UDK159.92Ͳ055.52Ͳ055.1
316.64Ͳ055.52Ͳ055.1
Struēnirad
Primljeno:17.prosinca2013.


OEVINEKADIDANAS

IvonaCvrtnjak,struēnaprvostupnicapredškolskogodgoja
Djeējivrtiđ„Bubamara“,KneginecGornji,Turēin,Hrvatska
Dr.sc.RenataMiljeviđͲRiĜiēki,izv.prof.
UēiteljskifakultetuZagrebu

Sažetak:
Tema je ovoga rada promjena uloge oca u obitelji u posljednjih nekoliko desetljeđa. Pozitivni stavovi modernoga
društvaosuvremenimoēevimainjihovomsveveđemsudjelovanjuuodgojusvojedjeceteistraživanjaouloziocau
razvoju djeteta ponudili su neka nova spoznaje o važnosti oēinske figure u obitelji. Novija istraživanja ukazuju da,
naroēito kod mlaĜih muškaraca, postoji trend veđega ukljuēivanja u život obiteljii bavljenje djecom. Veđina mladih
muškaracausvoježivotneplanoveukljuēujeoēinstvo.
Upriloguradanalazeserezultatiintervjuakojijeprovedennauzorkuoddvadesetidvojedjecepredškolskedobikoja
pohaĜajuvrtiđ,aēijisuodgovorianaliziranikakobiseutvrdilojelizaistavidljivpomakuodnosunauloguocanekadi
sad.Dobivenipodatcipokazujudaseoēeviukljuēujuunizaktivnostisasvojomdjecom.
Možemozakljuēitidaseulogaocamijenja–odtradicionalnogaocakojiseuglavnombrinuozamaterijalnusigurnost
obiteljidosuvremenogaocaukljuēenogauodgojibriguodjetetu.


Kljuēnerijeēi:otacnekadidanas,ulogaocauodgojudjeteta


UVOD
Veđina istraživanja u djeējoj i razvojnoj psihologiji bavi se odnosom izmeĜu majke
djeteta.Sedamdesetihgodinaprošlogastoljeđapsiholozisupoēeliobrađatipažnjunaproces
odnosakojiserazvijaizmeĜuocaidjetetainaēineoēevautjecajaunutarobiteljskogasustava
(LambiLewis,2004).Jednaodglavnihtemauposljednjihtridesetakgodinauistraživanjima
djeējegarazvojaje„otkriđe“oca(NICHDEarlyChildCareResearchNetwork,Rockville,MaryͲ
land,2000).PsihoanalitiēaritakoĜeristiēudajeoēevaulogaunajranijemdjetinjstvuzanemaͲ
renatedaseoocuponekadgovorikaoo„zaboravljenomroditelju“(RudaniNikoliđ,1998,
87).
Dakle,natemeljuprovedenih,odnosnoneprovedenihistraživanjanatemuoēeveuloge
u djetetovu razvoju, ne ēudi pojava stereotipa da je muškarac nerijetko nezainteresiran za
uloguodgojiteljausvojojobitelji.Predugosuprevladavalepredrasude,stereotipiterazliēite
neistineomuškarcimakaonekompetentniminezainteresiranimroditeljima.UprvimmjeseͲ
cimaživotaveđuuloguimamajka,radidojenja,alisvremenomoēevaulogapostajesveveđa.
Djetetutrebajuiotacimajka,aliinjihovodnos,ēijakvalitetabitnoutjeēenarazvojiodgoj
djeteta.NjihovdobarmeĜusobniodnosizajedniēkabrigaodjetetuolakšavajuformiranjedjeͲ
tetovaidentitetairazvojucjelini(RabotegͲŠariđ,2001).



OTACNEKADIDANAS
Otacjezanemarenatemaurazvojnojpsihologiji.PostojivelikamoguđnostdasuistražiͲ
vaēimapromaknulimnogioēinskiutjecajinarazvojdjeteta(LambiLewis,2004).Akoseipiše
ooēevuutjecajunadjeējirazvoj,tadasepunovišegovoriotomeštosedogaĜakadocaneͲ

113


 
 
 
 
