatura
1. Devins, D.W., Energy: Its Physical Impact on The Environment, Robert E. Krieger Publishing
Company, Malabar, Florida 1982
2. Vuorinen, A., Planning of Optimal Power Systems, Ekoenergo Oy, Finland, 2008.
3. POJMOVNIK ENERGIJSKOG SISTEMA, Stavovi i mišljenja izrečeni o ovom
dokumentu su isključivo stavovi REIC-a, a ne Fondacije Heinrich Böll. Sarajevo 2014

Predmet GOSPODARENJE ENERGIJOM – sistem upravljanja energijom
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj kursa je studentima dati prijeko potrebna teorijska i praktična znanja koja se odnose na metode i
Cilj predmeta metodologije za poboljšanje učinkovitosti u korištenju električne energije u industriji i kućanstvu, te izradu
i implementaciju programa gospodarenja električnom energijom.
Studenti su upoznati s teorijskim i praktičnim znanjima koja se odnose na metode i metodologije za
Ishod učenja poboljšanje učinkovitosti u korištenju električne energije u industriji i kućanstvu, te izradu i implementaciju
programa gospodarenja električnom energijom.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Struktura potrošnje električne energije.
2. Domaćinstva kao potrošači električne energije.
3. Karakteristike industrijskih i komercijalnih potrošača. Specijalni potrošači.
4. Lokalna i distribuirana proizvodnja električne energije.
Osnovne tematske 5. Dnevni dijagram opterećenja. Vršno opterećenje.
jedinice 6. Mogućnost kontrole dijagrama opterećenja.
7. Dijagrami opterećenja pojedinih potrošača i dijagrami opterećenja grupe potrošača.
8. Različiti tarifni sistemi.
9. Statičke i dinamičke tarife.
10. Jednostavni i kompleksni sistemi kontrole potrošnje električne energije.
11. Osnovni koncept sistema za upravljanje potrošnjom električne energije. Uredjaji za prikupljanje
podataka. Sistemi za kontrolu opterećenja.
12. Daljinsko očitanje potrošnje električne energije.
13. Različite komunikacijske tehnologije i protokoli (WiFi, WiMax, Bluetooth, X-10, ZigBee, uskopojasna
i širokopojasna PLC, xDSL, kabl, fiberoptičke veze, satelitske veze ..).
14. Centralni nadzorni sistem. Softverska riješenja. Integracije centralnog nadzornog sistema s tehničkim i
komercijalnim sistemom isporučioca električne energije.
15. Mogućnost integriranja sa sistemima za upravljanje, zaštitu i monitoring kvalitete električne energije.
Osnovna literatura:
1. Morvay Z., Gvozdenac D., Applied Industrial Energy and Environmental Management, 2008, John
Wiley & Sons - IEEE press
2. B.L. Caperhart, W.J. Kennedy, W.C. Turner: Guide to Energy Management, Prentice Hall PTR, 2001.
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INDUSTRIJSKA KOGENERACIJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osposobljavanje studenata za: samostalno izučavanje kogeneracionih postrojenja, razumevanje suštine i
značaja kogeneracije za efikasno korišenje energetskih potencijala goriva, uticaj na ekologiju, ekonomiju,
Cilj predmeta razvoj i najpovoljnije snabdevanje korisnika finalne energije. Ovo je posebno naglašeno sa aspekata
raznovrsnosti kogeneracionih postrojenja, dugoročnog planiranja razvoja energetike korisnika finalne
energije i uticaja na njegov ukupni razvoj.
Ovladavanje znanjima o različitim vrstama kogeneracije, tipovima postrojenja i njihovom integrisanju u
Ishod učenja energetske sisteme.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Princip kogeneracije,
2. Značaj kogeneracije za energetske bilanse
3. Očuvanje postojeće ravnoteže u okolini.
4. Mjesto i uloga kogeneracije u energetici zgrada industrijskih
Osnovne tematske
5. Uloga kogeneracije drugih preduzeća
jedinice 6. Energetskih sistema.
7. Mogućnosti kogenerativne proizvodnje energije i u skladu sa tim raznovrsnim tipovima postrojenja.
8. Karakteristike kogeneracije
9. Primjena kogeneracije
10. Stepen iskoristivosti
11. Vrste kogeneracijskih postrojenja
12. Postrojenja prorutlačne turnine
13. Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare
14. Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova
15. Modularni kogeneracijski sustav
Osnovna literatura:
1. Griffits, R. T. Combined Heat and Power, 1995, Energy Publications, Cambridge,
2. Raya A. K., Sriastava A. P., Dwivedi M., Power Plan Engineering, 2006, New Age
Intrenatinal Publischers, Delhi
3. Paul Breeze, Power Generation Technologies, 2006, Elsevier, Burlington,
Literatura
Dodatna literatura:
1. Grković V., Tehnološke osnove regulisanja parnih turbina za SPETE, 1995, Futura publikacije
2. M. Pehnt, M. Cames, C. Fischer, B. Praetorius, L. Schneider, K. Schumacher, J.-P. Voß, Micro
Cogeneration - Towards Decentralized Energy Systems, 2006, Springer - Verlag Berlin Heidelberg

Predmet KGH SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznati studente s konceptom toplinske ugodnosti, osnovnim proračunima projektnih toplinskih gubitaka
Cilj predmeta i toplinske energije za grijanje, osnovnim proračunima projektnih toplinskih opterećenja i energije za
hlađenje, osnovnim elementima KGH sustava i njihovom funkcijom, osnovama regulacije.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Konceptom toplinske ugodnosti.
2. Proračuni projektnih toplinskih gubitaka .
3. Proračuni toplinske energije za grijanje.
4. Proračuni projektnih toplinskih opterećenja
5. Proračun energije za hlađenje.
Osnovne tematske 6. Elementi KGH sustava
jedinice 7. Funkcija KGH sustaav.
8. Osnove regulacije.
9. Upotreba R32 kao rashladnog fluida u opremi za KGH
10. Projektovanje energetski efikasnih i zdravih sistema za KGH
11. Efikasni sistemi KGH
12. Predviđanje i validacija sistema za KGH
13. Energerski efikasni projekti KGH
14. Kontrola strategije Sistema za KGH
15. Zaptivanje kanalskih mreža KGH
Osnovna literatura:
1. Donjerković, P.: Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije I, II,
Alfa, Zagreb, 196.
2. Kreider, J.F.: Handbook of heating, ventilation and air conditioning, CRC Press, 2001.
3. Oughton, D.R., Hodkinson S.: Heating and air conditioning of buildings, Elsevier, 2002.

1. Jones, W.P.: Air conditioning engineering, Elsevier, 2001.
2. M. Bogner, Z. Stojić: " Tehnika hlađenja", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd, SiCG, 2003.god
3. ZBORNIK RADOVA 47. međunarodni kongres o grejanju, hlađenju i klimatizaciji
(Beograd, 30.11. – 2.12.2016)

Predmet NAPREDNE MREŽE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente s funkcioniranje naprednih mreža.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Vizija i strategija provedbe naprednih mreža u EU i svijetu.
2. Referentna organizacijska struktura naprednih mreža.
3. Standardi u naprednim mrežama.
4. Inovacije u naprednim mrežama.
5. Koncepti SmartHome.
6. Koncepti SmartCity.
Osnovne tematske
7. Koncepti SmartConsumer.
jedinice 8. Koncepti Prosumer.
9. Koncepti mikromreža.
10. Struktura mikromreža.
11. Prednosti i nedostatci mikromreža.
12. Koncepti aktivnih distribucijskih mreža.
13. Poslovni modeli za napredne mreže.
14. Napredna mjerenja
15. Dobiti od uvođenja tehnologije naprednih mjerenja
Osnovna literatura:
1. L. L. Peterson, B. S. Davie (2000.), Computer Networks. A Systems Approach, Second edition,
Morgan Kaufmann Publishers Inc.
Literatura
2. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI
FAKULTET Sveučilišni studij NAPREDNE MREŽE – NAPREDNA MJERENJA

Predmet SOLARNI TOPLOVODNI SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je dati pregled različitih vrsta sunčevih kolektora i sunčanih sustava namijenjenih proizvodnji
Cilj predmeta toplinske energije, opisati njihovu primjenu te upoznati studente s postupkom modeliranja rada kolektora i
sustava i njhovog dimenzioniranja.
Studenti su upoznati sa vrsta sunčevih kolektora i sunčanih sustava namijenjenih proizvodnji toplinske
Ishod učenja energije, primjenom te postupkom modeliranja rada kolektora i sustava i njhovog dimenzioniranja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Vrste sunčevih kolektora
2. Primjena sunčevih sustava namijenjenih proizvodnju toplinske energije
3. Postupak modeliranja rada klektora
4. Sustava kolektora i njihovo dimenzioniranje.
5. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon
Osnovne tematske
6. Sustav s prisilnim kruženjem
jedinice 7. Regulacija
8. Proračun sunčevih toplovodnih sustava
9. Sunčev toplovodni kolektor
10. Sunčevi nekoncentrisani kolektori
11. Sunčevi koncentrisani kolektori
12. Ventili i cijevi
13. Toplinska izolacija
14. Sunčev zid
15. Sunčevi tornjevi
Osnovna literatura:
1. "Energija Sunca", Prof.dr.sc. Zdenko Šimić, FER , oie.mingorp.hr, 2010.
2. "Energija sunčevog zračenja za grijanje", Doc.dr.sc. Damir Dović dipl.ing. stroj., poslovni-park.hr,
2010.
3. "Studija mogućnosti korištenja za izgradnju sunčanih elektrana na području PGŽ", OIKON d.o.o.,
Literatura Institut za primjenjenu ekologiju, 2010.
Dodatna literatura:
1. "Sunce kao izvor energije", Zagrebački savez klubova mladih tehničara, www.tehnicar.hr, 2009.
2. "Sunčeva energija", Zdeslav Matić, Energetski institut Hrvoje Požar, 2007.

Godina III
Status

struke.
studenti će moći:
Opis aktivnosti:
dana.
Učešće u ocjeni:
mogućih rješenja)


poslovnog subjekta

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
sistema i efekata.

Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
7. Kogeneracija.

Predmet UTVRĐIVANJE STANJA: ENERGETSKI AUDIT I ANALIZA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata s osnovama nauke o toplini, kako bi u daljnjem toku predavanja mogli razumjeti
principe rada sistema u kojima se primarni oblici energije energetski transformišu u korisne oblike energije,
Cilj predmeta u prvom redu u mehanički rad. Isticanje pozitivnih i negativnih uticaja koje energetski sistemi imaju na
čovjeka i njegovu životnu okolinu radi pravilne evaluacije uloge energetskih sistema u razvoju naše
civilizacije.
Student će se upoznati s osnovnim pojmovima iz područja termodinamike i energetike, bit će u stanju
Ishod učenja napraviti jednostavnije proračune iz područja izgaranja, razumjet će funkcionisanje energetskih sistema i
moći će napraviti osnovnu procjenu energetske efikasnosti.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje sa nastavnim predmetom – predavanja
2. Osnove nauke o toplini - prvi glavni stav, jednačina stanja idealnog plina, drugi glavni stav
3. Osnove nauke o toplini – agregatna pretvaranja, parne tablice i dijagrami stanja, prelaz topline
Osnovne tematske 4. Goriva i procesi izgaranja - klasifikacija goriva, ugljen, nafta
jedinice 5. Goriva i procesi izgaranja - zemni plin, izgaranje
6. Motori s unutrašnjim izgaranjem - Otto-proces, Diesel-proces, Upotreba
7. Izmjenjivači topline - rekuperativni izmjenjivači, regenerativni izmjenjivači
8. Parni kotlovi - termoenergetska postrojenja, klasifikacija kotlova
9. Parni kotlovi – toplinska bilanca kotla, napojna voda, uticaj na okoliš
10. Parne turbine - strujanje pare kroz turbine, klasifikacija turbine, kondenzatori
11. Plinske turbine - otvoreni kružni proces, poboljšanja stepena iskoristivosti, reaktivni motor s plinskom
turbinom
12. Posude pod tlakom - općenito o konstruisanju i izradi posuda pod tlakom, generatori pare, propan/butan
boca koja se koristi u domaćinstvu, cilindrični spremnik velikog volumena, stabilni, kuglasti spremnici
velikog volumena
13. Vodne turbine - jednačina strujanja tekućina, klasifikacija vodnih turbina, uslovi sličnog rada
14. Centrifugalne pumpe - osnovni pojmovi, pumpno postrojenje
1. Bogdan, Ž.: Energetski sustavi, II izdanje, Zagreb, IPROZ, 2000.
Literatura 1. Bošnjaković, F.: Nauka o toplini, Zagreb, Školska knjiga, 1976.
2. Požar, H.: Osnove energetike, I svezak, Zagreb, Školska knjiga, 1976.
3. Požar, H.: Osnove energetike, II svezak, Zagreb, Školska knjiga, 1978.
4. Eastop, T. D. and McConkey, A.: Applied Thermodynamics for Engineering Technologists, Essex,
Longman Scientific&Technical, 1986.
5. Kraut, B.: Strojarski priručnik, Zagreb, Tehnička knjiga, 1982.

Predmet UVOD U OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKU EFIKASNOST
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
3. Perspektive primjene i razvoja OIE.Osnove hidroenergije
2002.
Literatura

Predmet BRZA IZRADA PROTOTIPA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Razumjeti grupe materijala i tehnologija te njihove primjene s obzirom na zahtjeve tehničkih sustava i
ograničenja koja proizlaze iz kvalitete i ekonomičnosti, pratiti suvremene svjetske trendove razvoja i
Cilj predmeta primjene tehnologija u tehničkom području strojarstva, kombinirati znanja o materijalima, tehnologijama i
teh. sustavima u odnosu na okoliš.
Od studenta se, nakon polaganja ovog ispita, očekuje da poznaje: osnovne paradigme savremenog razvoja
Ishod učenja proizvoda, osnovne primene brze izrade alata i prototipa, tehno-ekonomske aspekte brze izrade alata i
prototipa, uključujući i potrebnu opremu i glavne oblasti i glavne kriterijume brze izrade prototipa.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Novi trendovi u razvoju proizvoda.
2. Uloga fizičkog modeliranja u razvoju proizvoda.
3. Vrste modela (konceptualni modeli, dizajn modeli, prototip dimenzija, predserijski prototip).
4. RAPID PROTOTYPING AND RAPID TOOLING tehnologije.
Osnovne tematske
5. Vrste RP i RT postupaka.
jedinice 6. Postupci na bazi solidifikacije modela.
7. Postupci na bazi spajanja diskretnih čestica.
8. Postupci na bazi čvrstih materijala.
9. Polimerizacija čvrstih folija.
10. Postupci postprocesiranja.
11. Oprema za RP i RT.
12. Materijali za modele.
13. Primjena RP i RT.
14. Mašinska industrija.
15. Ostali aspekti primene tehnologije RP i RT. (ekonomski aspekt, aspekt zaštite čovekove okoline,
kriterijumi izbora postupka).
Osnovna literatura:
1. Plančak, M.Brza izrada prototipova i alata 2004, FTN Izdavaštvo, Novi Sad
Literatura
Dodatna literatura:
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: ENERGETSKA EFIKASNOST I
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
4+1

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet ENERGETSKI SISTEMI U INDUSTRIJI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Savremena tehnološka rješenja čine složenu cjelinu, u kojoj je energetski dio skoro uvijek sastavni dio.
Najznačajnija energetska postrojenja su samostalne cjeline povezane sa potrošačima distributivnim i
Cilj predmeta prenosnim sistemima. Prema tome je neophodno barem elementarno poznavanje energetike za one koji se
nađu na bilo kom poslu upravljanja i korišćenja energije.
Ovladavanje osnovnim znanjima o energetici u cilju njene racionalne primjene, što se svodi na efikasno
Ishod učenja korištenje konkretnog oblika energije u tehnološkim procesima, ustanovama i u privatnom životu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Energetski sustavi u industriji.
2. Učinkovitost energetskih procesa.
3. Energetski sustavi za proizvodnju električne i toplinske energije u industriji.
4. Kogeneracijski energetski sustavi.
Osnovne tematske 5. Tehno-ekonomska analiza i usporedba kogeneracijskih sustava.
jedinice 6. Osnove zaštite okoliša u industrijskim energetskim pogonima.
7. Sekundarna energija u industrijskim pogonima, oblici
8. Sekundarna energija u domaćinstvima i ustanovama, oblici
9. Oblici energije za korištenje
10. Tehnički sistemi
11. Potencijali i barijere za razvoj energijskog sektora
12. Tok energije u društvenom sistemu
13. Tehnički sistemi, oprema I karakteristike
14. Energijski menadžment
15. Energijski governans
Osnovna literatura:
1. Požar, H., Osnovi energetike, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
2. Požar, H. Osnovi energetike, drugi svezak, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Dodatna literatura:
Literatura
1. Devins, D.W., Energy: Its Physical Impact on The Environment, Robert E. Krieger Publishing
Company, Malabar, Florida 1982
2. Vuorinen, A., Planning of Optimal Power Systems, Ekoenergo Oy, Finland, 2008.
3. POJMOVNIK ENERGIJSKOG SISTEMA, Stavovi i mišljenja izrečeni o ovom
dokumentu su isključivo stavovi REIC-a, a ne Fondacije Heinrich Böll. Sarajevo 2014

Predmet GOSPODARENJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet GOSPODARENJE ENERGIJOM – sistem upravljanja energijom
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INDUSTRIJSKA KOGENERACIJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osposobljavanje studenata za: samostalno izučavanje kogeneracionih postrojenja, razumevanje suštine i
značaja kogeneracije za efikasno korišenje energetskih potencijala goriva, uticaj na ekologiju, ekonomiju,
Cilj predmeta razvoj i najpovoljnije snabdevanje korisnika finalne energije. Ovo je posebno naglašeno sa aspekata
raznovrsnosti kogeneracionih postrojenja, dugoročnog planiranja razvoja energetike korisnika finalne
energije i uticaja na njegov ukupni razvoj.
Ovladavanje znanjima o različitim vrstama kogeneracije, tipovima postrojenja i njihovom integrisanju u
Ishod učenja energetske sisteme.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Princip kogeneracije,
2. Značaj kogeneracije za energetske bilanse
3. Očuvanje postojeće ravnoteže u okolini.
4. Mjesto i uloga kogeneracije u energetici zgrada industrijskih
Osnovne tematske
5. Uloga kogeneracije drugih preduzeća
jedinice 6. Energetskih sistema.
7. Mogućnosti kogenerativne proizvodnje energije i u skladu sa tim raznovrsnim tipovima postrojenja.
8. Karakteristike kogeneracije
9. Primjena kogeneracije
10. Stepen iskoristivosti
11. Vrste kogeneracijskih postrojenja
12. Postrojenja prorutlačne turnine
13. Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare
14. Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova
15. Modularni kogeneracijski sustav
Osnovna literatura:
1. Griffits, R. T. Combined Heat and Power, 1995, Energy Publications, Cambridge,
2. Raya A. K., Sriastava A. P., Dwivedi M., Power Plan Engineering, 2006, New Age
Intrenatinal Publischers, Delhi
3. Paul Breeze, Power Generation Technologies, 2006, Elsevier, Burlington,
Literatura
Dodatna literatura:
1. Grković V., Tehnološke osnove regulisanja parnih turbina za SPETE, 1995, Futura publikacije
2. M. Pehnt, M. Cames, C. Fischer, B. Praetorius, L. Schneider, K. Schumacher, J.-P. Voß, Micro
Cogeneration - Towards Decentralized Energy Systems, 2006, Springer - Verlag Berlin Heidelberg

Predmet KGH SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznati studente s konceptom toplinske ugodnosti, osnovnim proračunima projektnih toplinskih gubitaka
Cilj predmeta i toplinske energije za grijanje, osnovnim proračunima projektnih toplinskih opterećenja i energije za
hlađenje, osnovnim elementima KGH sustava i njihovom funkcijom, osnovama regulacije.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Konceptom toplinske ugodnosti.
2. Proračuni projektnih toplinskih gubitaka .
3. Proračuni toplinske energije za grijanje.
4. Proračuni projektnih toplinskih opterećenja
5. Proračun energije za hlađenje.
Osnovne tematske 6. Elementi KGH sustava
jedinice 7. Funkcija KGH sustaav.
8. Osnove regulacije.
9. Upotreba R32 kao rashladnog fluida u opremi za KGH
10. Projektovanje energetski efikasnih i zdravih sistema za KGH
11. Efikasni sistemi KGH
12. Predviđanje i validacija sistema za KGH
13. Energerski efikasni projekti KGH
14. Kontrola strategije Sistema za KGH
15. Zaptivanje kanalskih mreža KGH
Osnovna literatura:
1. Donjerković, P.: Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije I, II,
Alfa, Zagreb, 196.
2. Kreider, J.F.: Handbook of heating, ventilation and air conditioning, CRC Press, 2001.
3. Oughton, D.R., Hodkinson S.: Heating and air conditioning of buildings, Elsevier, 2002.

