1.

UVOD
U ovom seminarskom radu obraditi e se o Pokrtavanje Hrvata. Pri tome e glavne
vodilje biti djelo koje se pripisuje bizantskome caru Konstantinu VII. Porfirogenetu De
administrando imperio, odnosno O upravljanju carstvom i djelo Tome Arhiakona Historia
Salonitana.
Kroz ovaj seminarski rad odgovoriti e se na pitanja: Tko je pokrstio Hrvate te zato postoje
dvije teorije o njihovom pokrtavanju? Koliko je proces pokrtavanja trajao? Gdje saznajemo
sve vijesti o Pokrtavanju?

2. KARAKTERISTIKE IZVORA

2.1. De administrando imperio

Konstantin Porfirogenet roen je 905. godine u Bizantu. Sin je Lava VI. Mudrog,
bizantskog cara,koji ga je imenovao svojim suvladarom godine 911. u dobi od est godina.
Djelo De administrando imperio nastalo je oko 950. godine i pisano je na grkom jeziku i
zamiljen je kao prirunik i vodi za njegovog sina Romana,budueg cara 1, u njemu je donio
niz uputa o voenju vanjske politike te velik broj podataka o povijesti, obiajima i dravnom
poretku naroda koji su ivjeli kao susjedi ili podanici Bizantskoga Carstva. Djelo je jedan od
temeljnih izvora za prouavanje najstarije hrvatske povijesti ,ali znanstvena kritika i danas
istrauje vjerodostojnost iznesenih

podataka. Glave od 29. do 31. o kojima govori o

Hrvatskoj pomae nam rasvijetliti barem neke dijelove nae povijesti. Poglavlja 2931
takoer su znaajna zbog podataka o pokrtavanju Hrvata pa je tako Konstantinovo djelo
glavni izvor za prouavanje problematike doseljenja i pokrtenja Hrvata.2
Miljena se razilaze o dataciji nastanka djela, no veinom prihvaen podatak je da je djelo
nastalo u drugoj polovici 10. stoljea. Prijevod Porfirogenetovog djela na Hrvatski jezik
objavljen je u 1920-ih u Vjesniku kraljevskog dravnog arhiva,za prijevod je zasluan Nikola
pl. Tomai.3

2.2. Historia Salonitana

1 Enciklopedija.hr, Konstantin VII. Porfirogenet http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32883(

pogledano 18.11..2015).
2 Enciklopedija
3 Enciklopedija
2

3. POKRTAVANJE HRVATA OD FRANAKA

Prvi val kranstva u 7. i 8. stoljeu obuhvatio je uglavnom prostore obale Dalmatinske
Hrvatske te nije dohvatio unutranjost. Kranstvo na Hrvatskim prostorima napreduje bre
nakon to je Aachenskim mirom 812. godine prostor Hrvatske doao pod Franaku vlast. 4
Dalmacija je mirom 812. godine politiki podijeljena izmeu Franaka i Bizanta. Crkvena se
jurisdikcija u Aachenskom ugovoru ne spominje pa se postavlja pitanje da li je osim
politikog razgranienje bilo i crkveno?5
U prilog teoriji o Franakom pokrtavanju ide irenje franakih kultova na prostoru
Hrvatske, te velik broj Franakih svetaca, od kojih je vjerojatno najpoznatiji sveti Martin, no
neki od svetaca koji nose zapadna imena su jo: Kirevan, Ambrozije, Marta , Mohor. Osim
Germanskih (Franakih) imena svetaca Franaka imena nose i prvi sveenici, graditelji i
klesari. Primjer toga je u Biaima gdje je sveenik Gumpert podignuo niz zgrada, a u Ninu je
djelovao opat Teudebert.6 Neven Budak u svojoj knjizi Prva stoljea Hrvatske spominje
Petrocelijevo istraivanje Zadarskog ambona, naime na ambonu je evanelist Luka prikazan
kao tele, a ne uobiajeno kao vol, to je element franakog misionarenja.
Jo jedna od teorija o franakom pokrtavanju je ivotopis Ursa Confessora iz 1493.
godine, ta pria je Naizgled smuena pria o pokrtenju Hrvataali oigledno i 'takav izvor
zna sauvati pokoje zdravo zrno povijesne istine' 7 Prema legendi Franak Urso doputovao je
na prostor Dalmacije u doba Karla Velikog i uspio pokrstiti tadanjeg kralja i njegov narod.8

4 Budak Neven, Prva stoljea Hrvatske , Hrvatska sveuilina naknada, 1994., Zagreb, 87-88
5 Budak, Prva stoljea Hrvatske, 88
6 Budak, Prva stoljea Hrvatske , 90-91
7 Goldstein Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, 1995. , Zagreb , 229
8 Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, 229
3

4. Konstantin Porfirogenet: De administrando imperio

Miljenje koje je ope prihvaeno je da Porfirogenet nije napisao 30. poglavlje djela De
administrando imperio ve je to uinio anonimni autor. To poglavlje je napisano u vie
raspravljakom tonu od ostalih poglavlja. Za razliku od Porfirogeneta nepoznati autor
izbacuje iz Hrvatske povijesti cara Heraklija i Porfirogenetov navod ( 31. Poglavlje) da su
Hrvati od Heraklija doli traiti zatitu, na podruju Hrvatskih zemalja su potukli i otjerali
Avare

te

im

je

Heraklije

dopustio

da

se

na

tom

podruju

nasele.

Nepoznati autor dolazak Hrvata zamjenjuje legendom o Petero brae i dvije sestre. Za razliku
od Porfirogeneta u 29. poglavlju koji navodi da Hrvati nisu bili pokrteni do Bazilija I. , i da
im je Bazilije I. postavio arhonte iz obitelji koje su oni eljeli Nepoznati autor govori da je
Pokrtavanje Hrvata rezultat povezivanja kneza Porina za Rim nakon to su se Hrvati
oslobodili

Franake

vlasti.

Ovi podatci ostavljaju dojam vee vjerodostojnosti u korist Pisca 30. poglavlja i stoga on ima
vee povjerenje povjesniara nego Car pisac.9

9 Klai Nada, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Globus, 1990.,Zagreb, 404-408

4

5. ZAKLJUAK
O samom pokrtenju Hrvata postoji malo izvora koji su prilino nesigurni, nepotpuni i
nejasni, vjerojatno jer nastaju kasno nakon samog pokrtenja. Miljenja o pokrtenju se
razilaze i iz toga proizlaze dvije teorije kao najznaajnije, Bizantska ( Dalmatinska) i
Franaka, a za obije postoje argumenti zbog kojih ni jednu ne moemo odbaciti. Razliitost
teorija ponovno pokazuje koliko je poloaj tadanjeg Hrvatskog prostora bio bitan da su se
dva velika carstva dogovarala o njenoj podjeli, te su se meusobno nadmetale za politiku i
crkvenu prevlast nad tim podrujem. U principu ni jednu vijest o pokrtenju Hrvata, ma
koliko one bile razliite ne bismo smjeli odbaciti jer one svjedoe o naporima razliitih
sredina da pokrste Hrvate.