 
 TEORIJSKIIPRAKTINIPROBLEMIIRASPRAVE
 
 
ma, nego kad je otac prisutan. „Jesu li oēevi kojih nema važniji od oēeva koji su prisutni?“
pitanjejekojepostavljaPruett(2000)usvojojknjiziooēevima.Umnogobrojnimpriruēnicima,
videoteēajevima,knjigamaiseminarimakojisebaveodgojemdjece,oēevisudugobilinekako
„zaboravljeni“.Prevladaojestavdajeotacsekundarnafigurauobiteljikojaslužikaomoralna
tefinancijskapodrškamajciteda,uskladustim,djecaprimarnuprivrženostmogurazviti(i
razvijaju)samosmajkom(NewlandiCoyl,2010).Literaturakojajepružalainformacijeiizvore
znanjaoroditeljskojulozibilajenamijenjenauglavnomženamaitomedaimsepomogneu
stjecanju vještina kojima đe postati bolji roditelji. Važnost majke u razvoju djeteta toliko je
isticanadajesvakidrugiodnosdjetetasodraslimaostaoinferioranineprimjetan.Veđinatih
priruēnikazapravojedobrailustracijakakosenekadgledalonaoēevuuloguuodgojudjecete
se u njima obraĜivalo roditeljstvo kao iskljuēiva dužnost majke. Istraživaēi, struēnjaci za
razvojnupsihologiju,djelomiēnosnosedioodgovornostizbogovakvogastanjastvari.Naime,
relativnomalopažnjekojusupridavalioēevojuloziusvojimistraživanjimadovelojedotoga
dajefiguraocakaoroditeljakonstantnobilazanemarivana,iuznanstvenimistraživanjima,ali
iusvakodnevnojpraksi(Cabrera,TamisͲLeMonda;Bradley,HoffertiLamb,2000,Carpenter,
2002).OvakavslijeddogaĜajanametnuojeioblikovaosustavponašanjainormipokojimaje
majkabilazaduženazanjegu,skrbibriguokodjece.Zbogpreuveliēavanjavažnostimajkeu
djeējem odgoju, nije postojala znatiželja u pogledu istraživanja oēeve uloge. MeĜutim,
oēinstvo zaslužuje isto toliko pažnje u okviru roditeljstva koliko i majēinstvo. No, i dalje je
otvorenopitanjezaštopostojinedostatakstudijaoistraživanjuoēeveulogeudjeējemrazvoju.
Tijekomposljednjegastoljeđapojamoēinstvajakosepromijenio.Klasiēnistereotipoca
biojeautoritarniinedostupanotac,okosnicaobitelji,onajkojijeodreĜivaostrukturu,alinije
bio ukljuēen u svakodnevna zbivanja (Carpenter, 2002). Uloga oēeva bitno se razlikovala od
današnje.Uvrijemekadasunasnašidjedoviioēeviodgajali,dobaribrižanotacbiojesinonim
za muškarca koji brine za materijalno stanje te financijsku sigurnost svoje obitelji. PatrijarͲ
halanotacuzdržavaojeiprehranjivaosvojuobitelj,brinuozamoraliugledobitelji,provodio
kuđniredidisciplinu.MeĜutim,ēestojebiofiziēkiiliemocionalnoodsutan.Nekadašnjegaoca
–glavuobitelji,nepristupaēnogaikrutogadanasbismomoglinazvatiemocionalnohladnimi
nedostupnim.Krajem20.stoljeđa,prihvatljivaoēinskafigurajeliberalnija,fleksibilnija,toplija,
mekša(Carpenter,2002).
MeĜutim,oēeviidaljenedobivajudovoljnopodrškeiohrabrenjakakobiseštobolje
posvetiliroditeljskojulozi.Sređom,svevišeoēevanezadovoljnojeovakvimstanjeminastoje
unaprijeditidanašnjeoēinstvo.Pomaknaboljevidljivjeuposljednjihtridesetakgodina.IstražiͲ
vanjaod1970Ͳihnaovamopokazujudaotacmožeimativrlovelikuulogu,odranogadjetinjͲ
stvadoadolescencije,uodgojuiobrazovanjusvogdjeteta.Vjerovanjaoēevaznaēajnoutjeēu
nanjihovobavljenjedjecom(bez obzira na zauzetostposlom, nedostatak vremena i sl.). Na
oēevuukljuēenostutjeēuisociodemografskeiobiteljskevarijable:obrazovanje,doboca,dob
majke, struktura obitelji, profesionalni položaj jednoga i drugoga roditelja, majēini stavovi i
vjerovanjeooēinstvu,braēniodnosi,biološkiodnosocasdjetetom,izvanobiteljskapodrškai
sl.(Newland,CoyliFreeman,2008).
Dakle, današnji oēevi pokazuju bitne razlike u odnosu na svoje prethodnike. Novija
istraživanja ukazuju da naroēito kod mlaĜih muškaraca, postoji trend veđega ukljuēivanja u
život obitelji i bavljenje djecom. Oni više drže do oēinstva no prijašnje generacije (Barker,
2008). Nekadašnja oēeva uloga odmaknula se od tradicionalne uloge hranitelja i onoga koji
discipliniradjecu(Newlandisur.,2008).KrajemdvadesetogastoljeđaiumedijimasevišepriͲ
kazujeslikaocakojijepunoliberalnijiinježnijiodsvojihprethodnika.PahiđiMiljeviđͲRiĜiēki
(2014) provele su istraživanje kojem je cilj bio ispitati je li u proteklih 20 godina došlo do
promjenenaēinaprikazivanjamajkiioēevauhrvatskomtisku.Rezultatipokazujudaseoēeviu
2011. godini u hrvatskom tisku spominju ēešđe nego prije 20 godina i da postoji tendencija
ēešđega prikazivanja oēeva kao skrbnika djece. Ipak, u oba se perioda u svim analiziranim
publikacijamaēešđespominjumajkenegooēevi.

 
 114


 