1. Jones, W.P.: Air conditioning engineering, Elsevier, 2001.
2. M. Bogner, Z. Stojić: " Tehnika hlađenja", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd, SiCG, 2003.god
3. ZBORNIK RADOVA 47. međunarodni kongres o grejanju, hlađenju i klimatizaciji
(Beograd, 30.11. – 2.12.2016)

Predmet NAPREDNE MREŽE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente s funkcioniranje naprednih mreža.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Vizija i strategija provedbe naprednih mreža u EU i svijetu.
2. Referentna organizacijska struktura naprednih mreža.
3. Standardi u naprednim mrežama.
4. Inovacije u naprednim mrežama.
5. Koncepti SmartHome.
6. Koncepti SmartCity.
Osnovne tematske
7. Koncepti SmartConsumer.
jedinice 8. Koncepti Prosumer.
9. Koncepti mikromreža.
10. Struktura mikromreža.
11. Prednosti i nedostatci mikromreža.
12. Koncepti aktivnih distribucijskih mreža.
13. Poslovni modeli za napredne mreže.
14. Napredna mjerenja
15. Dobiti od uvođenja tehnologije naprednih mjerenja
Osnovna literatura:
1. L. L. Peterson, B. S. Davie (2000.), Computer Networks. A Systems Approach, Second edition,
Morgan Kaufmann Publishers Inc.
Literatura
2. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI
FAKULTET Sveučilišni studij NAPREDNE MREŽE – NAPREDNA MJERENJA

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
50 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovna literatura:
2002.
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet SOLARNI TOPLOVODNI SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je dati pregled različitih vrsta sunčevih kolektora i sunčanih sustava namijenjenih proizvodnji
Cilj predmeta toplinske energije, opisati njihovu primjenu te upoznati studente s postupkom modeliranja rada kolektora i
sustava i njhovog dimenzioniranja.
Studenti su upoznati sa vrsta sunčevih kolektora i sunčanih sustava namijenjenih proizvodnji toplinske
Ishod učenja energije, primjenom te postupkom modeliranja rada kolektora i sustava i njhovog dimenzioniranja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Primjena sunčevih sustava namijenjenih proizvodnju toplinske energije
3. Postupak modeliranja rada klektora
4. Sustava kolektora i njihovo dimenzioniranje.
5. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon
Osnovne tematske
6. Sustav s prisilnim kruženjem
jedinice 7. Regulacija
8. Proračun sunčevih toplovodnih sustava
9. Sunčev toplovodni kolektor
10. Sunčevi nekoncentrisani kolektori
11. Sunčevi koncentrisani kolektori
12. Ventili i cijevi
13. Toplinska izolacija
14. Sunčev zid
15. Sunčevi tornjevi
Osnovna literatura:
1. "Energija Sunca", Prof.dr.sc. Zdenko Šimić, FER , oie.mingorp.hr, 2010.
2. "Energija sunčevog zračenja za grijanje", Doc.dr.sc. Damir Dović dipl.ing. stroj., poslovni-park.hr,
2010.
3. "Studija mogućnosti korištenja za izgradnju sunčanih elektrana na području PGŽ", OIKON d.o.o.,
Literatura Institut za primjenjenu ekologiju, 2010.
Dodatna literatura:
1. "Sunce kao izvor energije", Zagrebački savez klubova mladih tehničara, www.tehnicar.hr, 2009.
2. "Sunčeva energija", Zdeslav Matić, Energetski institut Hrvoje Požar, 2007.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
sistema i efekata.

Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
7. Kogeneracija.

Predmet UTVRĐIVANJE STANJA: ENERGETSKI AUDIT I ANALIZA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata s osnovama nauke o toplini, kako bi u daljnjem toku predavanja mogli razumjeti
principe rada sistema u kojima se primarni oblici energije energetski transformišu u korisne oblike energije,
Cilj predmeta u prvom redu u mehanički rad. Isticanje pozitivnih i negativnih uticaja koje energetski sistemi imaju na
čovjeka i njegovu životnu okolinu radi pravilne evaluacije uloge energetskih sistema u razvoju naše
civilizacije.
Student će se upoznati s osnovnim pojmovima iz područja termodinamike i energetike, bit će u stanju
Ishod učenja napraviti jednostavnije proračune iz područja izgaranja, razumjet će funkcionisanje energetskih sistema i
moći će napraviti osnovnu procjenu energetske efikasnosti.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje sa nastavnim predmetom – predavanja
2. Osnove nauke o toplini - prvi glavni stav, jednačina stanja idealnog plina, drugi glavni stav
3. Osnove nauke o toplini – agregatna pretvaranja, parne tablice i dijagrami stanja, prelaz topline
Osnovne tematske 4. Goriva i procesi izgaranja - klasifikacija goriva, ugljen, nafta
jedinice 5. Goriva i procesi izgaranja - zemni plin, izgaranje
6. Motori s unutrašnjim izgaranjem - Otto-proces, Diesel-proces, Upotreba
7. Izmjenjivači topline - rekuperativni izmjenjivači, regenerativni izmjenjivači
8. Parni kotlovi - termoenergetska postrojenja, klasifikacija kotlova
9. Parni kotlovi – toplinska bilanca kotla, napojna voda, uticaj na okoliš
10. Parne turbine - strujanje pare kroz turbine, klasifikacija turbine, kondenzatori
11. Plinske turbine - otvoreni kružni proces, poboljšanja stepena iskoristivosti, reaktivni motor s plinskom
turbinom
12. Posude pod tlakom - općenito o konstruisanju i izradi posuda pod tlakom, generatori pare, propan/butan
boca koja se koristi u domaćinstvu, cilindrični spremnik velikog volumena, stabilni, kuglasti spremnici
velikog volumena
13. Vodne turbine - jednačina strujanja tekućina, klasifikacija vodnih turbina, uslovi sličnog rada
14. Centrifugalne pumpe - osnovni pojmovi, pumpno postrojenje
1. Bogdan, Ž.: Energetski sustavi, II izdanje, Zagreb, IPROZ, 2000.
Literatura 1. Bošnjaković, F.: Nauka o toplini, Zagreb, Školska knjiga, 1976.
2. Požar, H.: Osnove energetike, I svezak, Zagreb, Školska knjiga, 1976.
3. Požar, H.: Osnove energetike, II svezak, Zagreb, Školska knjiga, 1978.
4. Eastop, T. D. and McConkey, A.: Applied Thermodynamics for Engineering Technologists, Essex,
Longman Scientific&Technical, 1986.
5. Kraut, B.: Strojarski priručnik, Zagreb, Tehnička knjiga, 1982.

Predmet UVOD U OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKU EFIKASNOST
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2002.
Literatura

Predmet BRZA IZRADA PROTOTIPA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Razumjeti grupe materijala i tehnologija te njihove primjene s obzirom na zahtjeve tehničkih sustava i
ograničenja koja proizlaze iz kvalitete i ekonomičnosti, pratiti suvremene svjetske trendove razvoja i
Cilj predmeta primjene tehnologija u tehničkom području strojarstva, kombinirati znanja o materijalima, tehnologijama i
teh. sustavima u odnosu na okoliš.
Od studenta se, nakon polaganja ovog ispita, očekuje da poznaje: osnovne paradigme savremenog razvoja
Ishod učenja proizvoda, osnovne primene brze izrade alata i prototipa, tehno-ekonomske aspekte brze izrade alata i
prototipa, uključujući i potrebnu opremu i glavne oblasti i glavne kriterijume brze izrade prototipa.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Novi trendovi u razvoju proizvoda.
2. Uloga fizičkog modeliranja u razvoju proizvoda.
3. Vrste modela (konceptualni modeli, dizajn modeli, prototip dimenzija, predserijski prototip).
4. RAPID PROTOTYPING AND RAPID TOOLING tehnologije.
Osnovne tematske
5. Vrste RP i RT postupaka.
jedinice 6. Postupci na bazi solidifikacije modela.
7. Postupci na bazi spajanja diskretnih čestica.
8. Postupci na bazi čvrstih materijala.
9. Polimerizacija čvrstih folija.
10. Postupci postprocesiranja.
11. Oprema za RP i RT.
12. Materijali za modele.
13. Primjena RP i RT.
14. Mašinska industrija.
15. Ostali aspekti primene tehnologije RP i RT. (ekonomski aspekt, aspekt zaštite čovekove okoline,
kriterijumi izbora postupka).
Osnovna literatura:
1. Plančak, M.Brza izrada prototipova i alata 2004, FTN Izdavaštvo, Novi Sad
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U ENERGETSKE SUSTAVE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2002.
Literatura

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovne tematske 2. Tržište: zakoni ponude i potražnje. Analiza zakona ponude i potražnje. Elastičnost potražnje. Zakoni
jedinice ponude na konkurentnom i monopolističkom tržištu.
faktori, Odnos sa sindikatom, politički odnosi. Marketinski faktori. Motivacija vlasnika
13. Porezi.



Predmet SISTEMI POHRANE ENERGIJE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa načinom i vrstama pohrane energije.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Pregled vrsta sustava pohrane
2. Superkondenzatori
3. Baterije, vodik, zamašnjak
4. Reverzibilne elektrane.
5. Analiza kapaciteta,
6. Brzine odziva i efikasnosti sustava za pohranu.
Osnovne tematske
7. Postizanje maksimalne snage.
jedinice 8. Maksimalne korisnosti.
9. Upravljanje tokovima snage na temelju ekonomskih pokazatelja.
10. Modeli skladištenja energije
11. Reverzibilne hidroelektrane
12. Komprimirani zrak
13. Skladištenje energije zamašnjakom
14. Toplinsko skladištenje sunčave energije
Osnovna literatura:
1. Osnove energetike, 1, 2. i 3. Dio, Hrvoje Požar, Školska knjiga, Zagreb 1992
2. Elektroenergetski sustav, Božo Udovičić, Kigen, Zagreb 2005.
3. Električna energija, Marijan Kalea, Kigen, Zagreb 2007.
Literatura
Dodatna literatura:
1. Inovativni načini skladištenja struje, http://zeitgeistsrbija.org/forum/45-nauka-i-tehnologija/3833-
inovativni-naciniskladistenja-struje

Predmet SOLARNE ELEKTRANE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja iz principa rada i eksploatacije obnovljivih izvora
Cilj predmeta energije, prije svega sunčeve energije i energije vjetra. Studenti će se upoznati sa principima i tehnologijom
dobijanja električne energije pomoću vjetroelektrana, a posebno u svetlu raspoloživih potencijala u BiH.
Upoznavanje studenata sa globalnim i lokalnim tehnički iskoristivim potencijalima energije solarnog
zračenja i značaja eksploatacije ovih izvora u cilju zaštite životne sredine; razumijevanje principa i
Ishod učenja tehnologija dobijanja električne energije pomoću solarnih fotonaponskih postrojenja; osposobljavanje
studenata za planiranje, održavanje i integraciju u elektroenergetski sistem solarnih (fotonaponskih)
elektrana.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Uloga sunca u energetskom snadbjevanju
2. Uloga vjetra u energetskom snabdjevanju.
3. Energetski kapacitet sunca.
Osnovne tematske 4. Prirodni i tehno-ekonomski potencijal.
jedinice 5. Iskustva vodećih zemalja u Evropi i svetu u korištenju energije sunca.
6. Solarna energija.
7. Osnovne veličine koje karakterišu solarnu energiju.
8. Potencijal solarne energije u svijetu i u BiH.
9. Osnovi fotonaponskih sistema i solarnih kolektor.
10. Primjena sunčevih sustavi
12. Sunčevi toplotni kolektori
13. Toplinske izolacije
14. Solarne elektrane.
Osnovna literatura:
1. Pavlović Tomislav, Čabrić Branislav, Fizika i tehnika solarne energetike, 2006, Građevinska knjiga
2. Gilbert M. Masters, Renewable and Efficient Electric Power Systems, 2004, John Wiley & Sons
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet VJETROELEKTRANE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja iz principa rada i eksploatacije obnovljivih izvora
Cilj predmeta energije, prije svega energije vjetra. Studenti će se upoznati sa principima i tehnologijom dobijanja električne
energije pomoću solarnih fotonaponskih postrojenja, a posebno u svetlu raspoloživih potencijala u BiH.
Upoznavanje studenata sa globalnim i lokalnim tehnički iskoristivim potencijalima energije vjetra i značaja
eksploatacije ovih izvora u cilju zaštite životne sredine; razumijevanje principa i tehnologija dobijanja
Ishod učenja električne energije pomoću vjetroelektrana; osposobljavanje studenata za planiranje, održavanje i integraciju
u elektroenergetski sistem vjetroelektrana.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Uloga vjetra u energetskom snabdjevanju.
2. Energetski kapacitet vjetra
3. Prirodni i tehno-ekonomski potencijal.
4. Iskustva vodećih zemalja u Evropi i svijetu u korištenju energije vjetra.
Osnovne tematske
5. Snaga vjetra.
jedinice 6. Vjetropotencijal u svijetu i BiH.
7. Osobine vjetra kao primarnog izvora električne enrgije.
8. Vjetroelektrane
9. Vrste vjetroelektrana
10. Prednosti i nedostatci vjetroelektrana
11. Vjetroagregati
12. Uricaj vjetroelektrana na okoliš
13. Izbor položaja vjetroelektrana
14. Vjetropotencijal
15. Zakljućna razmatranja i diskusija
Osnovna literatura:
1. Pavlović Tomislav, Čabrić Branislav, Fizika i tehnika solarne energetike, 2006, Građevinska knjiga
2. Gilbert M. Masters, Renewable and Efficient Electric Power Systems, 2004, John Wiley & Sons
Literatura
Dodatna literatura:

Nivo studija II CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka – Odsjek Mašinstvo
Predmet ZAKONODAVNI OKVIR I POLITIKA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznatni studente za zakonskim okvirom energetske efikasnosti u BiH i EU.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Razvoj zakonodavnog okvira za područje energetike u BiH.
2. Pravni okvir u oblasti energetske efikasnosti u Federaciji BiH.
3. Pravni okvir u oblasti energetske efikasnosti u Republici Srpskoj.
4. Razvoj zakonodavnog okvira za područje energetike u EU i zakonodavstvo EU za energiju.
5. Odrednice politike energetske efikasnosti u EU i BiH.
Osnovne tematske 6. Pregled EU strateških dokumenata i direktiva iz područja energetske efikasnosti.
7. Ugovor o energetskoj zajednici (Energy Community Treaty).
jedinice 8. Politika energetske efikasnosti u BiH.
9. Nacionalni program energetske efikasnosti.
10. Akcijski planovi energetske efikasnosti.
11. Zakonodavni okvir za energetsku učinkovitost u BiH.
12. Stanje i perspektive energetskog zakonodavstva BiH.
13. Institucionalni i drugi problemi energetskog sektora u BiH.
14. Sistemsko upravljanje energijom u javnom sektoru BiH.
15. Unapređenje energetske efikasnosti u institucijama BiH.
Osnovna literatura:
1. Važeća zakonska legislativa
2. Penni McLean-Conner, Energy Efficiency: Principles and Practices, PennWell Books, 2009
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet ZAŠTITA OKOLIŠA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Studentima će se objasniti svrha, osnovni pojmovi i važnost zaštite okoliša kako na lokalnoj tako i na
globalnoj razini. Sadržaj kolegija obraditi će se na razini kojom će se omogućiti bolje razumijevanje stručnih
Cilj predmeta kolegija u kontekstu zaštite okoliša te predočiti međusobna povezanosti ljudskih aktivnosti i okoline, te
inženjerski pristup korištenju resursa da bi se mogu racionalno koristiti.
Ishod učenja Sagledavanje problema zaštite okoliš; Izvođenje zahvata u skladu s načelima zaštite okoliša.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Značaj zaštite okoliša i ekologije, osnovni pojmovi ekologije, podjela ekosustava, osnove ekosustava,
hranidbeni lanci, kruženje tvari u prirodi, C, H2O, N2, P, S;
2. Globalni i lokalni efekti zagađivanja.
3. Rast populacije stanovništva, porast korištenja prirodnih resursa i posljedice na Zemlju.
4. Litosfera, zagađenje litosfere, uloga geoznanosti u zaštiti okoliša.
Osnovne tematske
5. Kruženje vode u prirodi.
jedinice 6. Značaj vode u razvoju društva, onečišćenje i značaj zaštite podzemnih voda.
7. Zagađenje atmosfere česticama, plinovima, širenje zagađenja u atmosferi.
8. Osnove pročišćavanja plinova od najčešćih polutanata, osnovni pojmovi o buci, nastanku, sprečavanju
nastanka i zaštiti od buke.
9. Standardi kvalitete vode i zraka, osnovi mjerenja i prezentacije rezultata.
10. Otpad, podjela po vrsti i mjestu nastanka, komunalni otpad i načini zbrinjavanja, cjeloviti sustav
zbrinjavanja otpada.
11. Održivi razvoj i konflikti, strategija zaštite okoliša, aktualni problemi zaštite okoliša, lokalni problemi
zaštite okoliša.
12. Stanje, strategija i plan zaštite okoliša.
13. Sudionici u zaštiti okoliša, zakonska regulativa.
14. Uloga inženjerske struke u zaštiti okoliša.
Osnovna literatura:
1. Rogić, V.: Osnove ekologije i tehničke zaštite okoliša, skripta, Geotehnički fakultet Varaždin, 1996.
2. Benac, Č.: Zaštita okoliša za studente graditeljstva, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2005.
3. Enger, D. E., Smith, B. F.: Envrionmental science - A Study of Interrelationships, McGraw-Hill,
2002.

1. Glavač, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
2. Vuković, Ž.: Zaštita okoliša, Građevinski fakultet, Zagreb, 2002.
4. Salvato, J. A., Nemerow, N. L., Aquardy, F. J., Environmental engineering, John Wily and Sons,
2003.
5. T.E. Graedel, B.R. Allenby, Industrial Ecology, Rentice Hall Pearson Education, Inc., 2003.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka - Odsjek Mašinstvo
Predmet BIOMASA U ENERGETSKIM TRANSFORMACIJAMA
Godina IV Status
IZBORNI Kod I 3 -379 ECTS krediti 8
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je da studenti steknu znanja o savremenim i perspektivnim tehnološkim postupcima za
proizvodnju energije na obnovljivoj biomasi (proizvodnja bioetanola, biodizela, metanola, vodonika i
anaerobna digestija otpadnog materijala u cilju proizvodnje metana). Studenti će se osposobiti da na bazi
Cilj predmeta tehno-ekonomske analize utvrde kriterijume za izbor određjenih sirovina (izvora biomase). Studenti će
takođe steći kompetencije da samostalno, ili u timu koncipiraju postupak za proizvodnju energije na bazi
raspoložive biomase i da adekvatno prezentuju svoje rezultate.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Energetski resursi, postojeće stanje i perspektive. Potencijalni izvori biomase za dobijanje energije.
2. Bioetanol kao gorivo
3. Sirovine za proizvodnju etanola
4. Tehnologija proizvodnje bioetanola
Osnovne tematske
5. Korišćenje etanola kao goriva i ekonomska analiza procesa
jedinice 6. Biodizel kao gorivo
7. Sirovine za proizvodnju biodizela
8. Tehnološki postupak za proizvodnju biodizela (izbor katalizatora i uslova reakcije)
9. Korišćenje biodizela kao goriva i ekonomska analiza procesa
10. Metanol kao gorivo. Sirovine za proizvodnju metanola. Tehnološki postupci za proizvodnju metanola
(proizvodnja iz uglja, iz biomase, proizvodnja iz prirodnog gasa). Osnovne karakteristike metanola
kao goriva
11. Vodonik kao gorivo. Tehnologije za proizvodnju vodonika (proizvodnja iz prirodnog gasa,
gasifikacija i piroliza, fotolitički postupci, proizvodnja iz energije vetra). Ekonomski aspekti
proizvodnje vodonika
12. Metan dobijen na bazi anaerobne digestije otpadnog materijala
13. Biohemijska osnova procesa
14. Tehnološki parametri procesa i vrste tehnoloških postupaka
15. Korišćenje metana kao goriva
Osnovna literatura:
1. Mojović L., Pejin D.,.Lazić M. i saradnici., Proizvodnja bioetanola za gorivo- Stanje I perspektive, 2007.
Monografija, u štampi
2. Furman T. i saradnici, Biodizel alternativno i ekološko tečno gorivo, Monografija, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad.2005.
Literatura
Dodatna literatura:
1. Stojiljković D. i saradnici, Alternativna goriva za pogon motora SUS u 21 veku, Studija, Mašinski
fakultet Beograd, 2007.
2. Mojović L, Biološka obrada otpadnih voda, TMF, Beograd 2005.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
potrošači).
Osnovna literatura:
2012.
Literatura
Dodatna literatura:
Technological, 1990
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: MAŠINSKE KONSTRUKCIJE
3+2

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
Osnovne tematske ponude na konkurentnom i monopolističkom tržištu.
13. Porezi.



Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehičkih nauka – Odsjek Mašinstvo
Predmet MEHANIZMI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Svladavanje problematike kinematske i dinamičke analize mehanizama, kao i njihove sinteze, tj.
Konstruisanje novih mehanizama. Optimizacija kretanja mehanizama, kao i potrošnje energije, pilikom
Cilj predmeta njegovog rad. Izučavanje fenomena uravnoteženja inercijalnih sila mehanizama, kao i smanjenja
neravnomjernosti kretanja mehanizama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mehanizme, njihovu funkciju,
Ishod učenja vrste, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Značaj mehanizma i
osnovni pojmovi mehanizma. Osnovne karakteristike mehanizma.
2. Tipovi mehanizma. Osnovni parametri mehanizma.
3. Kinematika mehanizma. Metode kinematske analize mehanizama.
Osnovne tematske 4. Kinematska analiza nekih tipova mehanizama (sinusi, četvorozglobni, klipni, kulisni).
jedinice 5. Dinamika mehanizma. Osnovne napomene o dinamičkoj analizi mehanizma.
6. Redukovana opterećenja i redukovanje veličine inercije mehanizma.
7. Određivanje parametara kretanja pod dejstvom zadanih opterećenja.
8. Rješavanje diferencijalnih jednačina kretanja mehanizma.
9. Zamajac. Metode proračuna zamajca.
10. Uravnoteženje ineriijalnih sila mehanizma.
11. Sinteza mehanizma. Zadatak sinteze mehanizma. Sinteza nekih ravnih mehanizama.
12. Bregasti mehanizmi. Namjena i osnovne karakteristike bregastih mehanizama.
13. Plan kretanja i zakon kretanja poluge bregastog mehanizma.
14. Konstruianje profila brijega bregastog mehanizma.
15. Minimalni radijus osnovnog kruga brijega. Ugao pritisaka. Zaključna razmatranja.
1. Voloder, A., Teorija mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Sarajevo, 2005.
2. Voloder, A., Zbirka primjera i zadataka iz teorije mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski
Literatura fakultet, Sarajevo, 2007.
1. Karabegović, I., Teorija mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Bihać,1998.
1. Hufnagl, B., Mehanizmi, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Sarajevo,1984.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehičkih nauka - Odsjek Mašinstvo
Predmet METODE ISPITIVANJA KONSTRUKCIJE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 290
Osposobljavanje studenata u području mjerenja i mjerne tehnike te izravna primjena na području
Cilj predmeta ispitivanja građevinskih konstrukcija. Upoznavanje s metodama mjerenja i odgovarajućim normativima i
standardima u području kontrole kvalitete tijekom izvedbe i eksploatacije građevinskih objekata.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za metode ispitivanja
Ishod učenja konstrukcija, njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Historijski razvoj i zadaća ispitivanja
konstrukcija.
2. Zakonska regulativa u području ispitivanja. Podjela ispitivanja konstrukcija.
3. T enzometrija. Pregled i tipovi senzora.
Osnovne tematske 4. Pregled instrumenata i mjerne opreme za statička i dinamička ispitivanja. Mjerne karakteristike senzora
jedinice i instrumenata.
5. Pregled metoda ispitivanja u laboratoriju i na terenu. Statička ispitivanja.
6. Metode ispitivanja i prikupljanja podataka, analiza i prikaz podataka mjerenja.
7. Dinamička ispitivanja. Metode.
8. Načini pobuđivanja konstrukcija i elemenata. Metode prikupljanja dinamičkih signala.
9. Senzori pri dinamičkim ispitivanjima. Metode dinamičke analize u vremenskom i frekvencijskom
području.
10. Brza Fourierova transformacija prikupljenih signala.
11. Eksperimentalna modaina analiza konstrukcija i elemenata. Dinamički parametri konstruktivnih
sustava.
12. Analiza deformacija i naprezanja na temelju izmjerenih vrijednosti.
13. Dugotrajna mjerenja na konstrukcijama ili monitoring.
14. Prikupljanje podataka, analiza i prikaz pomoću PC-a.
1. Radoje Vukotić: Ispitivanje konstrukcija, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
Literatura 1. Materijali s predavanja i vježbi
2. Preporučeni internet izvori Hufnagl, B., Mehanizmi, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet,
Sarajevo,1984.

Predmet METODIKA KONSTRUISANJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima metodičkog konstruisanja, razumijevanje procesa konstruisanja i toka
Cilj predmeta informacija. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekata sa konstrukcijskom razradom po svim fazama
preocesa konstruisanja, od ideje do modela.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za metodiku konstrukcija, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Cilj i sadržaj procesa
konstruisanja.
2. Koncipiranje idejnog rješenja: pregled, struktura funkcija mašinskog sistema.
3. Koncipiranje idejnog rješenja: izvršioci elementarnih fukncija.
4. Koncipiranje idejnog rješenja: formiranje varijantnih riješenja.
Osnovne tematske
5. Koncipiranje idejnog rješenja: izbor optimalne varijante.
jedinice 6. Oblikovanje i dimenzionisanje dijelova mašinskih konstrukcija: kriteriji za dimenzionisanje.
7. Oblikovanje i dimenzionisanje dijelova mašinskih konstrukcija: izbor polaznih elemenata za
dimenzionisanje i racionalno iskorištenje mase dijelova-I dio.
dimenzionisanje i racionalno iskorištenje mase dijelova-II dio.
9. Oblikovanje i dimenzionisanje dijelova mašinskih konstrukcija: oblikovanje mašinskih dijelova-
tehnolofija i uslovi montaže-I dio.
tehnolofija i uslovi montaže-II dio.
11. Analiza sijelova i sklopova mašinskih konstrukcija: kritični naponi u dijelovima mašinskih
konstrukcija.
12. Analiza sijelova i sklopova mašinskih konstrukcija: razaranje mašinskih dijelova u radu.
13. Analiza sijelova i sklopova mašinskih konstrukcija: sigurnost i pouzdanost.
14. Analiza sijelova i sklopova mašinskih konstrukcija: analiza geometrije dijelova i sklopova.
15. Analiza sijelova i sklopova mašinskih konstrukcija: analiza dinamičkih stanja mašinskih konstrukcija.
Zaključna razmatranja.
1. Repčić, N. et al Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
2. Ognjanović, M., Metodika konstruisanja mašina, Mašinski fakultet Beograd, 1990.
Literatura

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehičkih nauka –Odsjek Mašinstvo
Predmet OPTIMIZACIJA MAŠINSKIH KONSTRUKCIJA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Sticanje znanja o metodama optimalnog projektovanja konstrukcija i njihovih dijelova. Putem praktičnih
Cilj predmeta primjera i poticanjem na samostalni rad studenti se osposobljavaju za rješavanje problema optimiranja
oblika, dimenzija, materijala, cijene itd.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za optimizacija mašisnskih
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Formulacija problema optimalnog projektovanja.
3. Razvoj modela i definicija ograničenja.
4. Metode rješavanja-I dio.
5. Metode rješavanja-II dio.
Osnovne tematske
6. Optimizacija konstrukcija-I dio.
jedinice 7. Optimizacija konstrukcija-II dio.
8. Optimizacija oblika i dimenzija poprečnog presjeka, težine... konstrukcije-I dio.
9. Optimizacija oblika i dimenzija poprečnog presjeka, težine... konstrukcije-II dio.
10. Izbor numeričkog algoritma i softvera.
11. Interpretacija numeričkih rezultata.
12. Optimizacija dizajna mašinskih elemenata i konstrukcija korištenjem metode konačnih elemenata-I dio.
13. Optimizacija dizajna mašinskih elemenata i konstrukcija korištenjem metode konačnih elemenata-II
dio.
14. Analiza pouzdanosti.
1. Kirsh, M., Structural Optimisation, Springer Verlag, 1993.
2. Atrek, E., New Direction in Optimum design, John Wiley and Sons, 1984.
3. Arora, J.S., Introduction to Optimum Design, McGraw Hill, New York, 1989.
1. Mota, C.A., Computer Aided Optimal Design,-Structural and Mechanical Systems, Springer Verlag,
1987.
2. Papalambros, P.Y., Wilde, D.J., Principles of Optimal Design: Modeling and Computation,
Cambridge University Press, 2000.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Predmet PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim industrijkim pneumatskim i hidrauličkim sistemima,
uključujući osnovne komponenete i standardne simbole. Težište je dato na pravilnom odabiru osnovnih
Cilj predmeta komponenti, na upoznavanju sa metodama projektiranja industrijskih pneumatskih i hidrauliih sistema, kao
i na upoznavanje s nizom rješenja koja su česta u savremenoj proizvodnoj praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za pneumatike I hidraulike
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize, metode.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Osnove digitalnog
upravljanja. Brojni sistemi.
2. Razvoj i primjena pneumatika za obradbene sisteme. Svojstva i karakteristike zraka.
3. Proizvodnja komprimiranog zraka.
Osnovne tematske 4. Izvršni i upravljački elementi.
jedinice 5. Linearni i rotacioni aktuatori.
6. Senzori u pneumatici. Ventili.
7. Vakuum generator.
8. Pneumatsko upravljanje.
9. Metode projektiranja pneumatskih sistema pneumo-hidrauličke komponenete.
10. Razvoj i primjena hidraulike za obradbene sisteme.
11. Osnove hidraulike. Dobivanje hidrauličke energije.
12. Analiza hidrauličkih komponenti i sistema.
13. Pumpe, ventilatori i aktuatori, projektiranje hidrauličkih sistma. Rad sa PLC-jem.
14. Upravljanje elektropneumatskim i elektrohidrauličkim sistemima.
15. Pravci razvoja industrije hidraulike i pneumatike. Zaključna razmatranja.
1. Krist, T., Hydraulik Fluidtechnik, Vogel, Wurzburg, 1997.
2. Hesse, S., 99 Exemples of Pneumatic Applications, Blue Digest on Automotion, Festo, 2001.
1. Parr, A.E., Hydraulics and Pneumatics: a technicians and engineers guide, ISBN 0 7506 4419 2,
Imprint: Butterworth-Heinemann, Elsevier Science, 1999.
2. Đikić, M., Osnove digitalnog upravljanja, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1988.

Predmet PRENOSNICI SNAGE I KRETANJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim vrstama prenosnika snage i kretanja. Razumijevanje načina funkcionisanja
Cilj predmeta osnovnih prenosnika. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta planetarnog prenosnika i analize toka
snage i kretanja kod ostalih tipova prenosnika.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za prenosne snage i kretanja,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Mehanički prenosnici.
3. Vrste prenosa.
4. Tipovi mehaničkih prenosnika i podjela.
5. Osnovni prenosnik i slučajevi kretanja.
Osnovne tematske
6. Kinematika radnih organa prenosnika.
jedinice 7. Osnovne karakteristike mehanikog prenosnika.
8. Planetarni prenosnici.
9. Hidraulički prenosnici. Hidrodinamički i hidrostatički prenosnici snage.
10. Kombinovani prenosnici snage.
11. Pneumatski prenosnici snage i kretanja.
12. Električni i hibridni prenosnici.
13. Kardanski prenosnici.
14. Lančani prenosnici. Zupčasti kaišni prenosnici.
15. Spojnice i kočnice kod prenosnika snage kretanja. Zaključna razmatranja.
1. Repčić, N., Prenosnici snage i kretanja, Mašinski fakultet Sarajevo, 1999.
2. Repčić, N., Muminović, A., Zuko, A., Mašinski elementi II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
3. Opalić, M., Prijenosnici snage i gibanja, Sveučilište u Zagrebu, 1998.
Literatura

Godina III
Status

struke.
studenti će moći:
Opis aktivnosti:
dana.
Učešće u ocjeni:
mogućih rješenja)


poslovnog subjekta

Predmet TEHNOLOGIČNO OBLIKOVANJE
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje s osnovnim principima i zahtjevima koji se postavljaju pred konstruktora sa aspekta
tehnologičnog oblikovanja. Pravilno oblikovanje mašinsih dijelova i konstrukcija pema pojedinim
Cilj predmeta tehnologijama. Određivanje i analiziranje uticajnih faktora na tehnologičnost mašinskih elemenata i
konstrukcija.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za tehnologičko oblikovanje,
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize, tehnološki ispravno oblikovanje.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Principi tehnologičnog oblikovanja.
3. Tehnološki ispravno oblikovanje u odnosu na izmjenjivost dijelova.
4. Ispravno oblikovanje odlivaka.
Osnovne tematske 5. Zavarivački ispravno oblikovanje zavarenih dijlova konstrukcija.
jedinice 6. Tehnološki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih dijelova-I dio.
7. Tehnološki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih dijelova-II dio.
8. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastičnom deformacijom-I dio.
9. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastičnom deformacijom-II dio.
10. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova od lima.
11. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijlova u odnosu na montažu-I dio.
12. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijlova u odnosu na montažu-II dio.
13. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijelova u odnosu na vrstu i veličinu opterećenja-I dio.
14. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijelova u odnosu na vrstu i veličinu opterećenja-II dio.
1. Repčić, N. Muminović, A., Zuko, A., Mašinski elementi I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
2. Repčić, N. et al, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
Literatura
1. Repčić, N. et al, Mašinski elementi I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
2. Oberšmit, E., Osnove konstruisanja, Sveučilišna naknada Liber, Zagreb, 1981.

Predmet TRANSPORTNA SREDSTVA I UREĐAJI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj predmeta jeste pružiti i obezbijediti studentima znanja o transportnim sredstvima i uređajima,
Cilj predmeta njihovim elemntima i sklopovima, znanja o standardizaciji i osnovnim kriterijumima pri projektovanju,
izradi i eksploataciji transportnih sredstava.
Studenti će:
- identificirati i klasificirati transportna sredstva i uređaje u okviru transportnog sistema;
- steći temeljna znanja s područja transportnih sredstava i uređaja,
Ishod učenja - upoznati značaj transportnih sredstava i uređaja, pri izvođenju saobraćajne djelatnosti
- steći znanje o međusobnoj povezanosti transportnih sredstava i uređaja sa vidovime i sistemima
prevoza
- poznavati osnove projektovanje konstrukcionih i tehničko-tehnoloških parametara transportnih
sredstava i uređaja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske 1. Upoznavanje sa nastavnim predmetom - predavanja
2. Opći pojmovi, transportna sredstva i uređaji
jedinice 3. Opći pojmovi, elementi, podsklopovi, sklopovi
4. Standardizacija i standardi I dio
5. Standardizacija i standardi II dio
6. Osnovni kriterijumi pri projektovanju, izradi i eksploataciji transportnih sredstava
7. Mehanizmi, prenosnici snage – mehanizmi - definicija, osnovni pojmovi, klasifikacija I dio
8. Mehanizmi, prenosnici snage – mehanizmi - definicija, osnovni pojmovi, klasifikacija II dio
9. Mehanizmi – reprezenti kod transportnih sredstava
10. Elementi i sklopovi prenosnika
11. Statička i dinamička moć nošenja, izbor ležaja I dio
12. Statička i dinamička moć nošenja, izbor ležaja II dio
13. Opruge: osnovne karakteristike, primjena kod vozila I dio
14. Opruge: osnovne karakteristike, primjena kod vozila II dio
Osnovna literatura:
1. ŠELMIĆ P., Elementi transportnih sredstava i uređaja, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2000.
2. ŠELMIĆ P., Vukumirović M., Perišić D., Elementi transportnih sredstava i uređaja - praktikum,
Saobraćajni fakultet, Beograd, 1991., pomoćni udžbenik

Predmet INDUSTRIJSKI DIZAJN
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovama industrijskog dizajna, komponentama dizajna i
Cilj predmeta procesom dizajniranja. Posebno težište će biti posvećeno izučavanju komponenti dizajna i samom procesu
dizajniranja.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za industrijski menadžment, njihovu
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Važnija obilježja dizajna.
2. Pravci u dizajnu.
3. Poslovni i razvojni uticaji dizajna.
4. Uticaj dizajna na obrazovanje i kulturu.
5. Asocijativna svojstva dizajna.
Osnovne tematske
6. Komponente dizajna.
jedinice 7. Tehničko-funkcionalna komponenta dizajna.
8. Ekonomska komponenta dizajna.
9. Proces dizajniranja.
10. Značaj i suština procesa dizajniranja.
11. Razvoj procesa dizajniranja.
12. Faze procesa dizajniranja.
13. Savremeno dizajniranje prizvoda.
14. Aktivnosti koje prate razvoj i dizajniranje proizvoda.
15. Razvoj i dizajniranje novih proizvoda u budućnosti. Zaključna razmatranja.
1. Quarante, D., Osnove industrijskog dizajna, Sveučilišna naklada Zagreb, 1991.
2. Ljevar, A., Nikolić, M., Industrijski dizajn, Mihailo Pupin, Zrenjanin, 2004.
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: MAŠINSKE KONSTRUKCIJE
4+1

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet METODE ISPITIVANJA KONSTRUKCIJE
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 290
Osposobljavanje studenata u području mjerenja i mjerne tehnike te izravna primjena na području
Cilj predmeta ispitivanja građevinskih konstrukcija. Upoznavanje s metodama mjerenja i odgovarajućim normativima i
standardima u području kontrole kvalitete tijekom izvedbe i eksploatacije građevinskih objekata.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za metode ispitivanja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Historijski razvoj i zadaća ispitivanja
konstrukcija.
2. Zakonska regulativa u području ispitivanja. Podjela ispitivanja konstrukcija.
3. T enzometrija. Pregled i tipovi senzora.
Osnovne tematske 4. Pregled instrumenata i mjerne opreme za statička i dinamička ispitivanja. Mjerne karakteristike senzora
jedinice i instrumenata.
5. Pregled metoda ispitivanja u laboratoriju i na terenu. Statička ispitivanja.
6. Metode ispitivanja i prikupljanja podataka, analiza i prikaz podataka mjerenja.
7. Dinamička ispitivanja. Metode.
8. Načini pobuđivanja konstrukcija i elemenata. Metode prikupljanja dinamičkih signala.
9. Senzori pri dinamičkim ispitivanjima. Metode dinamičke analize u vremenskom i frekvencijskom
području.
10. Brza Fourierova transformacija prikupljenih signala.
11. Eksperimentalna modaina analiza konstrukcija i elemenata. Dinamički parametri konstruktivnih
sustava.
12. Analiza deformacija i naprezanja na temelju izmjerenih vrijednosti.
13. Dugotrajna mjerenja na konstrukcijama ili monitoring.
14. Prikupljanje podataka, analiza i prikaz pomoću PC-a.
1. Radoje Vukotić: Ispitivanje konstrukcija, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
Literatura 1. Materijali s predavanja i vježbi
2. Preporučeni internet izvori Hufnagl, B., Mehanizmi, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet,
Sarajevo,1984.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
konstruisanja.
Osnovne tematske
konstrukcija.
Literatura

Predmet MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Sticanje teoretskih i praktičnih znanja o: nastanku i važnosti mobilnih komunikacijskih sustava, vrstama
Cilj predmeta mobilih mreža te karakteristikama i usligama mobilnih mreža.
Odslušanim i položenim ispitom iz ovog predmeta studenti dobivaju znanja o mobilnim komunikacijskim
Ishod učenja sistemima. Uključivanja studenata u procese stvaranja zaključka o prednostima mobilnih komunikacijskih
sistema.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Nastanak i razvoj mobilnih komunikacijskih sustava
2. GSM i UMTS
3. Uslige mobilnih komunikacija GSM/GPRS/EDGE/UMTS sistema
4. Nastanak i razvoj 2G-GSM-a
5. Elementi i parametri planiranja ćelija
Osnovne tematske
6. Sigurnost GSM sistema
jedinice 7. Pojam 2G-3G evolucije
8. Opšte paketske radijske usluge-GPRS
9. Prednosti i nedostaci GPRS-a
10. EDGE-Enhaced Data for Global Evolution
11. Bežični aplikacijski protokol ili wap
12. Satelitski komunikacijski sustavi, terminali
13. Elektromagnetska kompatibilnost, utjecaji elektromagnetskog polja, upravljanje frekvencijskim
spektrom, standardi.
14. ICT- Informacijsko-komunikacijske tehnologije
15. UMTS.
Osnovna literatura:
1. Drajić Dušan, Ivaniš Predrag: ‘’Uvod u teoriju informacija i kodovanje’’, Akademska misao, Beograd
2009.
2. Miroslav Dukić: ‘’ Principi telekomunikacija’’, Akademska misao, Beograd 2008.
1. Milan Bjelica: ‘’Telekomunikacione mreže’’, Akademska misao, Beograd 2008.

