Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1972.

Vijesti o pokrštavanju Hrvata I-II (str. 13-15)

Trpimirova darovnica (str. 20-21)

Podatke od tome kako je došlo do pokrštavanja Hrvata nam donose Konstantin VII.
Porfirogenet u djelu De administrando imperio i Toma Arhiđakon u svom djelu Historia
Salonitana. DAI nam donosi tri različite verzije pokrštenja Hrvata. U 29. Glavi car piše kako
većina Slavena nije pokrštena te su oni izrazili želju da budu pokršteni te da dođu pod
romejsku vlast. To Konstantin piše da se desilo za vrijeme bogoljubivog cara Bazilija. Ti
podatci nam govore da sredinom i krajem 9. st još bila velika većina Slavena ne pokrštena.
Naime, ti podatci su upitni jer je car možda htio preuveličati svog djeda Bazilija te ga je
možda htio prikazati kao velikog vladara. U 30. glavi se spominje kako su Hrvati nakon
sedmogodišnjeg rata i pobjede nad Francima zatražili od Rima sveti krst. Iz toga se
zaključuje kako su Hrvati pokršteni od strane Rima. Nažalost pisac 30. poglavlja ne spominje
ni jedan datum. Jedino se spominju imena Kotzilis (arhont Franaka) i Porin (arhont Hrvata) te
piše kako je su za vrijeme Porina pokršteni Hrvati. Danas se smatra je ime Kotzilis zapravo
ime Kadolah, a Porin ime kneza Borne te bi se sedmogodišnji rat možda mogao odnositi na
ustanak donjopanonskog kneza Ljudevita. U 31. Poglavlju Konstantin iznosi podatak kako su
Hrvati pokršteni za vrijeme cara Heraklija u doba arhonta Porge. Smatra se da je taj podatak
konstrukcija cara Konstantina. DAI nam je stoga vrlo nepouzdan izvor za rješavanje pitanja
kad i kako su pokršteni Hrvati jer nam donosi 3 različita načina i vremena pokrštavanja
Hrvata. Toma Arhiđakon nam donosi podatak o boravku Ivana koji je rodom Ravenjanin u
krajevima Dalmacije i Hrvatske. Toma nam ne donosi podatke o kojem papi se radi niti kada
se to dogodilo. Danas se još uvijek ne zna kada je živio Ivan Ravenjanin, ali je sigurno
postojao što potvrđuje i sarkofag Ivana Ravenjanina.

Trpimirova darovnica nam donosi podatak u kojemu se vladar Trpimir naziva knezom
Hrvata. U darovonici se skoro uopće ne pojavljuju kršćanska imena što može značiti kako je
pokrštavanje još bilo u začecima. Darovnica ne donosi nikakve podatke iz kojih bi se izvuklo
kako je Trpimir nekomu podređen. Samo se navodi “za vladanja vrlo pobožnog franačkog
kralja Lotara u Italiji”. Uz Trpimira isto tako piše “potpomognut milošću božjom” što bi
moglo ukazivati na visok stupanj samostalnosti.