IvonaCvrtnjak,RenataMiljeviđͲRiĜiēki
OEVINEKADIDANAS


OTACINJEGADJETETA
injenica je da su majke tijekom povijesti obavljale najveđi dio njege (ponekad i svu
njegu)djeteta,štovrijediidanaszaveđinudruštvenihzajednicausvijetu.MeĜutim,oēevima
je dodijeljena neznatno mala, pa ēak i bezvrijedna uloga, u njezi i skrbi vlastite djece. Ipak,
pogrešnojemišljenjedapostojibiološkapredodreĜenostženedajedinoonakaomajkasvoje
djece može primjereno brinuti o rastu i razvoju svojih potomaka. Sljedeđa znanstvena
istraživanjapotkrepljujuovutvrdnju:znaēajnisunalaziispitivanjakojigovoredamuškarciisto
kaoiženerazlikujurazliēitevrsteplaēakodbebaidaplaēpravilnotumaēe,pridajuđimuodgoͲ
varajuđuporuku.Majkenisu,dakle,predodreĜenedaboljeiprimjerenijereagirajunadjetetoͲ
vesignale(Frodi,Lambisur.1978,premaKaporͲStanuloviđ,1985).IspitivanjatakoĜerpokaͲ
zujukakosuoēevipodjednakouspješniunizuaktivnostivezanihzabriguinjegudjece,kao
što su hranjenje, povijanje te da vrlo uspješno i spremno prepoznaju i reagiraju na mnoge
djetetoveneverbalnesignaleiporuke,odnosnomogubitiijesukompetentniroditelji(Parke,
1976, prema KaporͲStanuloviđ, 1985). Dakle, ne postoji „majēinski instinkt“ s kojim se žene
navodnoraĜaju.Takav„instinkt“stjeēeseiskustvomuroditeljskomposlu,majēinstvu.Upravo
utom„poslu“ioēeviđesteđisvoj„oēinskiinstinkt“.PotrebnojeodvojitivrijemezasvojedijeͲ
te.KvalitetnozajedniēkoprovoĜenjevremenapovezujeocaidijete(CuidoniCuidon,2001).
Djetetusuvažniiotacimajka.Mnogeženesložilebisestvrdnjomdanitkonebrani
muškarcimadapreuzmunjeguibriguokovlastitogdjeteta.MeĜutim,kadseoēeviiprihvate
toga posla, neke žene, odnosno majke, smatraju da nisu dovoljno sposobni i kompetentni
njegovati dijete te da su uzeli „prevelik zalogaj“. Istraživanje Barkera (2008) pokazalo je da
neformalne mreže koje majke stvaraju s drugim majkama radi praktiēne pomođi, prijevoza,
meĜusobnoga informiranja itd., ponekad i nehotice iskljuēuju oēeve, ili neki oēevi u tim
mrežamamajkinalazeopravdanjezasvojeneukljuēivanje.Oēevoukljuēivanjemožeotežatii
obiteljskastruktura:oēevaodsutnostilinepoznavanjeoca,krhkaobiteljskastruktura,sukobi
roditeljanakonrazvoda,otežanidogovoriokoposjetadjetetu.Ipak,novijaistraživanjapokaͲ
zujudajeusituacijamakadotacneživisdjetetom,viĜanjeoēevaidjeceēešđenegoštoje
opažanouprijašnjimistraživanjima.TojenaroēitomoguđeakonemasukobasmajkomdjeͲ
teta(Newlandisur.,2008).Dakle,sjednestranemuškarcimajedopuštenosudjelovatiunjezi
svogdjeteta,asdrugestraneimsegovoridaneobavljajukvalitetnosvojuuloguilidatonije
njihovposao.PrihvađanjemlinijemanjegaotporaoēeviseudaljavajuodneposrednogakonͲ
taktasdjetetomtenisusvjesnikolikotomožeosiromašitinjihovemocionalniživot.NarodiͲ
teljskeulogeutjeēeodnosmuškarcaiženekojijedanasdrugaēijinegoprije.Ulogemuškarcai
ženesuseizjednaēile(CastelainͲMeunier,2002).
Uemancipiranimobiteljimanevladapatrijarhatilimatrijarhatveđutakvimobiteljima
dijetenjegujuiotacimajka.Majkevišenjeguju,aoēevidajuprednostfiziēkimaktivnostima,
pokretu, igri (Martin i Colbert, 1997). Takva obitelj zasniva se na meĜusobnom kvalitetnom
nadopunjavanjuocaimajke.



OEVAULOGAUODGOJUDJETETA
OEVAPRISUTNOST:
Postojinekolikodimenzijaoēinskeukljuēenosti(Lamb,2004).NajēešđespominjanadiͲ
menzija je odgovornost, jer je vezana uz financijsku podršku, koja ima veđu težinu kod razͲ
dvojenihroditelja.Unašimistraživanjimaēestosespominjepitanje(ne)plađanjaalimentacije.
Dostupnost, tj prisutnost oca u djetetovom životu takoĜer je vrlo važna dimenzija oēinstva,
kaoidirektnaukljuēenostunjeguiodgojdjeteta.
Prisutnost i ukljuēenost oca pospješuje mentalno zdravlje i intelektualan napredak
djeteta,kaoiemocionalniisocijalnidjeējirazvoj.Usrednjemdjetinjstvuoēeviznaēajnoutjeēu

115


 
 
 
 
 
 TEORIJSKIIPRAKTINIPROBLEMIIRASPRAVE
 
 
na djeēju školsku uspješnost, a u adolescenciji na prikladno ponašanje i emocionalnu stabilͲ
nost (Cabrera i sur. 2000). Kroz analizu brojnih znanstvenih studija utvrĜeno je da su oēevi
sklonijiigrisadjetetom(višeiēešđeseigrajusadjecom),doksumajkeaktivnijeuhranjenjui
njezidjeteta.Oēevstiligranjasadjecombitnoserazlikujeodmajēinog.Uinterakcijiiigrisa
svojomdjecomoēevisutaktilnoaktivnijiodmajkiteiztograzlogavišedodirujudijete,lupkaju
ga,nose,bacajuuvis…Igraocasdjetetomzapoēinjenaglo,aliistotakonagloseiprekida.U
vizualnomkontaktusbebama,oēevipravevišemalih,oštrihpokreta,doksumajkenježnijei
njihovipokretivišeritmiēni(PapaliaiOlds,1992).Majkesuumirujuđe,koristeutješneritmoͲ
ve,aoēeviprirodnouzbuĜuju(BrazeltoniSparrow,2005).MajkesuredovitoverbalnoaktivͲ
nijeuinterakcijisadjecom.Iskustvodjetetasocempozitivnoutjeēenadjetetovintelektualni
razvoj (Brott, 1998). U svakom sluēaju, doprinos oca na razvoj djeteta je veoma bitan. Otac
djeluje na svojstven i jedinstven naēin te njegov odnos prema djetetu zaslužuje mnogo više
pažnje nego što je do sada dobivao. „U gotovo svim svojim interakcijama s djecom oēevi
postupaju ponešto drukēije od majki. Ono što ēine oēevi – njihov osobit roditeljski stil – ne
samodauvelikojmjerinadopunjavamajēinepostupke,negojeiposvimpokazateljimasamo
posebivažnozaoptimalanodgojdjece.“(DavidPopenoe,uBrott,1998.,7str.).
Indirektniutjecajiocanarazvojdjetetamogubitipozitivniinegativni.Indirektnabriga
odnosisenaodgovornostoca,tj.naonoštootacēinizadijete,anesdjetetom,kaoštosuto
dogovori o lijeēniēkim pregledima, ēuvanju djece te nabavci stvari za dijete, organiziranje
druženjasvršnjacimaisl.(PleckiMasciadrelli,2004).OdgovorniotacjetakoĜeremocionalna
podrškamajciuprenatalnomrazvoju.
OEVAODSUTNOST:
Oēeva odsutnost ili neprimjerenost u izvršavanju roditeljske uloge te oēeva emocioͲ
nalnadistanciranostēestomogurezultiratiporemeđajimanaemocionalnomfunkcioniranjuili
razvojudjeteta,riziēnimponašanjemislabijimškolskimuspjehom.Koddjeēakasejošmogu
primijetitiproblemivezaniuzstvaranjespolnogidentiteta,psihosocijalnuprilagodbuisamoͲ
kontrolu. MeĜutim, postoje individualne razlike meĜu djecom. Istraživanja su pokazala da
oēevaodsutnostuzrokujerazliēiteposljedicesobziromnaspoldjeteta.Djeēacikojisuodrasli
bezprisustvaocasklonijisunedruštvenosti,agresivnostiilipretjeranojfeminizacijiponašanjai
stavova,adjevojēiceuodreĜenojfazisvogaživotatežeuspostavljajuodgovarajuđekontaktei
vezesamuškarcima.Iakoidjevojēicepatezbogoēeveodsutnosti,promjeneprimijeđenekod
djevojēicamanjesudramatiēneitrajnenegokoddjeēaka(Cabreraisur.2000).
BUDUNOSTOINSTVA
PavaoBrajšausvojojknjizi„Oēevigdjeste?“1995.godinenavodikaofenomen„oca
buduđnosti“.Premanavedenomautoru,„otacbuduđnosti“izgledaovako:
„Otac buduđnosti je ponajprije ravnopravni roditeljski partner majke.“ (Brajša, 1995,
131). Otac sudjeluje u svim fazama roditeljstva kao ravnopravni sudionik te sa ženom dijeli
brige, ēari te blagodati roditeljstva. Naime, „otac buduđnosti“ zajedno sa ženom planira
zaēeđe i roĜenje svoga buduđega djeteta. Takav otac prati razvoj svoga djeteta od samoga
zaēeđapasvedoporoda.PrisutanjeprilikomroĜenjavlastitogadjetetatezajednosaženom
njegujedijete.NedopuštadamajkaidijeteuĜuuneraskidivusimbiotskuvezu,veđzajednos
majkom i djetetom ēini emocionalno ēvrst tim. Dakle, takav „otac buduđnosti“ zajedno s
majkomsudjelujeuravnopravnomroditeljstvu.
„Otac buduđnosti“ ne podliježe zabludama o „muškoͲženskim“ poslovima. Zajedno s
majkomsvogadjetetanaizmjeniēnoobavljaroditeljskefunkcijebezobzirasmatrajuliseone
iskljuēivo„majēinskima“ili„oēinskima“.Takavjeotaccjelovitroditeljkojizajednosaženom
sudjeluje u svim aspektima djetetovog razvoja, bez obzira je li rijeē o muškom ili ženskom
djetetu. „Otac buduđnosti“ ne prepušta svoju roditeljsku ulogu majēinstvu jer je svjestan
ēinjenicedajejednakovažaniravnopravanroditeljkaoimajkadjeteta.Onneslužisamokao
ekonomska i društvena sigurnost svojoj obitelji veđ zajedno s majkom ēini snažnu zajednicu
 
