FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

UNIVERZITET U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: PORODIČNO PRAVO 1

NASLOV:
MALOLJETSTVO KAO BRAČNA SMETNJA

STUDENT: MENTOR:
NEJRA MUJČINOVIĆ,7064,R PROF.DR. BORJANA MIKOVIĆ
ODSJEK: SOCIJALNI RAD

Sarajevo, decembar,2023.godine

Uvod
Maloljetni brakovi predstavljaju ozbiljan problem u mnogim dijelovima svijeta, uključujući
Bosnu i Hercegovinu. Ovaj seminarski rad će istražiti fenomen maloljetničkih brakova u Bosni i
Hercegovini s osvrtom na Porodični zakon FBiH, Porodični zakon RS, Porodicni zakon Brčko
Distrikta, analizirati njihove uzroke, statistiku maloljetnih brakova u BiH, posljedice i mjere
suzbijanja, te pružiti osvrt na situaciju u drugim državama.

• Pojam bračne smetnje

Bračna smetnja je pravna ili društvena prepreka koja otežava ili onemogućava zakonito sklapanje
braka između određenih osoba. Ove smetnje su uspostavljene kako bi zaštitile prava i interese
supružnika, očuvale porodičnu stabilnost i osigurale pravičnost u bračnim odnosima. One mogu
biti: otklonjive i neotklonjive, trajne i privremene, apsolutne i relativne. Naše zakonodavstvo
predviđa slijedeće bračne smetnje: već postojeći brak (bračnost), oduzeta poslovna sposobnost i
nesposobnost za rasuđivanje, srodstvo (krvno srodstvo, srodstvo po usvojenju, srodstvo po
tazbini), maloljetstvo, nedostatak volje i fiktivni brak.

• Definicija i pojam maloljetnih brakova

Maloljetni brakovi se odnose na brakove u kojima je najmanje jedan od supružnika mlađi od
zakonski propisane dobne granice za sklapanje braka. U Bosni i Hercegovini, zakonska dobna
granica za sklapanje braka je 18 godina za oba spola. Međutim, sud u vanparničnom postupku
može prema zakonu dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života ukoliko se
utvrdi da postoje opravdani razlozi za sklapanje braka. Sud vrši procjenu i uz mišljenje organa
starateljstva i ukoliko uoči da je osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje bračnih prava i
dužnosti i da je brak u njenom interesu može dozvoliti da se sklopi brak. Sklapanjem braka,
maloljetna osoba stiče poslovnu sposobnost. Poslovnu sposobnost može steći i osoba starija od
16. godina koja je postala roditelj. Dok osoba koja ima 14 godina ima ograničenu poslovnu
sposobnost. Pravo na tužbu za poništenje braka koji je bez dozvole suda sklopila osoba koja nije
navršila 18 godina života pripada organu starateljstva, maloljetnom bračnom partneru i njegovim
roditeljima. Sud može odbiti zahtjev za poništenje braka ako su u vrijeme sklapanja braka
postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih je mogao dozvoliti sklapanje braka
prije punoljetnosti bračnog partnera. Brak se ne može poništiti nakon što je maloljetni bračni
partner navršio 18 godina života, dok bračni partner koji je postao punoljetan može podnijeti
tužbu za poništenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti.

• Uzroci maloljetničkih brakova u Bosni i Hercegovini

Postoji nekoliko faktora koji doprinose maloljetničkim brakovima u Bosni i Hercegovini a neke
od njih su: tradicionalne i kulturalne norme, siromaštvo i ekonomska nesigurnost, obrazovanje.
U nekim ruralnim i konzervativnim zajednicama, tradicionalne norme i prakse mogu podržavati
maloljetničke brakove. Ovo može uključivati vjerovanja da je brak prikladan način zaštite
djevojčica od vanbračne seksualnosti ili da je brak ženska dužnost. Iz raznih primjera
maloljetničkih brakova se može uvidjeti da siromaštvo može prisiliti obitelji da udaju svoje
maloljetne kćeri kako bi poboljšale svoj ekonomski status. Rani brakovi tada mogu biti viđeni
kao način za smanjenje financijskog tereta za obitelj. Nedostatak pristupa obrazovanju i niski
obrazovni standardi mogu doprinijeti maloljetničkim brakovima. Maloljetne djevojke koje
nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju često su izložene većem riziku od ranog braka.