Predmet OBLIKOVANJE I PRORAČUN ZAVARENIH KONSTRUKCIJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Sticanje znanja iz oblasti projektovanja zavarenih spojeva, oblikovanje i proračun zavarenih konstrkcija te
Cilj predmeta jnihova primjena u svakodnevnoj praksi.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za oblikovanje I proračun
Ishod učenja zavarenih konstrukcija, njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike, detalje
konstrukcija, standardima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Vrste naprezanja u zavarenih spojevima (nominalni i vršni napon)-I dio.
3. Vrste naprezanja u zavarenih spojevima (nominalni i vršni napon)-II dio.
4. Proračun zavarenih veza (sučeoni i ugaoni spojevi)-I dio.
Osnovne tematske
5. Proračun zavarenih veza (sučeoni i ugaoni spojevi)-II dio.
jedinice 6. Detalji konstrukcija: ukručenja.
7. Detalji konstrukcija: stubovi.
8. Detalji konstrukcija: oslonci.
9. Detalji konstrukcija: ramovi.
10. Detalji konstrukcija: osnovne i pokrivene ploče.
11. Detalji konstrukcija: rešetke.
12. Analiza statičkog opterečenja u realnim konstrukcijama.
13. Čvrstoća na zamor.
14. Standardi.
1. Milosavljević, M., Radojković, Kuzmaović, M., Osnove čeličnih konstrukcija, građevinska knjiga,
beograd, 1980.
Preporučeni i nternet izvori

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave

Predmet PRENOSNICI SNAGE I KRETANJA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim vrstama prenosnika snage i kretanja. Razumijevanje načina funkcionisanja
Cilj predmeta osnovnih prenosnika. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta planetarnog prenosnika i analize toka
snage i kretanja kod ostalih tipova prenosnika.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za prenosne snage i kretanja,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Mehanički prenosnici.
3. Vrste prenosa.
4. Tipovi mehaničkih prenosnika i podjela.
5. Osnovni prenosnik i slučajevi kretanja.
Osnovne tematske
6. Kinematika radnih organa prenosnika.
jedinice 7. Osnovne karakteristike mehanikog prenosnika.
8. Planetarni prenosnici.
9. Hidraulički prenosnici. Hidrodinamički i hidrostatički prenosnici snage.
10. Kombinovani prenosnici snage.
11. Pneumatski prenosnici snage i kretanja.
12. Električni i hibridni prenosnici.
13. Kardanski prenosnici.
14. Lančani prenosnici. Zupčasti kaišni prenosnici.
15. Spojnice i kočnice kod prenosnika snage kretanja. Zaključna razmatranja.
1. Repčić, N., Prenosnici snage i kretanja, Mašinski fakultet Sarajevo, 1999.
2. Repčić, N., Muminović, A., Zuko, A., Mašinski elementi II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
3. Opalić, M., Prijenosnici snage i gibanja, Sveučilište u Zagrebu, 1998.
Literatura

Predmet PROJEKTOVANJE POMOĆU RAČUNARA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Upoznavanje sa naprednim tehnologijama CAD programskih sistema, korištenjem programskih alata i
Cilj predmeta izradom grafičkog modela tijela kao pretpostavke za naponsku analizu MKE i CAM aplikacije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za projektovanje pomoću
Ishod učenja računara, njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne, baze podataka, konfiguracijama
Sistema.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Proces konstruisanja,
struktura i okruženje.
2. Konfiguracija CAD sistema.
3. Interno računarsko predstavljanje objekata.
Osnovne tematske
4. Modeliranje mašinskih dijelova pomoću računara.
jedinice 5. Principi modeliranja mašinskih dijelova pomoću računara.
6. Modeliranje mašinskih dijelova složene konfiguracije interaktivnim postupkom.
7. Parametarsko modeliranje.
8. Modeliranje u okviru ekspertnog sistema.
9. Baze podataka – CAD datoteke.
10. Standardi i interfejsi u računarskoj grafici i CAD sistemima.
11. Predprocesori i postprocesori.
12. Integracija CAD sistema i aplikacije za analizu konstrukcije.
13. Posebne aplikacije CAD sistema: analiza mehaničke konstrukcije, numeričke analize (MKE) i
simulacije kod numerički upravljanih alatnih mašina (CNC programiranje).
14. CAD sistemi i vještačka inteligencija.
1. N. Repčić, „CAD metode – Konstruisanje podržano računarima”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1996.
2. N. Repčić, I. Šarić, „AutoCAD 2002 – Primjena računara u konstruisanju”, Mašinski fakultet
Sarajevo, 2003.
Literatura 3. F. Amirouche, „Principles of Computer-Aided Design and Manufacturing”, Prentice Hall, 2004.
Preporučeni i nternet izvori

Predmet TERMIČKA OBRADA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
U okviru predmeta student dobija osnovna teoretska i praktična znanja iz oblasti zavarivanja i termičke
obrade metala i legura. Dobijena znanja su neophodna za razumijevanje i definiranje metoda i tehnologija
Cilj predmeta termičke obrade radi promjena osobina materijala u toku prerade ili davanja konačnih upotrebnih osobina
mašinskim konstrukcijama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za termička oblikovanje, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne oblikovanja i obrada.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Cilj, značaj i uloga termičke
obrade.
2. Osnovni pojmovi i definicije termičke obrade. Teorijski uslovi. Termička obrada čelika.
3. Nastanak austenitnog zrna.
Osnovne tematske
4. Strukturne transformacije pri hlađenju austenita.
jedinice 5. Izotermalno razlaganje.
6. Kontinualno hlađenje austenita. Razlaganje pri otpuštanju.
7. Izbor temperature zagrijavanja. Vrijeme zagrijavanja.
8. Sredstva za zagrijavanje, hlađenje.
9. Postupci termičke obrade.
10. Žarenje prve vrste. Difuziono žarenje. Žarenja za smanjenje unutrašnjih napona. Rekristalizaciono
žarenje. Meko i grubo žarenje.
11. Žarenje druge vrste. Normalizaciono žarenje. Kalenje, vrte, podjela, karakteristike. Otpuštanje i
poboljšanje.
12. Termohemijska obrada. Difuziono zasičenje metalima. Difuziono zasičenje nemetalima.
13. Cementacija. Nitriranje. Karbonitriranje.
14. Termička obrada Al-legura. Greške u termičkoj obradi. Osiguranje kvaliteta u termičkoj obradi.
Primjena termičke obrade sa ili bez predgrijavanja radi poboljšanja zavarljivosti.
15. Izvodi iz tehničke regulative (EN ISO, ASME, AWS) vezano za zahtjeve za termičkom obradom za
različite tipove zavarenih konstrukcija. Zaključna razmatranja.
1. Pašić, O., Osnovi termičke obrade, skripta, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. Šuman, H., Metalografija, Beograd, 1986.
Literatura 3. Heat treatmen procedure qualification, FTR, US Department of Energy, 2007.
1. ASM International Handbook Vol 4, Heat treating, 2005.
2. Novikov, I., Theory of heat treatment of metals, Mir Publishers, 1978.

Predmet UVOD U KONSTRUKCIJU VOZILA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Sticanje osnovnih znanja o konstrukciji vozila, glavnim sklopovima i podsklopovima vozila, pomoćnim
Cilj predmeta uređajima.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za uvod u konstrukciju vozila,
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne oblikovanja i obrada, specijalni uređajima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Klasifikacija motornih
vozila.
2. Glavni sklopovi motornog vozila i njihova međusobna povezanost.
3. Ram, šasija, karoserija motornih vozila.
4. Sistem prenosa snage.
Osnovne tematske
5. Konstruktivne izvedbe spojnica, transformatora obrtnog momena, razvodnika snage, kardanskog
jedinice prenosa, glavnog prenosnika, diferencijala, poluosovina.
6. Osovine vozila.
7. Zavisno i nezavisno elastičo oslanjanje.
8. Vrste elastičnog oslanjanja i prigušivači oscilacija.
9. Točkovi i gume.
10. Sistem za upravljanje.
11. Osnovne geometrijske veličine postavljanja točka.
12. Konstruktivne izvedbe upravljačkog mehanizma, sistem za kočenje.
13. Prenosni mehanizam sistema kočenja. Vrste sistema kočenja.
14. Specijalni uređaji na vozilu: uređaji za smoizvlačenje, uređaj za samoistovar, autodizalice, itd.
15. Ostala drumska vozila: motocikli, traktori, priključna vozila, itd. Zaključna razmatranja.
1. Konor, P., Projektiranje i konstrukcija motornih vozila, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
2. Milidrag, S., Konstrukcija motornih vozila I-Sistemi prenosa snage i transformacije obrtnog momenta
savremenih motornih vozila, Mašinski fakultet Sarajevo
3. Milidrag, S., Konstrukcija motornih vozila II-Sistemi kočnica motornog vozila, Mašinski fakultet
Sarajevo
Literatura 4. Milidrag, S., Konstrukcija motornih vozila III-Sistemi elastičnog oslanjanja motornog vozila,
Mašinski fakultet Sarajevo
5. Milidrag, S., Konstrukcija motornih vozila IV-Sistemi upravljanja motornim vozilom, Mašinski
fakultet Sarajevo
Janičijević, N., Jankovć, D., Todorović, J., Konstrukcija motornih vozila, Mašinski fakultet Beograd,
1979.

Predmet ZAVARIVANJE I SRODNI POSTUPCI
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznati student sa zavarivanjem i srodnim postupcima, njihovim vrstama, dunkcijama.
Cilj predmeta
Stječu se osnovna znanja iz zavarivanja, navarivanja, lemljenja, lijepljenja i naštrcavanja.
Ishod učenja Studente se upoznaje s izvorima struje za zavarivanje, postupcima zavarivanja i toplinskog rezanja,
zavarljivosti materijala, te greškama u zavarenim spojevima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Uvod. Osnovni pojmovi. Podjela postupaka zavarivanja.
2. Svojstva zavarenih spojeva. Izvori energije.
3. Izvori struje za zavarivanje. Transformatori. Ispravljači. Generatori. Invertori.
4. Deformacije i zaostala naprezanja zavarenih spojeva.
5. Električni luk. Uspostava luka. Prijenos metala u električnom luku.
Osnovne tematske
6. REL postupak zavarivanja.
jedinice 7. TIG postupak zavarivanja. Plazma. MIG/MAG postupak zavarivanja.
8. EPP postupak zavarivanja. EO zavarivanje.
9. Specijalni postupci zavarivanja.
10. Plinsko zavarivanje. Naprave za zavarivanje. Roboti.
11. Greške u zavarenim spojevima. Tvrdo i meko lemljenje.
12. Plinsko i plazma rezanje. Oxyarc. Arcair.
13. Atestacija postupaka zavarivanja i zavarivača. Propisi u zavarivanju. Tehnologija zavarivanja.
14. Metalurgija zavarivanja. Predgrijavanje zavarenih spojeva.
15. Zavarljivost čelika, lijevova, Al i Ti slitina, nehrđajućih čelika.
1. S. Kralj, Š. Andrić: Zavarivanje i srodni postupci, FSB, Zagreb, 1999.
2. M. Gojić: Tehnika spajanja i razdvajanja materijala, Metalurški fakultet Sisak, 2003.
Internet - WEB stranice o zavarivanju

Predmet DIGITALNI UPRAVLJAČKI SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Ovladavanje teorijsim i praktičnim osnovama računarskih upravljačkih sistema.
Cilj predmeta
Stečena znanja mogu se koristiti u rješavanju konkretnih inžinjerskih problema, a također predstavljaju
Ishod učenja osnovu za dalje pračenje stručnih predmeta.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Uvod u digitalne upravljačke sisteme.
2. Procesi odabiranja i zadrške.
3. Direktno digitalno upravljanje.
4. Z-transformacija.
5. Koncepcija stanja digitalnih sistema.
Osnovne tematske 6. Funckija diskretnog prenosa.
jedinice 7. Analiza digitalnih sistema-I dio.
8. Analiza digitalnih sistema-II dio.
9. Stabilnost digitalnog sistema.
10. Projektovanje digitalnih upravljačkih sistema: regulatori, PID regulatori.
11. Projektovanje digitalnih upravljačkih sistema: samoregulatori.
12. Projektovanje digitalnih upravljačkih sistema: poništavanje dinamike sistema.
13. Projektovanje digitalnih upravljačkih sistema: regulatori u prostoru stanja.
14. Implementacija digitalnih upravljačkih algoritama.
1. Stojić, M.: Digitalni sistemi upravljanja, Nauka, Beograd, 1990.
2. Grujić, LJ.: Diskretni sistemi, Mašinski fakultet Beograd, Beograd, 1980.

1. Isermann, R.: Digital Control Systems, Spring-Verlag, 1989.
2. Astrom, K.: Wittemark Computer-Controlled Systems, Prentice Hall, 1997.

Predmet MEHANIZMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Svladavanje problematike kinematske i dinamičke analize mehanizama, kao i njihove sinteze, tj.
Konstruisanje novih mehanizama. Optimizacija kretanja mehanizama, kao i potrošnje energije, pilikom
Cilj predmeta njegovog rad. Izučavanje fenomena uravnoteženja inercijalnih sila mehanizama, kao i smanjenja
neravnomjernosti kretanja mehanizama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mehanizme, njihovu funkciju,
Ishod učenja vrste, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Značaj mehanizma i
osnovni pojmovi mehanizma. Osnovne karakteristike mehanizma.
2. Tipovi mehanizma. Osnovni parametri mehanizma.
3. Kinematika mehanizma. Metode kinematske analize mehanizama.
Osnovne tematske 4. Kinematska analiza nekih tipova mehanizama (sinusi, četvorozglobni, klipni, kulisni).
jedinice 5. Dinamika mehanizma. Osnovne napomene o dinamičkoj analizi mehanizma.
6. Redukovana opterećenja i redukovanje veličine inercije mehanizma.
7. Određivanje parametara kretanja pod dejstvom zadanih opterećenja.
8. Rješavanje diferencijalnih jednačina kretanja mehanizma.
9. Zamajac. Metode proračuna zamajca.
10. Uravnoteženje ineriijalnih sila mehanizma.
11. Sinteza mehanizma. Zadatak sinteze mehanizma. Sinteza nekih ravnih mehanizama.
12. Bregasti mehanizmi. Namjena i osnovne karakteristike bregastih mehanizama.
13. Plan kretanja i zakon kretanja poluge bregastog mehanizma.
14. Konstruianje profila brijega bregastog mehanizma.
15. Minimalni radijus osnovnog kruga brijega. Ugao pritisaka. Zaključna razmatranja.
1. Voloder, A., Teorija mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Sarajevo, 2005.
2. Voloder, A., Zbirka primjera i zadataka iz teorije mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski
Literatura fakultet, Sarajevo, 2007.
1. Karabegović, I., Teorija mehanizama, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Bihać,1998.
1. Hufnagl, B., Mehanizmi, Univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Sarajevo,1984.

Predmet KONSTRUKCIJA ALATA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata sa osnovnim principima konstruisanja i izradom reznih (standardnih i specijalnih)
alata kao i konstrukcijom alata za različite postupke oblikovanja metala plastičnom deformacijom te
Cilj predmeta
alatima za livenje pod pritiskom i alata za preradu polimera
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za konstrukcije alata, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Zavojne plohe kao dijelovi površina reznih alata i njihova primjena kod izrade reznih alata.
3. Osnove proračuna i konstrukcija specijalnih reznih alata-I dio.
4. Osnove proračuna i konstrukcija specijalnih reznih alata-II dio.
Osnovne tematske
5. Pregled i klasifikacija postupaka oblikovanja metala plastičnom deformacijom.
jedinice 6. Principi konstruisanja alata za operacije razdvajanja (probijanje i presijecanja) i savijanje-I dio.
7. Principi konstruisanja alata za operacije razdvajanja (probijanje i presijecanja) i savijanje-II dio.
8. Konstruktivna rješenja i osnove proračuna kod alata za obradu lima.
9. Standardni elementi alata.
10. Izbor materijala za pojedine elemente alata.
11. Alati za kovanje: vrste alata.
12. Alati za kovanje: broj operacija i konstrukcije alata.
13. Osnovne karakteristike otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera-I dio.
14. Osnovne karakteristike otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera-II dio.
1. Rebec, B., Rezni alati, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
2. Mustafia. M., Obrada metala plastičnom deformacijom, Svjetlost, Sarajevo, 1996.
3. Đukić, H., Konstrukcija alata, Univerzitetska knjiga, Mostar, 1998.
Literatura
1. Povrzanović, A. Odabrana poglavlja iz obrade metala plastičnom deformacijom, FSB, Zagreb, 1998.
2. Čatić, I., Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje polimera, DPIG, Zagreb, 1985.
Vukadinović, B., Alati za plastične mase, Tehnička knjiga, Beograd, 1975.

Predmet KONSTRUKCIJE MOTORA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Glavni cilj ovog predmeta je detaljno upoznavanje sa najvažnijim elementima motora sus, njihovom
Cilj predmeta funkcijom rada, uslovima okruženja, materijalima, načinom obrade i osnovni proračuni i provjere
dimenzija dijelova.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za konstrukcije motora, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Osnovni principi projektovanja karakteristika motora, uz poštivanje tržišnih kriterija o kvaliteti.
3. Tendencije u razvoju motora sus kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta socioloških faktora
(emisija zagađivača CO2, buke).
Osnovne tematske 4. Tendencije u razvoju motora sus kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta ekonomskih faktora
jedinice (efikasnost, pouzdanost, servisibilnost...).
5. Trendovi razvoja novih materijala primjene elektronike, savremene dijagnostike itd-I dio.
6. Trendovi razvoja novih materijala primjene elektronike, savremene dijagnostike itd-II dio.
7. Uloga, konstrukcija, korišteni materijali i proračun glavnih pokretnih dijelova motora sus: klip,
osnovica klipa, klipni prstenovi, radilica sa zamajcem, ležajevi, klipnjača-I dio.
osnovica klipa, klipni prstenovi, radilica sa zamajcem, ležajevi, klipnjača-II dio.
9. Uloga, konstrukcija, korišteni materijali i proračun glavnih nepokretnih dijelova motora sus: kućište
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-I dio.
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-II dio.
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-III dio.
12. Uloga, konstrukcija, korišteni materijali i proračun elemenata razvodog mehanizma-I dio.
14. Kratak osvrt na koncepcije već razvijenih motora sus.
1. Filipović, I.: Konstrukcije motora, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. Živković, M., Trifunović, R.: Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, II dio, Mašinki fakultet Beograd,
1990.
3. Filipović, I., Stojičić, T.: Zbirka zadataka iz motora sus, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.
1. Černej, A., Dobovišek, Ž., Filipović, I.: Odabrana poglavlja iz konstrukcija motora sus, Tehnički
fakultet Maribor, 1986.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovne tematske
Press, 1995.

Predmet OPTIMIZACIJA MAŠINSKIH KONSTRUKCIJA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Sticanje znanja o metodama optimalnog projektovanja konstrukcija i njihovih dijelova. Putem praktičnih
Cilj predmeta primjera i poticanjem na samostalni rad studenti se osposobljavaju za rješavanje problema optimiranja
oblika, dimenzija, materijala, cijene itd.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za optimizacija mašisnskih
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Formulacija problema optimalnog projektovanja.
3. Razvoj modela i definicija ograničenja.
4. Metode rješavanja-I dio.
5. Metode rješavanja-II dio.
Osnovne tematske
6. Optimizacija konstrukcija-I dio.
jedinice 7. Optimizacija konstrukcija-II dio.
8. Optimizacija oblika i dimenzija poprečnog presjeka, težine... konstrukcije-I dio.
9. Optimizacija oblika i dimenzija poprečnog presjeka, težine... konstrukcije-II dio.
10. Izbor numeričkog algoritma i softvera.
11. Interpretacija numeričkih rezultata.
12. Optimizacija dizajna mašinskih elemenata i konstrukcija korištenjem metode konačnih elemenata-I dio.
13. Optimizacija dizajna mašinskih elemenata i konstrukcija korištenjem metode konačnih elemenata-II
dio.
14. Analiza pouzdanosti.
1. Kirsh, M., Structural Optimisation, Springer Verlag, 1993.
2. Atrek, E., New Direction in Optimum design, John Wiley and Sons, 1984.
3. Arora, J.S., Introduction to Optimum Design, McGraw Hill, New York, 1989.
1. Mota, C.A., Computer Aided Optimal Design,-Structural and Mechanical Systems, Springer Verlag,
1987.
2. Papalambros, P.Y., Wilde, D.J., Principles of Optimal Design: Modeling and Computation,
Cambridge University Press, 2000.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
u realnom vremenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8

3. Trenje i modeliranje trenja. Naprezanje i deformacije.
Osnovne tematske 4. Jednadžbe gibanja.
jedinice 5. Kinematika i dinamika krutog tijela, načelo D'Alambera, Lagrangeova jednadžba gibanja.
8. Vibracije.
Osnovna literatura:
1996.
Dodatna literatura:
1. S.E. Lishevski: Electromechanical systems, electric machines and applied mechatronics, CRC Press,
Literatura 1999.
Hill, 2003.