 116


 




IvonaCvrtnjak,RenataMiljeviđͲRiĜiēki
OEVINEKADIDANAS

koja se trudi i pomaže djetetu da se razvije u zdravo i potpuno ljudsko biđe. To je otac koji
svjesno preuzima oēinstvo kao svoju obvezu u kojoj sudjeluje od poēetka do kraja. On je
ravnopravaniodgovoranotackojisudjelujeucjelokupnomrazvojusvogdjeteta.Takavotac
nijesamomaterijalniuzdržavateljsvojobitelji.Sponosompreuzimasvojuroditeljskuulogui
spremanjenapotpunoroditeljstvo.
Možemolidanas,20godinakasnije(nakonobjavljeneBrajšineknjige),ređidajeotac
buduđnostiovdje?Podatciobjavljenizadnjihdesetakgodinaupuđujunapotvrdanodgovor.
Tako, npr. Richard Bowlby modificira spoznaje o privrženosti svoga poznatoga oca
Johna Bowlbyja (koji u prvi plan stavlja primarnu povezanost djeteta s majkom) i tvrdi da
postojidvojnaprimarnaprivrženostidajeoēevaljubavvažnajednakokaoimajēina.
RichardBowlbyistiēedaulogeocaimajkenisujednake,aliobojeutjeēunadjetetov
razvoj, majka više kao sigurna baza i njegovateljica, a otac pretežno kao onaj koji potiēe na
igruiistraživanje.Teulogenisustrogopodijeljeneiotacđeunekimsituacijamabitisigurna
bazainjegovatelj,amajkapoticatinaigruiistraživanje.ešđeoēevosudjelovanjekrozigru,
hrabrenje i razgovor olakšavaju djetetovu prilagodbu i životno zadovoljstvo tijekom cijeloga
života,boljajesocijalnakompetencijaiunutarnjilokuskontrole(NewlandiCoyl,2010).
Istraživanje planova o potomstvu provedeno 2010. godine u Australiji na uzorku od
399 muškaraca u dobi od 18Ͳ25 godina, studenata, pokazalo je da ēak njih 96% želi imati
djecu, a samo 4% to ne planira u buduđnosti (Thompson i Lee, 2011). Neki od navedenih
razloga za oēinstvo jesu: želim podijeliti svoje znanje, odgajanje djeteta ispunjava, želim
djetetu dati ljubav, dijete ēini obitelj, zabavno je imati dijete u kuđi, dobro je za odnos s
partnericom.


METODA
Prikupljenesuizjavedjecepredškolskedobiotomeštoradesocem,aštosmajkom.
Uintervjuujesudjelovalodvadesetdvojedjece,11djeēakai11djevojēica,udobiod4
do6.5godina,djeējegvrtiđaizokoliceVaraždina.Intervjusesastojiodsvegadvapitanja:„Što
radišsmamom?“i„Štoradišstatom?“.Razgovorsdjecomvodioseuodvojenojprostorijiu
vrtiđu kako ne bi došlo do ponavljanja istih odgovora. Svako je dijete otvoreno i bez imalo
ustruēavanja odgovaralo na postavljena pitanja. Vrijeme trajanja razgovora za svako dijete
bilo je neograniēeno. MeĜutim, neometan i ugodan razgovor sa svakim djetetom posebno
trajaojeuprosjeku5Ͳ10minuta.Sverazgovoreobavilajeistaispitivaēica,jednaodautorica
ovogēlanka.Upriloguradanalazeseprimjeridjeējihodgovora(Prilogbroj1).