• Statistika maloljetničkih brakova u BiH:

Prema podacima dostupnim do 2021. godine, Bosna i Hercegovina ima relativno visoku stopu
maloljetničkih brakova. Prema istraživanju UNICEF-a iz 2018. godine, 9% žena između 20 i 24
godine u BiH je sklopilo brak prije 18. godine. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan problem
maloljetničkih brakova u zemlji.

• Prikaz situacije u drugim državama

Maloljetni brakovi nisu samo specifični za Bosnu i Hercegovinu, već su prisutni u mnogim
dijelovima svijeta. U Indiji, maloljetni brakovi su i dalje rašireni, posebno u ruralnim
područjima. Tradicionalne norme, siromaštvo i nedostatak obrazovanja su ključni faktori koji
doprinose ovom problemu. Vlada Indije je poduzela mjere kako bi suzbila maloljetničke
brakove, uključujući podizanje dobne granice za sklapanje braka i edukaciju o štetnim
posljedicama ranog braka. U Nigeriji, maloljetni brakovi su česti, u sjevernim dijelovima zemlje.
Tradicionalna vjerovanja, siromaštvo i nedostatak obrazovanja igraju važnu ulogu u ovom
problemu. Vlada Nigerije je također poduzela korake kako bi suzbila maloljetničke brakove,
uključujući donošenje zakona koji zabranjuje brakove s maloljetnicima. Jemen je jedna od
zemalja s najvišim stopama maloljetničkih brakova. Oko polovice svih djevojčica u Jemenu
udaje se prije 18. godine. Ovaj problem je složen i povezan s tradicionalnim, ekonomskim i
socijalnim faktorima. Vlada Jemena je poduzela neke korake kako bi suzbila ovaj problem, ali
napredak je spor.

• Posljedice maloljetničkih brakova

Maloljetnički brakovi mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, obrazovanje i dobrobit
maloljetnih supružnika: fizička i emocionalna zrelost maloljetnih supružnika često nije dovoljna
za suočavanje s izazovima braka i roditeljstva. Maloljetne djevojke su posebno izložene rizicima
komplikacija tokom trudnoće i porođaja. Rani brakovi često dovode do prekida obrazovanja
maloljetnih supružnika, posebno djevojaka. Nedostatak obrazovanja ograničava njihove
mogućnosti za zapošljavanje i financijsku neovisnost. Maloljetni brakovi često dovode do
socijalne izolacije mladih supružnika, ograničavajući njihovu interakciju s vršnjacima i
društvenim mrežama. Ovo može imati negativan uticaj na njihovu socijalnu integraciju i razvoj.