Predmet TEHNOLOGIČNO OBLIKOVANJE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje s osnovnim principima i zahtjevima koji se postavljaju pred konstruktora sa aspekta
tehnologičnog oblikovanja. Pravilno oblikovanje mašinsih dijelova i konstrukcija pema pojedinim
Cilj predmeta tehnologijama. Određivanje i analiziranje uticajnih faktora na tehnologičnost mašinskih elemenata i
konstrukcija.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za tehnologičko oblikovanje,
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize, tehnološki ispravno oblikovanje.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Principi tehnologičnog oblikovanja.
3. Tehnološki ispravno oblikovanje u odnosu na izmjenjivost dijelova.
4. Ispravno oblikovanje odlivaka.
Osnovne tematske 5. Zavarivački ispravno oblikovanje zavarenih dijlova konstrukcija.
jedinice 6. Tehnološki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih dijelova-I dio.
7. Tehnološki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih dijelova-II dio.
8. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastičnom deformacijom-I dio.
9. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastičnom deformacijom-II dio.
10. Tehnološki ispravno oblikovanje dijelova od lima.
11. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijlova u odnosu na montažu-I dio.
12. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijlova u odnosu na montažu-II dio.
13. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijelova u odnosu na vrstu i veličinu opterećenja-I dio.
14. Tehnološki ispravno oblikovanje mašinskih dijelova u odnosu na vrstu i veličinu opterećenja-II dio.
1. Repčić, N. Muminović, A., Zuko, A., Mašinski elementi I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 2004.
2. Repčić, N. et al, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
1. Repčić, N. et al, Mašinski elementi I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
2. Oberšmit, E., Osnove konstruisanja, Sveučilišna naknada Liber, Zagreb, 1981.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Studenti će:
prevoza
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
dizajniranja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
13. Porezi.
Literatura
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: MOTORI I VOZILA
3+2

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka – Odsjek Mađinstvo
Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet EKOLOGIJA I SAOBRAĆAJ
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Studenti će:
• steći temeljna znanja s područja ekologije,
Cilj predmeta • upoznati uticaj logistike na promet i okoliš,
• upoznati smisao i nužnost zaštite okoliša,
• upoznati se sa odlukama o zaštiti okoliša.
Nakon saslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za ekologiju i saobraćaj, povezanost
ekologije sa saobraćajem, mjere zaštite, sistem i operativne mjere, problemima s kojima se susreće ekologija.
Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti ekologije studenti počinju više razmišljati o tome na koji način saobraćaj
utiče na zagađenje okoline i koje su to mjere koje bi se mogle poduzeti kako bi se ovaj problem zagađenja
riješio.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Osnovni pojmovi zaštite okoliša.
Osnovne tematske
2. Ekologija: značaj ekosistema na kojima logistika djeluje.
jedinice 3. Ekologija: očekivani uticaj, opseg, intenzitet i posljedice.
4. Okolišno-prostorni vidici logističkih sistema, u urbanim regijama i državama I dio.
5. Okolišno-prostorni vidici logističkih sistema, u urbanim regijama i državama II dio.
6. Emisija prometnih sistema, posljedice na okolinu i upravljanje sistemima I dio.
7. Emisija prometnih sistema, posljedice na okolinu i upravljanje sistemima II dio.
8. Ocjena mogućih posljedica i uticaj logistike na planiranje.
9. Mjere za zaštitu okoliša na otvorenom prostoru i u urbanim sredinama I dio.
10. Mjere za zaštitu okoliša na otvorenom prostoru i u urbanim sredinama II dio.
11. Sistemske i operativne mjere.
12. Problem ambalaže, opterećivanje okoline sa ambalažom.
13. Smanjenje obima ambalalaže, mogućnost ponovne upotrebe i razgradivost ambalaže.
14. Nove tehnologije i transport. Usklađivanje transporta sa ekološkim zahtjevima.
15. Tehnologija inovacija. Povećanje eko-efikasnosti primjenom čistije transportne tehnike.
Osnovna literatura:
1. Golubić, J.: Promet i okoliš, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1999.

2. Medved, S., Novak, P.: Varstvo okolja in obnovljivi viri energije, Univerza v Ljubljani, FS,
Ljubljana, 2001.
3. Banović, R., Arapčić, E., Zaštita okolice, novi način razmišljanja, Tuzla, Infograf, 2000.
4. Šilov, I. A., Ekologija, Moskva, 2006.
Literatura
5. Mijanović, K., Okolinski pristup proizvodnim sistemima, Planjaks Tešanj, 2008.
Dodatna literatura:
1. Vuk, D.: Uvod v ekološki management, Ljubljana, 2000.
2. Cardia, C.: Impacts of major transport infrastructures on the quality of urban shape, European
Commission, COST Action C2, Brussels, 2001.
3. Nacionalni program za zaštitu okoliša NEAP BiH, Završni izvještaj, Sarajevo, Privredna komora
BiH, 2002

Predmet MOTORI SUS
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovnom teorijom procesa kojima se realizuju radni ciklusi za
pojedine vrste motora sus. Ovladavanje osnovnom teorijom je uslov za razumijevanje principa rada
pojedinih motora sus, te sagledavanje mogućnosti za njihova usavršavanja. Ta znanja su potrebna za
Cilj predmeta
izučavanje drugih disciplina u oblasti motoristike (Oprema motora, Konstrukcije motora, Ispitivanje i
eksploatacija motora), kao i disciplina koje su povezane (Motorna vozila, Osnovi dinamike vozila i dr.).
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za u motora SUS, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, radne materije, toplotni bilans, snage i efikasnosti motora.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora I dio.
3. Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora II dio.
Osnovne tematske
4. Idealni motorni ciklusi, karakteristični za pojedine vrste usisnih i prehranjivanih motora.
jedinice 5. Stvarni motorni ciklusi.
6. Stanja i izmjene radne materije četverotaktnih i dvotaktnih motora I dio.
7. Stanja i izmjene radne materije četverotaktnih i dvotaktnih motora II dio.
8. Faze kompresije i ekspanzije.
9. Globalni parametri sagorijevanja i prenos toplote u radnom prostoru.
10. Pokazatelji kvaliteta radnog ciklusa u motoru I dio.
11. Pokazatelji kvaliteta radnog ciklusa u motoru II dio.
12. Toplotni bilans.
13. Mogućnosti povećanja snage i efikasnosti motora.
14. Osnovna saznanja o radu sprege motor sus (ciklična mašina) i trubokompresora (protočna mašina).
1. Ž. Dobovišek, A. Černej, „Idealni i stvarni ciklusi motora sus”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1976.
2. T. Stojičić, „Motori sus – ciklusi, teorija i razvoj”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2000.
Literatura 3. I. Filipović, „Nadpunjenje klipnih motora sui”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
4. J. Krpan , „Laki motori I”, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.
5. T. Stojičić, I. Filipović, „Zbirka zadataka iz motora sus I”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.

Predmet MOTORNA VOZILA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim procedurama pri projektovanju i konstruisanju motornih vozila, njihovih
sistema i agregata. Ovladavanje osnovnim znanjima o konstrukciji izvedenih savremenih motornih vozila u
Cilj predmeta cjelini te specifičnim znanjima o funkciji i konstrukciji sistema, agregata i elemenata ovih vozila. Sticanje
uvida o razvojnim trendovima motornih vozila, posebno sa stanovišta pouzdanosti, sigurnosti i ekologije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za u motorna vozila, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila, pasivnu i aktivnu sigurnost.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Osnovni koncepti motornih vozila.
2. Glavna spojnica.
3. Mehanički mjenjači.
Osnovne tematske 4. Mjenjači sa hidro i elektro komponentama.
jedinice 5. Razvodnici pogona.
6. Zglobni prenosnici.
7. Glavni prenosnik.
8. Točkovi i gume.
9. Kočioni sistem.
10. Elastični ovjes.
11. Upravljački sistem.
12. Noseći sistemi.
13. Oprema vozila.
14. Aktivna sigurnost vozila.
15. Pasivna sigurnost vozila.
1. Knor P.: Projektiranje i konstruisanje motornih vozila, Mašinski fakultet Sarajevo, 2006.
2. Janićijević N., Janković D., Todorović J.: Konstrukcija motornih vozila, Mašinski fakultet, Beograd,
Literatura 1979.
3. Milidrag S.: Projektovanje sistema prenosa snage, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
4. Simić D., Radonjić R., Kelić V.: Motorna vozila, Hidroprenosnici u transmisijama motornih vozila,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 1976.

Predmet OPREMA MOTORA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa pojedinim uređajima koji moraju postojati da bi pojedine vrste
motora mogle efikasno i kroz propisani radni vijek pouzdano funkcionisati. Bliže upoznavanje pojedinih
dijelova opreme omogućava da se savladaju principi održavanja dozvoljene temperature dijelova motora,
smanjenja mehaničkog trenja posebno u sklopovima motornog mehanizma, principi obrazovanja gorivih
Cilj predmeta
smjesa i vremenskog regulisanja njihova zapaljenja, prečišćavanje pogonskih materija (gorivo, mazivo,
vazduh), smanjenja štetnih komponenata u izduvnim gasovima i smanjenje buke. Ova znanja su
neophodna za izučavanje drugih disciplina motoristike.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za opremu motora, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila i dodatni uređaja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uređaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i načini regulacije vremenskog trenutka njihovog
Osnovne tematske
zapaljenja I dio.
jedinice 3. Uređaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i načini regulacije vremenskog trenutka njihovog
zapaljenja II dio.
4. Instalacije za hlađenje motora pomoću tečnosti ili pomoću zraka i principi proračuna I dio.
5. Instalacije za hlađenje motora pomoću tečnosti ili pomoću zraka i principi proračuna II dio.
6. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi proračuna i specifične izvedbe I dio.
7. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi proračuna i specifične izvedbe II dio.
8. Uređaji za startovanje motora, vrste I dio.
9. Uređaji za startovanje motora, vrste II dio.
10. Prečistači za vazduh, gorivo i ulje i njihove karakteristike.
11. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih sistema I dio.
12. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih sistema II dio.
13. Dodatni uređaji za smanjenje emisije toksičnih komponenti u izduvnim gasovima i za smanjenje buke
motora I dio.
motora II dio.
1. Dobovišek Ž., Černej A.: Oprema motora sus, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1979.
Literatura 2. Stojičić T., Filipović I.: Zbirka zadataka iz motora sus II, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.
3. Dobovišek Ž., Černej A.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
4. Bosch: Priručnici za pojedine komponente i sisteme, 2005.

Predmet OSNOVE DINAMIKE VOZILA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz dinamike motornih vozila, uzdužnim, poprečnim i vertikalnim
silama koje djeluju na vozilo pri njegovom kretanju. Ovladavanje znanjima potrebnim za analizu sila koje
djeluju na vozilo kod polaska, kretanja i zaustavljanja pri pravolinijskoj vožnji te sila koje se pri općem
Cilj predmeta slučaju kretanja vozila javljaju u poprečnom i vertikalnom pravcu. Sticanje znanja potrebnih za ocjenu
karakteristika motornih vozila te formuliranja zahtjeva koji se na osnovu analize dinamike postavljaju pri
projekovanju i konstruisanju motornih vozila i njihovih sistema i agregata.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za osnove dinamike vozila,
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila i dodatni uređaja, poprečnu i vertikalnu
dinamiku.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Osnovni pojmovi o motornom vozilu.
2. Osnovni pojmovi dinamike motornih vozila.
Osnovne tematske
3. Mehanika točka.
jedinice 4. Aerodinamika vozila.
5. Otpori kretanju.
6. Prenos sila između tla i točkova.
7. Izbor pogonskog motora.
8. Konvertori karakteristike motora.
9. Polazak vozila sa mjesta.
10. Pravolinijsko kretanje vozila.
11. Kočenje vozila.
12. Radne karakteristike vozila.
13. Poprečna dinamika vozila.
14. Vertikalna dinamika vozila.
15. Mehanika sudara.
1. Knor P.: Dinamika motornih vozila – skripta, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.
2. Simić D.: Motorna vozila, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
Literatura 3. Janković D., Todorović J: Teorija kretanja motornih vozila, Mašinski fakultet Beograd, Beograd,
1991.
4. Gillespie T.D.: Fundamentals of Vehicle Dynamics, SAE, Warrendale, 1992.
5. Mitschke M., Wallentowitz H.: Dynamik der Kraftfahrzeuge, 4. Auflage, Springer, 2004.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Predmet PROPULZIVNI MOTORI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta sastoji se u proučavanju uređaja pomoću kojih se ostvaruje radni ciklus propulzivnih
motora, kojeg čine kompresija vazduha u uvodniku i kompresoru, dalje energetsko obogaćivanje u
komorama za kontinuirano sagorijevanje goriva, djelimična ekspanzija u gasnoj turbini koja pogoni
Cilj predmeta kompresor i konačna ekspanzija u mlazniku kojom se obrazuje sila potiska za pogon vazduhoplova. Proračun
pojedinih uređaja i njihovih procesa je uslov za pravilnu analizu rada propulzivnog motora kao cjeline i to
posebno u uslovima promjenjivih režima tokom eksploatacije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za propulzivne motore, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike motora i uređaja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Osnovni principi, sila potiska, klasifikacija propulzivnih motora.
3. Analiza idealnih i stvarnih ciklusa.
Osnovne tematske
4. Toplotni bilans motora.
jedinice 5. Karakteristike turbomlaznih motora.
6. Podzvučni i nadzvučni uvodnici vazduha.
7. Radijalni i aksijalni kompresori.
8. Komore za sagorijevanje, vrste i odlike.
9. Turbine.
10. Mlaznici za podzvučne i nadzvučne brzine.
11. Napajanje motora gorivom.
12. Uređaji za pokretanje turbomlaznih motora.
13. Uređaji za zapaljenje gorivih smiješa.
14. Podmazivanja propulzivnih motora.
15. Zaštita od zaleđivanja.
1. Stojičić T.: Avionski propulzivni motori, Univerzitet u Sarajevu, 2000.
Literatura 2. Vujić M.: Mlazni motori, Tehnička knjiga Beograd, 1973.
3. Vujić M., Jojić B.: Vazduhoplovni propulzori, Mašinski fakultet Beograd, 1979.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehičkih nauka – Odsjek Mašinstva
Predmet SISTEMI ZA DOBAVU GORIVA KOD MOTORA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata sa načinima dobave goriva u motor sus, principima rada pojedinih sistema dobave
Cilj predmeta goriva, trendovima razvoja istih, kao i upoznavanje sa načinima regulacije dobave goriva na različitim
režimima rada motora.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za sisteme dobave goriva kod
Ishod učenja motora, njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, procese, načine dovođenja goriva,
savremene principe.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Uloga, zahtjevi i opće karakteristike dobave goriva kod oto i dizel motora.
3. Osnovne podjele sistema dobave goriva.
4. Hidrodinamički procesi kod sistema dobave dizel goriva u motor.
Osnovne tematske
5. Karakteristične veličine procesa ubrizgavanja (karakteristike ubrizgavanja, parametri mlaza,
jedinice karakteristike brizgača i njihov uticaj na ubrizgavanje).
6. Optimalni parametri ubrizgavanja goriva kod dizel motora.
7. Uloga i zadaci regulatora kod dizel motora.
8. Vrste regulatora prema konstrukciji i načinu regulacije.
9. Motor kao objekat regulacije.
10. Uslovi statičke i dinamičke ravnoteže.
11. Parametri stabilnosti sistema motor-sistem za dobavu goriva kod dizel motora.
12. Način dovođenja goriva i stvaranja smješe kod oto motora.
13. Vrste sistema dobave goriva kod oto motora (karburacija, ubrizgavanja) i trendovi razvoja, sa osnovnim
karakteristikama.
14. Principi savremene elektronske regulacije kod oto motora.
1. Filipović I.: Oprema motora sui, MF Sarajevo, 1994.
Literatura 2. Černej A., Dobovišek Ž.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, IGKRO Svjetlost,Sarajevo, 1980.
3. Dobovišek Ž., Černej A.: Oprema motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1979.

Godina III
Status

struke.
studenti će moći:
Opis aktivnosti:
dana.
Učešće u ocjeni:
mogućih rješenja)


poslovnog subjekta

Predmet ALTERNATIVNA GORIVA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa potencijalnim alternativnim gorivima i njihove prendnosti i nedostaci u odnosu na fosilna
Cilj predmeta goriva kod motora SUS.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za alternativna goriva, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Pregled globalnih trendova u potrošnji goriva i porasta broja vozila, kao i rezervi goriva za pogon
motornih vozila.
3. Zagađujuće materije u izduvnim gasovima od motora SUS.
Osnovne tematske 4. Mjere za kontrolu emisija zagađujućih materija.
jedinice 5. Obnovljivi izvori energije.
6. Vrste alternativnih goriva.
7. Proizvodnja, rukovanje i skladištenje alternativnih goriva.
8. Osobine alternativnih goriva i njihovo poređenje sa konvencionalnim gorivima za pogon motornih
vozila.
9. Efikasnost sagorijevanja i mogućnost smanjenja emisija zagađujućih materija.
10. Upotreba biodizela i njegovih mješavina kod motora SUS.
11. Upotreba LPG za pogon motora SUS.
12. Upotreba CNG za pogon motora SUS.
13. Upotreba vodonika za pogon motora SUS.
14. Upotreba gorivih ćelija za pogon motora SUS.
15. Kratki osvrt na ostale vidove alternativnog pogona motornih vozila.
1. OECD: Motor Vehicle Pollution – Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris, 1995.
Literatura 2. Černej A., Dobovišek Ž.: Štednja tečnih goriva – odabrana poglavlja iz motoristike,Mašinski fakultet
Sarajevo, 1980

Predmet DINAMIKA MOTORA SUS
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za dinamiku motora SUS, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize I definisanje vrijednosti, inercione sile, osnove kinematike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Osnovne kinematske i dinamičke veličine centričnog i dezaksijalnog krivajnog mehanizma motora sus
I dio.
Osnovne tematske
II dio.
jedinice 4. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteženje kod jednocilindričnih i višecilindričnih motora sus I
dio.
5. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteženje kod jednocilindričnih i višecilindričnih motora sus II
dio.
6. Uloga i proračun zamajca motora.
7. Definisanje trenutnih vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu I dio.
8. Definisanje trenutnih vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu II dio.
9. Polarni dijagrami opterećenja ležajeva.
10. Torzione oscilacije radilice motora.
11. Definicija ekvivalentnog sistema.
12. Proračun vlastitih frekvenci oscilovanja I dio.
13. Proračun vlastitih frekvenci oscilovanja II dio.
14. Metode izbjegavanja kritičnih oscilatornih režima kod motora.
Osnovna literatura:
1. Filipović I.: Motori sa unutarnjim izgaranjem – dinamika i oscilacije, MF Sarajevo, 2007.
2. Filipović I.: Kinematika i dinamika motornog mehanizma, MF Sarajevo,1998.
Literatura 3. Filipović I.: Torzione oscilacije motora sui, MF Sarajevo, 1998.
4. Filipović I., Stojičić T.: Zbirka zadataka iz motora sus, MF Sarajevo, 1982.
5. Biezeno, Gramel R.: Technische Dynamik, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg – New York, 1971
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: MOTORI I VOZILA
4+1

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet MATERIJALI 2
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehničkih nauka – Odsjek Mađinstvo
Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet DINAMIKA MOTORA SUS
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za dinamiku motora SUS, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize I definisanje vrijednosti, inercione sile, osnove kinematike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
I dio.
Osnovne tematske
II dio.
jedinice 4. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteženje kod jednocilindričnih i višecilindričnih motora sus I
dio.
5. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteženje kod jednocilindričnih i višecilindričnih motora sus II
dio.
6. Uloga i proračun zamajca motora.
7. Definisanje trenutnih vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu I dio.
8. Definisanje trenutnih vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu II dio.
9. Polarni dijagrami opterećenja ležajeva.
10. Torzione oscilacije radilice motora.
11. Definicija ekvivalentnog sistema.
12. Proračun vlastitih frekvenci oscilovanja I dio.
13. Proračun vlastitih frekvenci oscilovanja II dio.
14. Metode izbjegavanja kritičnih oscilatornih režima kod motora.
Osnovna literatura:
1. Filipović I.: Motori sa unutarnjim izgaranjem – dinamika i oscilacije, MF Sarajevo, 2007.
2. Filipović I.: Kinematika i dinamika motornog mehanizma, MF Sarajevo,1998.
Literatura 3. Filipović I.: Torzione oscilacije motora sui, MF Sarajevo, 1998.
4. Filipović I., Stojičić T.: Zbirka zadataka iz motora sus, MF Sarajevo, 1982.
5. Biezeno, Gramel R.: Technische Dynamik, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg – New York, 1971

Predmet ISPITIVANJE I EKSPLOATACIJA VOZILA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacija vozila. Ovladavanje osnovnim znanjima
Cilj predmeta o metodama ispitivanja vozila u skladu sa važećim standardima i propisima, te održavanju vozila i njihovom
zajendičkom značaju za sigurnost u toku eksploatacije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za ispitivanje i eksploataciju vozila
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, tehnički pregledi, rezervnim djelovima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Klasifikacija ispitivanja.
2. Međunarodni i domaći standardi i propisi o ispitivanju vozila.
3. Mtode i instalacije za ispitivanje.
4. Ispitne laboratorije i poligoni za vozila.
Osnovne tematske 5. Određivanje vučno-brzinskih karakteristika.
jedinice 6. Određivanje potrošnje goriva.
7. Tehnički pregledi.
8. Uslovi eksploatacije.
9. Održavanje vozila i pojedinih sistema na vozilu.
10. Vrste trošenja.
11. Otkazi na vozilu.
12. Praćenje kvarova i statistilka obrada.
13. Upravljanje skladištem rezervnih dijelova.
14. Organizacija servisa.
15. Organizacija transporta. Zaključna razmatranja.
1. Šaković, Z.: Eksploatacija motornih vozila, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2007.
2. Stojičić, Z.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2001.
3. Todorović, J.: Ispitivanje motornih vozila, Mašinski fakultet Beograd, 1979.
Literatura
1. Todorović, J., Zelenović, D.: Efektivnost sistema u mašinstvu, Naučna knjiga, Beograd, 1981.

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
procesima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Literatura 2009.