REZULTATIIRASPRAVA
Napitanje„Štoradišsmamom?“,djecaodgovaraju(poredanopoēestini):
1.sudjelovanje/pomaganjeukuđanskimposlovima
2.igranjeigarapoput„ovjeēeneljutise“
3.zajedniēkašetnja
4.igreuparku
5.kupovina
6.ritualiprijespavanja(ēitanjepriēe,CDisl.)
7.igranjeigraēkama(lutke,kocke,puzzleisl.)
8.gledanjecrtanihfilmova
9.vožnjauvrtiđ,gradisl.
10.uēenjeslova,pisanje,engleskijezik


117


 
 
 
 
 
 TEORIJSKIIPRAKTINIPROBLEMIIRASPRAVE
 
 
11.razgovor
12.zajedniēkeposjete
13.plivanje
14.saĜenjecvijeđa
15.igra„skrivaēa“i“lovaēa“
16.maženje
17.škakljanje.
Napitanje„Štoradišstatom?“,djecaodgovaraju(poredanopoēestini):
1.pomažemuradovimanadvorištu/popravcima
2.igricenaraēunalu
3.zajedniēkašetnja
4.odlazakugrad
5.igreigraēkamaiigreuloga
6.kupovina
7.gledanjecrtanihfilmova
8.ritualiprijespavanja
9.zadatcizapripremuzaškolu
10.škakljanje
11.vožnjabiciklom
12.igrepoput„CrniPetar“,„Uno“,„Bela“
13.vožnjauautu
14.igrenaigralištu(nogomet)
15.sviranje
16.izradapoklonazamamu
17.gledanjeutakmice
18.crtanje
19.posjetesusjedima.
Djeca više vremena provode sa svojim majkama, no oēevi postaju aktivniji i sve više
vremenaposveđujudruženjuiaktivnostimasasvojimmališanima.PremaistraživanjuŠtironja
Boriđ,Rošēiđ,Sedmak,ŠepēeviđiKeresteš(2011)majkepredškolskedjeceprovodeviševreͲ
mena s djecom, u prosjeku 12 sati tjedno više nego oēevi. Oēevi provode više vremena na
poslunegomajketeosjeđajujaēisukobradnesroditeljskomulogom(Štironjaisur.,2011).Na
temeljudjeējihodgovoraizpostavljenogaupitnikavidljivojedasenajveđidiovremena,koje
provodeuzajedniēkimaktivnostimasmajkom,odnosinaboravakukuđiidjeējepomaganjeu
kuđanskim poslovima (djeca pomažu majci u ēišđenju kuđe, pospremanju igraēaka, kuhanju
ruēka,usisavanju,prisadnjicvijeđa…).NajēešđaaktivnostsoēevimajesudjelovanjeuradoͲ
vimanadvorištuiraznimpopravcima.Ioēeviimajkeseigrajusdjecom,alisuigrerazliēite.
Dok su majke aktivnije u igrama s pravilima kao što su „ovjeēe ne ljuti se“, „Memory“,
„Monopoly“ ili u tradicionalnim igrama poput „skrivaēa“ i „lovaēa“, oēevi više vole igre na
raēunaluiigrekartama.Oēevisudinamiēnijiifiziēkiukljuēenijiuigranjesdjecomnegomajke.
TakoihsveviševiĜamokakosasvojomdjecomigrajuigrenaigralištupoputnogometailiu
bezbrižnomdruženjusasvojomdjecom(nosedjecunaramenima,zajednosevozebiciklima,
iduskupaugrad…).inisedaidjecaioēeviuživajuutaktilnimiosjetilnimaspektimafiziēke
interakcije.estooēeviinicirajukreativneaktivnostiukojimadjecapronalazezadovoljstvo–
„KadjebiomaminroĜendan,tatamijedaodamupomognemrezatisrceodstiroporakoje
smo poslije poklonili mami.“, „Kad sviramo, onda zajedno i pjevamo. Tata i ja se ponekad
igramo s raznim boēicama i onda od njih radimo instrumente ili proizvodimo razliēite
zvukove.“.Dakle,majkeseēešđebavedjecomuigriiuēenjuuzposredovanjeigraēaka(igra
lutkama,legoͲkockama,slaganjepuzzla…)dokoēeviimajutendencijupoduēavatidjecukroz
svakodnevne životne aktivnosti (to se uglavnom odnosi na fiziēke poslove u kojima djeca
veomavolepomagatisvojimoēevima–djecapomažuoēevimaukošnjitratine,asistirajuim

 
 118


 




IvonaCvrtnjak,RenataMiljeviđͲRiĜiēki
OEVINEKADIDANAS

tijekomvanjskihaktivnostinadvorištukaoštosupopravakrazliēitihstvari(„Kadjejedanput
pukla cijev, ja sam tati davao stvari dok smo popravljali cijev.“) ili izgradnja nekog objekta
(„Kadjetataradiokuđicuzapse,jasammupomoglanositicigleikutije.“,„Jatatinosimdrvai
daskekadongradikuđicu,akadpiliondamudržimdrva.Dajemmuēavleiēekiđkadnešto
radiudvorištu.“).Štosetiēednevnihaktivnostiprovedenihizvankuđe,možeseređidaoēevii
majkepodjednakosudjelujuuaktivnostimanaotvorenom(idusdjecomušetnju,nasladoled
u grad, u kupovinu, igru u park ili pak k susjedima na druženje). MeĜutim, važno je
napomenuti da je ovo ispitivanje provedeno na malom uzorku te u malom mjestu u okolici
Varaždina,štoograniēujemoguđnostgeneralizacijepodataka.
Premda su i u suvremenim obiteljima majke odgovornije od oēeva za odgoj djece
(LackoviđͲGrgin, 2011), suvremeni oēevi provode više kvalitetnoga vremena sa svojom djeͲ
com, pokazuju da u svoju djecu imaju povjerenja i da ih prihvađaju te pokazuju osjeđaje i
ljubavpremadjeci.Važnojenaglasitidasepolako,alisigurno,odmiēemoodnezahvalneuloͲ
geoca,kaoemocionalnoodsutnogaroditeljateiskljuēivogafinancijskogaskrbnikasvojeobiͲ
telji,kojajekaostereotippredugoprevladavalaunašemdruštvu.OsobekojeseprofesionalͲ
nobavebrigomzadjecutakoĜermogusvojimstavovimaiponašanjemutjecatinapercepciju
oēevaonjihovojuloziuobitelji(Carpenter,2002).