• Mjere suzbijanja maloljetničkih brakova

U Bosni i Hercegovini (BiH), postoji nekoliko mjera koje su usvojene i primjenjuju se kako bi se
suzbili maloljetnički brakovi. BiH ima zakone koji reguliraju brak i maloljetničke brakove.
Prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima, minimalna dob za sklapanje braka je 18 godina
za oba partnera. Zakon također zabranjuje sklapanje braka s osobama mlađim od 16 godina, čak i
uz pristanak roditelja ili staratelja. Ova zakonska ograničenja imaju za cilj zaštitu maloljetnika od
ranih brakova i njihovih negativnih posljedica. Jedna od ključnih preventivnih mjera je
osiguravanje kvalitetnog obrazovanja za djecu i mlade. Obrazovanje igra važnu ulogu u
podizanju svijesti o štetnosti maloljetničkih brakova i promoviranju jednakosti spolova. BiH
provodi obavezno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, koje pruža priliku da se mladi ljudi
upoznaju s njihovim pravima i mogućnostima, te izgrade vještine potrebne za aktivno
sudjelovanje u društvu. Vlada i nevladine organizacije provode kampanje koje imaju za cilj
podizanje svijesti o štetnosti maloljetničkih brakova. Te kampanje uključuju medijske poruke,
radionice, seminare i javne događaje. Informiranje mladih, roditelja i zajednice o zakonskim
odredbama i posljedicama maloljetničkih brakova pomaže u sprečavanju takvih brakova i
osnaživanju mladih da donose informirane odluke o svojoj budućnosti. Vlada i organizacije za
zaštitu djece pružaju socijalne intervencije kako bi se spriječili maloljetnički brakovi i pomoglo
žrtvama takvih brakova. To može uključivati pružanje psihološke podrške, pravne pomoći,
sigurnih skloništa i drugih oblika pomoći mladim ljudima koji su u riziku ili koji su već žrtve
maloljetničkih brakova. Važno je uspostaviti suradnju između vlade, organizacija civilnog
društva, škola, roditelja i lokalnih zajednica kako bi se suzbili maloljetnički brakovi. Ova
saradnja može uključivati rad s liderima zajednice, vjerskim vođama, učiteljima i drugim
relevantnim dionicima kako bi se promovirale pozitivne promjene u stavovima prema
maloljetničkim brakovima i osigurala podrška za obrazovanje djece. Navedene mjere zajedno
čine integrisani pristup u suzbijanju maloljetničkih brakova u BiH. Kombinacija zakonodavstva,
obrazovanja, informiranja, socijalnih intervencija i suradnje s zajednicom ima za cilj promovirati
prava djece i mladih te im pružiti priliku za zdrav razvoj i ostvarenje njihovog punog potencijala.

Zaključak
Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem s negativnim posljedicama za maloljetnike.
Bosna i Hercegovina poduzima korake kako bi zaštitila maloljetne osobe od ranih brakova i
njihovih posljedica. Zakoni propisuju minimalnu dob za sklapanje braka, a zabranjuju sklapanje
braka s osobama mlađim od 16 godina, čak i uz pristanak roditelja ili staratelja. Kvalitetno
obrazovanje za djecu i mlade ključno je u prevenciji maloljetničkih brakova. Obrazovni sistem u
Bosni i Hercegovini pruža priliku mladima da se upoznaju sa svojim pravima i mogućnostima te
razviju vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u društvu. Vlada i nevladine organizacije
provode kampanje kako bi podigle svijest o štetnosti maloljetničkih brakova. Kampanje
uključuju medijske poruke, radionice, seminare i javne događaje. Informiranje mladih, roditelja i
zajednice o zakonskim odredbama i posljedicama maloljetničkih brakova pomaže u sprečavanju
takvih situacija i potiče mlade na donošenje informiranih odluka o svojoj budućnosti. Vlada i
organizacije za zaštitu djece pružaju socijalne intervencije kako bi spriječile maloljetničke
brakove i pomogle žrtvama takvih brakova. To uključuje pružanje psihološke podrške, pravne
pomoći, sigurnih skloništa i drugih oblika pomoći mladima koji su u riziku ili koji su već žrtve
maloljetničkih brakova. Saradnja između vlade, organizacija civilnog društva, škola, roditelja i
lokalnih zajednica ključna je u suzbijanju maloljetničkih brakova. To može uključivati rad s
liderima zajednice, vjerskim vođama, učiteljima i drugim relevantnim dionicima kako bi se
promovirale pozitivne promjene u stavovima prema maloljetničkim brakovima i osigurala
podrška za obrazovanje djece. Integrirani pristup u suzbijanju maloljetničkih brakova u Bosni i
Hercegovini uključuje kombinaciju zakonodavstva, obrazovanja, informiranja, socijalnih
intervencija i saradnje s zajednicom. Cilj tih mjera je promovisati prava djece i mladih te im
pružiti priliku za zdrav razvoj i ostvarenje njihovog punog potencijala.