Predmet METODA KONAČNIH ELEMENATA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznati studente sa metodama konačnih elemenata, historijski razvoj, upotreba, funkcija,
Cilj predmeta modeliranje, elementima matricama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za metode konačnih elemenata
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, karakteristike, primjenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
Uslovi za realizaciju Sala opremljena kompjuterom i projektorom.

nastave
2. Historijski razvoj, principi i primjena MKE.
Uvod, pregled razvoja MKE, uloga kompjutera, osnovni koraci, koordinatni sistemi, opterećenja,
primjena metoda.
3. Matrica krutosti.
Osnovne tematske Uvod, pojam matrice krutosti, izbor tipa elementa, izbor funkcije pomjeranja, veza deformacija,
jedinice pomjeranja i napona, globalna matrica, računanje čvrstih pomjeranja i sila ukupne matrice.
4. Jednačine linearno elastičnog štapa.
Matrica krutosti štapa, funkcija pomjeranja, veze, aproksimativne funkcije, transformacione matrice,
globalna matrica, štapovi u prostoru, oslonci rešetke, primjena principa minimuma potencijalne
energije, tačnost rješenja, Galerkinov metod reziduala.
5. Jednačine grede.
Uvod, krutost grede, kontinualno opterećenje, jednačine grede, ravni okviri, dvodimenzionalni element
grede, prostorne grede, analiza podstruktura.
6. Ravno naponsko i ravno deformaciono stanje. Rastavljanje jednačina ravnog trokutnog elementa i
matrica krutosti, površinske sile i sile sopstvene težine.
7. Modeliranje ravanskih problema i analiza rezultata. Modeliranje, diskultizacija, simetrija, provjera
modela, provjera rezultata, ravnoteža i kompatibilnost, konvergencija rješenja, interpretacija, statička
kondenzacija.
8. Vrste elemenata za rješavanje ravnih problema. Postupci trošenja matrice krutosti, opterećenje,
osnosimetričnost, izoparametarska fomulacija, veze napona i deformacija.
Prostorno stanje napona.
Element tetraedra, naponi, deformacije.
Elementi, temperatura i temperaturni gradijent.
Matrica provođenja toplote i jednačine, jednodimenzionalni i dvodimenzionalni problemi.
13. Termički naponi.
Uvod i definicije, i postupak određivanja termičkih napona.
14. Dinamika konstrukcija.
Sopstvene frekvencije dinamičkog sistema, frekventne karakteristike, matrica krutosti i matrica masa.
1. Zaimović-Uzunović N., Lemeš S.: Metod konačnih elemenata, Dom štampe, Zenica, 2002.
Literatura 1. Zienkiewicz, O.C., Taylor, R.: The Finite Element Method, volume 1 and 2, McGraw-Hill, London,
1996.
2. Bathe, K.J.: Finite Element Modeling in Engineering Practice, Algor Publishing Division, Pitsburgh,
1996.

Predmet MOTORI SUS
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovnom teorijom procesa kojima se realizuju radni ciklusi za
pojedine vrste motora sus. Ovladavanje osnovnom teorijom je uslov za razumijevanje principa rada
pojedinih motora sus, te sagledavanje mogućnosti za njihova usavršavanja. Ta znanja su potrebna za
Cilj predmeta
izučavanje drugih disciplina u oblasti motoristike (Oprema motora, Konstrukcije motora, Ispitivanje i
eksploatacija motora), kao i disciplina koje su povezane (Motorna vozila, Osnovi dinamike vozila i dr.).
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za u motora SUS, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, radne materije, toplotni bilans, snage i efikasnosti motora.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora I dio.
3. Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora II dio.
Osnovne tematske
4. Idealni motorni ciklusi, karakteristični za pojedine vrste usisnih i prehranjivanih motora.
jedinice 5. Stvarni motorni ciklusi.
6. Stanja i izmjene radne materije četverotaktnih i dvotaktnih motora I dio.
7. Stanja i izmjene radne materije četverotaktnih i dvotaktnih motora II dio.
8. Faze kompresije i ekspanzije.
9. Globalni parametri sagorijevanja i prenos toplote u radnom prostoru.
10. Pokazatelji kvaliteta radnog ciklusa u motoru I dio.
11. Pokazatelji kvaliteta radnog ciklusa u motoru II dio.
12. Toplotni bilans.
13. Mogućnosti povećanja snage i efikasnosti motora.
14. Osnovna saznanja o radu sprege motor sus (ciklična mašina) i trubokompresora (protočna mašina).
1. Ž. Dobovišek, A. Černej, „Idealni i stvarni ciklusi motora sus”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1976.
2. T. Stojičić, „Motori sus – ciklusi, teorija i razvoj”, Mašinski fakultet Sarajevo, 2000.
Literatura 3. I. Filipović, „Nadpunjenje klipnih motora sui”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
4. J. Krpan , „Laki motori I”, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.
5. T. Stojičić, I. Filipović, „Zbirka zadataka iz motora sus I”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.

Predmet OSNOVE DINAMIKE VOZILA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz dinamike motornih vozila, uzdužnim, poprečnim i vertikalnim
silama koje djeluju na vozilo pri njegovom kretanju. Ovladavanje znanjima potrebnim za analizu sila koje
djeluju na vozilo kod polaska, kretanja i zaustavljanja pri pravolinijskoj vožnji te sila koje se pri općem
Cilj predmeta slučaju kretanja vozila javljaju u poprečnom i vertikalnom pravcu. Sticanje znanja potrebnih za ocjenu
karakteristika motornih vozila te formuliranja zahtjeva koji se na osnovu analize dinamike postavljaju pri
projekovanju i konstruisanju motornih vozila i njihovih sistema i agregata.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za osnove dinamike vozila,
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila i dodatni uređaja, poprečnu i vertikalnu
dinamiku.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Osnovni pojmovi o motornom vozilu.
2. Osnovni pojmovi dinamike motornih vozila.
Osnovne tematske
3. Mehanika točka.
jedinice 4. Aerodinamika vozila.
5. Otpori kretanju.
6. Prenos sila između tla i točkova.
7. Izbor pogonskog motora.
8. Konvertori karakteristike motora.
9. Polazak vozila sa mjesta.
10. Pravolinijsko kretanje vozila.
11. Kočenje vozila.
12. Radne karakteristike vozila.
13. Poprečna dinamika vozila.
14. Vertikalna dinamika vozila.
15. Mehanika sudara.
1. Knor P.: Dinamika motornih vozila – skripta, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.
2. Simić D.: Motorna vozila, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
Literatura 3. Janković D., Todorović J: Teorija kretanja motornih vozila, Mašinski fakultet Beograd, Beograd,
1991.
4. Gillespie T.D.: Fundamentals of Vehicle Dynamics, SAE, Warrendale, 1992.
5. Mitschke M., Wallentowitz H.: Dynamik der Kraftfahrzeuge, 4. Auflage, Springer, 2004.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Predmet RAZVOJ PROIZVODA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj izvođenja nastave iz predmeta „Razvoj proizvoda“ je upoznavanje studenata sa sistematičnim
Cilj predmeta pristupom procesu razvoja proizvoda, te ovladavanje neophodnim teorijskim i praktičnim vještinama iz
oblasti proučavanja predmeta.
Na kraju predmeta uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje
obaveze, će biti osposobljeni da: na sistematiziran način pristupe procesu razvoja poizvoda; samostalno
Ishod učenja koriste i promjenjuju metode procesa razvoja proizvoda; uzmu aktivno učešće u razvojnom timu; u određenoj
mjeri vode aktivnosti procesa razvoja proizvoda, te da budu osposobljeni za samostalno korištenje stručne
literature iz oblasti koje tretira tematika predmeta.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Pojam proizvoda.
3. Životni vijek proizvoda.
Osnovne tematske 4. Pojam razvoja proizvoda.
jedinice 5. Faze razvoja proizvoda.
6. Stvaranje ideje o proizvodu.
7. Planiranje proizvoda.
8. Dizajn/oblikovanja proizvoda.
9. Izrada prototipa.
10. Testiranje proizvoda.
11. Definiranje konačnog dizajna proizvoda.
12. Integracija dobavljača u proces razvoja proizvoda.
13. Tim za razvoj proizvoda.
14. Upravljanje procesom razvoja proizvoda.
1. Ulrich, K.T., Eppinger, S.D.: Product Design and Development; McGraw-Hill; 2004.
2. M. Plančak: „Brzia izrada prototipova, modela i alata“, FTN Izdavaštvo, Novi Sad, 2004. godine
3. T. Wohlers: ˝The Rapid Prototyping/Manufacturing Industry˝, Advanced Materials &Processes, Vol.
161, No. 1, January 2003., ASM International, 2003.
1. Crow K.: "The Principles of Integrated Product Development", DRM Associates, 2002
Literatura 2. Otto, K.N., Wood, K.L.: Product Design – Techniques in Reverse Engineering and New Product
Development; Prentice Hall; 2001.
3. Kuzmanović S.: "Konstruiranje, oblikovanje i dizajn", FTN, Novi Sad, 2001.
4. Andreasen, M.M., Hein, L.: Integrated Product Development; IPU; 2000.
5. Balić J.: "Contribution to Integrated Manufacturing", Vienna, 1999.
6. Mitrović: "Osnovi CAD/CAM tehnologija", Naučna knjiga Beograd, 1998.

Nivo studija I CIKLUS Fakultet Fakultet politehičkih nauka – Odsjek Mašinstva
Predmet SISTEMI ZA DOBAVU GORIVA KOD MOTORA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata sa načinima dobave goriva u motor sus, principima rada pojedinih sistema dobave
Cilj predmeta goriva, trendovima razvoja istih, kao i upoznavanje sa načinima regulacije dobave goriva na različitim
režimima rada motora.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za sisteme dobave goriva kod
Ishod učenja motora, njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, procese, načine dovođenja goriva,
savremene principe.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Uloga, zahtjevi i opće karakteristike dobave goriva kod oto i dizel motora.
3. Osnovne podjele sistema dobave goriva.
4. Hidrodinamički procesi kod sistema dobave dizel goriva u motor.
Osnovne tematske
5. Karakteristične veličine procesa ubrizgavanja (karakteristike ubrizgavanja, parametri mlaza,
jedinice karakteristike brizgača i njihov uticaj na ubrizgavanje).
6. Optimalni parametri ubrizgavanja goriva kod dizel motora.
7. Uloga i zadaci regulatora kod dizel motora.
8. Vrste regulatora prema konstrukciji i načinu regulacije.
9. Motor kao objekat regulacije.
10. Uslovi statičke i dinamičke ravnoteže.
11. Parametri stabilnosti sistema motor-sistem za dobavu goriva kod dizel motora.
12. Način dovođenja goriva i stvaranja smješe kod oto motora.
13. Vrste sistema dobave goriva kod oto motora (karburacija, ubrizgavanja) i trendovi razvoja, sa osnovnim
karakteristikama.
14. Principi savremene elektronske regulacije kod oto motora.
1. Filipović I.: Oprema motora sui, MF Sarajevo, 1994.
Literatura 2. Černej A., Dobovišek Ž.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, IGKRO Svjetlost,Sarajevo, 1980.
3. Dobovišek Ž., Černej A.: Oprema motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1979.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Studenti će:
prevoza
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
Osnovna literatura:

Predmet ALTERNATIVNA GORIVA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa potencijalnim alternativnim gorivima i njihove prendnosti i nedostaci u odnosu na fosilna
Cilj predmeta goriva kod motora SUS.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za alternativna goriva, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Pregled globalnih trendova u potrošnji goriva i porasta broja vozila, kao i rezervi goriva za pogon
motornih vozila.
3. Zagađujuće materije u izduvnim gasovima od motora SUS.
Osnovne tematske 4. Mjere za kontrolu emisija zagađujućih materija.
jedinice 5. Obnovljivi izvori energije.
6. Vrste alternativnih goriva.
7. Proizvodnja, rukovanje i skladištenje alternativnih goriva.
8. Osobine alternativnih goriva i njihovo poređenje sa konvencionalnim gorivima za pogon motornih
vozila.
9. Efikasnost sagorijevanja i mogućnost smanjenja emisija zagađujućih materija.
10. Upotreba biodizela i njegovih mješavina kod motora SUS.
11. Upotreba LPG za pogon motora SUS.
12. Upotreba CNG za pogon motora SUS.
13. Upotreba vodonika za pogon motora SUS.
14. Upotreba gorivih ćelija za pogon motora SUS.
15. Kratki osvrt na ostale vidove alternativnog pogona motornih vozila.
1. OECD: Motor Vehicle Pollution – Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris, 1995.
Literatura 2. Černej A., Dobovišek Ž.: Štednja tečnih goriva – odabrana poglavlja iz motoristike,Mašinski fakultet
Sarajevo, 1980

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave


Predmet KONSTRUKCIJE MOTORA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Glavni cilj ovog predmeta je detaljno upoznavanje sa najvažnijim elementima motora sus, njihovom
Cilj predmeta funkcijom rada, uslovima okruženja, materijalima, načinom obrade i osnovni proračuni i provjere
dimenzija dijelova.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za konstrukcije motora, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Osnovni principi projektovanja karakteristika motora, uz poštivanje tržišnih kriterija o kvaliteti.
3. Tendencije u razvoju motora sus kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta socioloških faktora
(emisija zagađivača CO2, buke).
Osnovne tematske 4. Tendencije u razvoju motora sus kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta ekonomskih faktora
jedinice (efikasnost, pouzdanost, servisibilnost...).
5. Trendovi razvoja novih materijala primjene elektronike, savremene dijagnostike itd-I dio.
6. Trendovi razvoja novih materijala primjene elektronike, savremene dijagnostike itd-II dio.
osnovica klipa, klipni prstenovi, radilica sa zamajcem, ležajevi, klipnjača-I dio.
osnovica klipa, klipni prstenovi, radilica sa zamajcem, ležajevi, klipnjača-II dio.
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-I dio.
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-II dio.
motora, cilindarska košuljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora-III dio.
14. Kratak osvrt na koncepcije već razvijenih motora sus.
1. Filipović, I.: Konstrukcije motora, Mašinski fakultet Sarajevo, 1998.
2. Živković, M., Trifunović, R.: Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, II dio, Mašinki fakultet Beograd,
1990.
3. Filipović, I., Stojičić, T.: Zbirka zadataka iz motora sus, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.
1. Černej, A., Dobovišek, Ž., Filipović, I.: Odabrana poglavlja iz konstrukcija motora sus, Tehnički
fakultet Maribor, 1986.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovne tematske
Press, 1995.

Predmet MOTORNA VOZILA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim procedurama pri projektovanju i konstruisanju motornih vozila, njihovih sistema
i agregata. Ovladavanje osnovnim znanjima o konstrukciji izvedenih savremenih motornih vozila u cjelini
Cilj predmeta te specifičnim znanjima o funkciji i konstrukciji sistema, agregata i elemenata ovih vozila. Sticanje uvida o
razvojnim trendovima motornih vozila, posebno sa stanovišta pouzdanosti, sigurnosti i ekologije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za u motorna vozila, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila, pasivnu i aktivnu sigurnost.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Osnovni koncepti motornih vozila.
2. Glavna spojnica.
3. Mehanički mjenjači.
4. Mjenjači sa hidro i elektro komponentama.
Osnovne tematske
5. Razvodnici pogona.
jedinice 6. Zglobni prenosnici.
7. Glavni prenosnik.
8. Točkovi i gume.
9. Kočioni sistem.
10. Elastični ovjes.
11. Upravljački sistem.
12. Noseći sistemi.
13. Oprema vozila.
14. Aktivna sigurnost vozila.
15. Pasivna sigurnost vozila.
1. Knor P.: Projektiranje i konstruisanje motornih vozila, Mašinski fakultet Sarajevo, 2006.
2. Janićijević N., Janković D., Todorović J.: Konstrukcija motornih vozila, Mašinski fakultet, Beograd,
Literatura 1979.
3. Milidrag S.: Projektovanje sistema prenosa snage, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
4. Simić D., Radonjić R., Kelić V.: Motorna vozila, Hidroprenosnici u transmisijama motornih vozila,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 1976.

Predmet OPREMA MOTORA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa pojedinim uređajima koji moraju postojati da bi pojedine vrste motora
mogle efikasno i kroz propisani radni vijek pouzdano funkcionisati. Bliže upoznavanje pojedinih dijelova
opreme omogućava da se savladaju principi održavanja dozvoljene temperature dijelova motora, smanjenja
Cilj predmeta mehaničkog trenja posebno u sklopovima motornog mehanizma, principi obrazovanja gorivih smjesa i
vremenskog regulisanja njihova zapaljenja, prečišćavanje pogonskih materija (gorivo, mazivo, vazduh),
smanjenja štetnih komponenata u izduvnim gasovima i smanjenje buke. Ova znanja su neophodna za
izučavanje drugih disciplina motoristike.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za opremu motora, njihovu funkciju,
Ishod učenja ulogu, vrste, primjenu, analize, dijelove vozila i dodatni uređaja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Uređaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i načini regulacije vremenskog trenutka njihovog
Osnovne tematske zapaljenja I dio.
jedinice 3. Uređaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i načini regulacije vremenskog trenutka njihovog
zapaljenja II dio.
4. Instalacije za hlađenje motora pomoću tečnosti ili pomoću zraka i principi proračuna I dio.
5. Instalacije za hlađenje motora pomoću tečnosti ili pomoću zraka i principi proračuna II dio.
6. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi proračuna i specifične izvedbe I dio.
7. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi proračuna i specifične izvedbe II dio.
8. Uređaji za startovanje motora, vrste I dio.
9. Uređaji za startovanje motora, vrste II dio.
10. Prečistači za vazduh, gorivo i ulje i njihove karakteristike.
11. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih sistema I dio.
12. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih sistema II dio.
motora I dio.
motora II dio.
1. Dobovišek Ž., Černej A.: Oprema motora sus, II dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1979.
Literatura 2. Stojičić T., Filipović I.: Zbirka zadataka iz motora sus II, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.
3. Dobovišek Ž., Černej A.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
4. Bosch: Priručnici za pojedine komponente i sisteme, 2005.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
u realnom vremenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8

8. Vibracije.
Osnovna literatura:
1996.
Dodatna literatura:
Literatura 1999.
Hill, 2003.

Predmet POGONSKE MATERIJE
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj predmeta je izučavanje savremenih pogonskih materija (relevantne vrste goriva, maziva,
tečnosti za hlađenje motora i fluida za sisteme vozila) proizvedenih prema zahtjevima određenih vrsta motora
Cilj predmeta i vozila. Ovladavanje ovim znanjima je uslov za pravilno i efikasno funkcionisanje motora i vozila pri svim
radnim režimima u toku eksploatacije, odnosno u toku projektovanog radnog vijeka. Ta znanja sz potrebna
za izučavanje drugih disciplina iz oblasti motoristike.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za pogonske materije njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike,metode.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada. Postupci prerade nafte i kvalitet goriva.
2. Osobine motornih goriva za oto motore, oktanski broj.
3. Standardi za motorne benzine.
Osnovne tematske 4. Goriva za dizel motore, osobine, cetanski broj.
jedinice 5. Standardi za dizel goriva.
6. Osbine alternativnih goriva.
7. Osobine motornih ulja.
8. Specifičnosti tribologije motora i vozila.
9. Klasifikacije fizičko-hemijskih osobina ulja.
10. Europski propisi i metode ispitivanja, američko-europski propisi ulja.
11. Ulja za mehaničke i automatske prenosnike, hidraulička ulja.
12. Metode ispitivanja motornih uljai maziva.
13. Fluidi za kočnice.
14. Tečnosti za hlađenje motora.
1. Stojičić, T.: Osnove eksploatacije motora sus, Mašinski fakultet Sarajevo, 2001.
2. Stojičić, T., Filipović, I.: Zbirka zadataka iz motora sus I, Mašinski fakultet Sarajevo, 1982.
3. Veinović, S., Pešić, R., Petković, S.: Pogonski materijali motornih vozila, Banja Luka-Kragujevac,
Literatura 2000.