ZAKLJUAK
Oēevaseulogapromijenila:odocakojiseuglavnombrinezamaterijalnusigurnostobiͲ
telji,dosuvremenogaukljuēenogoca,suroditelja(Cabreraisur.2000).NašeispitivanjepokaͲ
zuje da i oēevi i majke sudjeluju u razliēitim aktivnostima svoje djece, ali se te aktivnosti
razlikuju po dinamici i mjestu dogaĜanja, što možemo objasniti teorijom o dvojnoj privržeͲ
nostiR.Bowlbya(NewlandiCoyle,2010).



LITERATURA
Barker,J.(2008).Manandmotors?Fathers'involvmentinchildren'stravel.EarlyChildDevelopmentand
Care,178,853Ͳ866.
Brajša,P.(1995).Oēevigdjeste?.Zagreb:Školskenovine.
Brazelton,T.B.iSparrow,J.D.(2005).Vašedijeteodtređegodinedoškole.Zagreb:Mozaikknjiga.
Brott,A.(1998).KakobititataͲpriruēnikzaroditelje.Zagreb:Mozaikknjiga.
Cabrera,N.J.,TamisͲLeMonda,C.S.,Bradley,R.H.,Hofferth,S.ILamb,M.E.(2000).Fatherhoodinthe
TwentyͲFirstCentury.ChildDevelopment,71,127Ͳ136.
Carpenter, B. (2002) Inside the Portrait of the Family. Early Child Development and Care, 172 (2) 195Ͳ
202.
Castelain_Meunier,C.(2002.)ThePlaceofFatherhoodandtheParentalRole:Tensions,Ambivalenceand
Contradictions.CurrentSociology,50(2)185Ͳ201.
Cuidon,S.iCuidon,J.(2001).IzgraĜivatidijete–ljubavljuipovjerenjem.akovec:Zrinski,d.d.
KaporͲStanuloviđ,N.(1985).Psihologijaroditeljstva.Beograd:Nolit.
LackoviđͲGrgin, K. (2011). Doživljaj i praksa roditeljstva u razliēitim životnim razdobljima. Društvena
istraživanja,20,4,1063Ͳ1083.
Lamb,M.E.(Ed.)(2004).TheRoleoftheFatherinChildDevelopment.Hoboken,NewJersey:JohnWiley
&Sons.Inc.
Lamb,M.E.&Lewis,C.(2004).TheDevelopmentandSignificanceofFatherͲChildRelationshipsinTwoͲ
ParentFamilies.UMichaelE.Lamb(ur.)TheRoleoftheFatherinChildDevelopment,Hoboken,New
Jersey:JohnWiley&Sons.Inc.
Martin, C. A. & Colbert, K. K. (1997). Parenting – A Life Span Perspective. New York: The McGrawͲHill
Companies,Inc.

119


 
 
 
 
 
 TEORIJSKIIPRAKTINIPROBLEMIIRASPRAVE
 
 
Newland, L. A., Coyl, D. C. & Freeman, H. (2008). Predicting preschoolers' attachment security from
fathers' involvement, internal working models, and use of social support. Early Child Development
andCare,178,pp.785Ͳ801.
Newland,L.A.&Coyl,D.C.(2010).Fathers'roleasanattachmentfigures:aninterviewwithSirRichard
Bowlby.EarlyChildDevelopmentandCare,180:1Ͳ2,25Ͳ32.
NICHDEarlyChildCareResearchNetwork,Rockville,Maryland(2000).FactorsAssociatedWithFathers'
CaregivingActivitiesandSensitivityWithYoungChildren.JournalofFamilyPsychology,14,pp200Ͳ
219.
Pahiđ, T., MiljeviđͲRiĜiēki, R.(2014). The Portrait of Mothers and Fathers in Croatian Daily Newspapers
andinMagazineforParents:TodayandTwentyYearsAgo.CroatianJournalofEducation,16,2,93Ͳ
107.
Papalia,D.E.&Olds,S.W.(1992).HumanDevelopment.NewYork:Mc.GrawͲHill.
Pruett,K.D.(2000).Fatherneed.NewYork:BroadwayBooks.
RabotegͲŠariđ,Z.(2001).KomunikacijaizmeĜudjeceiroditelja.Hrvatskaobiteljnaprekretnici/Baloban,
Stjepan(ur.).Zagreb:CentarzapromicanjesocijalnognaukaCrkve;GlasKoncila,221Ͳ253.
Rudan,V.&Nikoliđ,S.(1998).Otacumuškomrazvoju.Socijalnapsihijatrija,26,87Ͳ94.
Štironja Boriđ, A., Rošēiđ, S., Sedmak, M., Šepēeviđ, A. & Keresteš, G. (2011). SocijalnoͲkontekstualne
odredniceroditeljskogponašanjaoēevaimajkipredškolskedjece.CroatianJournalofEducation,13
(3),25Ͳ55.
Thompson,R.,&Lee,C.(2011).Fertileimagination:youngman'sreproductiveattitudesandpreferences,
JournalofReproductiveandInfantPsychology,29(1),43Ͳ55.



Prilogbr.1 Primjeridjeējihodgovoranapitanja:„Štoradišsmamom?“i„Štoradišs
tatom?“
ŠTORADIŠSMAMOM?
Pomažemjojukuhinjikadguli,aponekadiperemosuĜezajedno.Igramo„ovjeēeneljutise“,
akadidemouparkondaseljuljamonaljuljaēkama.(Karlo,5)
Kadmamakuhaondajojjapomažem.Kuhamorižu,juhu,rezance…Pomažemjojkadpeglai
kadpospremapokuđi.estosmamomidemušetnjuinabazene,aidemoiuBillu.(Ivona,5,5)
Pomažemmamikadpospremaiēistipokuđi,igramose„ovjeēeneljutise“,gledamocrtiđe
zajedno,akadidemouparkonamepodigneistavinatoboganpasejasamspuštam.(Vili,6)
Igramose„Memory“,aponekadseigramosaBarbikartama.Mamamizadazadatkeuvjež-
benicipakasnijeprovjeravadalisamdobroriješila.estomamaijagledamocrtiđezajedno.
Samamomidemuduđan,upark,ušetnju.(Anja,5,5)
Pomažemjojkadradimokremšniteislažemomeso.Mamaijaigramo„Monopoly“iponekad
jejapobijedim.Kadidemspavati,mamamiēitapriēezalakunođ.Jamamiberemcvijeđekad
idemoušetnju.(Ema,5)
Zajednojedemoiigramo„Monopoly“,akadjemamabolesnajajojdajemvodu.Japospre-
mam suĜe kad ga mama opere, a jedanput smo brisali suĜe zajedno. Kad idemo u duđan,
mamamineštokupi.Mamaijaseponekadškakljamo,akadidemspavati,mamamepokrijei
damipusuzalakunođ.(David,6)
Igramo se zajedno sa kockicama i s barbikama, a ponekad joj pomažem nositi rublje. esto
kuhamozajedno.Smamomidemušetnju.(Nika,6)
Pomažemjojnositistvarikadsevratimoizduđana.Kadidemougrad,kupimoigraēkeikekse.
Volim se sa mamom igrati „Kružiđe“. Kad smo bili na moru, mama i ja smo zajedno plivali i
loviliribice.Samamomponekadidemušetnju.(Karlo,5)
Mama i ja gledamo crtiđe, crtamo, igramo se sa životinjama i lutkama, slažemo puzzle,
peēemo kolaēe zajedno, gledamo slikovnice, zalijevamo cvijeđe, priēamo priēe. Ponekad mi
mama zadaje zadatke u vježbenici, a kasnije provjerava da li sam dobro napisala. Volim sa
mamomiđiušetnju.(Stefani,6)
 
 120


 




IvonaCvrtnjak,RenataMiljeviđͲRiĜiēki
OEVINEKADIDANAS

Igramo se s igraēkama, „ovjeēe ne ljuti se“ i skrivaēa, a gledamo i crtiđe zajedno. Ja mami
pomažempeglatiodjeđu.KadjeBožiđ,mamaijakitimobor.Kadidemspavati,mamaspavasa
mnom,aprijespavanjapustimiCDnakojemjepriēaoPepeljugi.Mamaijapišemozajedno
Zubiđvilisvoježelje.(Sonja,5,5)
S mamom se igram „ovjeēe ne ljuti se“. Pomažem joj kad nešto radi u vrtu, a jednom smo
slagalikuđiceoddrva.Mamipomažemposprematiigraēke,akadonakuharuēakjamiješam
hranuuloncu.Mamaijaēestoidemoupark.(Petar,6,5)
Kupamosezajedno,gledamocrtiđeiigramosebarbikamailutkicama.Kadmamasadicvijeđe
uvrtu,jajojpomažem.Mamamevoziuvrtiđ,aēestovoziikadidemougradilinaigralište.
(Maja,5)
Mamaijasadimozajednocvijeđe,ēistimoormare,usisavamo.Igramose„lovaēa“i„skrivaēa“.
Smamomidemušetnju,parkiliksusjedima.(Luka,6)
Volimsemazitisamamom.Ponekadmamaijaidemougrad,uduđaniliušetnju.(Lorena,6)
Mamaijapišemoslova,igramose„ovjeēeneljutise“,aponekadjojpomažemslagatikolaēe,
posprematiigraēke,slagatikrevetiusisavati.(Doria,6)
S mamom puno razgovaram, igramo se s kockicama, a i ēitamo knjige. Mama i ja ponekad
ēistimopokuđi,aznamoiđiiugrad,šetnjuiliksusjedima.(Domagoj,5)
Smamomseigramskrivaēaigledamocrtiđe.Mamaijaēestospavamozajednoukrevetu,a
prijespavanjamamamidapusuzalakunođ.Volimsmamomiđiuduđaneiugradjeronda
idemonasladoled.(Lana,5,5)
Igramo se zajedno, slažemo slagalice i puzzle, zbrajamo brojke u vježbenici, crtamo i bojimo
bojanku.Pomažemjojuslaganjukreveta,kadpereodjeđu,kuharuēakikadēistiipospremapo
kuđi.Mamaijaponekadidemougradišeđemozajedno.SviĜamisekadmiēitapriēezalaku
nođ.(Ena,6)
Pomažemmamikadslažemeso,aonamenipomažekadimamzadađuizengleskog.Ponekads
mamomidemušetnju.(Antonela,5)


ŠTORADIŠSTATOM?
Statomigramigricenaraēunalu.Nekadsviramozajednonagitari,aponekadidemozajedno
ugrad.(Karlo,5)
Kad je tata radio kuđicu za pse, ja sam mu pomogla nositi cigle i kutije. Tata i ja ponekad
znamokosititravuzajedno.estoseigramonaraēunalu.(Ivona,5,5)
Ponekad idem s tatom u duđan i onda mi tata dopusti da guram kolica. Kad je tata doma,
igramoigricenaraēunalu,aponekadgledamocrtiđe.(Vili,6)
Statomležimukrevetuigledamoteleviziju,aponekadseigramo„CrnogPetra“.(Anja,5,5)
Vozimoseuautu,akadsevratimodomazajednozatvaramogaražu.Kadjejedanputpukla
cijev,jasamtatidavaostvaridoksmopopravljalicijev.Ponekadkartamo„Uno“,atatamezna
gledatikadsevozimnabiciklu.Onmenauēiovozitibicikl.(Nino,6)
Jatatipomažemnositilaptopuauto,aponekadseigramonanjemu.Znamoseigratii„MauͲ
Mau“,aēestotatineštonacrtam.Menetatavoziuvrtiđ,ajedanputsmoišliukazališteibaš
mijebilolijepo.(Ema,5)
Tataijaseigramonaraēunalu,aēestoslušamoimuzikunaraēunalu.Volimkadsetataija
vozimobiciklima.Jedanputsamtatipomogaoobojitistan.KadjebiomaminroĜendan,tata
mi je dao da mu pomognem rezati srce od stiropora koje smo poslije poklonili mami. Prije
spavanja,tatamidoĜeusobu,spustiroleteiugasisvjetlo.(David,6)
Tataijaseigramosplišanimživotinjama,gledamotelevizijuikartamo«Belu».Statomidemk
susjedimapaseondatamoigram.(Nika,6)
Mene tatanosi na ramenima, a meni se tojako sviĜa. Tata i ja se volimo igrati „Operacije“,
igramo„Playstation“,aslažemoipuzzle.Tataijagledamoicrtiđe.KadidemonaŠpancirfest,
tatamikupibombone.(Karlo,5)