Predmet PROPULZIVNI MOTORI
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj ovog predmeta sastoji se u proučavanju uređaja pomoću kojih se ostvaruje radni ciklus propulzivnih
motora, kojeg čine kompresija vazduha u uvodniku i kompresoru, dalje energetsko obogaćivanje u
komorama za kontinuirano sagorijevanje goriva, djelimična ekspanzija u gasnoj turbini koja pogoni
Cilj predmeta kompresor i konačna ekspanzija u mlazniku kojom se obrazuje sila potiska za pogon vazduhoplova. Proračun
pojedinih uređaja i njihovih procesa je uslov za pravilnu analizu rada propulzivnog motora kao cjeline i to
posebno u uslovima promjenjivih režima tokom eksploatacije.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za propulzivne motore, njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike motora i uređaja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Osnovni principi, sila potiska, klasifikacija propulzivnih motora.
3. Analiza idealnih i stvarnih ciklusa.
Osnovne tematske
4. Toplotni bilans motora.
jedinice 5. Karakteristike turbomlaznih motora.
6. Podzvučni i nadzvučni uvodnici vazduha.
7. Radijalni i aksijalni kompresori.
8. Komore za sagorijevanje, vrste i odlike.
9. Turbine.
10. Mlaznici za podzvučne i nadzvučne brzine.
11. Napajanje motora gorivom.
12. Uređaji za pokretanje turbomlaznih motora.
13. Uređaji za zapaljenje gorivih smiješa.
14. Podmazivanja propulzivnih motora.
15. Zaštita od zaleđivanja.
1. Stojičić T.: Avionski propulzivni motori, Univerzitet u Sarajevu, 2000.
Literatura 2. Vujić M.: Mlazni motori, Tehnička knjiga Beograd, 1973.
3. Vujić M., Jojić B.: Vazduhoplovni propulzori, Mašinski fakultet Beograd, 1979.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
13. Porezi.
Literatura

Predmet ISPITIVANJE I EKSPLOATACIJA MOTORA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacije motora sus. Ovladavanje osnovnim
znanjima o metodama mjerenja karakterističnih parametara motora sus, dijagnosticiranju električnih
Cilj predmeta sistema na motorima i vozilima, kao i izbor motora sus za opće i specifične radne mašine i vozila, te
ponašanja motora sus pri eksploataciji.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za ispitivanje i eksploataciju
Ishod učenja motora njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Klasifikacija ispitivanja motora sus.
3. Električni davači.
4. Primjena električnih davača u motorima sus.
Osnovne tematske
5. Uspostavljanje mjernih linija za ispitivanje motora sus.
jedinice 6. Metode i instalacije za ispitivanje motora sus.
7. Međunarodni standardi i propisi o ispitivanjima motora sus.
8. Nacionalni standardi i propisi o ispitvanju motora sus.
9. Koncepcija i provođenje dijagnosticiranja na motorima sus i drumskim vozilima-I dio.
10. Koncepcija i provođenje dijagnosticiranja na motorima sus i drumskim vozilima-II dio.
11. Određivanje i odabir karakterističnih eksploatacionih parametara motora sus u aplikacijama poput
radnih mašina i drumskih vozila-I dio.
12. Određivanje i odabir karakterističnih eksploatacionih parametara motora sus u aplikacijama poput
radnih mašina i drumskih vozila-I dio.
13. Održavanje i otkazi pojedinih sistema, sklopova i podsklopova motora sus.
14. Karakteristike trošenja pojedinih sistema, sklopova i podsklopova motora sus.
1. Stojičić, T.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mašinski fakultet Sarajevo, 2001.
2. Todorović, J., Zelenović, D.: Efektivnost sistema u mašinstvu, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
1. Taylor, H. R.: Data Acquisition for sensor systems, Chapmann&Hall, Londn, 1997.
2. Filipović, I., bibić, Dž., Pikula, B., Trobradović, M.: Metode ispitivanja motora i vozila-metodički
Literatura praktikum, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.
3. Živković, M. C., Trifunović, R.: Ispitivanje motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, Mašinski fakultet
Beograd, 1987.
4. Northrop, R. B.: Introdustion to Instrumentation and Measurements, CRC Press Boca Raton, New York,
1997.
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: PROIZVODNO MAŠINSTVO
3+2

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet KONTROLA PROCESA I KVALITETA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj predmeta je upoznavanje sa osnovama statističke kontrole procesa i kvaliteta te načinima
Cilj predmeta njihova poboljšanja. Krajnji cilj je povećanje produktivnosti i profita radnih organizacija.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za kontrolu procesa I kvaliteta
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
2. Definicija kvaliteta.
3. Potreba za kvalitetom proizvoda.
4. Analiza troškova kvaliteta, strategija za poboljšanje kvaliteta i uloga menadžmenta
Osnovne tematske 5. Analiza procesa.
jedinice 6. Pareto analiza, uzrok i efekat dijagram.
7. Osnove vjerovatnoće. Histogrami.
8. Oblici varijacija i mjerila sredine i disperzije distribucije.
9. Normalna distribucija i sposobnost procesa.
10. Kontrolne karte za srednje vrijednosti i raspone.
11. Upotreba i R kontrolnih karata i određivanje sposobnosti procesa.
12. Kontrolne karte za atribute i - kontrolna karta.
13. Interpretacija kontrolnih karata.
14. Analiza mjernih sistema.
15. Implementacija statističke kontrole procesa. Zaključna razmatranja.
1. Leatham-Jones, B., Elements of Industrial Robotics, Pitman, 1987.
Literatura 2. Groover, M.P., Automation, Production systems and computer integrated manufacturing, 2nd ed.,
Prentice Hall International Editions, 2000.
3. Sciavicco, L., Siciliano, B., Modeling and control od robot manipulators, McGraw Hill International
Editions, 1996.
4. Doleček, V. et al Robotika, Tehnički fakultet Bihać, 2002.

Predmet MAŠINE ZA OBRADU REZANJEM
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa konceptom, karakteristikama, eksploatacijom, konstrukcijama, pogonima, upravljanjima,
automatizacijom i sl. standardnih i specijaln ih mašina za različite postupke obrade rezanjem. Cilj je
Cilj predmeta sticanje znanja pri projektovanju tehnoloških postupaka i projektovnj fabrika kod izbora mašina za obradu
rezanjem.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mašine za obradu rezanjem
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Osnovni pojmovi i
definicije. Osnovi alatnih mašina.
2. Pozicioniranje i stezanje radnih komada. Elementi mašina-prenosnici.
Osnovne tematske 3. Principi pogona glavnih vretena (visokobrzinska glavna vretena). Ispitivanje tašnosti i funkcionalnosti
jedinice alatnih mašina.
4. Tokarenje. Tokarski strojevi. Univerzalni tokarski stroj.
5. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada pri tokarenju. Alati za tokarenje i rezni materijali.
Rezanje navoja.
6. Rendisanje. Dugohodne blanjalice. Kratkohodne blanjalice. Vertikalna kratkohodna blanjalica-
dubilica.
7. Provlačenje. Općenito o provlačenju. Mašine za provlačenje-provlakačice.
8. Glodanje. Podjela i glavni dijelovi glodalica. Alati za glodanje. Učvrščivanje i sistemi izmjena glodala.
9. Pozicioniranje, stezanje i podupiranjeradnog komada pri glodanju.
10. Metode za skraćivanje vremena glodanja. Izrada navoja na glodalici.
11. Proširivanje i razvrtanje. Općenito o proširivanju i razvrtanju. Alati i mašine za proširivanje i razvrtanje.
12. Mašine za izradu zupčanika. Izrada zupčanika gladanjem. Izrada zupčanika blanjanjem.
13. Bušenje. Bušilice. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada kod bušenja. Izrada navoja na
bušilici.
14. Brušnje. Alati za brušenje. Mašine za brušenje-brusilice. Izrada navoja na brusilici.
15. Piljenje. Definicija i vrste piljenja. Mašine za piljenje. Zaključna razmatranja.
1. Jelačić, R., Alatne mašine za obradu rezanjem, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2003.
Literatura 2. Cebalo, R., Alatni strojevi, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 2000.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
konstruisanja.
Osnovne tematske
konstrukcija.

Predmet MONTAŽNI SISTEMI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je da student upozna sa montažnim sistemima, njihovim vrstama funkcijama, metodama.
Nakon položenih ispita studenti će imati sposobnosti da:
 Ovladaju prostornim, strukturnim proizvodom, vizijom njegove eksploatacije, ovladaju postupcima
stacionarne i protočne montaže
 Ovladaju principima zamjenjivosti, ekonomskim tolerancijama, metodama rasčlanjivanja i studije
Ishod učenja rada
 Izjednačavaju takt montaže na jednopredmetnim i višepredmetnim linijama
 Optimiraju opremu i njen razmještaj za višepredmetne montažne linije
 Ovladaju organizacijom, studijom rada i psihologijom rada
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Principi projektiranja montažnih linija
2. Montaža na traci. Oblici montaže
Osnovne tematske 3. Metode i tačnost procesa montaže
jedinice 4. Višepredmetne montažne linije
5. Tipovi radnih mjesta na montažnim linijama
6. Analiza rada i studija vremena. Norma. Zamor
7. Metode određivanja norme kod ručne montaže (MTZ, WFS, SMED, OTED)
8. Uticaj takta montaže na troškove montažne linije
9. Dijagram prethodnosti
10. Određivanje kritičnog puta
11. Minimizacija neiskorištenog vremena-maksimizacija efikasnosti
12. Ergonomski pristup projektiranja radnih mjesta u montaži
13. Izjednačavanje rada na montažnim linijama
14. Baza znanja za unapređenje procesa montaže
15. Robotski sistem montaže u nesređenoj sredini sa strojnim vidom
Literatura 1. D. Zelenović, I. Ćosić, "Montažni sistemi" Beograd 1991. godina
2. I. Ćosić, D. Milić, D. Šešlija "Montažni sistemi" Priručnik za vježbe, Beograd 1991. godine

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave

Godina III
Status

struke.
studenti će moći:
Opis aktivnosti:
dana.
Učešće u ocjeni:
mogućih rješenja)


poslovnog subjekta

Predmet TEHNOLOGIJE OBRADE REZANJEM I
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa pojmovima i karakteristikama obrade odvajanjem strugotina ili čestica, te obrazloženje
Cilj predmeta njihovog uticaja na pojedine fizikalne i tehničke obrasce procesa.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za tehnologije obrade rezanjem
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, princim obrade.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
definicije.
2. Geometrija alata. Elementi procesa rezanja. Geometrija oštrenja i rezanja, materijal alata. Optimalna
geometrija.
Osnovne tematske 3. Deformacije u strugotini, zavijanje i odvod strugotine, očvršćavanje. Kontaktne pojave. Sistemi sila i
jedinice dejstva, teoretska istraživanja sila. Eksperimentalni zakoni, metode određivanja, dinamometrija.
4. Toplota rezanja, temperaturna polja, odvod toplote. Teoretska istraživanja temperatura.
Eksperimentalna istraživanja temperatura, metode mjerenja.
5. Proces i uzroci habanja alata. Uticajni faktori, kriteriji zatupljenja, metode mjerenja habanja.
6. Vste i uzroci vibracija. Svojstva, vrste i primjena rashladnih sredstava.
7. Geometrijske i fizičke osobine površine. Klase hrapavosti, uticajni faktori, metode mjerenja.
Postojanost alata, zavisnost brzina-postojanost. Zakon za brzinu rezanja, uticajni faktori, metode
mjerenja.
8. Ekonomika procesa rezanja. CNC programiranje procesa obrade.
9. Pogramiranje praćenja konture izradka, te tehnoloških parametara režima obrade i korekcija usljed
habanja alata.
10. Prateći elementi CNC programa. Obrade odnošenjem.
11. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: elektroeroziona obrada, elektrohemijska
obrada..
12. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada ultrazvukom, obrada laserom.
13. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada snopom elektrona, obrada mlazom
plazme.
14. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada mlazom vode i hemijske obrade.
1. Muren, H., Odrezivanje in odnašanje, Ljubljana, 1995.
2. Šavar, Š., Obrada odvajanjem čestica I i II, Zagreb, 1991.
1. Paucksch, E., Zerspantechnik, Wiesbaden, 1996.

Predmet TEHNOLOGIJA PLASTIČNOSTI I
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Predmet se bavi projektovanjem tehnoloških procesa prerade metala plastičnom deformacijom.
Fundamentaln naučna disciplina na kojoj bazira ova tehnološka oblast je matematska teorija plastičnosti, a
Cilj predmeta posebno njen primijenjeni dio teorije plastične deformacije. Osnovni cilj je što je moguće više teorijska i
pokusna dostignuća u preradi metala deformiranjem približiti tehnologiji neposredne proizvodnje.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za tehnologije plastičnosti rezanjem
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, princim obrade, plastičnosti, elastičnosti.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Područje obrade deformacijom.
3. Osnovna načela i klasifikacija područja.
4. Osnovne posavke, međuovisnost tehničkih deformacija.
Osnovne tematske
5. Fenomen hladnog očvrščivanja.
jedinice 6. Proračun deformacioni sila i rada.
7. Odsijecanje na makazama, ravni, paralelni i kružni noževi.
8. Operacije razdvajanja na presama.
9. Naposko deformacioni odnosi kod presijecanja i probijanja.
10. Metode smanjenja sile i deformacionog rada.
11. Izbor mašine, proačun i konstrukcije alata.
12. Savijanje, razgraničenje savijanja s primjenom u proizvodnji dijelova.
13. Analiza naprezanja i momenata savijanja.
14. Savijanje doboša i kotlova preko valjaka.
15. Elastično ispravljanje savijenih dijelova.
1. Hasanbegović, S., Deformacije i naprezanja, Mašinski fakultet Sarajevo, 2001.
2. Hasanbegović, S., Teorija plastičnosti, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.
3. Mustafia, B., Obrada metaa plastičnom deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1988.
Literatura 4. Mustafia, B., primjeri iz teorije plastičnosti i tehnologije obrade deformacijom, Mašinski fakultet
Sarajevo, 1982.

Predmet ZAVARIVANJE I TERMIČKA OBRADA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za zavarivanje I tehničku obradu
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, princim obrade, strukturu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
obrade.
Osnovne tematske
poboljšanje.

Predmet AUTOMATIZIRANI I ROBOTIZIRANI TEHNOLOŠKI PROCESI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni colj predmeta je upoznavanje sa osnovama automatizacije i robotizacije tehnoloških procesa u
Cilj predmeta savremenim tvornicama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za razvoj proizvodnje njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Proizvodnja-proces i
ciljevi. Proizvodni sistemi.
2. Elementi i tokovi proizvodnje, razlozi, način i tempo uvođenja visokih tehnologija.
3. Tehnološke operacije i strategije automatizacije tvornica, klasična podjela prema veličini serije:
Osnovne tematske
masovna i maloserijska proizvodnja.
jedinice 4. Automati u masovnoj proizvodnji (Detroit-tip).
5. Automatizirani sistem montaže.
6. Numerički upravljani proizvodni sistemi.
7. Uvođenje robota u tvornice. Šta su roboti. Historija, razvoj i klasifikacija robota.
8. Primjena industrijskih robota: roboti za opsluživanje, tehnološki roboti, montažni roboti, mjerni
roboti.dizajniranje prihvatnice. Strukture manipulatora.
9. Osnove kinematike robora: rotaciona matrica, slaganje rotacionih matrica, rotacija oko proizvoljne ose.
10. Minimalna reprezentacija orijentacije: Eurelovi uglovi, homogene transformacije, direktna kinematika.
11. Denavit-Hertenbergova notacija. Radni i prostor zglobova. Inverzni kinematički problem.
12. Diferencijalna kinematika i statika. Dinamika manipulatora. Planiranje trajektorije.
13. Programiranje rada robota. Energetska podrška robota.
14. Senzorika. Integracija robota u proizvodnim sistemima.
15. Ekonomska analiza primjene robota: razlozi primjene robota i troškovi robotskih instalacija. Ukupni
troškovi automatizirane proizvodnje. Zaključna razmatranja.
Editions, 1996.

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
dizajniranja.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
ODSJEK: MAŠINSTVO
SMJER: PROIZVODNO MAŠINSTVO
4+1

Predmet INFORMATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
6. Baze podataka.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
beskonačnosti.
funkcije).
harmonijski red.
intervalima.
Sarajevo, 2002.
2004


Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 15
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
a nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
transformacija.
ekstrem.
1990.
2004.

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zapreminske.
Osnovne tematske
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
inženjera.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
mediju.
Joulov zakon.
krugu
Literatura

Predmet STATIKA
Godina I Status
Semestar I predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
primjenu u praksi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
11. Trenje.
13. Težišta.
14. Lančanice.
Literatura
2005.

Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
dijelova.
2003.

Predmet FIZIKA
Godina I Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
75 25
topline.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
frižideru.
zračenje.
Osnovna literatura:
Literatura
Dodatna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
120 25
Znanje:
Ishod učenja
Sposobnosti:
komunikaciji.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
sagorijevanjem.
temperatura.
Osnovna literatura:
Dodatna literatura:
Y., 1995.

Predmet KINEMATIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovna literatura:

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
zupčanika).

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
turbulentno.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
diferenciranje.
Literatura

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
materijala.
sistemi.

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Ishod učenja
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave

Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Cilj predmeta

programiranja;
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske
5. Funkcije.
Literatura

Predmet DINAMIKA
Godina II Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
90 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
Osnovne tematske

Literatura

Predmet KONSTRUKCIJA ALATA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje studenata sa osnovnim principima konstruisanja i izradom reznih (standardnih i specijalnih)
Cilj predmeta alata kao i konstrukcijom alata za različite postupke oblikovanja metala plastičnom deformacijom te alatima
za livenje pod pritiskom i alata za preradu polimera
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za konstrukcije alata, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
2. Zavojne plohe kao dijelovi površina reznih alata i njihova primjena kod izrade reznih alata.
3. Osnove proračuna i konstrukcija specijalnih reznih alata-I dio.
4. Osnove proračuna i konstrukcija specijalnih reznih alata-II dio.
Osnovne tematske 5. Pregled i klasifikacija postupaka oblikovanja metala plastičnom deformacijom.
jedinice 6. Principi konstruisanja alata za operacije razdvajanja (probijanje i presijecanja) i savijanje-I dio.
7. Principi konstruisanja alata za operacije razdvajanja (probijanje i presijecanja) i savijanje-II dio.
8. Konstruktivna rješenja i osnove proračuna kod alata za obradu lima.
9. Standardni elementi alata.
10. Izbor materijala za pojedine elemente alata.
11. Alati za kovanje: vrste alata.
12. Alati za kovanje: broj operacija i konstrukcije alata.
13. Osnovne karakteristike otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera-I dio.
14. Osnovne karakteristike otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera-II dio.
1. Rebec, B., Rezni alati, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
2. Mustafia. M., Obrada metala plastičnom deformacijom, Svjetlost, Sarajevo, 1996.
3. Đukić, H., Konstrukcija alata, Univerzitetska knjiga, Mostar, 1998.
Literatura
1. Povrzanović, A. Odabrana poglavlja iz obrade metala plastičnom deformacijom, FSB, Zagreb, 1998.
2. Čatić, I., Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje polimera, DPIG, Zagreb, 1985.
Vukadinović, B., Alati za plastične mase, Tehnička knjiga, Beograd, 1975.

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Ishod učenja
procesima.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Literatura 2009.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
konstruisanja.
Osnovne tematske
konstrukcija.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
mjernih traka.
Literatura
2005.
Sarajevo, 2005.

Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave

Predmet PROIZVODNA MJERNA TEHNIKA
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa metodama, principima, sredstvima i sistemima za vršenje
Cilj predmeta ispitivanja, mjerenja i kontrole dužine, dimenzija, uglova, oblika i položaja radnih komada u proizvodnji.
Studenti ovladavaju praktičnim znanjima u polju metrologije..
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za proizvdnu tehniku mjeranja,
Ishod učenja njihovu funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike, metode.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Funkcije i ciljevi
proizvodnih mjerenja.
2. Historijski razvoj proizvodnih mjerenja.
3. Proizvodna mjerenja kao komponenta upravljanja kvalitetom. Podjela proizvodnih mjerenja.
4. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima, VIM.
Osnovne tematske
5. Ispitivanje, mjerenja i kontrola.
jedinice 6. Mjerna i kontrolna oprema, karakteristike i osobine.
7. Uticaji u greške u mjerenjima, mjerna nesigurnost, GUM.
8. Mjerenje dužine u radionici.
9. Mjerenje uglova konusa i nagiba.
10. Mjerenje i kontrola parametara navoja i zupčanika.
11. Metode, mjerenja i kontrole oblika i površina.
12. Optička i optoelektronička mjerenja.
13. Trokoordinatna mjerenja. Obrada rezultata trokoordinatnih mjerenja.
14. Kontrola mjerila i sistema. Standardi u dimenzionalnim mjerenjima.
15. Upravljanje mjernom i kontrolnom opremom. Zaključna razmatranja.
1. Nermin, Z. et al Mjerenja u proizvodnji, Univerzitet u Zenici, Zenica, 2008.
2. Busch, T., Fundamentals of Dimensional Metrology, Delmar Pub, 1988.
Literatura

Predmet RAZVOJ PROIZVODA
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni cilj izvođenja nastave iz predmeta „Razvoj proizvoda“ je upoznavanje studenata sa sistematičnim
Cilj predmeta pristupom procesu razvoja proizvoda, te ovladavanje neophodnim teorijskim i praktičnim vještinama iz
oblasti proučavanja predmeta.
Na kraju predmeta uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje
obaveze, će biti osposobljeni da: na sistematiziran način pristupe procesu razvoja poizvoda; samostalno
Ishod učenja koriste i promjenjuju metode procesa razvoja proizvoda; uzmu aktivno učešće u razvojnom timu; u određenoj
mjeri vode aktivnosti procesa razvoja proizvoda, te da budu osposobljeni za samostalno korištenje stručne
literature iz oblasti koje tretira tematika predmeta.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Pojam proizvoda.
3. Životni vijek proizvoda.
Osnovne tematske 4. Pojam razvoja proizvoda.
jedinice 5. Faze razvoja proizvoda.
6. Stvaranje ideje o proizvodu.
7. Planiranje proizvoda.
8. Dizajn/oblikovanja proizvoda.
9. Izrada prototipa.
10. Testiranje proizvoda.
11. Definiranje konačnog dizajna proizvoda.
12. Integracija dobavljača u proces razvoja proizvoda.
13. Tim za razvoj proizvoda.
14. Upravljanje procesom razvoja proizvoda.
1. Crow K.: "The Principles of Integrated Product Development", DRM Associates, 2002
Literatura 2. Otto, K.N., Wood, K.L.: Product Design – Techniques in Reverse Engineering and New Product
Development; Prentice Hall; 2001.
3. Kuzmanović S.: "Konstruiranje, oblikovanje i dizajn", FTN, Novi Sad, 2001.
4. Andreasen, M.M., Hein, L.: Integrated Product Development; IPU; 2000.
5. Balić J.: "Contribution to Integrated Manufacturing", Vienna, 1999.
6. Mitrović: "Osnovi CAD/CAM tehnologija", Naučna knjiga Beograd, 1998.