121


 
 
 
 
 
 TEORIJSKIIPRAKTINIPROBLEMIIRASPRAVE
 
 
Tataijasedružimovanikadjelijepovrijeme.Ondaseigramo.Pomažemmukadneštoradi,a
ponekadidemoušetnju.Tatamiistozadajezadatke,kojejarješavam,zaškolu.(Stefani,6)
Pomažemmunositidrvakadneštoradi.Menetatavoziuvrtiđ.Ponekadznamoiđiuduđan,a
nekadsmoišliinatržnicu.(Mišel,6)
Tatipomažemēistitistaklauzimskomvrtu.Statomvolimigratibadmintoninogomet.Tataija
ponekadidemoušetnju,aponekadsezajednovozimobiciklima.(Sonja,5,5)
Tataijaigramonogomet,„ovjeēeneljutise“,aigramoseisavojnicima.Tataijaupodrumu
slažemoklupice.Ponekadstatomidemugradiupark,anajviševolimkadsevozimobicikli-
ma.(Petar,6,5)
Mojtatavozikamionpaganemapunodoma.KaddoĜedoma,igramozajedno„Playstation“,
akadidemspavati,tatamepokrijeizaželimilakunođ.Bilomijelijepokadsmosetataija
igralinamoru.(Marin,6)
Statomvolimsviratiharmoniku,trubuigitaru.Kadsviramo,ondazajednoipjevamo.Tataija
se ponekad igramo sa raznim boēicama i onda od njih radimo instrumente ili proizvodimo
razliēite zvukove. Pomažem tati kad gura baēve, a ponekad idem sa njim zajedno na njegov
posao.Prijespavanjatatamiēitapriēezalakunođ.(Luka,6)
Mazimose,igramosesautiđima,idemoušetnju.(Lorena,6)
Tatipomažemkadslažekuđicu,aēestoseigramo„ovjeēeneljutise“.Statomidemuduđan,u
gradiušetnju.(Doria,6)
Tataijaležimoukrevetu,škakljamoseigledamoutakmice.Igramosenaraēunalu.Volimsa
tatomiđiugradišetnju.(Domagoj,5)
Idemozajednoušetnju,igramosenaigralištu,aponekadseiškakljamo.(Lana,5,5)
Tatamizadajezadatkeuvježbenici,ēitamipriēezalakunođicrtamozajedno.Ponekadidemo
iušetnju.(Ena,6)
Igramosezajednonaraēunalu,aponekadzajednokosimotravu.(Borna,4)


FathersinthePastandToday
Abstract:Thispaperdealswiththechangingroleofafatherinfamilylifeduringtheseveralpastdecades.Thereare
positive attitudes about the modern fathers and their increased involvement in raising their own children in
contemporarysociety.Inaddition,theresearchstudiesonafather’sroleinchild’sdevelopmenthaveprovidedsome
newinsightsintotheimportanceofafatherfigure.Theresultsofrecentstudiesshowthatthereisagrowingtrendof
youngermen’sinparticularlygreaterinvolvementinfamilylifeandtakingcareofchildren.Amajorityofyoungmen
includesfatherhoodintheirlifeplans.Tocheckwhetherthenotableshiftinthefather’srolebetweenthepastand
presenthashappened,wehaveinterviewed22kindergartenchildren.Theanalysisoftheresponseshasshownthe
fathers’ greater involvement in the activities with their children. This indicates that the father’s role is changing –
fromthetraditional“breadandbutter”providertothemodernfatherinvolvedintheprocessofupbringing.


Keywords:fatherinthepastandtoday,father'sroleinchildupbringing



VäterͲfrüherundheute
Zusammenfassung: Das Thema dieser Arbeit ist die Veränderung der Vaterrolle in der Familie in den letzten JahrͲ
zehnten.DieUntersuchungenüberdieVaterrolleinderEntwicklungdesKindes,positiveEinstellungendermodernen
GesellschaftzudenmodernenVäternundihrerzunehmendenTeilnahmeanderErziehungderKinderergabenneue
ErkenntnisseüberdieWichtigkeitderVaterrolleinderFamilie.NeuereUntersuchungenweisendaraufhin,dasssich
besondersjüngereMännerimmermehrinihrenFamilienengagieren.DiemeistenjungenMännersehendieVaterͲ
schaftalseinenwichtigenTeilihrerLebensplanungan.InderAnlagebefindensichdieErgebnissederUmfrage,die
unter 22 Kindern im Alter von 4 bis 6,5 Jahren durchgeführt wurde. Ihre Antworten wurden analysiert, um festzuͲ
stellen, ob es tatsächlich sichtbare Veränderungen in der Vaterrolle früher und heute gibt. Die Ergebnisse zeigen,
dasssichdieVäteranvielenAktivitätenmitihrenKindernbeteiligen.Wirkönnenkonstatieren,dasssichdieVaterͲ
rolleverändert–vomtraditionellenVater,dersichmeistensummaterielleSicherheitderFamiliekümmerte,biszum
modernenengagiertenVater.


Schlüsselbegriffe:Väterfrüherundheute,VaterrolleinderKindererziehung 

 
 122