Predmet TEHNIKE SPAJANJA I
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
U okviru predmeta student dobija osnovna teorijska i praktična znanja iz oblasti tehnika spajanja, a posebice
tehnika zavarivanja i zavarenih spojeva kojima se ostvaruje materijalni kontinuitet. Dobijena znanja su
Cilj predmeta neophodna inžinjerima tehničkih nauka, posebice inžinjerima mašinstva, radi lakšeg razumijevanja
problematike projektovanja, izrade, moentaže ili održavanja zavarenih konstrukcija.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za te, njihohnike spajanja ,njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike, metode.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Osnove zavarivanja.
Osnovni pojmovi u tehnici zavarivanja. Izvodi iz aktuelne tehničke regulative EN ISO normativi.
2. Materijalni kontinuitet. Fizikalni osnovi. Energija akcizicije.
3. Nastanak zavarenog, zalemljenog i lijepljenog spoja. Toplotni osnovi.
Osnovne tematske 4. Temperaturna polja i termički ciklus pri zavarivanju, brzina hlađenja pri zavarivanju.
jedinice 5. Strukturne transformacije pri zavarivanju.
6. Izvori toplote za zavarivanje: gani plamen i električni luk. Prenos metala u električnom luku.
7. Izvori i vrste struje u tehnici zavarivanja: radna tačka i karakteristike luka i izvora struje; samoregulacija
parametara zavarivanja.
8. Podjela i klasifikacija postupka zavarivanja.
9. Detaljno objašnjenje i karakterizacija postupaka zavarivanja: elektrolučni postupci zavarivanja
topljenje (obloženom elektrodom, u zaštitnim gasovima, po prahom plazma postupak), primarni i
sekindarni parametri zavarivanja, dodatni materijali i zaštitni gasovi.
10. Zavarivanje laserom i elektronskim mlazom. Postupci zavarivanja pritiskom (elektrootporno
zavarivanje, frikciono zavarivanje, eksplozivno zavarivanje, difuziono zavarivanje).
11. Izbor postupaka zavarivanja i procjena troškova izvođenja zavarivačkih radova.
12. Postupci termičkog sječenja. Lemljenje: fizikalni osnovi lemljenja, pomoćni i dodatni materijali u
lemljenju, lemovi i topitelji. Postupci i podjela postupka lemljenja (tvrdo, meko, visokotemperaturno
lemljenje).
13. Konstruktivno oblikovanje zalemljenih spojeva. Osiguranje kvaliteta i ispitivanje zalemljenih spojeva.
14. Lijepljenje: fizikalni osnovi lijepljenja, fizički procesi očvrščavanja, hemijski procesi očvršavanja.
Ljepila (karakteristike, vrste, podjela).
15. Priprema površine za lijepljenje, izbor ljepila. Tehnologija lijepljenja materijala. Osiguranje kvaliteta i
ispitivanje lijepljenih spojeva. Zaključna razmatranja.
1. Pašić, O., Zavarivanje, Svjetlost, Sarajevo, 1999.
2. Pašić, O., Lemljenje i lijepljenje, skripta, Mašinski fakultet sarajevo, 2005.
3. Dilthey, U., Welding Technology 1 – Welding and cutting technologies, ISF Welding Institute,
Literatura Aachen, 2005.
1. ASM International Handbook Vol 6., Welding, brazing and soldering, 2004.
2. Hajro, I., Hodžić, D., Tehnike spajanja I, praktikum za vježbe, Mašinski fakultet Sarajevo, 2008.

Predmet TEHNOLOGIJE OBRADE REZANJEM I
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa pojmovima i karakteristikama obrade odvajanjem strugotina ili čestica, te obrazloženje
Cilj predmeta njihovog uticaja na pojedine fizikalne i tehničke obrasce procesa.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za tehnologije obrade rezanjem
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, princim obrade.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
definicije.
2. Geometrija alata. Elementi procesa rezanja. Geometrija oštrenja i rezanja, materijal alata. Optimalna
geometrija.
Osnovne tematske 3. Deformacije u strugotini, zavijanje i odvod strugotine, očvršćavanje. Kontaktne pojave. Sistemi sila i
jedinice dejstva, teoretska istraživanja sila. Eksperimentalni zakoni, metode određivanja, dinamometrija.
4. Toplota rezanja, temperaturna polja, odvod toplote. Teoretska istraživanja temperatura.
Eksperimentalna istraživanja temperatura, metode mjerenja.
5. Proces i uzroci habanja alata. Uticajni faktori, kriteriji zatupljenja, metode mjerenja habanja.
6. Vste i uzroci vibracija. Svojstva, vrste i primjena rashladnih sredstava.
7. Geometrijske i fizičke osobine površine. Klase hrapavosti, uticajni faktori, metode mjerenja.
Postojanost alata, zavisnost brzina-postojanost. Zakon za brzinu rezanja, uticajni faktori, metode
mjerenja.
8. Ekonomika procesa rezanja. CNC programiranje procesa obrade.
9. Pogramiranje praćenja konture izradka, te tehnoloških parametara režima obrade i korekcija usljed
habanja alata.
10. Prateći elementi CNC programa. Obrade odnošenjem.
11. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: elektroeroziona obrada, elektrohemijska
obrada..
12. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada ultrazvukom, obrada laserom.
13. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada snopom elektrona, obrada mlazom
plazme.
14. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: obrada mlazom vode i hemijske obrade.
1. Muren, H., Odrezivanje in odnašanje, Ljubljana, 1995.
2. Šavar, Š., Obrada odvajanjem čestica I i II, Zagreb, 1991.
1. Paucksch, E., Zerspantechnik, Wiesbaden, 1996.

Predmet TEHNOLOGIJA PLASTIČNOSTI I
Godina III Status
Semestar V predmeta
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Predmet se bavi projektovanjem tehnoloških procesa prerade metala plastičnom deformacijom.
Fundamentaln naučna disciplina na kojoj bazira ova tehnološka oblast je matematska teorija plastičnosti, a
Cilj predmeta posebno njen primijenjeni dio teorije plastične deformacije. Osnovni cilj je što je moguće više teorijska i
pokusna dostignuća u preradi metala deformiranjem približiti tehnologiji neposredne proizvodnje.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
2. Područje obrade deformacijom.
3. Osnovna načela i klasifikacija područja.
4. Osnovne posavke, međuovisnost tehničkih deformacija.
Osnovne tematske
5. Fenomen hladnog očvrščivanja.
jedinice 6. Proračun deformacioni sila i rada.
7. Odsijecanje na makazama, ravni, paralelni i kružni noževi.
8. Operacije razdvajanja na presama.
9. Naposko deformacioni odnosi kod presijecanja i probijanja.
10. Metode smanjenja sile i deformacionog rada.
11. Izbor mašine, proačun i konstrukcije alata.
12. Savijanje, razgraničenje savijanja s primjenom u proizvodnji dijelova.
13. Analiza naprezanja i momenata savijanja.
14. Savijanje doboša i kotlova preko valjaka.
15. Elastično ispravljanje savijenih dijelova.
2. Hasanbegović, S., Teorija plastičnosti, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.
Literatura 4. Mustafia, B., primjeri iz teorije plastičnosti i tehnologije obrade deformacijom, Mašinski fakultet
Sarajevo, 1982.

Predmet AUTOMATIZIRANI I ROBOTIZIRANI TEHNOLOŠKI PROCESI
Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Osnovni colj predmeta je upoznavanje sa osnovama automatizacije i robotizacije tehnoloških procesa u
Cilj predmeta savremenim tvornicama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za razvoj proizvodnje njihovu
Ishod učenja funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike,
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Proizvodnja-proces i
ciljevi. Proizvodni sistemi.
2. Elementi i tokovi proizvodnje, razlozi, način i tempo uvođenja visokih tehnologija.
3. Tehnološke operacije i strategije automatizacije tvornica, klasična podjela prema veličini serije:
Osnovne tematske
masovna i maloserijska proizvodnja.
jedinice 4. Automati u masovnoj proizvodnji (Detroit-tip).
5. Automatizirani sistem montaže.
6. Numerički upravljani proizvodni sistemi.
7. Uvođenje robota u tvornice. Šta su roboti. Historija, razvoj i klasifikacija robota.
8. Primjena industrijskih robota: roboti za opsluživanje, tehnološki roboti, montažni roboti, mjerni
roboti.dizajniranje prihvatnice. Strukture manipulatora.
9. Osnove kinematike robora: rotaciona matrica, slaganje rotacionih matrica, rotacija oko proizvoljne ose.
10. Minimalna reprezentacija orijentacije: Eurelovi uglovi, homogene transformacije, direktna kinematika.
11. Denavit-Hertenbergova notacija. Radni i prostor zglobova. Inverzni kinematički problem.
12. Diferencijalna kinematika i statika. Dinamika manipulatora. Planiranje trajektorije.
13. Programiranje rada robota. Energetska podrška robota.
14. Senzorika. Integracija robota u proizvodnim sistemima.
15. Ekonomska analiza primjene robota: razlozi primjene robota i troškovi robotskih instalacija. Ukupni
troškovi automatizirane proizvodnje. Zaključna razmatranja.
Editions, 1996.

Godina III Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave


Predmet MONTAŽNI SISTEMI
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je da student upozna sa montažnim sistemima, njihovim vrstama funkcijama, metodama.
Nakon položenih ispita studenti će imati sposobnosti da:
 Ovladaju prostornim, strukturnim proizvodom, vizijom njegove eksploatacije, ovladaju postupcima
stacionarne i protočne montaže
 Ovladaju principima zamjenjivosti, ekonomskim tolerancijama, metodama rasčlanjivanja i studije
Ishod učenja rada
 Izjednačavaju takt montaže na jednopredmetnim i višepredmetnim linijama
 Optimiraju opremu i njen razmještaj za višepredmetne montažne linije
 Ovladaju organizacijom, studijom rada i psihologijom rada
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Principi projektiranja montažnih linija
2. Montaža na traci. Oblici montaže
Osnovne tematske 3. Metode i tačnost procesa montaže
jedinice 4. Višepredmetne montažne linije
5. Tipovi radnih mjesta na montažnim linijama
6. Analiza rada i studija vremena. Norma. Zamor
7. Metode određivanja norme kod ručne montaže (MTZ, WFS, SMED, OTED)
8. Uticaj takta montaže na troškove montažne linije
9. Dijagram prethodnosti
10. Određivanje kritičnog puta
11. Minimizacija neiskorištenog vremena-maksimizacija efikasnosti
12. Ergonomski pristup projektiranja radnih mjesta u montaži
13. Izjednačavanje rada na montažnim linijama
14. Baza znanja za unapređenje procesa montaže
15. Robotski sistem montaže u nesređenoj sredini sa strojnim vidom
Literatura 1. D. Zelenović, I. Ćosić, "Montažni sistemi" Beograd 1991. godina
2. I. Ćosić, D. Milić, D. Šešlija "Montažni sistemi" Priručnik za vježbe, Beograd 1991. godine

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
u realnom vremenu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8

8. Vibracije.
Osnovna literatura:
1996.
Dodatna literatura:
Literatura 1999.
Hill, 2003.

Predmet PROIZVODNI SISTEMI
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa proizvodnim sistemima, njihovim funkcijama, vrstama.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za proizvodni sistem, njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike, metode, skladištenje, razni tokovi.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Teorija proizvodnih sistema.
2. Zahtjevi od proizvoda. Elementi konkurentne prednosti.
3. Projektiranje proizvodnih sistema.
4. Određivanje tipa proizvodnje. Karakteristike pojedinih tipova proizvodnje.
5. Površina radnog mjesta.
6. Karakteristike radnih mjesta.
Osnovne tematske
7. Određivanje optimalne serije po troškovnom principu.
jedinice 8. Struktura proizvodnih sistema. Organizacija proizvodnih sistema.
9. Materijalni tokovi.
10. Informacioni tokovi.
11. Skladište.
12. Unutarnji transport.
13. Graf prethodnosti. Matrica dužina transportnih puteva. Matrica masa.
14. Modeliranje i simulacija proizvodnih sistema.
15. Optimiranje proizvodnih sistema.
1. Brdarević S.: Proizvodni sistemi, Zenica 1995.
2. Zelenović D.: Proizvodni sistemi, Beograd 1993.
3. Majdandžić N.: Proizvodni sustavi, Sl.Brod 2002.
Literatura 4. Milačić V.: Proizvodni sistemi I, Beograd 1990.
2. Materijali s nasatave

Predmet TEHNIKE SPAJANJA II
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
U okviru predmeta student dobija osnovna teorijska i praktična znanja za rješavanje problematike
zavarivanja različitih konstrukcionih materijala. Dobijena znanja su neophodna inžinjerima mašinstva koji
Cilj predmeta se intenzivnije bave projektovanjem, izgradnjom, montažom i održavanjem zavarenih konstrukcija, radi
razumijevanja ili definiranja tehnologija zavarivanja za različite konstrukcione materijale.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za te, njihohnike spajanja ,njihovu
Ishod učenja funkciju, vrste, primjenu, analize, osnovne karakteristike, metode.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 6
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Zavarljivost čelika:
fenomeni koji limitiraju zavarljivost
2. Zavarljivost čelika: metode ispitivanja zavarljivosti.
3. Zavarljivost čelika: pukotine u zavarenim spojevima (vrste i uzroci nastanka).
Osnovne tematske 4. Zavarljivost čelika: predgrijavanje (razlozi, efekti, proračun temperature predgrijavanja).
jedinice 5. Izvodi iz normativa i opće preporuke za zavarivanje konstrukcionih materijala, EN 1011.
6. Zavarivanje Fe-legura: zavarivanje nelegiranih i niskolegiranih konstrukcionih čelika; zavarivanje
sitnozrnastih čelika; izvodi iz EN 1011-2.
7. Zavarivanje Fe-legura: zavarivanje visokolegiranih čelika: izvodi iz EN 1011-3; zavarivanje
toplootpornih čelika; zavarivanje sivog i čeličnog liva.
8. Zavarivanje aluminijuma i legura: fenomen pri zavarivanju aluminuijuma i legura; aluminijum legure
u zavarenim konstrukcijama; tehnologija zavarivanja Al-legura; izvodi iz EN 1011-4.
9. Zavarivanje bakra i Cu-legura: problemi i metode rješavanja; tehnologija zavarivanja.
10. Zavarivanje titana i Ti-legura: primjena titana u zavarenim konstrukcijama; problemi i metode
rješavanja.
11. Zavarivanje polimernih materijala: primjena polimera u zavarenim konstrukcijama; problemi i postupci
zavarivanja.
12. Greške u zavarenim spojevima: uzroci, klasifikacija i uticaj na kvalitet.
13. Unutrašnji naponi u zavarenim konstrukcijama: metode sprečavanja i uklanjanja.
14. Osiguranje kvaliteta, kontrola i ispitivanje zavarenih spojeva.
15. Tehnička regulativa (EN ISO, ASME, API; AWS) u zavarivanju i izvodi iz projektnih kodova
(standarda) za različite tipove zavarenih konstrukcija. Zaključna razmatranja.
1. Pašić, O., Zavarivanje, Svjetlost, Sarajevo, 1999.
2. Pašić, O., Lemljenje i lijepljenje, skripta, Mašinski fakultet sarajevo, 2005.
3. Dilthey, U., Welding Technology 1 – Welding and cutting technologies, ISF Welding Institute,
Literatura Aachen, 2005.
1. ASM International Handbook Vol 6., Welding, brazing and soldering, 2004.
2. Hajro, I., Hodžić, D., Tehnike spajanja 2, praktikum za vježbe, Mašinski fakultet Sarajevo, 2005.

Predmet TEHNOLOGIJA PLASTIČNOSTI II
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Predmet Tehnologija plastičnosti II s predmetom Tehnologija plastičnosti I predstavlja zaokruženu cjelinu.
U njima se izučavaju projektovanje tehnoloških procesa prerade metala plastičnom deformacijom. Osnovni
Cilj predmeta cilj je što je moguće viša teorijska i pokusna dostignuća u preradi metala deformiranje približiti tehnologiji
neposredne proizvodnje.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta i načinom rada na predmetu. Tehnologija izvlačenja.
2. Višestepeno izvlačenje osnosimetričnih profila.
3. Određivanje naprezanja sila.
4. Konstrukcije prstenova za izvlačenja.
Osnovne tematske 5. Duboko izvlačenje.
jedinice 6. Razvijanje platine za rotaciona, nerotaciona i eliptična tijela.
7. Analiza naprezanja sila i deformacionog reda sa i bez redukcije debljine zida.
8. Razina oblikovanja. Sužavanje. Provlačenje proširivanje.
9. Presovanje istiskivanjem. Slobodno sabijanje.
10. Istosmjerno, protusmjerno i kombinovano istiskivanje.
11. Tehnologija kovanja.
12. Konstrukcija otkovaka.
13. Izbor vrste kovačke mašine.
14. Faze izrade otkovaka.
15. Proračun i konstrukcija kovačkih gravura. Zaključna razmatranja.
3. Mustafia, B., Primjeri iz teorije plastičnosti i tehnologije obrade deformacijom, Mašinski fakultet
Sarajevo, 1982.
Literatura 4. Mustafia, B., Osnovi tehnologije i konstrukcije alata za obradu deformacijom, Svjetlost, Sarajevo,
1980.

Predmet ZAVARIVANJE I TERMIČKA OBRADA
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za zavarivanje I tehničku obradu
Ishod učenja njihovu funkciju, ulogu, vrste, primjenu, analize, karakteristike, princim obrade, strukturu.
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
obrade.
Osnovne tematske
poboljšanje.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Cilj predmeta
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
13. Porezi.
Literatura

Predmet MAŠINE ZA OBRADU REZANJEM
Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Upoznavanje sa konceptom, karakteristikama, eksploatacijom, konstrukcijama, pogonima, upravljanjima,
automatizacijom i sl. standardnih i specijaln ih mašina za različite postupke obrade rezanjem. Cilj je
Cilj predmeta sticanje znanja pri projektovanju tehnoloških postupaka i projektovnj fabrika kod izbora mašina za obradu
rezanjem.
Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će steći znanje vezano za mašine za obradu rezanjem
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 7
nastave
definicije. Osnovi alatnih mašina.
2. Pozicioniranje i stezanje radnih komada. Elementi mašina-prenosnici.
Osnovne tematske 3. Principi pogona glavnih vretena (visokobrzinska glavna vretena). Ispitivanje tašnosti i funkcionalnosti
jedinice alatnih mašina.
4. Tokarenje. Tokarski strojevi. Univerzalni tokarski stroj.
5. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada pri tokarenju. Alati za tokarenje i rezni materijali.
Rezanje navoja.
6. Rendisanje. Dugohodne blanjalice. Kratkohodne blanjalice. Vertikalna kratkohodna blanjalica-
dubilica.
7. Provlačenje. Općenito o provlačenju. Mašine za provlačenje-provlakačice.
8. Glodanje. Podjela i glavni dijelovi glodalica. Alati za glodanje. Učvrščivanje i sistemi izmjena glodala.
9. Pozicioniranje, stezanje i podupiranjeradnog komada pri glodanju.
10. Metode za skraćivanje vremena glodanja. Izrada navoja na glodalici.
11. Proširivanje i razvrtanje. Općenito o proširivanju i razvrtanju. Alati i mašine za proširivanje i razvrtanje.
12. Mašine za izradu zupčanika. Izrada zupčanika gladanjem. Izrada zupčanika blanjanjem.
13. Bušenje. Bušilice. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada kod bušenja. Izrada navoja na
bušilici.
14. Brušnje. Alati za brušenje. Mašine za brušenje-brusilice. Izrada navoja na brusilici.
15. Piljenje. Definicija i vrste piljenja. Mašine za piljenje. Zaključna razmatranja.
1. Jelačić, R., Alatne mašine za obradu rezanjem, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2003.
Literatura 2. Cebalo, R., Alatni strojevi, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 2000.

Godina IV Status
Predavanja Vježbe
3 2
Predavanja Vježbe
Broj studenata
60 20
Opis aktivnosti:
Način Ex katedra
nastave Diskusije
provjeravanja
Ukupno 100% 8
nastave
Osnovne tematske
Press, 1995.

4.NPP Masinstvo 2022 23 Compressed

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

4.NPP Masinstvo 2022 23 Compressed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INTERNACIONALNI UNIVERZITET

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Akademska godina 2022/2023

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

Redni Broj sati

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

Literatura Dodatna literatura :

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti:

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

1. V. Doleček, „Dinamika sa oscilacijama”, Mašinski fakultet Sarajevo, 1977.

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS

PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS