Ponizni Isus

1
Ponizni Gospodin Isus
PONIZNI GOSPODIN ISUS Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com
Izvornik The Lord of the Towel
Urednik Josip Perii Prijevod Hinko Pleko Lektura Marijan Malai Korektura Ljiljana idara Prijelom Miroslav Vukmani Tisak TIPOMAT, 2008.
Ponizni Gospodin Isus
Zagreb
PONIZNI GOSPODIN ISUS
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem ............. ISBN 978-953-183-1..............
Imajte na umu cilj

Mnogi me u nama znaju mnogo toga o Isusu. Znaju mjesto Njegova ro enja, mogu nabrojiti uda koja je uinio ili ispriati Njegov ivotopis, ali je pitanje moemo li Ga smatrati svojim osobnim prijateljem. Bog doga aje o Isusu nije uvrstio u Bibliju zato da bismo imali zanimljivu priu za itanje; oni nam otkrivaju Isusov karakter. U Bojoj je naravi da nam uvijek eli najbolje. Zato emo u ovoj knjizi naglaavati razne aspekte duhovnog ivota. U poglavlju Victora Hulberta, Iz slave u slavu, promatrat emo Isusa kako postaje ovjek. U poglavlju Remone St. John, Uvijek najbolje, promatrat emo Ga kako pretvara vodu u vino. U poglavlju Grahama Vaughana Pilmoora, Prokuan i pouzdan, razmiljat emo o odnosima i o tome kako, elimo li stalno duhovno napredovati, moramo ostaviti po strani osobni ponos i ideale i udruiti se s Bogom na opipljiv nain: pomagati blinjima i voditi druge k Isusu. U poglavlju Joanne Poddar, Koraati putem, na temelju nekonvencionalnog i ak uznemirujueg susreta sa Samarijankom stei emo uvid u ispravne odnose. A onda e nas Becky De Oliviera u poglavlju Prava sloboda podsjetiti da smo svi razliiti i da je to u redu
dokle god ove razliitosti moemo prihvatiti. Nadalje, vidjet emo Isusa kako izgoni demone i upoznati se s obiajima odre ene kulture. Poglavlje Trevora Younga, Bog nema miljenika, podsjetit e nas kako je Isus prema svakome postupao jednako; kako On ne obraa pozornost na drutveni poloaj, ne gleda tko je tko i lijei ljude iz svih drutvenih slojeva. Svojim dolaskom Isus je stvorio novu zajednicu izme u Boga i nas; izazvao je promjenu ponaanja. Mi krani smo dio te nove zajednice i od nas se oekuje da ivimo u skladu s njom. Jedan od ovih doga aja u Isusovu ivotu bio je obred pranja nogu uenicima. Mnogi od nas sudjeluju u ovom obredu poniznosti, ali je pitanje razumijemo li pravo znaenje i kulturu pranja nogu. Uz pomo Beth Holford otkrit emo pravo znaenje obreda poniznosti u poglavlju Sablanjivo! Golgota je najvia cijena koja je ikad plaena jednostavno zato to je ovjek s Golgote ponizni Isus. U posljednjem poglavlju, Golgota najvia cijena, Gifford Rhamie nas vraa u vrijeme kad je Isus platio najviu cijenu za nas. Nadamo se da e vas ove poruke i isticanje duhovnog ivota potaknuti da u ete u podruja u kojima niste bili nikad prije i potaknuti vas da postavljate vie pitanja nego to imate odgovora. Neka to bude poetak promjene vaeg ivota. Neka vas Bog blagoslovi!
1. Iz slave u slavu
Victor Hulbert Isus je postao ovjek Luka 1,26-38; 2,1-20
Neke godinje odmore posebno pamtim, kao onaj kad je naa obitelj posjetila Portugal. Unajmili smo stari mlin na vodu koji je bio preure en u luksuznu vilu. Vila je imala bazen za kupanje, mjesto za rotiljanje i velike prostorije pune starina pravo mjesto odmora u koje bismo se vraali svaki dan nakon obilaska nacionalnih parkova, starih gradova, povijesnih dvoraca i crkava i, naravno, kad u obitelji imate tinejdere, posjeta veini mjesnih restorana, sputanja kajacima niz rijeku, plivanja u jezerima i planinarenju. Jedan od izleta u kojem smo najvie uivali bio je posjet nacionalnom parku Gers u blizini sjeverne granice sa panjolskom. To je prekrasno podruje i idealno za terenska vozila.
Mi nismo imali terensko vozilo, ali smo imali nov-novcat kombi pa smo, poticani od naa dva sina, vozili cestama po kojima nijedan kombi prije nije proao; ak smo stigli do tronog mosta gdje je moja supruga zahtijevala da iziemo iz vozila prije nego to prije emo preko njega. Dosta visoko u brdima, samo nekoliko kilometara od mjesta odakle se dalje nije moglo voziti, stali smo i divili se stadu koza koje su pokraj ceste uvala dva pastira. Na vruem portugalskom suncu to se inilo kao bezbrian posao sjediti na kamenu i promatrati koze kako pasu na padini. Oputen ivot mnogo sporiji i smireniji nego onaj na koji je veina nas navikla. Me utim, tijekom razgovora s njima saznali smo da prividno spokojan ivot ima i drugu stranu. Uveer, kad se veina turista vrati u hotele, iz svojih visokih planinskih brloga sputaju se vuci u potrazi za hranom; kozje meso ima posebno mjesto na njihovom jelovniku. I juer je opor vukova doao u ovaj kraj i uspio osigurati obrok. Kad smo stigli na vrh planine, taj razgovor je potaknuo moje sinove eljne pustolovina da krenu u lov na vukove. Jako mi je drago to mogu rei da nisu bili uspjeni. Veina nas teko moe zamisliti kako izgleda pastirski ivot. Bio je idilian onog dana kad smo bili u Gersu obasjanom suncem, pod plavim nebom i na blagom povjetarcu. Ali ovi
su pastiri ivjeli u primitivnim kolibama na padini planine i ja sam siguran da po kii ili snijegu njihov ivot nije uvijek bio idilian kako je tada izgledao. Promatrajui ih kako pasu stado, odjednom sam pomislio kako se njihov ivot vjerojatno ne razlikuje od ivota pastira u biblijsko doba. Vuka zamijenite lavom ili medvjedom i imate priu o mladom Davidu koji pase stado na breuljcima izvan Betlehema. Sjeate li se kako je kralju aulu rekao: Tvoj je sluga uvao ovce svome ocu, pa kad bi doao lav ili medvjed te uhvatio ovcu iz stada, ja bih potrao za njim, udario ga i istrgao mu ovcu iz ralja. A ako bi se on digao na me, uhvatio bih ga za grivu i udarao ga dok ga ne bih ubio. I lava je i medvjeda tvoj sluga ubio, pa e i taj neobrezani Filistejac proi kao jedan od njih jer je izazvao bojne ete Boga ivoga.1 Sjeate li se kako je tog istog mladog pastira, najmla eg Jiajevog sina, Bog izabrao za kralja? Najmla i i obian mladi bio je izabran za velika djela. To me uvijek iznova iznena uje u Bibliji. Obina slukinja pomae Namaanu da ozdravi od gube, nervozni ratar Gideon vodi tristo ljudi u pobjedu, mladi Hebrej, premda zarobljenik u tu oj zemlji, zastupa to je pravo i s vremenom postaje poznati dravnik u Babilonu i prorok koji e prorei povijest svijeta. Neto slino dogodilo se na betlehemskim
10
obroncima. Bog nije svoju slavu i namjere otkrio uenim profesorima na jeruzalemskom sveuilitu, ve pastirima koji su sjedili pokraj logorske vatre i uvali svoja stada. U Betlehemu je to bilo normalno za pastire; logorovali su sa stadom i uvali ga. Uvijek su me privlaile logorske vatre. Jako ih volim. Za vrijeme logorovanja s mladima logorska vatra uvijek stvara posebno ozraje dok sjedimo oko vatre zurei u treperave oblike u crvenom aru i peemo kruh ili kukuruzne klipove na tapu. Oputati se pokraj logorske vatre posebno je zadovoljstvo i prilika za duboke razgovore. Pastiri su imali dovoljno vremena za razgovor i razmjenu misli. Ellen White kae: Na poljima gdje je djeak David vodio svoje stado, pastiri su drali nonu strau. Tijekom tih sati tiine razgovarali su o obeanom Spasitelju i molili za dolazak Kralja na Davidovo prijestolje.2 Nisu imali pojma da e njihove molitve biti usliane. Ono to se zatim dogodilo za njih je bio najvei ok koji su doivjeli u ivotu. Najedanput im pristupi an eo Gospodnji, i sjaj ih Gospodnji obasja, pa se vrlo uplaie.3 Ovo nije bio sjaj razgorjele vatre. Ova slika vraa nas u Stari zavjet do Mojsija koji stoji na svetom tlu ispred grma koji ne sagorijeva i uplaeno slua poziv da izvri Boji nalog. On nas podsjea na strah koji je neto kasnije spopao Izraelce okupljene u podnoju Sinaja
11
dok se planina tresla i Boji glas grmio; na Jouu pred Jerihonom i Gideona na gumnu. Ovakvi susreti mogu uznemiriti ovjeka. Boja blizina to je bila Njegova slava toliko je uplaila Izraelce pod Sinajem (zahtijevali su da ode) da su traili da Mojsije razgovara s Bogom, a njima samo prenese vijest. Me utim, ovo nije bila no straha, ve no Radosne vijesti i veselja. An eo koji im se obratio siguran sam da je pastirima bilo drago to je isprva bio samo jedan upuuje rijei ohrabrenja: Ne bojte se! Najavljujem vam veliki i radosni doga aj namijenjen svima po svijetu: Upravo se u gradu Davidovu rodio Spasitelj koji je Mesija i Gospodin.4 Odjednom se nebo rasvijetlilo, to je uznemirilo pastire. Oni ne znaju razlog ovoga bljetavog prizora. Isprva ne zamjeuju mnotvo an ela koji su ispunili nebo. Sjaj i slava nebeske vojske osvjetljava itavu visoravan. Dok su pastiri uplaeni Bojom slavom, an eo predvodnik umiruje njihove strahove otkrivajui im: Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj Krist, Gospodin. I evo vam znaka: nai ete novoro ene povijeno gdje lei u jaslama. I odjednom se an elu pridrui silna nebeska vojska hvalei Boga i govorei: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!5 Strah, u enje i uas nestaje, a nadomjeta ga radost. Isprva nisu mogli podnijeti sjaj
12
slave koja je pratila nebesku vojsku. Samo se jedan an eo javlja pastirima koji bdiju da bi rasprio njihove strahove i objavio svoju zadau. Dok ih okruuje svjetlo ovog an ela, na njima poiva slava, oni su ojaani i mogu podnijeti vee svjetlo i slavu bezbrojnog mnotva nebeskih an ela. Pastiri jedva mogu vjerovati vlastitim uima. Njima su poznata proroanstva kao to je Mihejevo: A ti, Betleheme Efrato, najmanji me u kneevstvima Judinim, iz tebe e mi izai onaj koji e vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vjenih vremena.6 Oni poznaju ovo proroanstvo ali sada im je najavljeno da se ono upravo ostvaruje! To je udesno. Me utim, to je bio tek poetak. Ne samo to uju Radosnu vijest, ve dobivaju upute kako mogu biti prvi svjedoci da je Bog postao ovjekom. Trebate potraiti dijete povijeno u pelenice gdje lei u jaslama.7 An eli se vie ne mogu suzdravati. Pastiri su zapanjeni, a an eli jednako tako zadivljeni; moda i vie s obzirom na to da su tolike godine oekivali ostvarenje Bojeg plana za spaavanje ovjeka koji se sada iz obeanja pretvorio u stvarnost. Gledati Isusa kojeg oboavaju i kome se klanjaju kako postaje mala stanica u majinoj utrobi i razvija se do ovog udesnog trenutka. Oni vie ne mogu ekati, ve
13
poinju pjesmu: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!8 Razmislite na trenutak o ovim rijeima. Doista ih je teko shvatiti. Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir! Razmislite! Posljednjih dvije tisue godina nije bilo mira. Kad sam posljednji put sjedio na Trgu jaslica u Betlehemu, vidio sam izraelske vojnike u ianim kavezima, spremne da na najmanji znak nemira oiste trg. Danas visoki sigurnosni zid odvaja Jeruzalem od Betlehema. To je podruje napetosti, a ne mira. Ali na ovim breuljcima an eli su pjevali: Na zemlji mir! Mir a Herod e ubrzo izvriti masovno ubojstvo u nastojanju da uhvati i ubije malog Isusa. Mir a Sotona e progoniti Isusa cijelog Njegovog ivota. Mir a Golgota i kri bit e Spasiteljeva sudbina. Izaija je prorekao da e Mesija biti Knez mira,9 ali da su pastiri mogli vidjeti budunost, teko da bi povjerovali u te rijei. Ali pogledajte ovaj doga aj iz perspektive onih koji su pjevali ovu velianstvenu pjesmu. Kad gledaju na Zemlju, oni vide da je u ratu s Bogom. Vide kako vlada zloa, ali znaju Boju ljubav i kako eli da ovaj pali svijet vrati u svoju obitelj. I zato pjevaju Slava na visinama Bogu jer je Bog taj koji je preuzeo inicijativu. Silni Bog, Knez mira, napada neprijatelja na najmanje oekivani nain.
14
Pisac Poslanice Hebrejima to objanjava iz perspektive an ela: Njega, za malo manjeg od an ela, Isusa, vidimo zbog pretrpljene smrti slavom i asti ovjenana da milou Bojom bude svakome na korist to je on smrt okusio. Dolikovalo je doista da Onaj radi kojega je sve i po kojemu je sve kako bi mnoge sinove priveo k slavi po patnjama do savrenstva dovede Poetnika njihova spasenja.10 Nevjerojatna je misao da se moni Bog svemira sputa nie od an ela. Da postaje ovjek, da ivi, smije se i pati s nama i na kraju umire umjesto svakog ovjeka. Slava o kojoj pjevaju an eli nije samo radi Isusa; an eli gledaju unaprijed na obeanje upueno svima nama da e mnoge sinove privesti k slavi. A tu spadam i ja. Doista udesni dar. U Filipljanima 2,6-8 itamo: On, trajni lik Boji, nije se kao plijena drao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe oplijeni uzevi lik sluge, postavi ljudima slian; oblijem ovjeku nalik, ponizi sam sebe, posluan do smrti, smrti na kriu.11 U trilogiji Gospodar prstenova nalazimo prekrasnu priu o tome kako zlo ne doivljava poraz u slavnim bitkama, ve zahvaljujui jednostavnom nastojanju mladog hobita. Unato svim preprekama, on nastoji donijeti mir Me uzemlji ne borbom, ve bacanjem prokletog prstena moi u pukotinu usuda. Isus je sebe bacio u pukotinu usuda ovog svijeta i dospio tamo gdje ga je Sotona naj-
15
manje oekivao; nije se borio snagom i moi, ve ljubavlju. An eli mogu pjevati Slava na visinama Bogu jer Sotona moe biti poraen jedino tako da itav svemir vidi da je Bog pravedan i da donosi mir umjesto nesklada. To je za mene izazov. Kad komentira ovaj ulomak, Ellen White pie: Isus je na sebe uzeo ljudsku narav da bi ovjeku mogao otkriti istu, nesebinu ljubav i nauiti nas da ljubimo jedan drugoga.12 Uvjeren sam da su pastiri nakon ovog susreta s an elima i posjeta Isusu postali drugi ljudi. Isto sam tako uvjeren da e se moj ivot promijeniti kad prihvatim velianstveni dar koji mi je dao Bog slave. Udaljenost izme u Neba i Zemlje nije danas vea nego to je bila kad su pastiri sluali an eosku pjesmu. Ljudski je rod danas isto toliko predmet skrbi Neba kao u vrijeme kad su obini ljudi skromnih zanimanja usred dana sretali an ele i razgovarali s nebeskim vjesnicima u vinogradima i poljima. Nebo moe biti vrlo blizu i nama u naoj svakodnevici.
Razmisli
1. Ako je Bog u biblijska vremena mogao uzeti mlade u slubu, ima li i za mene danas neku ulogu? 2. Pastiri su eljno oekivali Mesijin dolazak. to posebno eljno oekujem u svojem ivotu? 3. Moete li zamisliti kako se Bog svemira
16
osjeao kad se stavio jajace u utrobu jedne ene? Koliko se na Bog razlikuje od drugih bogova (idola, ljudi, stvari i drugog) kojima se neki klanjaju? 4. Vrlo je lako govoriti o Isusu i Njegovu ponienju. Na koje praktine naine mogu pokazati poniznost u svojem ivotu? 5. Nebo mi je danas blizu. Kako mogu ovu injenicu prenijeti svojim prijateljima i prijateljicama?
1 2
1. Samuelova 17,34-36. Isusov ivot, str. 26. 3 Luka 2,9. 4 Luka 2,10.11. 5 Luka 2,10-14. 6 Mihej 5,1. 7 Luka 2,12. 8 Luka 2,14. 9 Izaija 9,6. 10 Hebrejima 2,9.10. 11 Filipljanima 2,6-8. 12 SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 1126.
Victor Hulbert slui kao direktor Odjela za komunikacije pri Britanskoj konferenciji Adventistike crkve. Ima dvadeset pet godina iskustva u crkvenoj slubi i u radu u kranskim medijima. Njegovo djelovanje me u mladima prepoznatljivo je po tome to ih vue na logorovanja i planinarenje preko dugih vikenda. Razumijevanje suvremene kulture mladih moe zahvaliti svojoj djeci koja su aktivna u mjesnoj crkvi, a
17 ija glazba odjekuje iz dvije prostorije. Oenjen je Louisom ije su kreativne sposobnosti utjecale na ivot mnoge djece i koja mu je pomogla sauvati smjer u njegovoj slubi.
18
2. Uvijek najbolje
Remona St. John Svadba u Kani Ivan 2,1-11
Veina nas je prisustvovalo vjenanju; mnogi od nas su bili na vie vjenanja i moe se dogoditi da emo im prisustvovati jo mnogo puta. Neki od nas e sudjelovati na vjenanju bilo kao djeverue ili djeveri, kume ili kumovi ili ak kao mladenka i mladenac. Stvarno je lijepo vidjeti kad na vjenanju dvoje postaje jedno, sudjelovati u obredu blagoslivljanja i, naravno, na svadbi nakon toga. Ali unato svemu utroenom vremenu, naporima, planiraju, raspravama i trokovima, vjenanje ipak moe loe zavriti. Ne sumnjam da ste uli i za takva vjenanja na kojima se auto pokvario ezdeset kilometara od crkve, na kojima zaraene obitelji ni tog dana nisu zaboravile da su zaraene ili za svadbe na kojima je sve pripremljeno za dvije stotine gostiju, a sjedi i eka tri stotine. Naravno, ima vjenanja na kojima ispadne sve
19
dobro, ali e uvijek biti i onih na kojima neto po e po zlu. Isus je doao na svadbu; bilo je to malo, mjesno vjenanje pa moemo pretpostaviti da je veina gostiju odrasla zajedno i da su se dobro poznavali. Vjerojatno su imali lijepe uspomene na vrijeme kad su se kao djeca igrali loptom, slavili zavretak kolovanja i kao mlade osobe prisustvovali vjenanjima drugih. Ovi su se gosti me usobno dobro poznavali. Mogli su razmiljati: to e Claude i Maria uiniti da zasjene vjenanje Lucinde i Elroya? Pa kad bi na ovoj svadbi neto krenulo loe, bio bi to skandal i vijest bi se zaas proirila po gradu jer je bio pozvan itav grad i svi bi to znali iz prve ruke. Gosti jo uvijek uivaju, jo uvijek slave, jo uvijek pijuckaju vino kad dolazi katastrofa i vina vie nema (Ivan 2,3). Nestanak vina svakako nije kraj svijeta. Prema obiajima onog vremena svadba je trajala nekoliko dana i vjerojatno je, s obzirom na ispranjene vreve, ve trajala neko vrijeme. Moda je to bio zgodan trenutak da se prestane sa slavljenjem i objavi: Zahvaljujemo svima koji su ovih nekoliko dana uinili posebnima. Hvala vam svima to ste doli. Dovi enja i laku no! Ali ini se da usred svadbe kraj nije bio na pomolu niti je bio poeljan. Umjesto da se gosti pokupe i odu kui, rjeenje je bilo da domain na e jo vina, i to dovoljno, i tako sprijei prerani kraj slavljenju. S obzirom na to da se nije
20
htio mijeati kad su prema Ivanu 2,4 traili Njegovu pomo, Isus je bio nevjerojatno velikoduan. Time to je dao napuniti est velikih kamenih posuda vodom Isus je gotovo sedamsto litra vode pretvorio u vino, to je golema koliina. Ali ovo nije bio samo poklon u koliini. Ravnatelj stola kua vino i ne znajui odakle je, poziva mladoenju u stranu da ga pohvali za kvalitetu ove posljednje zalihe. Ovaj dar simbolizira izvrsnost. Vino je bilo najbolje kakvoe. Isus je imao sposobnost da ovu novu zalihu vina uini isto tako kvalitetnom kao to je bila prethodna. Samo su sluge, Njegova majka i uenici znali to je uinjeno. Posluili su novo vino i nitko nije zamijetio nikakvu razliku. Isus je mogao proizvesti obino vino koje ne bi privuklo pozornost, a zadovoljilo bi osnovne potrebe gostiju. Me utim, u Kristovoj naravi nije da stvari obavlja na obian nain. Kristova ljubav prema nama potie Ga da nam d samo najbolje. U Evan elju po Mateju Krist opisuje sebe kao Oca koji je bolji od svakog zemaljskog oca. Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li e vie Otac va, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaitu! (Matej 7,11) Isus nije mogao uiniti drugo nego gostima na svadbi dati najbolje vino. Zamislite da je Isus uskrisio Lazara (Ivan 11,43.44) iz mrtvih, ali da je Lazar ostao u
21
komi, ili da je osigurao hranu za 3.999 ljudi (Marko 8,1-10), a za onog posljednjeg vie nije bilo pa je ostao gladan. Ili da su, nakon to je istjerao demone iz ovjeka u Gerasi (Luka 8,26-33), neki demoni ostali u njemu. Zamislite da je Isus uinio samo najnunije, minimum, ono osnovno. Njegova slava se nikad ne bi objavila. Premda je Isus nainio sedamsto litara vina takve kakvoe koju bi veina vinara i te kako eljela imati, gosti na svadbi su ve prilino popili. Znate kako je to kad se na nekom doga aju poslui prvoklasno jelo. Pred vama je ukusna hrana, savreno pripremljena, koju kuate svim svojim osjetilima. Znate da takvu hranu inae ne moete dobiti svaki dan, pa se posebno trudite da ne razoarate svoje domaine; uzimate jo posljednju punu vilicu (ili est), premda ste ve siti. A onda se pred vama pojavljuje desert. Miris vam oduzima dah, izgled zapanjuje i na samu pomisao da kuate bar jedan zalogaj ve vam dolaze sline, ali u vaem elucu vie jednostavno nema mjesta. Tako je dolo dobro vino. Neki su se gosti ve napili enikova standardnog vina. Svaki ovjek stavlja na stol najprije dobro vino, a kad se ponapiju, gore. Ti si uvao dobro vino sve do sada. (Ivan 2,10) I sada na stol dolazi udotvorno vino. Siguran sam da je veina nala mjesta, malo poekala da se staro slegne prije nego to e kuati bolje vino. A vjerojatno
22
su mnogi popili koliko god su mogli. Bilo je onih koji su toliko popili da jednostavno nije bilo mjesta ni da okuse novo vino. Toliko su pili da nisu mogli okusiti udo koje se dogodilo, poseban dar koji je Isus dao. Premda nam Isus nudi samo najbolje, premda nam toi svoje najbolje vino, mi trebamo osigurati prostor da ga primimo. Kod svakoga od nas druge nagomilane stvari mogu onemoguiti da primimo ono najbolje. Moda smo toliko zaokupljeni svojom karijerom da smo prezaposleni kad se pojavi dobro vino. U drugom sluaju to moe biti na brani drug pa smo toliko zaokupljeni uskla ivanjem svojih odnosa i toliko smo popili standardnog vina da nema mjesta za najbolje. Za neke je to kolovanje, prijatelji, televizija spomenimo to za poetak. Svaki dan gucnemo po malo tog dobrog vina, ali rijetko kad ima mjesta za kuajte i vidite kako dobar je Jahve (Psalam 34,9). Postoji velika zaliha tog vina. Blagoslovi od Boga su redovni i lako mogu zadovoljiti potranju. Nae srce i um trebaju biti otvoreni za primanje najboljega, a upravo nam to Krist nudi. Isus nije sauvao udesno vino za kraj svadbe. Gostima se inilo kao da je mladoenja sauvao dobro vino za poslije, ali nije bilo tako. Mladoenja nije sauvao kvalitetno vino za poslije jer ga nije imao. Nije mladoenja odluio posluiti bolje vino poslije, pa ni mi ne smi-
23
jemo uvati najbolje to imamo za poslije. Kao dijete navikao sam jesti hranu na svojem tanjuru namirnicu po namirnicu. Poeo bih obrok s najgorom namirnicom. To je obino bio kupus; mrzio sam ga. Zato sam prvo pojeo kupus. Onda bih preao na riu i graak. Nikad nisam bio oduevljen grakom pa bih ga vadio iz rie i ostavljao po strani na tanjuru i onda poeo s riom. Kad sam tako sauvao najbolje za kraj, s enjom bih pogledao meso i oblizao usnice prije nego to bih ga okusio. Do tog bi trenutka moj otac, koji je bio varalica, zavrio svoje jelo i poeo se ogledavati ima li negdje jo neto. Pokazao bi mi na prozor i pozvao me da pogledam kako nad vrtom lebde letei tanjuri. Zbunjen, pogledao bih za trenutak, ali kad bi mi se pogled vratio na tanjur, vidio bih da mesa vie nema, dok moj otac uiva liui prste. Tako bi mi ostao tanjur s grakom koji nisam elio ni volio. Trebalo mi je neko vrijeme da nauim kako uvanje najboljega za kraj nije ba najpametnije. Bog ne eli da najbolje uvamo za kraj. Uostalom, ne znamo to donosi sutranjica. Pogledajte to pie u Mateju 6,34: Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra e se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova. Sluge su od poetka poeli toiti dobro vino. Isus nam daje najbolje to ima od poetka i stalno. Jednako tako i mi ne trebamo dati na po-
24
etku najbolje to imamo, a onda poputati kako vrijeme prolazi. Kao to ljudi prvo iznose najbolje vino, a zatim ono loije, tako ini i svijet sa svojim darovima. Ono to on nudi moe zadovoljiti oko i opiniti osjetila, ali to nee ispuniti ovjekove enje. Vino se pretvara u gorinu, veselje u tugu. Ono to je zapoelo pjesmom i veseljem, zavrava se umorom i muninom. Me utim, Isusovi su darovi uvijek svjei i novi. Sveanost koju On sprema za ovjeka uvijek daje zadovoljstvo i radost. Svaki novi dar poveava sposobnost primatelja da cijeni i uiva Gospodnje blagoslove. On daje milost za milost. Izvor blagoslova nee presuiti. Ako ostanete u Njemu, injenica da danas primate bogati dar osigurava primanje jo bogatijeg dara sutra. (Isusov ivot, str. 108) Isus od nas oekuje dosljednost u naim kolskim obvezama, na naem radnom mjestu, u naem domu, crkvi i, to je najvanije, u naem odnosu s Njim. Nakon vie godina u braku, mnoge supruge ne nastavljaju potovati svoje mueve kao mukarce kojima su se udvarale s ljubavlju, kojima su poklonile svoje osjeaje, vrijeme i panju. Mnoge crkve ne nastavljaju potovati i podupirati svoje starjeine, akone, vo e mladei nakon to se nakon godina tekog zajednikog rada umore; njihovog je oduevljenja i revnosti odavno nestalo. ak i uitelji imaju tekoa u ocjenjivanju uenikog rada ako je zapoet
25
uvjerljivo i originalno, da bi zatim postajao sve slabiji i na kraju ostale samo fraze. Tako i mi proputamo ukazati ast Kristu kad gorljivost i ar koji smo neko osjeali za Njega prije u u brzo promrmljanu molitvu za hranu za stolom i uurbanu molitvu prije odlaska u krevet. Kao to su Isusovi darovi svakog jutra novi, tako bismo i mi trebali svakog jutra ustati s odlukom da emo u svemu to inimo dati najbolje od sebe i da taj napor neemo umanjivati. Mi trebamo stalno davati najbolje od sebe u svojem duhovnom ivotu, u svojem domu i u svim ivotnim podrujima. Dok se oko nas sve mijenja, naa opredijeljenost za Gospodnju veeru mora ostati nepromijenjena jer nas redovito podsjea da nam je Isus dao najbolji dar koji se moe zamisliti. Dao nam je svoje tijelo i svoju krv, a taj dar nam je osigurao vjeni ivot. Vino na svadbi simbolizira Krista koji daje svoju krv da bismo mogli dobiti oprost svojih grijeha. Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otputenje grijeha. (Matej 26,28) Premda izvjetaj o svadbi u Kani sadri mnogo vie simbolizma, ono to trebamo zapaziti jest dojmljiva velikodunost naega Gospodina. Bog je dao najbolji i najvelikoduniji dar koji je mogao dati: svojeg jedinoro enog Sina Isusa Krista. Isus i dalje daje. Svadba u Kani, prvo zapisano udo, bila je samo vrh ledenog brijega
26
u pogledu darova koje je dao i nastavlja davati ovjeku. Za Isusa razumijevanje radosti svadbenih sveanosti upuuje na radost onoga Dana kad e dovesti svoju zarunicu Oevu domu i otkupljeni s Otkupiteljem sjesti na veeru svadbe Janjetove (isto, str. 110). Isus, na Zarunik, poziva nas da ivimo s Njim u vjenosti i da s Njim zauvijek jedemo za Njegovim stolom. Na vama je da odluite hoete li prihvatiti ovaj poziv.
Razmisli
1. Isus nam uvijek daje najbolje. Dajete li vi najbolje od sebe? Porazgovarajte o nainu na koji moete pokazati da cijenite Njegov dar. 2. Koje biste promjene trebali izvriti u svojem ivotu, svakidanjici ili karakteru da biste mogli vie dati Bogu? 3. Je li va ivot pretrpan stvarima ovoga svijeta? to biste morali uiniti da ih uklonite kako biste od Krista mogli primiti posebne blagoslove? 4. Jeste li pozvali Krista da bude poseban gost u vaem studentskom ivotu, na radnome mjestu, kod kue, u udvaranju ili braku? Ako niste, pozovite Ga posebnom molitvom u podruje vaeg ivota koje Mu je dosad bilo nedostupno. 5. Porazgovarajte u malim skupinama o tome to oekujete u budunosti. Budui da
27
ete sada svakodnevno davati najbolje to moete, kakve su vae nade, snovi i tenje?
Remona St. John radi u svojoj struci s mladim prijestupnicima na poslu i volonterski. Radila je vie godina u odjelu mladih piui drame i unapre ivala kreativni rad mladei. Kao redovna suradnica asopisa SEC HUB zainteresirana je za sve to iziskuje kreativnost.
28
3. Prokuan i pouzdan
Graham Vaughan Pilmoor Isusova kunja i poniznost Matej 4,1-11; Luka 4,1-15
U svojim poznatim Ispovijedima Augustin iz Hippa opisao je svoje ponaanje u mladosti rijeima: Gospodine, uini me moralnim, ali ne jo sada. Ovdje je rije o neemu to gotovo svi dobro poznajemo. U osnovi je to varijacija na misao da je duh voljan, ali je tijelo slabo. Boje kraljevstvo kao i mnoge druge stvari, kao to je dobrohotnost i jednakost, u naelu prihvaamo, ali smo vrlo spori u njihovom ostvarenju. Nahraniti gladne i obui gole ba nas ne oduevljava kad se s tim susretnemo na ulici. Govorimo sebi: Naravno, u naelu se slaem, ali moram li se ovog trenutka pozabaviti tim prosjakom? Ve sam dao novac u dobrotvorne svrhe i on bi to trebao razumjeti. Bilo bi lako rei da je nae sustezanje u tom sluaju isti materijalizam, ali sumnjam da je mnogima od nas toliko stalo do nekoliko
29
kuna. Najvjerojatnije je da se u to jednostavno ne elimo uplitati. Tko zna to e na kraju ispasti? to e se dogoditi ako ne ode? to ako svim svojim prijateljima prosjacima kae da sam mekana srca? to ako je duevno labilan? Naravno, ne elim vidjeti da ljudi ive u siromatvu, ali sam ne mogu rijeiti ovaj problem. Gospodine, uini me moralnim, ali ne jo sada. Kristovo krtenje potpuno je suprotno ovome. U Mateju 3,15 Isus odbija prosvjed Ivana Krstitelja rijeima: Pusti SA DA! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost! Bez obzira na sve posljedice svojega krtenja, Isus nema naviku odugovlaenja. Time automatski ne spada u kategoriju s Mojsijem kraj grma koji nije sagorijevao i Jonom na putu u Tari. Kod Krista je neodgodivost stalna tema. Meu poznate uzreice ubrajaju se: Priblii se kraljevstvo nebesko, Stojim na vratima i kucam, Vrijeme je kratko i druge. ini se da je pojam neodgodivosti bitan element u razmatranju pravednosti; on se odraava u Bojoj crkvi koja oekuje Kristov drugi dolazak i nastoji ga ubrzati. Me utim, valja naglasiti da se ova hitnost razlikuje od pojave koju bismo mogli nazvati revnou. to god revnost znaila, mi je sada shvaamo kao pokuaj ostvarenja nekog ideala bez obzira na cijenu. Dietrich Bonhoeffer jasno kae da Isusova sluba nije bila takva vrsta revnosti. Krist nije, kao neki etiar, volio teoriju
30
o dobru; on je volio stvarne ljude. Krist nije bio zainteresiran, kao neki filozof, za openite vrijednosti, ve za ono to slui stvarnim ljudima. Krista nije zanimalo bi li misao vodilja nekog postupka mogla postati naelo sveopeg zakona, ve pomau li moji postupci mojemu blinjemu da bude bolje ljudsko bie pred Bogom. Bog nije postao misao, naelo, program ili sveope vjerovanje; Bog je postao ovjek Naravno da postoji mnogo toga u emu je Kristova ljudska narav bitna, ali za biblijski tekst posebno je znaajna rije pravednost. Pravednost nije prvenstveno moralna kategorija. Biblijski komentator William Barclay jasno definira pravednost kao ispravan odnos s Bogom. Imajui u vidu ispravan odnos s Bogom, ova potreba se moe poistovjetiti sa eljom roditelja da se nakon duge odvojenosti sjedine sa svojom djecom ili s nastojanjem branog druga da izvri savrenu pripremu za proslavu godinjice. Cvijee ne smije biti bilo kakvo, restoran mora biti poseban i moraju se potovati sve pojedinosti vezane uz vanost odnosa. Vratimo se na primjer prosjaka: mi se ne borimo s moralnom dvojbom niti smo protiv toga da trebamo dijeliti ono to imamo, ve se pribojavamo uspostave odnosa. Osjeaj neodgodivosti ne mogu izazvati ideali, ma koliko biti plemeniti, ve osjeaji kao to su saaljenje, elja ili gnjev. Napredak u duhovnom rastu zahtijeva odbacivanje osobnog ponosa pa
31
i osobnih ideala, potrebu da zasuemo rukave i s Bogom se ukljuimo u stvarna djela bilo da se radi o pomaganju potrebitima, vo enju drugih da iskau tovanje Bogu ili odluci da ivimo u pustinji asketskim ivotom, a sve to zbog osjeaja neodgodivosti. Raditi zajedno s Bogom isto je intelektualni pojam koji u biti znai: U naelu prihvaam izazove o kojima Krist govori, ali stvarni ivot je neto drugo; drugim rijeima, Gospodine, uini me moralnim, ali ne jo sada. O emu je Krist razmiljao kada je tako spremno otiao u pustinju? Sveto pismo kae da Ga je Duh vodio kako bi Ga Sotona kuao. Shvaena doslovno, ovakva misao moe biti vrlo opasna. Ako nam Krist treba biti primjer, moramo paziti da se namjerno ne izloimo kunji smatrajui to vrlinom. Sam Krist je rekao: Ako te sablanjava desna ruka, odsijeci je. Ostati otvoren za slabost nije dobro ni korisno kao ni razapeti sebe. Zato se moramo pitati o emu je Isus razmiljao kad je otiao u pustinju. To nije uobiajen in razumnog ovjeka; pa ipak nam pustinja izgleda neobino privlanom. to oekujete da ete vidjeti kad idete u pustinju? Mnogi su otili u pustinju oekujui neku vrstu duhovnog napretka ili boanskog prosvjetljenja. Iz nekog nepoznatog razloga jedino u to moemo biti sigurni da e rasti u negostoljubivoj klimi jest dua. Fotografije na stranicama asopisa National Geographic odiu romantinim prizorima izlaze-
32
eg ili zalazeeg sunca u pustinji, simbola neshvatljive Boje tajnovitosti jo iz davnih vremena. Moemo zamislili nevjerojatnu tiinu koja kao da ape dragocjene Boje tajne to polako ulaze u nau svijest i uzdiu nas u stanje prosvijetljenosti iz kojeg se moemo vratiti svojim vrnjacima kao suncem opaljeni sveenici ili rabini. Ukoliko u pustinji sretnete ovjeka, on je mudrac, ili bolje reeno mag koji jo uvijek trai put kui nakon to je vidio dijete ro eno u talici. Malo je mudrih ljudi u pustinji; veina onih koje susretnete osjeat e se duhovno i geografski izgubljeni. U istini nema aptanja. Vruina je tolika da zagluuje i istraivanje tajne ostaje po strani dok se va um usmjerava na vae osnovne potrebe, a ipak redovnice, redovnici i ljudi sk loni posebnoj duhovnosti nastavljaju i dalje hodoastiti u podruje gdje nema niega. Pustinja vas vrlo brzo liava onoga to elite i odmah vam daje do znanja da ste ljudsko i svjetovno bie. Pitanja koja si postavljate ne bave se Kristovom boanskom naravi, ve: Kako u ovdje spavati? Zato se ne mogu pristojno okupati? Zato opet moram jesti ovu groznu hranu? Zato ja? Zato ja? Zato ja? ivjeti u bijedi a ipak biti zahvalan za svakidanju au vode i najnunije sklonite, nije lako. Isus se suoavao s tekoama i problemima; zato je prema Mateju rekao: Lisice imaju jazbine i ptice nebeske gnijezda, a Sin ovjeji nema gdje bi glavu naslonio. Prema tomu, kad
33
razmislimo o tegobama ivota u pustinji, oito je da Isus nije jednostavno sjeo pod neko drvo i etrdeset dana ekao da Sotona do e na ugovoreni sastanak. Isus je podnosio tegobe od prvog dana i ova duga i nemila kunja podsjetila Ga je da je ovjek. ivjeti kao ljudsko i boansko bie u jednom tijelu bilo je veliki izazov u kojem je bio izruen na milost Ocu. Nevjerojatno je to je Isus imao boansku narav pa zbog toga i vlast, ali je ostao posluan volji svojega Oca, zatraio da Ga krsti ovjek, pristao da podnese tegobe pustinje i na kraju se predao poniavajuoj smrti. Pavao ovo posebno naglaava u svojoj poslanici Filipljanima. Neka u vama bude isto miljenje kao i u Kristu Isusu: On, trajni lik Boji, nije se kao plijena drao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe oplijeni uzevi lik sluge, postavi ljudima slian; oblijem ovjeku nalik, ponizi sam sebe, posluan do smrti, smrti na kriu. Zato je svatko tko tvrdi da je kranin i kae da ivi po Svetome Duhu pozvan da pokae slinu svijest o svojoj ljudskosti, prepozna svoju krhkost, svoje nesnalaenje i potrebu za apsolutnim oslanjanjem na Boga u ivotnim kunjama. Nije dovoljno samo dobiti oprost grijeha pred Isusov drugi dolazak, ve prihvatiti milost preobrazbe i stalne promjene, koja nas postupno izgra uje da se moemo nazvati Kristovim tijelom. Podsjeam na Bonhoefferov ci-
34
tat: Krist ne eli da budemo prvi me u uenicima, predstavnici i zastupnici odre enog nauka, ve ljudska bia, stvarna ljudska bia pred Bogom. Ako je Krist doao obnoviti ljudski rod, kako moemo tvrditi da se obnovljeni ljudski rod ili ak obeanje o obnavljanju ljudskog roda ne odnosi na nas same? Ellen White u knjizi The Temptation of Christ in the Wilderness kae da je Kristovo djelo bilo da pomiri ovjeka s Bogom preko svoje ljudske naravi i Boga s ovjekom preko svoje boanske naravi (str. 38). esto prelazimo preko toga. Kristovo pomirenje ovjeka s Bogom moglo se ostvariti samo tako da istodobno bude i smrtan i boanske naravi, ali se Krist nije zadovoljio time da postoji. On je aktivno prihvatio svoju ljudsku i boansku narav. S jedne strane On prekorava mjenjae novca i licemjere, a nas poziva da prihvatimo dostojanstveniji ivot neodoljivim tajanstvenim rijeima Hajde za mnom, dok je istodobno kao ovjek potpuno pokoran Bogu Ocu i svojim blinjima. Kristove kunje nisu ovdje zato da nam pokau kako se Bog mogao oduprijeti grijehu, to bismo, ako gledamo logiki, mogli sami uiniti, niti su ovdje zato da prikau Krista kao junaka u epskoj borbi kako to zamiljaju nai zapadnjaki umovi pod Kantovim utjecajem. Premda sla-
35
bost koja Ga je obuzela nakon tree kunje pokazuje da je kunja bila teka, snaga Njegovih odgovora Sotoni u vrijeme kunje pokazuje da e se kao ovjek neizbjeno oduprijeti kunji zbog toga to je Bog. injenica da se odupro i borio neoboriva je, ali Kristove kunje su ovdje navedene i kao vijest nade za ljude koji danas ive. O tome govori Rowan Williams u knjizi Silence and Honey Cakes: Svetac nije osoba koja nas navodi na misao: Ovo izgleda teko; to je junako djelo volje nakon koje neizbjeno slijedi misao: Ovo je preteko za mene, ve onaj tko nas navodi na pomisao: Ovo je zadivljujue. ovjek doista moe ivjeti takvim ivotom; takvo njegovo ponaanje izgleda sasvim prirodno to e moda pratiti misao: Kako bih ja to mogao postii? U opiranju kunji Krist svima nama prua nadu pa moemo pomisliti: Kako je znakovito da se ovjek moe tako ponaati, da postoji stvarnost koja nadilazi sve to svijet nudi. To je moda jedno od tumaenja Pavlovih rijei u Rimljanima 12, prema kojima se ne trebamo suobliavati ovomu svijetu, nego se preobraziti obnavljanjem svojega uma. Ovo je vrlo ohrabrujue za sve nas. Bez obzira na na odnos s Bogom i na to s kakvim emo se kunjama moda suoiti, mi moemo uvijek iznova pasti. Prvi i najvaniji korak k pravednosti, kako je to Isus pokazao, jest da priznamo svoje stanje, da prizovemo milosrdnog Isusa
36
i odluimo ivjeti Njegovom milou. Tek kad nam je to pokazao, Krist nam upuuje savjete u Propovijedi na gori. Paradoksalno je da postajemo sliniji Kristu i sve pravedniji to smo svjesniji svoje ljudske naravi. To je jedna od nemoguih mogunosti nae vjere. Kad kae Hajde za mnom, Krist ne oekuje da se na prvom mjestu odrekne puenja ili da prestane matati o djevojci iza tezge, jer to dolazi s vremenom, ve ozbiljno priznanje grene ljudskosti i odluku za preobrazbom koja je rezultat Njegove milosti, da postanemo Njegovi uenici, a koja nee biti prolazna, ve doivotna. Doivotno opredjeljenje za kranski nain ivota moe izgledati zastraujue, ali je mnogo manje zastraujue nego da pokuamo rijeiti problem svojih slabosti pravljenjem nekog popisa s pravilima. To bi jednostavno bilo pribjegavanje samopomoi pod kranskom etiketom. Budui da sada znamo da je, elimo li postati osoba kakvu Bog eli, potreban doivotan rast u pravednoj poniznosti i ljudskosti, oito je da nema vremena niti razloga da bilo tko od nas kae: Gospodine, uini me moralnim, ali ne jo sada. LITER ATUR A Confessions, sv. Augustin iz Hippa Ethics, Dietrich Bonhoeffer Silence and Honey Cakes, Rowan Williams medio media 2004.
37
Commentry on the book of Romans, William Barclay The temptations of Christ in the Wilderness, Ellen G. White
Razmisli
1. Na koje ste naine rekli: Gospodine, uini me moralnim, ali ne jo sada? S obzirom na to, kakvu biste Mu molitvu uputili sada? 2. Vjernici izraavaju svoju doivotnu predanost krtenjem, brakom i rukopolaganjem. Kako Kristov primjer i Njegov poziv na uenitvo moe promijeniti vae miljenje o vlastitim odlukama? 3. Ako ste ikad pokuali postiti, to ste u tom sluaju mislili o svojoj zajednici s Bogom? Na koje biste jo naine mogli postati svjesniji svoje ljudskosti? 4. Kako razmiljanje o Kristovom ponienju mijenja vae miljenje o nainu Njegova ro enja?
Nakon to je diplomirao ekonomiju na Londonskom sveuilitu, Graham Vaughan Pilmoor trenutano slui u A DR A-i u Sudanu kao voditelj projekta. On duboko vjeruje da postoji vie potenja nego to se to vidi na prvi pogled i srdano prihvaa dijalog sa svim ljudima.
38
4. Koraati putem
Joanna Poddar Pouavati po cijelome svijetu Matej 15; Ivan 4
Ope je poznata injenica da e se djeca u drutvu svojih prijatelja a posebice tinejderi bojati ili osjeati nelagodno pred svojim roditeljima. Stavite skupinu tinejdera iz kojega god kraja svijeta, u neku prostoriju i u nju poaljite jednog od njihovih roditelja pa promatrajte kako e se zbuniti. Kao tinejder ni ja nisam bio drukiji. Nije bilo bitno to su moji roditelji bili normalni i potovani ljudi; ja bih se ipak osjeao nelagodno. Moj otac je mogao u meni izazvati posebnu zbunjenost, djelomice zato to se jako razlikovao od mene. On je bio jedan od onih ljudi koji mogu otpoeti razgovor bilo s kime od djevojke u prijamnom uredu ili starca koji eta sa psom, do nepoznate osobe u zrakoplovu. Za mene je situacija u zrakoplovu bila po-
39
sebno muna jer se nisam imao kamo sakriti. Moj otac bi pomogao nekoj eni smjestiti prtljagu iznad glave i zapoeo razgovor: Jeste li na godinjem odmoru? Kome idete u posjet? Jeste li prvi put u zrakoplovu? i tako dalje, to bi prelo u: Odakle je vaa obitelj? ime se bavite? i ak mnogo osobnija pitanja, dok bih se ja uvukao u svoje sjedalo nastojei ignorirati sve to se doga alo oko mene. Najgore od svega bilo je kad bi razgovor preao na religiju. Moj otac se nije sustezao govoriti o svojim vjerovanjima. Izvadio bi iz torbe Bibliju i poeo navoditi biblijske tekstove kojima je potkrepljivao ono to je govorio i to u zrakoplovu. Dok bi ostali putnici za vrijeme leta gledali film ili drijemali pod plavim pokrivaima, moj otac bi iznosio Evan elje. Isus je sa svojim uenicima prolazio kroz Samariju i sada je bio blizu gradia Sihara. Bio je sa svojim uenicima, krtavao je i pouavao blizu Jordana i sada se vraao u Galileju. Veina idova ila bi zaobilaznim putem izbjegavajui Samariju i tako prevaljivala dvostruko dulji put. ak je i ovaj put zahtijevao tri dana putovanja. Put nije bio lak uvijao se kroz brda; nije samo krajolik bio neprijateljski raspoloen. Kad su se pribliili Siharu, uenici su otili uz grad kupiti hrane pa su zbog iste potrebe privremeno ostavili po strani svoje predrasude. Umoran, Isus je sjeo pokraj Jakovljeva zdenca. Ovdje se dogodio onaj iznena ujui, neu-
40
obiajeni pa ak i zbunjujui susret sa Samarijankom koja je dola zahvatiti vode. Sjedei u sjeni zdenca, zatien od podnevnog sunca, Isus moli enu: Daj mi da se napijem!1 Samarijanka se zaprepastila; idovi u javnosti nisu zapoinjali razgovor sa enama ak ni sa svojim vlastitim, a jo manje s prezrenom Samarijankom. Osim toga, idovi ne bi dotaknuli niti pili iz posude koju je dotaknuo neisti Samarijanac. Kako je ovaj ovjek mogao traiti od nje takvo to? Tijekom razgovora Isus stalno iznena uje enu svojim odgovorima. On nije slian drugima koje je srela. On se ne slae s njezinim gleditima niti prihvaa vjerovanja koja ona poznaje. Kad je spomenula goru Gerizim nasuprot Jeruzalemu,2 to je bila vrua tema rasprave izme u Samarijanaca i idova, On joj je rekao da mjesto bogosluja nije bitno, ve da e se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini (Ivan 4,23).3 ini se da zna intimne pojedinosti iz njezinog ivota, ali ne pokazuje osu ivaki duh. Ne optuuje je niti na nju gleda svisoka. Ona jo nikad nije vodila takav razgovor i ne moe ga potpuno pratiti. Ona kae: Znam da ima doi Mesija zvani Krist Pomazanik. Kad on do e, objavit e nam sve. Nato Isus iznena uje enu rijeima: Ja sam, ja koji s tobom govorim!4
41
U tom se dramatinom trenutku vraaju uenici. Ivan kae da su se zaudili to razgovara sa enom. Nitko ga ipak ne zapita: to trai? ili: to razgovara s njom?5 (redak 27) Nema sumnje da su upravo to mislili. Mora da su se pogledavali i dizali obrve. U sebi su se moda grili zbog jo jednog Isusovog pogrenog drutvenog koraka. S Njim stvarno ne moete nikamo ii. Kakav e se glas pronijeti o Njemu kad ljudi uju za ovo? Kako esto reagiramo poput uenika! Kad do e trenutak da iznesemo Evan elje, je li naa prva reakcija zbunjenost? Ograniavamo li se na to da se obraamo samo prihvatljivim ljudima jer nismo spremni prekriti drutvene obiaje? Postoje li odre ene skupine ljudi kojima ne biste posvjedoili iz straha, predrasuda ili nelagode? to je vama vanije: iznositi ljudima Radosnu vijest ili govoriti o vlastitom zdravlju? Teimo li vlastitoj udobnosti, ispunjenju svojih potreba (kao uenici, usmjereni na pribavljanje hrane za Isusa) ili davanju duhovne hrane drugima? Veina drutava u kojima danas ivimo promiu stav ja na prvom mjestu moja prava, moja srea, moj nain ivota. Takvo ponaanje moe dovesti do lanog ponosa i prikrivenih predrasuda koje ostaju unato prevladavajuem trendu u smjeru politike korektnosti. Ove predrasude nalazimo svuda, od reality showa na televiziji, do vladinih i crkvenih organizacija ponekad prikrivene, a ponekad
42
otvorene. Mi moemo biti toliko zaokupljeni njihovim osu ivanjem da iz vida gubimo mnogo vanije stvari. Tako smo slini farizejima koji su uporno potovali slovo Zakona kako bi sebe i druge sauvali da se ne okaljaju6 pa su se zato odbijali druiti s neistim Samarijancima i neznabocima. Farizeji su bili brzi u osu ivanju, usmjereni na grijeh umjesto na grenike, nastojei sauvati tradiciju umjesto naela koja su stajala iza nje. Ponaamo li se i mi tako? Spreavaju li nas neki nai obiaji da se otvorimo prema ljudima? Postajemo li osu ivanjem ljudi zbog izbora glazbe ili odjee rtve predrasuda? Gubimo li svojim pokuajima da ostanemo isti dodir s potrebama ljudi oko nas? Isus razobliuje takvo razmiljanje u svojem susretu s Kanaankom. Dajui uobiajeni odgovor idova na molbu neznabokinje, On ukazuje na oholost i predrasude svojih uenika.7 idovi su se smatrali izabranima od Boga i jedinim korisnicima spasenja. Nisu mogli shvatiti da su takve prednosti dostupne i drugim, manje vrijednim narodima. Isus kae eni: Poslan sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova. Ne prilii uzeti kruh djeci i baciti ga psiima.8 Naim osjetljivim uima ovakve Isusove rijei mogu zvuati uasno, ali su uenici ostali ravnoduni, nimalo zbunjeni. Osim toga, smetala im je upornost ene pa su od Isusa traili da je se rijei. Doputamo li da nas ometanje osli-
43
jepi za potrebe drugih ljudi? Pomaemo li im samo kad je to nama zgodno? Najdojmljivije u ovom doga aju jest enina reakcija. ena ne reagira na Isusov prividni prijezir. Ona prilazi Isusu iz oaja jer nema drugog izlaza. Spremna je primiti to god joj se daje. Ona je molila za mrvice koje padaju s Gospodareva stola. Ako moe dobiti pravo jednog psa, voljna je da je smatraju psom. Nije posjedovala narodne i vjerske predrasude ili oholost koja bi utjecala na njezino ponaanje i odmah je priznala Isusa kao Otkupitelja koji moe uiniti sve to od Njega trai.9 Njezina je vjera toliko velika da joj Isus odmah, spremno, s ljubavlju usliava molbu. Koliko puta susreemo ljude koji oajno tee za neim viim, ljude kojima je potrebno prijateljstvo ili utjeha, ljude s ozbiljnim fizikim i financijskim potrebama? Kako im esto ne svjedoimo jer nam izgledaju ravnoduni prema onome to im moemo ponuditi, a ono to nudimo ne zadovoljava njihove potrebe? Sudjelujemo u dijeljenu letaka ili dolazimo na evangelizacije na koje nismo pozvali svoje vrnjake, a mislimo da sudjelujemo u evangeliziranju. Ili se zadovoljavamo financijskom potporom dobrotvornog rada ili crkvenih projekata, a onda se udimo zato ovi napori ne donose ploda. Ljudi svuda naginju k tomu da djelovanje organizacije uzmu u zamjenu za individualno djelovanje. Ljudska mudrost naginje k uje-
44
dinjavanju, centralizaciji, k formiranju velikih crkava i ustanova. Ljudi masovno preputaju institucijama i organizacijama djela dobroinstva; oni se povlae od dodira sa svijetom i tako se njihova srca hlade. Oni su zaokupljeni vlastitom osobnou i postaju neosjetljivi. U njihovoj dui izumire ljubav za Boga i ovjeka. Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moe obaviti njihov zastupnik, opunomoenik. Sluenje bolesnima i siromanima, objavljivanje Evan elja onima koji su izgubljeni ne moe se prepustiti odborima ili organiziranim dobrotvornim drutvima. Zahtjev djela Evan elja jest individualna odgovornost, individualni napori, osobna rtva.10 To su plemeniti ideali, ali kako ih ostvariti? Kako Evan elje objaviti siromanima? Za poetak pogledajmo Isusov primjer. Iz itanja evanelja jasno je da se Isus druio s obinim ljudima. Bio je jedan od njih; radio je s njima, jeo s njima, ivio me u njima. Tako se i mi trebamo ukljuiti u svoju drutvenu zajednicu i upoznati ljude u naoj neposrednoj blizini. Isus je uvijek bio dostupan, bilo da se radilo o majkama s malom djecom, prezrenim gubavcima, kraljevim dunosnicima ili Rimljanima. On je razgovarao sa svakim, bio on vjerski vo a koji je doao nou ili tu inka u pol bijela dana. Tako bismo i mi trebali biti spremni razgovarati s ljudima u bilo kojoj situaciji: na kolskom igralitu, u redu na poti, kod frizera ili u zrakoplovu.
45
Isus je bio osjetljiv za osobne potrebe ljudi. U raznim situacijama koristio se i razliitim metodama. etiri tisue gladnih ljudi trebale su kruh kao i rijei. Sin kraljevog inovnika ozdravio je da bi se obratilo cijelo kuanstvo. Vjera Kanaanke bila je iskuana i nagra ena. Razgovor sa enom na zdencu promijenio je njezin ivot. Kamo god iao, koga god sreo, Isus je svaku prigodu koristio da uspostavi vezu s ljudima i pritom nita nije zahtijevao niti mahao propisima. On nije osu ivao ljude, ve ih je susretao na njihovoj razini. Suosjeao je s njihovim tenjama, njihovom e i i prazninom i bio im spreman ponuditi ivu vodu koja e u njima postati izvorom vode koja struji u ivot vjeni.11 Ali slijediti Isusov primjer u svjedoenju nije uvijek lako. Uostalom, On je ivio u drugo vrijeme i na drugome mjestu. Imao je savrenu zajednicu s Bogom. Kako moemo mi, nesavreni krani, oekivati iste rezultate? Kako moemo privui ljude k Bogu? Vratimo se onoj Samarijanki. ena ostavi svoj krag pa ode u grad i ree ljudima: Doite da vidite ovjeka koji mi je kazao sve to sam poinila. Da to nije Krist? Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerovae u njega zbog rijei ene koja je svjedoila: Kazao mi je sve to sam poinila.12 Kad smo prvi put sreli ovu enu, ona je bila sama na zdencu i zahvaala vodu u pol bijela dana. Komentatori misle da je to bilo
46
zato to je bila izopena iz drutva, to je nisu prihvaale druge ene koje bi uveer dolazile na zdenac. Imala je pet mueva; budui da je idovski zakon doputao da se samo mukarci rastavljaju od svojih ena, a ne i obrnuto, ona je sigurno propatila zbog razvrgnutih brakova koje je pratilo odbacivanje, ne jednom, ve pet puta. Ako joj posljednji mu nije dao potvrdu za rastavu i time joj dopustio da se ponovno uda, bila je prisiljena ivjeti s ovjekom koji joj nije bio mu radi zatite i financijske stabilnosti koju je nudio. Ovo je bila ena na zlu glasu, dobro poznata u gradu. Ali kad je srela Isusa, sve je to zaboravila u svojoj elji da drugima ispria to je doivjela. Njezino svjedoanstvo, premda jednostavno, bilo je dovoljno da uvjeri mnoge Samarijance. Oni su povjerovali zahvaljujui svjedoenju ove ene, ak i prije nego to su upoznali Isusa. Kratak susret s Isusom promijenio je Samarijanku tako temeljito da su to vidjeli svi koji su je sreli. Zahvaljujui njezinom svjedoenju o tom susretu, mnogi su postali vjernici. Je li nama teko svjedoiti zato to se nikad nismo istinski sreli s Kristom? Ako nikad nismo doivjeli djelovanje Radosne vijesti, kako o tome moemo govoriti drugima? Ako ne poznajemo Isusa, kako moemo drugima govoriti o Njemu? Ja sam adventist etvrtog narataja. Moji djedovi, strievi, tete i roditelji proveli su ivot radei za Crkvu. Od svoje pete godine poha-
47
ao sam adventistiku kolu. Odrastao sam u crkvi sudjelujui u njezinim aktivnostima, prisustvovao svim sastancima, bio u izvi aima, sudjelovao u programima mladei, u svemu. A ipak nikad nisam istinski doivio Boga. Na treoj godini studija shvatio sam da moram donijeti odluku. Morao sam dati priliku zajednici s Bogom tako to u dosljedno provoditi vrijeme u molitvi i itanju Biblije. Ako to izostane, ivjet u bez Boga. Poeo sam i ekao da vidim to e se dogoditi; bio sam iznena en kako mi se brzo Bog predstavio. Na sitne, ali opipljive naine, Bog mi je pokazao da radi u mojem ivotu. Molitve mi je usliao na naine koji su me potresli i ispunili divljenjem. Najvie me iznenadila radost, duboka, potpuna radost koju nita nije moglo pokolebati, zasnovana na spoznaji da Bog upravlja mojim ivotom. To je napokon bilo stvarno, svrsishodno. Istinsko iskustvo s Bogom ne mora ukljuivati udesno obraenje ili uda. Do njega ne mora doi iznenada niti mora biti dramatino, ali kad jednom sretnete Boga, onda znate da je to Radosna vijest tako radosna, tako potrebna i tako snana da je morate objaviti drugima. Moje iskustvo nije bilo uzbudljiva pria. Nije bilo lako iznositi neto tako osobno, neto to je toliko snano djelovalo na moj ivot. Nije mi se inilo dovoljnim da nevjernike uvjeri u Boju dobrotu. Ali ja sam je morao iznositi skupini prijatelja i suvjernika, ljudima koji su me
48
poznavali i koji su vidjeli razliku u mojem ivotu. Ako svoje iskustvo s Bogom ne moete objaviti drugim vjernicima, kako oekujete da ete ga iznijeti nevjernicima? Kad jednom doivite stvarno iskustvo s Bogom, vi ga morate objaviti. Moda neete biti u stanju obratiti stotine ljudi; moda ak neete obratiti nikoga, ali vi sijete sjeme, doputate Bogu da radi preko vas i nikad nemojte podcijeniti silu takvog djela. Moda osjeate da je vae iskustvo beznaajno, ali svakome je dodijeljen posao i nitko ne moe raditi za drugoga. Svatko ima neobino vanu zadau koju ne moe zanemariti ili ignorirati.13 Iznositi svoje iskustvo moda nee biti lako i isprva moe izgledati zbunjujue i neskladno, ali ako ste spremi svjedoiti, ustanovit ete da vas je spremno sluati sve vie ljudi, ljudi koji tee za neim, koji vie ne vide drugu mogunost. Moda se osjeate nesposobni ili nedorasli, moda vam se ini da ne izazivate nikakvu promjenu, ali Bog e vas uporabiti na iznenaujue naine u vau korist i sebi na slavu. Bog bi mogao postii svoj cilj spaavanja grenika bez nae pomoi; ali da bismo razvili karakter slian Kristovom, moramo sudjelovati u Njegovu radu. Da bismo sudjelovali u Njegovoj radosti radosti da vidimo due otkupljene Njegovom rtvom moramo sudjelovati u Njegovim naporima za njihovo otkupljenje.14 Koristei svaku priliku da iznesemo Rado-
49
snu vijest onako kako smo je doivjeli, mi sudjelujemo u Kristovom poslanju i Njegovoj radosti.
Razmisli
1. Kako bismo kao krani trebali reagirati na predrasude u drutvu? Kako postupati s predrasudama u naoj crkvi? 2. Kakva je uloga tradicije u naoj crkvi dok nastojimo doprijeti do suvremenih nevjernika? Na to pritom trebamo obratiti pozornost? 3. to smatrate stvarnim iskustvom s Bogom? Kako ga moete stei? 4. Na koje naine moete zadovoljiti potrebe ljudi u svojoj sredini? Kako, kao pojedinac i kao crkva, moete izazvati promjenu u svojoj drutvenoj zajednici? 5. Kako moete na laki nain iznositi svoje iskustvo s Bogom? S kojim ete se izazovima moda susresti? to bi vas moglo ohrabriti?
1 2
Ivan 4,7. Ivan 4,19-21. 3 Ivan 4,23. 4 Ivan 4,25.26. 5 Ivan 4,27. 6 Matej 15,1-10. 7 Isusov ivot, str. 325. 8 Matej 15,24.26. 9 Isusov ivot, str. 326. 10 Put u bolji ivot, str. 82. 11 Ivan 4,14 12 Ivan 4,28-30.39.
50
13 14

Review and Herald, 12. prosinca 1893. Isusov ivot, str. 103.
Joanna Poddar je profesorica prirodoslovne skupine predmeta u srednjoj koli. Rado ita knjige i stripove Garyja Larsona i nastoji biti u pravu. Tako er je oduevljena molitvom i smatra da bismo se svi trebali vie moliti.
51
5. Prava sloboda
Becky De Oliviera Istjerivanje demona i ruenje predaje Matej 15,1-28; Marko 1,39
Ne elim da mi kua bude na sve strane obzidana i svi prozori zatvoreni. elim da kulture svih zemalja puu oko moje kue to slobodnije. Ali ne doputam da me bilo koja od njih srui. (Mahatma Gandhi) Nakon obilnog obroka i veere provedene u prianju pria oko tople vatre, ovjek je zaspao na mekanom prostirau na podu sklupan kao beba. Spavao je tako vrsto i smireno da se nije ni pokrenuo kad je desetak mukaraca ulo jedan za drugim u kolibu, tiho ga okruilo kao da se pripremaju za prijateljsku igru. Svi su u ruci drali koplje sa zluradim izrazom na licu. Jedan ili dvojica drali su upaljene baklje. Kad su svi stali na odgovarajue mjesto, netko se zakaljao ili proizveo neki drugi zvuk. Spava se pokrenuo. Netko se pre-
52
mjestio s noge na nogu. Svi su promatrali ovjeka ekajui trenutak da otvori oi. Drama u kojoj su sudjelovali brzo se pribliavala vrhuncu. ovjek je oblizao usnice, pospano otvorio oi, ispruio se na le ima a onda naglo sjeo. Oi su mu se rairile od straha kad je ugledao krug ljudi, istog trenutka svjestan to to znai. Krug ljudi prasnuo je u neobuzdan smijeh. Pun pogodak! Crnilo. Komadi ljudskog mesa cvrlje se na otvorenoj vatri, dok je itavo selo postrojeno i manijakalno se smije s bocama umaka za peenje u ruci. Ne shvaam, apnula sam djevojci koja je u sobi za mlade sjedila pokraj mene na plastinoj stolici na sklapanje. Zar su ga pojeli? Prije dvadesetak godina gledati film kod kue ili bilo gdje izvan kina bilo je pravi pothvat i zahtijevalo je dobru pripremu. Tako er je bilo potrebno unajmiti opremu, imati inenjersku diplomu ili bar sposobnost sortiranja i povezivanja ica, a da iznervirani ne bacite posudu s kokicama kroz prozor. Zbog ovih logistikih potreba mogli ste biti sigurni da e svaki nastavnik ili vo a mladih, koji je upao na vrata s projektorom ili videorekorderom i televizorom na kolicima, promijeniti va ivot. to god prikazali, zauvijek e biti utkano u va um. Eksplozija Challengera beskrajno ponavljanje, dugaak spiralni dim i dijelovi koji padaju u more. Jan Hus ili glumac koji je igrao Jana Husa pjeva drhtavim glasom pje-
53
smu Isuse, ti Davidov sine dok se oko njega vezanog za lomau diu plamenovi. Jonny Lingo i njegova ena koju je kupio za deset krava. Komadi ljudskog mesa peeni na velikoj vatri. Film The Peace Child, zasnovan na istoimenoj knjizi Dona Richardsona, govori o plemenu Sawi na Novoj Gvineji. Kad su 1962. godine Richardson i njegova supruga Carol otili ivjeti me u njih, Sawi su bili ljudoderi, lovci na glave koji su ratovali me usobno. U toj izopaenoj kulturi u kojoj su vrijednosti bile izvrnute naopake, ubojstvo se smatralo dobrim djelom, a ne obinim ubojstvom. Da bi postao legenda, neki Sawi bi se pretvarao da je nekome prijatelj, uljuljao ga u sigurnost i kad bi se ovaj osvjedoio u stvarnost prijateljstva, ubio bi ga. Ovi su ljudi cijenei izdaju kao najvee dobro, umirali od smijeha kad su im misionari ispriali kako je Juda poljupcem izdao Isusa. Za njih je Juda bio junak prie, legenda. Da su priu o Judi i Isusu i poljupcu mogli pretvoriti u kaubojski film, Juda bi nosio bijeli eir i odjahao u zalazak sunca s lijepom enom. Imala sam trinaest godina i nikad mi nije palo na um da postoji jo jedan nain gledanja na doga aj s Judom. Nikada! U to jo uvijek neduno doba mojeg ivota inilo mi se da postoji dobro i zlo i da svatko svi ljudi svuda, ak i oni koji su provlaili kosti kroz
54
nos to razumiju kao i ja. ak ako bi netko i uinio zlo kao na primjer pirjao organe drugih ljudi on bi bio samo anomalija, netko koga ostali njegovi suseljani ne bi razumjeli ni opravdavali. Odgojila sam ga kako treba, jecala bi njegova majka na veernjim vijestima briui nos rupiem od gaze. Jeo bi s ubrusom na koljenima i nije gledao televiziju due od pola sata dnevno nikad nije bio nasilan. Starije je oslovljavao s gospodine i gospo o. Uvijek je pisao domae zadae i nikad ni meni ni ocu nije stvarao nevolje. Ljudi mogu biti loi, naravno. Ali to je sa zlom koje drutvo odobrava? Kad se zlo smatra dobrom? Mrnja ljubavlju? Kad veliki poglavica dijeli medalje onima koji su prevarili i pojeli svoje prijatelje? Je li mogue da svijet nije nita drugo do komadii slagalice dio velike slagalice u kojoj se bilo koja dva komada slau, u kojem nita ne mora biti posebno i kako god slaete, sloit ete sliku? Iznenadni udarac! to vie sam razmiljala o toj ideji, to mi je, zaudo, postajala draom. Uvijek sam voljela iznena enja, mali ok koji osjeti kad sasvim neoekivano otkrije istinu. Eureka! ivot nije ono to si oekivala. Eureka! Nikad nee sve razumjeti, ali ovo sada moe. Dri tu istinu za trenutak u ruci i osjeti kako se poinje nadimati. Ne moe je drati zauvijek; kliznut e ti iz ruke i ostat e opet samo enja. Zato je miluj. Uivaj u njezinoj hladnoj jasnoi. Nemogue je ipak mo-
55
gue. Ima ljudi u svijetu koji nisu slini meni. Nije im stalo do istih stvari kao meni, ne plae se niti osjeaju odbojnost prema istim stvarima. Oni su neto sasvim drugo. Je li osoba koja cijeni izdaju, smrt i ljudoderstvo uope osoba? Ljudsko bie? to te ini ovjekom? Ne budi glupa, odgovorila mi je prijateljica kad sam postavila ovo pitanje. Tvoj DNK ini te ovjekom. to te ini kraninom? Kad se odrekne grijeha i slijedi Isusa. Ali to ako ti se tvoji grijesi ine dobrima? to ako su te uili da je zlo dobro? to rei za ljude koji navodne preljubnike zakopaju do grla i onda ih kamenuju; to rei za oeve koji svoje keri ubijaju zbog asti, za plemena koja prinose ljudske rtve? Oni to ine zato to vjeruju da je dobro ak i nuno. Kako ovi ljudi mogu postati krani kad su njihove misli toliko izopaene da ne znaju razliku izme u dobra i zla? Ne znam. to se dogodilo s plemenom Sawi? ali se? Otad je prolo vie od dvadeset godina. Uostalom, kad su pojeli prvog momka, mislim da sam otila na WC i zatvorila se unutra. Bila sam previe prestraena. Govore nam da mi krani trebamo prevladati kulturu u kojoj smo se rodili. Da ne smijemo cijeniti samo vrijednosti svojih roditelja i drutva, ve utjeloviti Kristov karakter. U one stare dane, kad god bi krani sa
56
Zapada obratili uro enike, ovi bi poeli nositi bijele koulje s ovratnikom i kravatom. Pjevali bi himne. U knjigama koje sam itala kao dijete, stanovnici Burme prestali bi vakati betelov orah i uzgajati svinje koje su ivjele ispod njihovih koliba podignutih na stupovima. Tako si postao kranin i zato je uvijek bilo lake obraati ljude koji su ve nosili bijele koulje i nisu uzgajali svinje niti pili tamnocrveni sok koji im se cijedio niz bradu. Kultura je bila neto to su imali samo drugi posebno zla kultura. Vi ne primjeujete koliko ste ogrezli u svojoj kulturi dok je ne napustite i odete na drugi kraj svijeta gdje vas ponaanje drugih uzdrma, gdje se uvijek osjeate budalom. Kao dijete fascinirale su me druge kulture sa svojom odjeom, obiajima i jezikom. Dok sam bila na putovanjima s mojom obitelji, ja bih se u uglu hotelske sobe pozabavila Gideonovom Biblijom, prepisujui Ivan 3,16 sinhalekim ili tamilskim okruglim pismom, elegantnim arapskim slovima ili jednostavnim hebrejskim ili korejskim pismom. Provodila bih sate nad lancima u enciklopediji koji su opisivali narodne nonje i divila se prelijepoj azijskoj svili, panjolskoj ipki, perjastim palminim listovima u Junoj Oceaniji. Jedno od mojih najveih razoaranja bilo je kad je u moj razred dola jedna djevojka iz Zambije i kad sam vidjela da nosi plave traperice i majicu Wonder Woman. Ipak sam se htjela s njom sprijateljiti, imati prijatelja koji dolazi iz nekog drugog
57
kraja svijeta. Beskrajne varijacije me u ljudima izgledale su mi prelijepo. Nekim bi ljudima smetale noge, ja bih im se divila. Noge! Tko bi pomislio. Kad ste dijete, nikad neete dugo razmiljati o neemu to je strano. U tome je razlika izme u djeteta i odrasle osobe. Uasi, nepravde, sve klizi s vas kao voda s gujeg perja. Stvari vam izgledaju samo kao kurioziteti ne morate se baviti njima. One se ne sukobljavaju s vama, ne prisiljavaju vas da donosite odluke, da prihvatite ono to vam ne odgovara. Ljudi se dre razliitih kulturnih tradicija i imaju jako razliite sustave vrijednosti to se vama ini arobnim. Moete misliti da je to lijepo i da je zain ivotu, upravo ono to ini ivot zanimljivim. I to je tono ako govorite o estetici, o hrani, ponaanju i jeziku. Me utim, misao da u ljudima nema niega istinski ljudskog ljudskih vrijednosti djeluje pomalo alarmantno. Moda ak i malo vie. Moda je to najgora stvar na svijetu. Ono to pokree svjetove je igra razlika, njihovo privlaenje i odbijanje. ivot je pluralitet, smrt je uniformnost. Potiskivanjem razlika i posebnosti, eliminiranjem razliitih civilizacija i kultura, napredak slabi ivot i favorizira smrt. Ideal jedne jedine civilizacije za sve ljude, koja podrazumijeva kult napretka i tehnike, osiromauje i osakauje. Svako gledite o svijetu koje se gasi, svaka kultura koja nestaje, umanjuje vrijednost i-
58
vota. (Octavio Paz) Prije kratkog vremena naila sam na novinski lanak o djevojci iz obitelji nie kaste negdje na indijskom potkontinentu. Prva je u svojoj obitelji stekla obrazovanje i kao takva bila je ponos svojih roditelja. Mukarci iz druge obitelji u istom selu, nesretni zbog toga to se jedan od brae ove djevojke zainteresirao za njihovu sestru, odluili su osramotiti cijelu obitelj otevi djevojku i silovavi je. Kad se to saznalo, kola koja je prije toga djevojci ponudila posao uiteljice, povukla je ponudu. Nije eljela biti umrljana povezivanjem s ovim skandalom. itala sam taj lanak nekoliko puta kako bih ga razumjela, ali nisam uspjela. Kako je mogue da ljudi misle kako neasnim, kriminalnim inom mogu nanijeti sramotu drugoj osobi? Nisu li oni, zapravo, osramotili sebe? Premda mi je poznata ova ideja i premda sam ula jako mnogo slinih pria, one me nikad ne prestaju okirati. Kako je mogue da ljudi ljudska bia, prema svojemu DNK slina meni iz istih injenica dolaze do sasvim drukijih zakljuaka? Moj trinaestogodinji um oduevljavao se neko vrijeme ovom novom idejom, mogunou pluralizma, da se na isto pitanje mogu dobiti mnogi odgovori, beskrajne facete istog komada bruenog kristala. Ja bih taj kristal podigla prema suncu i okretala ga sad na jednu, sad drugu stranu, beskrajno istraujui i glasno izraavajui u enje o onome to sam do-
59
ivjela. Me utim, moj tridesetpetogodinji um osjea se umornim i pomalo mi je muka od zlih ljudi i svijeta. Dopustite da to kaem ovako: Moda postoje neke stvari u ivotu koje bi trebale nestati brzo (ne tedi konje) bez suza ili svirke violina. Nije sve vrijedno ouvanja samo zato to se doga a u neijoj kulturi. Razlika, ako je to nasilje i kanibalizam, nije lijepa ni zanimljiva. To je bol. To je zatvor. To nije ono za to smo stvoreni. Svi alo se nama ili ne, mi ivimo u kulturi kao u atmosferi. Ona vas zadrava na tlu, omoguuje vam da diete i ivite. Naravno, meni je lako kritiki komentirati seksistike i nepravedne postupke seljaka na indijskom potkontinentu, jer oni lebde u drugom balonu, savreno prigodnom da ga bocnem otrim instrumentom koji imam u ruci. Oni tako er vjerojatno imaju posebna zapaanja o kulturi u kojoj ja ivim i diem zapaanja na koja ja uope ne obraam pozornost. Kao na one dosadne i gotovo nevidljive komarce za koje znate da lete oko vas, ali ih ne moete uhvatiti, a jo manje nai naina da ih se oslobodite. Maete rukom pred licem, ne ba oduevljeno. I nastavljate svoj posao. Tako ljudi preivljavaju. Preozbiljno razmiljanje i pozorno promatranje boli. Lake je kretati se. Uostalom, to Bog oekuje od nas? Kako moemo biti neto vie od onoga to jesmo? eljela sam znati kako zavrava film The
60
Peace Child pa sam se latila interneta. Pokazalo se da su R ichardsonovi uspjeli doprijeti do plemena Sawi pomou pojma u njihovoj kulturi koji ih je povezao s Isusom. Bio je to pojam Djeteta mira jedino jamstvo koje potuju svi Sawi. Radilo se o izmjeni novoro eneta izme u sela. Dok su svi drugi oblici ubojstva bili opravdani, ubojstvo Djeteta mira nije bilo. Mir je vladao me u tim selima dokle god je ivjelo Dijete mira. Richardson je primijenio ovu ideju na Isusa da je On Dijete mira koje e zauvijek ivjeti uspostavljajui vjeni sklad me u ljudima. Tako je dopro do ovog plemena s Evan eljem. Mnogi od njih postali su krani. Moda su poeli nositi kravate i pjevati Amazing Grace, ali to nije vano. Vano je to se ak u toj izopaenoj, potpuno izvrnutoj kulturi zadrala bit ideje koja je vodila k Isusu. I to nas, zajedno s naom DNK, ini ljudima ova opipljiva veza koju svi imamo s Bogom. Normalno je to smo razliiti to je, zapravo, potpuno normalno. Mi smo razliiti, htjeli mi to ili ne, ali nismo pozvani da se time zadovoljimo. Isus nam nudi pravu slobodu od svega to nas moe sprijeiti da budemo ljudi kakve nas je stvorio. U to se ubraja i sve ono to u naim razliitim kulturama nije dobro. Sokrat je svojedobno rekao da neistraen ivot nije vrijedan ivljenja. Svi mi dolazimo u kranstvo iz odre ene kulture, sa svojim gleditima i vlastitim svjetonazorima, ali nas nita
61
od toga ne osloba a dunosti da pokuamo vidjeti svijet kao to ga vidi Isus. Mjeavina lijepog i runog koje svijet nudi vrtloi se oko nas kao areni tornado i mi stojimo mirno usred njega. Ne doputam da me bilo koji od njih srui, kaemo i sklapamo oi.
Razmisli
1. Porazgovarajte o tvrdnji na str. 55 .......... ............... : Govore nam da mi krani trebamo prevladati kulturu u kojoj smo se rodili. Da ne smijemo cijeniti samo vrijednosti svojih roditelja i drutva, ve utjeloviti Kristov karakter. Kad se sjetite vlastite obitelji, polazi li vam to lako za rukom? 2. to je po vaem miljenju veini ljudi vanije: kultura ili religija? 3. Proitajte Matej 15,1-3 i porazgovarajte o tekstu.
Becky De Oliviera je podrijetlom iz Seattlea; ivjela je dvanaest godina u Britaniji, a sada je u jugozapadnom Michiganu. Magistrirala je kreativno pisanje na Sveuilitu Lancaster u Lincolnshireu u Engleskoj i radi kao spisateljica, urednica i grafika dizajnerica.
62
6. Bog nema miljenika

Trevor Young Ozdravljati ljude svih drutvenih poloaja Luka 7,1-6; Marko 1,40-42
Kad sam bio djeak, sjeam se da smo imali klub mladih kojemu sam i ja pripadao; bavio sam se sportom i raznim drugim aktivnostima. Svi koji su me poznavali znali su da sport ima vano mjesto u mojem ivotu. Bio sam dobar igra u nogometnoj momadi pa sam kod trenera uivao posebne privilegije na nezadovoljstvo ostalih lanova momadi. Naravno, moja ljudska strana uivala je u tim privilegijama. A tko ne bi? U naoj je naslije enoj naravi da prema nekima imamo poseban odnos. Tako je kod nas; to je ljudska narav. Me utim, ona je potpuno suprotna naravi naeg Spasitelja. On prema svima postupa jednako: Kod Njega nema favorita jer On ne gleda tko je tko. Nije vano odakle ste, gdje ste bili, tko su vai roditelji ili to posjedujete, koliki je va bankovni raun ili na kakvom ste poloaju u crkvi. Kod naega Gospodina to nije bitno; On
63
nas vidi takve kakvi smo u biti, grenici kojima je potrebna Njegova spasiteljska milost. On ne gleda kao to svijet gleda, jer mi vidimo samo ono to je izvana. Me utim, On gleda dublje i vidi itavu sliku: Bog ne gleda kao to gleda ovjek: ovjek gleda na oi, a Jahve gleda to je u srcu. Kod Njega nema posebnih privilegija koje bismo mogli uivati. Biblija svjedoi da smo svi ro eni u grijehu i zaeti u bezakonju. Posljedica grijeha je to neki od nas pate od razliitih bolesti, tjelesnih i umnih nedostataka. Neke od tih bolesti lijenici mogu izlijeiti jer im je Bog dao znanje. Me utim, Veliki Lijenik ne lijei samo tjelesno i umno, ve i nae duhovno stanje. Da bi nas mogao izlijeiti, On prvo mora izlijeiti nau duu. Zato poinje s naim srcem, a onda lijei nae tjelesne i umne nedostatke. Me utim, mi moramo vjerom prihvatiti da je On to u stanju uiniti. A bez vjere nemogue je omiljeti Bogu jer tko mu pristupa, vjerovati mora da postoji i da je platac onima koji ga trae. (Hebrejima 11,6) Mnogi se osjeaju pogaeno, potiteno i obeshrabreno kao izopenici, kao drutveni talog. Neka se ne plai vae srce jer je Isus doao da trai i spasi izgubljene, ozdravi bolesne, utjei obeshrabrene i vodi grenike na pokajanje. Ne treba zdravima lijenika, nego bolesnima. Sveto pismo kae da Mu donijee mnoge opsjednute. On izagna duhove rijeju i sve bolesnike ozdravi
64
da se ispuni to je reeno po Izaiji proroku: On slabosti nae uze i boli ponese.1 (Matej 8,16.17) Nije li to prekrasno svjedoanstvo? Zato moemo biti sigurni da On lijei sve ljude, bili bogati ili siromani, pa i prezrene kao to su gubavci. Guba je bila najstranija bolest onog vremena. S obzirom na to da je bila neizljeiva i zarazna, i s obzirom na uasne posljedice kod rtava, i najhrabrije je spopao strah pred njom. idovi su je smatrali osudom zbog grijeha. Prema obrednom zakonu gubavac je proglaavan neistim. Kao da je ve mrtav, bio je iskljuen iz drutva, odvojen od obitelji; bio je osuen na druenje samo s onima koji su bolovali od iste bolesti. to god bi dotaknuo bilo je neisto, ak je i zrak zaga ivao svojim dahom. Morao je javno oglaavati svoju nesreu, razderati odjeu i glasno upozoravati sve da pobjegnu od njega.2 Sveto pismo u Marku 1,40-42 izvjetava o gubavcu koji je doao moliti Isusa: Ako hoe, moe me oistiti! On je uo Radosnu vijest o Isusu i znao je da Isus nije nikoga odbio tko god bi Ga zamolio za pomo. Odluio je nai Spasitelja bez obzira na tekoe. Prvo je vjerovao da ga je Isus u stanju izlijeiti, a zatim se pouzdao da e to i uiniti. Zahvaljujui tome, u njegovom je srcu ojaala vjera pa nije mislio ni na to drugo osim na blaenu nadu u ozdravljenje. Upro je oi u Isusa, uvjeren da samo Spa-
65
sitelj moe dati ivotodavnu silu koja ga je u stanju izlijeiti od uasne bolesti koja je izjedala njegovo smrtno tijelo. Uzvjerovao je i zahvaljujui vjeri ozdravio. Svatko od nas je dobio odre enu mjeru vjere; do nas stoji hoemo li je pokazati. Zbog toga, kad dolazimo k Isusu, pr vo moramo vjerovati u Njega, a On e nagraditi one koji Ga iskreno trae. Tko god padne pred Njegove noge govorei: Gospodine, ako hoe, moe me ozdraviti! ut e odgovor: Hou. Ozdravi!3 (Matej 8,2.3) Ponekad smo tako bolesni i svladani boleu i slabostima da smo preslabi sami potraiti Uitelja. Me utim, nai voljeni mogu posredovati za nas i iskreno eljeti ozdravljenje. Sveto pismo nam u Mateju 9,2 govori o uzetom ovjeku kojeg su prijatelji donijeli Isusu zajedno s njegovim leajem. Premda je bilo toliko mnogo ljudi da nisu mogli ui u kuu, bili su uvjereni da e ga Isus izlijeiti ako ga donesu k Njemu. Nisu dopustili da ih ita u tome omete. Zato su traili nain da Mu se priblie i kad su shvatili da to nee biti mogue na uobiajen nain, popeli su se na krov i kroz njega spustili bolesnika pred Isusove noge. Kad je Isus vidio njihovu vjeru i vjeru uzetoga da ga samo On moe iscijeliti, Spasiteljevo ivotodavno milosr e najprije je blagoslovilo njegovo eznutljivo srce. Isus je vidio iskru nade kako prerasta u vjerovanje da je On jedina pomo grenicima; ona se oitovala u nasto-
66
janju da se probije do Njega. Sada je Spasitelj izgovorio rijei koje su kao glazba odjeknule u uima napaenog ovjeka: Hrabro, sinko, otputaju ti se grijesi! (Matej 9,2) Teret bezna a nestao je s due bolesnog ovjeka i na njegovom licu poinuo je mir oprosta. Nestalo je tjelesne boli i cijelo se njegovo bie preobrazilo. Bespomoni oduzeti bolesnik je ozdravio! Greniku je oproteno!4 Moete li zamisliti da imate prijatelje koji su spremni uiniti sve kako bi vam pomogli? Ako se nalazite u provaliji, takvi prijatelji e sii i pomoi vam da izi ete. To su ljudi s kojima se trebamo druiti, jer Biblija kae da se ne brinemo samo svaki za svoje, nego i za ono to se tie drugih i da nosimo bremena jedni drugih. Moda ste se razboljeli ili se nalazite u tekim okolnostima ili situaciji i sve se oko vas rui i propada. A povrh svega toga dodatno breme su vam obeshrabrujue rijei ili postupci vaih prijatelja i voljenih. U takvim vam trenucima nije potrebno obeshrabrenje, ve ohrabrenje. Pa ako vas vai prijatelji obeshrabruju, ukorite ih u Isusovo ime i uprite pogled u Njega. Netko je to lijepo istaknuo u pjesmi: Svrati pogled na Njega, / u Njegovo prekrasno lice gledaj / pa e stvari ovog svijeta izblijedjeti / pred udesnom Njegovom slavom i milou. S druge strane ima onih koji ele da ostanemo u grijehu i optereeni bremenom svojih slabosti. Takvi e biti kamen spoticanja.
67
Umjesto da se raduju s nama, oni e se aliti i tugovati kao farizeji. Me utim, neka vas tjei injenica da vas Isus moe iscijeliti od svake bolesti, spasiti iz svake situacije ili grijeha koji vas mui. A koga Sin oslobodi, doista e biti slobodan. Ima situacija u kojima smo dugo izloeni razornom utjecaju grijeha, nepovoljnim zbivanjima ili tekim okolnostima; umjesto da izgubimo nadu, ustrajmo. U naem srcu treba gorjeti nada da emo ozdraviti. Ne znamo kada, ali budimo uvjereni da e se to dogoditi. Nae pouzdanje i sigurnost ne potjeu od nas jer sami ne moemo initi nita. Zato se uzdajmo u Njega. Na Spasitelj i Gospodin Isus Krist je pravedan. Biblija svjedoi da se Njegova rije nee vratiti k Njemu prazna, ve e ostvariti na to je poslana. Prema tome, ako On to kae, prihvatite, vjerujte, pozovite se na to i to e se ostvariti. Moda moramo neko vrijeme ekati na izbavljenje; zato trebamo imati strpljenja. Me utim, Sveto pismo kae da e ovjek koji eka Gospodina ojaati: Al onima to se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja.5 (Izaija 40,31) Zato to smo tako dugo bili izloeni odre enim utjecajima, uvjetima ili situacijama, postali smo izopenici iz drutva. Nai nazoviprijatelji i suradnici odbacuju nas i iskljuuju iz svojih drutvenih okupljanja, zabava i drugog. U Luki 8,43 itamo o eni koja je dvanaest godina krvarila i uzalud potroila sav svoj
68
novac na lijenike i lijekove. A onda je ula za Isusa i saznala gdje e biti. Uzdala se u Spasiteljevu ljubav i bila svjesna da je ona njezina jedina nada u ozdravljenje. Zbog toga Ga je potraila, ali je naila na mnotvo ljudi. Nije Mu se mogla pribliiti, a jo manje iznijeti Mu svoj problem. Onda je u srcu zakljuila i povjerovala da e ozdraviti ako se samo dotakne Isusove haljine. Gurala se dok nije dola na dohvat ruke i konano je uspjela dotaknuti rub Njegove haljine. Kad je to uinila, istog trenutka je ozdravila. Ponekad se i mi osjeamo obeshrabreno i potiteno jer nas situacija u kojoj se nalazimo mui godinama. U Ivanu 5,2 rije je o ovjeku koji je bolovao trideset osam godina. Vjerojatno se pomirio sa sudbinom, s obzirom na to da mu je um bio izreetan mecima sumnje. Sigurno se pitao ima li za njega jo nade. Nema sumnje da to svi moemo razumjeti, a neki me u nama mogu rei da to i oni doivljavaju. Pokuajmo razumjeti tog ovjeka koji nam je mogao biti bliski prijatelj, susjed ili ak roak. Moete li zamisliti kako se osjeao i to je tijekom tih trideset osam godina prolazilo kroz njegove misli? Dogodilo se da je Isus tuda prolazio i stao kod njega. Nemojte ni za trenutak pomisliti da je Isus naiao sluajno. Bio je to boanski ugovoreni sastanak jer se Spasitelj uvijek pojavljuje u odre eno vrijeme, a to je trebao biti dan njegova izbavljenja. Isus je poznavao njegov sluaj i zato se pozvao na
69
njegovu vjeru kad ga je upitao eli li biti zdrav. Time je elio da ovjek vidi gdje se duhovno nalazi jer je Isus ve znao da ovjek eli ozdraviti. to e odgovoriti Spasitelju? to biste vi odgovorili da ste se nali pred Velikim Lijenikom? Nema sumnje da je njegova vjera bila slaba; odgovorio je s pogledom na prepreke pred sobom. Umjesto da uporno gleda na Isusa i Njegova obeanja, bio je usmjeren na svoje probleme, nesvjestan injenice da je uzburkanost vode na koju je ekao primala iscjeljujuu mo od ivog Izvora koji je s njim razgovarao. Pozivam vas da bez obzira na situaciju, okolnosti, bolest ili nedostatke s kojima se suoavate, ne dopustite da vam srce klone jer sluimo monome Bogu koji suosjea s naim slabostima. On uje vapaje svoje djece i uvijek zadovoljava nae potrebe; zato uprimo pogled u Njega. Drimo se vrsto Njegovih obeanja jer su sigurna; ostanite uz Njegove rijei jer su istinite. Me utim, avao, otac lai, unosi u va um sjeme sumnje i nevjere koje slabi vau vjeru i ine da gubite nadu. Ali nada postoji i mi neemo nai poinak dok ne do emo k iscjelitelju due. Samo On moe dati mir, oivjeti um i iscijeliti tijelo. Isus je doao unititi avolja djela. U Njemu je ivot i zato kae: Ja do oh da ivot imaju, u izobilju da ga imaju.6 (Ivan 10,10) U Luki 7,1-16 itamo o vie Spasiteljevih uda.
70
Stotnik je bio vana linost u Rimu. idovski starjeine su ga cijenili jer im je sagradio sinagogu. Pokazao je da potuje Boga i bio je ljubazan prema idovima kao Njegovim tovateljima. Nije se smatrao dostojnim izii pred Spasitelja pa je molio idovske starjeine da zamole Isusa da iscijeli njegovog slugu. Stotnik nije sumnjao u Njegovu mo. ak nije traio da osobno do e i uini udo. Nego, rekao je, reci rije da ozdravi sluga moj. Stotnikov sluga je bolovao od uzetosti i samo to nije umro. Isus se divio stotnikovoj vjeri i izlijeio je slugu prema vjeri njegova gospodara.7 U Luki 18,35 nalazimo izvjetaj o slijepom prosjaku kojeg je Isus ozdravio. Isus ne mari tko ste ili odakle ste; On je vjena ljubav za sve. I prosjaci su izloeni Njegovom milosr u. Povremeno trebamo uzdii svoj glas Stvoritelju i Otkupitelju jer nas samo On moe spasiti od ovog bijednog grenog ivota. Kad nas drugi pokuavaju uutkati da pristupimo prijestolju milosti, jo vie podignimo glas. Zamislite da ste fiziki slijepi, da nita ne vidite, da je svuda oko vas tama. Ve to bi trebalo ojaati vau vjeru, jer ovisite o milosr u svih oko vas kao i elementima prirode. Da sve bude jo gore, prisiljeni ste ivjeti sami i moliti milostinju. Luka kae da je slijepi prosjak uo kako se Isus pribliava. Kako je u njemu morao gorjeti njegov duh! Glas o Isusu se proirio i on je vjerojatno uo za uda i ozdravljenja koja je uinio. A sada uje da je Isus blizu,
71
to je morao prihvatiti vjerom jer Ga sam nije mogao vidjeti. Upravo ga je vjera potaknula da povie: Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se! Kao to bismo oekivali, bilo je onih koji su ga htjeli liiti radosti, uutkati njegov povik s tom jedinom nadom u ozdravljenje. Ali on nije bio spreman dopustiti da mu ita stane na put, pa premda ga Isus nije uo, on nije izgubio vjeru, ve je jo jae vikao. Veliki Lijenik ozdravlja bolesne, On uje vapaj svoje djece i uvijek zadovoljava njihove potrebe. Isus je ve znao njegovu situaciju pa ga, nakon to su ga doveli k Njemu, pita to eli. Nema sumnje da je Isus znao da eli progledati, ali je elio da ovjek pokae svoju vjeru, elio je prvo izlijeiti grijehom oboljelu duu. Kakva je to bila vjera! Gospodine, da progledam. Isus ga je iscijelio i ovjek je istog trenutka progledao i poeo slaviti Boga. Isus je doao na svijet spasiti sve koji Ga uzvjeruju i prime. Mi vie nismo tu inci, ve Boja djeca, a kao Boja djeca batinici smo i dionici prijestolja. Isus ne gleda tko je tko; ne gleda jeste li odvjetnik, lijenik ili knjigovo a koji pripada gornjem drutvenom sloju, ili ste domar, kuna pomonica ili ista koji ivi na dnu drutvene ljestvice. Bez obzira na to jeste li okrueni voljenima i prijateljima, jeste li svugdje dobrodoli ili ste toliko prezreni i zanemareni da se osjeate kao izopenik, budite uvjereni da su u Njegovim oima due svih ljudi jednako vrijedne. U Njemu je ivotodavna sila i On ima
72
jo uvijek istu silu koju je imao tijekom svoje zemaljske slube kao i sada kad posreduje za nas u nebeskom Svetitu. On lijei sve vrste bolesti, bilo da su oni koji dolaze k Njemu bogati ili siromani, bez obzira na dob, poloaj, nacionalnost, boju koe, religiju, vjerske prednosti ili drutveni poloaj. Svi smo pozvani da do emo k Njemu i ivimo. Tko god u nj vjeruje, nee se postidjeti. Nema uistinu razlike izme u idova i Grka 8 Bogata se i siromah sreu: obojicu ih Jahve stvori. (Izreke 22,2) Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit e spaen.9 Bog nema miljenika; On ne gleda tko je tko.
Razmisli
1. Ako Isus zna to nam je potrebno, zato trebamo moliti? 2. Ako nas Isus iscjeljuje, zato jo uvijek patimo? 3. Kako moemo moliti bez prestanka? 4. Bivaju li sve molitve usliane?
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Matej 8,16.17. Put u bolji ivot, str. 32,33. Matej 8,2.3. Isusov ivot, str. 207. Izaija 40,31. Ivan 10,10. Isusov ivot, str. 251,252. Rimljanima 10,11.12. Rimljanima 10,13.
73
Trevor Young Mla i je kranin spaen Bojom milou koji se bori u dobroj borbi vjere. Oenjen je i ima jedno dijete. Trevor je vrlo zainteresiran za mlade i jedan je od osnivaa Londonske adventistike nogometne lige. Slui i po zatvorima, pie prozu i poeziju. Trenutano pie knjigu o svladavanju prepreka u ivotu s naslovom Osvajai planina.
74
7. Sablanjivo!
Beth Holford Obred poniznosti i njegovo kulturalno i duhovno znaenje Ivan 3,1-17
Prenesite se za trenutak u moj ivot. Subota je ujutro. Vie puta sam prekinula budilicu i sada se pokuavam tuirati, obui, dorukovati i oprati zube sve najednom. Jurim u crkvu, u retrovizoru pokuavam popraviti frizuru, utravam u molitveni dom i pridruujem se pjevaima na probi. Izme u ponavljanja pjesama prelazim nemirnim pogledom preko biltena za taj dan i duh mi klone jo dublje. Zaboravila sam da je danas uspomena na Gospodnju veeru. Moda ete pomisliti da sam uznemirena jer se nisam imala priliku duhovno pripremiti za tu prigodu. Zapravo razmiljam o svojim nogama. Noktima bi dobro dolo pedikiranje, a koa na petama mi je jo gruba od ljetne plae. I o uasa imam na sebi arape s rupama. Gubim se u pjesmi jer pokuavam nai izgovore da izbjegnem obred
75
poniznosti. A sada zamislite neto malo drukiju situaciju. etvrtak je uveer. Hodali smo vei dio dana po vremenu koje oajno vapi za klimaure ajima i zbog nedostatka dezodoransa nitko od nas ne mirie lijepo. Praktine, otvorene kone sandale pretvaraju noge u san za pedikere uljevi, tvrda koa i urasli nokti. Put kojim smo hodali lako bi se mogao proglasiti smetlitem, kanalizacijom ili divovskom ptijom pranom kupkom. Kad stiemo u prostoriju koju smo unajmili za tu no, prvo to elimo uiniti jest oprati noge. No vratimo se jo malo unatrag. Dopustite da neto spomenem o obiaju pranja nogu kakav je bio prije nego to ga je Isus potpuno izvrnuo. Pranje nogu je bilo poniavajue. U situaciji u kojoj su se nali Isus i Njegovi uenici, oekivalo se da e kuni sluga oprati noge svim gostima prije nego to dotaknu hranu. Jesti s neopranim nogama za idova je znailo da moe postati obredno neist. Bio je to in u kojem je trebalo potovati drutvenu hijerarhiju, pa je onaj na najniem poloaju, po mogunosti neznaboaki rob, trebao oprati i obrisati svaije smrdljive, prljave i grube noge. Na ovoj tajnoj veeri Isusa i Njegovih uenika nije bilo takvog sluge, pa je Isus preuzeo ulogu najponiznijeg od najponiznijih. Ovim je Isusov postupak za sve prisutne postao sablanjiv, uznemiruju i zbunjuju. Pogledajmo tomu dublje razloge. Nitko nije uputio
76
nikakav komentar niti prijedlog za dilemu oko pranja nogu, premda je situacija zahtijevala da svatko opere vlastite noge ili da se uenik na najniem poloaju ponudi da obavi tu zadau. Ellen White nam u knjizi Isusov ivot govori vie o toj situaciji i spominje injenicu da su se uenici tog poslijepodneva prepirali oko poloaja u skupini, borei se za prvo mjesto. Ona nastavlja: Svaki uenik, poputajui povrije enom ponosu, odluio je ne izvriti dunost sluge. Svi su izrazili hladnokrvni nemar, naoko nesvjesni da bilo to moraju uiniti. Svojom su utnjom odbacili mogunost da se ponize.1 Govorei pjesnikim jezikom, rekla bih da je veera morala biti vrlo muna za svakoga. Petar je moda znakovito gledao u Bartolomeja koji se, okamenjen, okrenuo i zurio prema Tomi, koji je, opet, oekivao da se Tadej javi za tu zadau. Zamiljam Isusa kako sjedi na elu stola i promatra njihovo ponaanje dok Mu se srce kida, svjestan da su to Njegovi posljednji dani kao ovjeka, a Njegovi uenici kao da nisu nita nauili. Vrijeme prolazi, Isus eka, doputa da se veera odga a i omoguuje svakom ueniku da se ponizi, doputa svakom svojem sljedbeniku da u mislima odbaci misao o preuzimanju uloge roba i oekivanje prebaci na drugoga. Na kraju Isus ustaje. Moda uenici misle da ide zamoliti domaina da poalje roba koji e obaviti dunost pranja nogu. Moda misle da e Isus prii naj-
77
niem ueniku po poloaju i izgrditi ga to nije spreman sluiti. Nemogue, On prilazi posudi s vodom! Valjda se Isus, pred kojim je narod prije nekoliko dana prostirao plateve, nee svlaiti do donjeg rublja. Ove ruke koje su lijeile gubavce, podizale mrtve, koje su pomno postavile svaku zvijezdu na nebo, ove ruke ne mogu uklanjati prljavtinu sa suhe, raspucale koe. Vratimo se rijeima Ellene White: Ovaj postupak otvorio je oi uenicima. Gorki stid i ponienje ispunili su im srce. Razumjeli su neizgovoreni ukor i sebe sagledali u sasvim novom svjetlu. Vratimo se onoj prii na poetku; eljela bih da danas razmotrimo znaenje obreda poniznosti. Razni obiaji i znaenja prate ovaj obred u razliitim dijelovima svijeta. Neke vjerske zajednice ovaj obiaj koriste da izglade nesporazume unutar crkve. Drugi su obiaj malo modernizirali i umjesto pranja, trljaju losionom noge svoje brae. Ponekad se ini da je neka nova kola hermeneutike otkrila da se subota posveena Gospodnjoj veeri treba tumaiti kao posjeti te subote drugu crkvu. to u Gospodnjoj veeri kod ljudi izaziva takvu nelagodu da tog dana nastoje izostati iz crkve? Moda ljudi u mojoj domovini stvarno imaju jako nizak prag osjeaja nelagode, kako to tvrde drugi narodi. Ili moda jednostavno ne shvaamo svrhu ovog obreda. Na samom poetku Ivana 13 pisac kae: Isus je znao da je doao njegov as da prije-
78
e s ovoga svijeta Ocu, budui da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.2 Ovo oitovanje poniznosti i ljubavi bilo je Isusov oprotajni dar uenicima i nama. Da su uenici shvatili to e uiniti njihov Uitelj i da su odluili pripremiti noge za takvu ast, ova sluba ne samo to ne bi bila potrebna, ve ne bi imala ni svrhu. Kad sam se osjeala nelagodno zbog stanja svojih nogu, nisam razmiljala o razlici izmeu nae sterilne verzije pranja nogu i izvornog doga aja. Dok sam bila zabrinuta hou li za para dobiti neku posjetiteljicu, nije mi palo na um da su uenici bili prisiljeni odluiti hoe li prihvatiti slubu svojeg Uitelja. Ako ne mogu prihvatiti misao da moja uiteljica subotnje kole vidi moje ne tako savrene noge, mogu li, iskreno reeno, stvarno otvoriti svoje srce Bogu? Znam da bi u sluaju da kod pranja nogu nazre neto od moje savjesti, moja partnerica shvatila da mi neure eni nokti trebaju biti zadnja briga. Me utim, u mojem iskustvu steenom u crkvi, pogreno predstavljanje poinje s pedikiranim nogama i zavrava nastojanjem da se pokaemo savrenima. Ili, ako ve ne u savrenoj, onda u uljepanoj, cenzuriranoj verziji naeg karaktera. Crkva tada prestaje biti bolnicom i postaje modnom pistom. Ako ne moemo biti ono to jesmo pred blinjima, kako moemo oekivati da emo stati pred savrenog Stvoritelja Boga? Skrivamo li,
79
slikovito reeno, svoje noge, nastojei to neprimjetnije skinuti najgoru prljavtinu? Ili kao Petar otvoreno odbijamo da nas Bog opere? Moda ste uli kako neki kau da sumnjamo u Boju mo da nas primi, ljubi i spasi kad Mu odbijemo pokazati svoju pravu narav. Dodala bih da time tako er proputamo prihvatiti Njegovu zapanjujuu poniznost i neizmjernu milost. Tako i kad svojem paru u pranju nogu pruamo svjee oprane noge, mi ga liavamo ina slube. Ellen White u knjizi Pastoral Ministry kae: Cilj je ove slube podsjetiti na poniznost naega Gospodina i na pouke koje je dao kad je svojim uenicima oprao noge. U ovjeku postoji sklonost da sebe cijeni vie od svojega brata, da radi za sebe, da slui sebi, da trai prvo mjesto, a zloba i ogorenost se pojavljuju zbog sitnica. Ovaj obred koji prethodi Gospodnjoj veeri treba ukloniti ove nesporazume, izvui ovjeka iz njegove sebinosti, skinuti ga s njegovih tula samouzvienja i probuditi ponizni duh koji e ga potaknuti da opere noge svojemu bratu.3 Moda bismo u svojim zemaljskim i duhovnim vezama trebali vjebati otvorenost. Kad se radi o naim slabostima, putovima kojima smo proli, preicama koje smo odabrali, zbrci u koju smo se uvalili, otvorenost zahtijeva poniznost kod drugih kao i kod nas. Ona poziva sluatelja da bude ponizan, umjesto da nam
80
sudi i osu uje nas. Zbog toga, kad smo najponizniji, najvie uzvisujemo Isusa jer su to trenuci kad stvarno prihvaamo Njegovu rtvu kao svoju potrebu, kad vidimo svoju potrebu za Spasiteljem. Apostol Pavao pie Korinanima: A on [Isus] mi ree: Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavruje. Najradije u se dakle jo vie hvaliti svojim slabostima. Premda ovo moe izgledati kao ekstremna reakcija na Boju spasiteljsku silu, mislim da je to u biti revolucionarna misao. Pokazivanje ovakvog izuzetnog potenja daje novu dimenziju onome to mi adventisti razumijemo pod crkvom, zajednitvom i ak Bogom. Mislim da je korisno ukazati na kontekst biblijskog doga aja koji danas razmatramo. itali smo samo Ivan 13,1-17, ali ako nastavite itati do kraja poglavlja, primijetit ete da Isus, gotovo odmah nakon to je uenicima oprao noge, pretkazuje Judinu izdaju i Petrovo odricanje. Ne samo to Isus svojim uenicima daje zornu pouku o poniznosti i slubi, ve to ini unato tome to zna da e je veina potpuno zaboraviti ili zanemariti u roku od samo nekoliko sati. Ellen White smatra da je upravo ovaj velianstveni in poniznosti zapeatio Judinu odluku da Isusa izda farizejima. Ona ovu situaciju opisuje rijeima: Juda se sada uvrijedio zbog Kristova ina pranja nogu uenicima. Ako se Isus moe tako poniziti, mislio je, onda On ne moe bit kralj Izraelov. Sve nade u svjetovne poasti u zemaljskom kraljevstvu
81
bile su unitene. Juda je bio uvjeren da ne moe nita dobiti ako slijedi Krista. Budui da je vidio kako, po njegovu miljenju, Isus sam sebe podcjenjuje, bio je odluan u svojoj namjeri da Ga se odrekne i prizna da je prevaren.4 Potpuno svjestan injenice da Ga oekuje sramota, pogreno shvaanje i osuda, Isus je nastavio prati noge ovom ueniku. Kako je imao hrabrosti ii tako daleko iznad ljudskih oekivanja? Odgovor se nalazi na samom poetku ovog izvjetaja. Trei redak kae: Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga iziao te da k Bogu ide; poveznica sa sljedeim, etvrtim retkom jest rije pa. To znai da Ivan ovdje eli rei kako je Isus upravo zahvaljujui sigurnosti u svoj poloaj u Bojem kraljevstvu mogao postupiti na tako nezemaljski nain. Njegova je sigurnost potjecala od spoznaje da Ga Bog ljubi, a ne od nestalnog potovanja uenika ili mnotva koje Mu je samo tjedan dana prije klicalo dobrodolicu. Zatien ljubavlju i odobravanjem svojega Oca, Isus je imao hrabrosti da prekri drutvena pravila, poniznosti da svojim sljedbenicima opere noge i milosti da slui onima koji e Ga ubrzo razoarati. Isusova sluba pranja nogu ne samo to nam prua primjer za nae ponaanje prema drugima, ve nam tako er daje slobodu i ohrabruje nas da vrimo ovaj izuzetan in. Kad u Isusovom inu vidimo karakter samoga Boga, shvaamo da se moemo s pouzdanjem pre-
82
dati u ruke naeg Oca. Predaja nae samosvijesti Bogu omoguuje nam da se istinski ponizimo. Parafrazirajui Rimljanima 12, moemo rei da kad razmotrimo Boje milosr e, poniznost i ljubav, postajemo svjesni to ove osobine povlae za sobom i poinjemo shvaati kako nas Bog vidi, pa moemo ponuditi svoja tjelesa kao sredstvo pomou kojeg e Bog objaviti svoj karakter ljudima oko nas. to to znai za nau crkvu? To znai novi odnos prema drutvu u kojem ivimo. To znai novi zajedniki cilj. Znai da aktivno traimo naine sluenja svome Kralju dok sluimo naoj zajednici i drutvu. To znai okaniti se crkvene politike, nezadovoljstva, doktrinarnih razlika, ponizno se okupiti i uiti voljeti. Kao to Isus kae pri kraju trinaestog poglavlja: Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao to sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom e svi znati da ste moji uenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge. ak i prema svetima s nogama neugodna mirisa.
Razmisli
1. Ova propovijed spominje nekoliko prividnih proturjenosti u karakteru: poniznost i uzvienost, mo i slabost, ljubav i izdaju. Kako Isusovi postupci preobraavaju nae razumijevanje ovih suprotnih pojmova? 2. Da je Isus prolazio zemljom u vaem
83
gradu 2007. godine, kako bi umjesto pranja nogu mogao pokazati puninu svoje ljubavi? 3. Vidjeli smo razliite reakcije uenika na ovo utjelovljenje ljubavi i poniznosti. Kako biste se vi mogli ponuditi, bilo kao pojedinac ili skupina mladih, da sluite drugim pripadnicima vae crkve? Kako bi oni mogli reagirati? 4. Teko je prihvatiti milost koju ukazuje druga osoba. Kako moemo izazvati milost kod drugih, a prema njima istodobno postupati milostivo? Kako svaki lan u skupini moe praktiki pokazati poniznost ako je itava skupina ponizna? 5. Koje postupke, obiaje i prioritete treba mijenjati da bi vrline ljubavi, milosti, poniznosti i slube postale vodea naela u vaoj crkvi? Koje postupke, obiaje i prioritete treba utvrditi?
1 2 3 4
Isusov ivot, str. 328. Ivan 13,1. Pastoral Ministry, str. 170. Conf licts and Courage, str. 319.
Beth Holford je studentica na Fakultetu drutvenih i politikih znanosti Sveuilita Cambridge. Izme u ostalog uiva u pjevanju, itanju, kuhanju za prijatelje, pisanju i fotografiji.
84
8. Golgota najvia cijena

Gifford Rahmie Najvia cijena Matej 26,47-75; 27; 28; Marko 14,32-72; Luka 2224
Teko je izii na sud kada su svi dokazi protiv vas. Mi ivimo u zemlji1 koja se hvali pravnim sustavom koji se temelji na slobodi pojedinca: Svatko je nevin dok mu se ne dokae krivnja. No teko je biti nevin kad su svi dokazi protiv vas. Krivi ste i prije nego to je poelo su enje prije nego to se dokae nevinost. Ja sam bio na sudu. Uinio sam prometni prekraj. Vozio sam bre od svojih an ela uvara, ali ne bre od brzine kamere. Uhvatila me. Postojao je fotografski dokaz. Ja sam, prijatelji moji, bio kriv prije nego to mi se dokazala nevinost. Izme u moje due i suda nije bilo nikoga osim sudske inovnice, a ona se
85
drala zakona kao pijan plota. [U Velikoj Britaniji sud rjeava manje prekraje, a sudski inovnik je strunjak za zakon koji savjetuje suca.] Znate li zato ste ovdje? pitala je. Prekrili ste zakon. Kazna je jasna 70 funti! Krivi ste, zar ne? Jeste li vidjeli fotografski dokaz? Onda, zato ste ovdje? Platite kaznu! Dok je to govorila, itavo njezino tijelo potvr ivalo je ono to je govorila. Napala me, bez imalo obzira, bez i trunke milosr a premda je znala da sam pastor. (U tim sam trenucima mislio da ima neto protiv pastora!) Za nju je dovoljan dokaz bio snimka bio sam kriv kao to je glasila optuba. Osjeao sam se glupo pred tom omanjom enom. Do trenutka kad je zavrila sa mnom, moj visoki stas se potpuno skupio pred njezinim niskim stasom. Lice joj je izgledalo kao usko lice zakona tako da se nisam mogao braniti. Poslali bi me na vjeala da nije bilo suevih rijei: Imate li to za rei? To je dolo kao daak svjeeg zraka. A sve to sam mogao rei bilo je da u platiti kaznu. Ovaj doivljaj slui kao usporedba ovjekova stanja pred Nebom. Vi i ja smo optueni od strane prastarog neprijatelja, Sotone, za zloin koji zasluuje smrtnu kaznu. Krivi smo jer smo ro eni u grijehu i zaeti u bezakonju. Majka nas je zaela u grijehu. Kazna za nae stanje je smrt vjeno odvajanje od
86
Boga, vjena propast. S obzirom na nau krivnju, ima li Bog to za rei? Da, ono to Bog ima za rei dolazi kao daak svjeeg zraka, jer dolazi u liku Isusa Krista. Kad sam rekao sucu: Platit u kaznu, govorio sam o kazni za prebrzu vonju. Kad Bog kae Ja sam platio kaznu, On govori o konanoj kazni plaenoj na Golgoti da svatko bude slobodan. Golgota je odgovor na Sotonine optube. Golgota daje ovjeku pomilovanje od smrtne kazne. Golgota nas osloba a. Golgota je najvia cijena za svako pomilovanje. Ali zato Golgota? to ini Golgotu najskupljom?
ovjek s Golgote
Golgota je najvia cijena jednostavno zbog ovjeka s Golgote. To je Isus Krist, Sin ivoga Boga. Bog je bio u Kristu, pomirivi svijet sa sobom (Filipljanima 2,4-6). On koji je bio bez ikakva grijeha, uinjen je mjesto nas grijehom. (2. Korinanima) Isus je Bogoovjek. Samo je Bogoovjek mogao spasiti ovjeka. Samo je sam Stvoritelj sposoban spasiti svoje stvorenje. Zato je Rije postala tijelom i nastanila se me u nama, puna milosti i istine (Ivan 1,14). To nije mogao uiniti nijedan an eo, nijedno stvoreno bie. To je mogao samo Bogoovjek po imenu Isus Krist. On je znao da samo visina i dubina Boje ljubavi moe ostvariti nae otkupljenje. Ali znajmo da nas je sam Bog odluio spa-
87
siti po Isusu. Isus je odluio dati svoj ivot kao zamjenu za na. Nije to morao uiniti. On nije samo tako pasivno izgubio svoj ivot kao da nije imao vlasti nad njim. On Ga je dao. Pria se da je u Prvome svjetskom ratu neki mladi francuski vojnik bio teko ranjen. Ruka mu je bila tako ozlije ena da su je lijenici morali amputirati. Mladi je bio toliko naoit da je kirurgu bilo teko to e morati ivjeti bez jedne ruke. Zato je ekao pokraj njegova kreveta da mu kae lou vijest kad se osvijesti. Kad je mladi otvorio oi, kirurg mu je rekao: ao mi je to ti moram rei da si izgubio ruku. Gospodine, rekao je mladi, ja je nisam izgubio; dao sam je za Francusku. Razumijete li poruku? Isus nije izgubio ivot, On ga je dao. Kad su Isusa vodili iz Pilatove sudnice do Heroda i natrag, On nije bio bespomono uhvaen u mreu okolnosti iz koje se nije mogao osloboditi. Znamo da je mogao pozvati deset tisua an ela da interveniraju i spase Mu ivot. On nije izgubio ivot; dao ga je. Kri Mu nije bio nametnut; On ga je dragovoljno prihvatio za tebe i mene. I znajmo, to je bila najvia cijena, premda je to uinio besplatno. Kao to vidite, ima stvari koje se novcem ne mogu kupiti. Novcem se moe kupiti krevet, ali ne moe san; moe eki, ali ne moe stolar; mogu stvari, ali ne prijatelji; moe igraka, ali ne djetinja srea; moe pero i olovka, ali ne pisac; moe olovka, ali ne ideja; moe kua, ali ne dom;
88
moe vjenanje, ali ne i mir; moe boja, ali ne slikar; mogu naoale, ali ne vid; moe stolica, ali ne odmor; moe raunalo, ali ne mudrost; moe zastava, ali ne domoljublje; moe puka, ali ne vojnik; moe knjiga, ali ne znanje; moe stroj, ali ne sposobnost; moe ime, ali ne ovjek; moe crkva, ali ne vjera; moe rtvenik, ali ne spasenje; moe kri, ali ne Spasitelj. Ima neto to se novcem ne moe kupiti. Novcem se ne moe kupiti ljubav. Za ljubav nema kartice s cijenom. rtvovanje ivota je najvia cijena. Osim toga novcem nije mogue kupiti Spasitelja. Zato Isus Bogoovjek ini Golgotu toliko posebnom. Kakvu sliku o Isusu danas imate? esto prikazujemo Isusa bez kria. Slikamo Ga bez oiljaka od klinova na rukama. Volimo da izgleda kao veliki brat ili ak stric, ali ne Isus s Golgote. Zar ne znate da to vie prouavamo i razmiljamo o Isusu na kriu, to vie vidimo kako se milosr e, njenost i oprost stapaju s jednakou i pravdom? to vie hodimo i razgovaramo s ovim Isusom koji na svojim rukama ima svjee oiljke od rana, to vie vidimo Isusa kao Onoga koji je umro umjesto nas, koji je umro da nas spasi; to vie imamo sigurnost da smo opravdani zahvaljujui Njegovoj rtvi. To je Isus s Golgote, a ne Isus iz utrobe ili groba; Isus s Golgote daje greniku novu priliku.
89
Prijatelji moji, ako ste se ikad uplaili da ete biti izgubljeni, da vas Isus ne voli, pogledajte Ga na Golgoti. On kae: ivi! Mrtav bijah, a evo ivim u vijeke vjekova. (Otkrivenje 1,18) Osim toga, kad svjedoite za Njega, On kae: I evo, ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta. (Matej 28,20) Dakle, Golgota je posebna zbog ovjeka s Golgote, Isusa Krista.
Kri na Golgoti
Ali Golgota je najvia cijena i zbog kria na njoj. Kri su dovoljno dugake ljestve koje doseu do nebeskog praga. Kri je jedini klju koji osloba a ovjeka. Vodei jednog zatvorenika iz kaznionice na su enje zbog optube za oruanu pljaku, policajac John Bolton primijetio je kako o vratu osu enika visi kri. Budui da je znao kako ovjek nije poboan, pogledao je malo paljivije. Zatvorenik je pokuao sakriti neto to je virilo iz vrha kria. Kad ga je policajac pitao to je to, zatvorenik je rekao da je to amajlija koja izgleda kao liica za mrkanje kokaina. Ali policajcu se uinilo da izgleda kao klju za lisiine. Uzeo ga je i ustanovio da se ovim specijalnim kriem mogla otvoriti veina lisiina. Tako su otkriveni tajni pokuaji zatvorenika u Kanadi da naprave vie takvih krieva kljueva. Premda ima pokuaja da ljudi naprave
90
krieve pomou kojih bi se mogli domoi slobode, postoji samo jedan kri koji stvarno osloba a. On ljude osloba a od ropstva i osude zbog prijestupa zakona; to je golgotski kri. Na nesreu, mnogi su vie zaokupljeni oslobaanjem tijela nego due. Bili u zatvoru ili izvan njega, svima je potreban kri koji ih oslobaa. Mi trebamo visoko uzdignuti taj kri. Trebamo ga vratiti tamo gdje pripada. To ne znai da treba visjeti oko neijeg vrata niti biti privren na krunicu ili ak izloen u crkvi. elim samo rei da ponovno trebamo uzdignuti taj kri. Umjesto da kri ponovno podiemo na sredini nekog trga ili na crkvenom tornju, naglaavam injenicu da Isus nije bio razapet izme u dvije svijee u katedrali, ve na kriu izme u dvojice razbojnika; na gradskom smetlitu; na raskriju toliko kozmopolitske kulture da su Njegovu titulu morali napisati na hebrejskom, latinskom i grkom. To je bilo mjesto na kojem cinici izgovaraju poruge, a lopovi psuju i vojnici se kockaju. Tu trebamo podignuti kri jer je tu Isus umro i to je razlog zbog kojeg je umro. To je mjesto na kojem trebaju biti Kristovi sljedbenici i razlog zbog kojeg vjernici postoje. Danas u mnogim drutvenim zajednicama nije uputno priznati da ste kranin. Kri je simbol sramote kao i prije dvije tisue godina,
91
premda iz drugih razloga. Me utim, na isti nain na koji je Isus svojom rtvom pretvorio simbol srama i sramote u udesnu milost, i mi tom simbolu moemo dati drugo znaenje svojom rtvom slinom Kristovoj. Obiljeje Isusova ivota je samoodricanje rtva. Zato na pr vo mjesto u naim uionicama, u naim stanovima, u naem susjedstvu, obiteljima, na radnome mjestu, u inicijativama, projektima, planovima i u naoj budunosti stavimo ljude. Ljudi trebaju vidjeti da Kristov kri donosi promjenu u naem ivotu. Oni trebaju vidjeti da je kri u nama stvorio nova pravila ponaanja. Ono to smo nekada radili, sad vie ne inimo. Ni ono to smo prije oblaili, itali, gledali, sluali, posjeivali. Zato? Zato to je Kri, koji Golgotu ini posebnom, izvrio promjenu u naem ivotu. Prema tome, Golgota je najvia cijena ne samo zbog ovjeka na Golgoti, ve i zbog kria koji se tamo nalazi.
Grenici s Golgote
Me utim, Golgota je najvia cijena i zbog grenika na Golgoti. Golgota nema smisla ako na njoj ne vise grenici. Posluajte me! Na golgotskom brijegu stajala su tri kria. Jedan prikazuje razbojnika koji umire u grijehu, a drugi razbojnika koji umire grijehu. Koji ste vi grenik? Na sredinjem kriu nalazi se otkupitelj koji umire radi grijeha.
92
Golgota dijeli sav ljudski rod u dvije kategorije: one koji odbacuju Krista i umiru u grijehu i one koji prihvaaju Krista i umiru grijehu. Kojoj kategoriji vi pripadate? Ako pripadate onima koji umiru grijehu, Isus kae da svakodnevno trebate uzeti svoj kri i ii za Njim. On kae: Hoe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom. (Matej 16,24) Ljepota odluke koju je donio razbojnik na kriu kad je prihvatio Isusovu milost jest u tome to je donesena u posljednji trenutak i to ju je Nebo prihvatilo. Nije bilo fanfara, nikakvih poziva na odluku, nikakvog prouavanja Biblije, ak ni vremena za krtenje, premda sve to ima svoje mjesto. Postojalo je samo: Sjeti me se i obeanje: Danas ti kaem, bit e sa mnom Upravo sada imate priliku da u dui kaete: Isuse, sjeti me se! Time zapravo kaete: Prihvaam dar s Golgote, najviu cijenu koju je Nebo platilo za otkup bijednog grenika kakav sam ja. Sada elim da mi udo na Golgoti dade snagu za ivljenje, bilo da se trebam rijeiti neke navike, promijeniti svoje okusne pupoljke, podignuti se na viu razinu osobnog napretka, stei vrline ustrajnosti, jednostavnosti i nesebine slube to god to bilo sve pokoravam sili koju daje Golgota da osnai moju duu. Kad sam onoga dana stajao pred sucem,
93
sve to sam mogao rei bilo je: Moram platiti kaznu za prekoraenje brzine kako bih bio slobodan. Ali vam nisam ispriao cijelu priu. Naime, ispriao sam sucu da sam kasno uveer dobio hitan poziv iz bolnice da odmah doem i pomolim se za jednu od mojih vjernica koja je na samrti. Ne uzimajui rije odmah doslovno, znao sam da e joj moja prisutnost kao Bojeg predstavnika donijeti ne samo utjehu, ve i omoguiti da umre u slobodi mira i nade. Zbog toga sam vozio malo bre nego obino, svjestan da time krim zakon. Htio sam sudu rei da sam uspio doi na vrijeme i da sam stigao drati Agnesine ljubiaste ruke i u molitvi rei da e Bog otrti svaku suzu s njenih oiju, da vie nee biti smrti, ni tuge, ni plaa, ni boli nee biti vie, jer e prvo proi (Otkrivenje 21,4 slobodan prijevod). Htio sam im to rei, ali sudac me zaustavio da bi se povukli na savjetovanje o mojem sluaju. Nekoliko trenutaka kasnije izili su iz pokrajnje prostorije i na moje veliko iznena enje i oduevljenje proglasili odluku: Nije kriv! Me utim, prijestup je ostao zapisan pokraj mojeg imena, ali je to bila mala cijena koju sam morao platiti. Isus je platio najviu moguu cijenu za slobodu svakog ovjeka.
94
Razmisli
1. U ovom lanku pisac raspravlja o rtvi koju je Isus prinio za nas. On svoj ivot nije izgubio, ve ga je dragovoljno dao. Sada je na vama red da odluite stvoreni ste da sluite Bogu i da Ga proslavite. Moete li iskreno rei da sto posto pripadate Bogu? 2. Jedan od razbojnika na kriu je rekao: Sjeti me se, a Isus je odgovorio: Danas ti kaem, bit e sa mnom. Ovaj razgovor je trajao jako kratko, ali je tog ovjeka zauvijek promijenio. Jeste li ikad imali susret s Isusom koji vas je uinio potpuno svjesnim vlastitih nedostataka, svojih grijeha? 3. Danas moe biti vrlo skupo posvjedoiti o svojoj vjeri. Jeste li trpjeli zato to ste krani? Nakon itanja (sluanja) ovog tiva, kakvom vam se ini svaka rtva koju ste podnijeli ili ete podnijeti kad se usporedi s Kristovom bezgraninom rtvom? 4. Koje ste elemente Kristovog karaktera tijekom ovog tjedna upoznali i nauili posebno cijeniti? 5. Kad se pripremao za kri, Isus je svojim uenicima ostavio novu zapovijed da drugim ljudima pokau Boju ljubav, kako bi svi znali da su Njegovi uenici. Rekao je da se Boja ljubav najsnanije izraava kad ljubimo druge, pa i one koje je jako teko ljubiti. Prema svojoj ljubavi za druge, procijenite u kojoj ste mjeri uenik. Jeste li dobar uenik ili uenica?
95
1
Pisac govori o Engleskoj.
Giford Rhamie predaje pastoralne i biblijske predmete na Teolokom fakultetu Newbold Collegea u Engleskoj. Bavi se istraivanjem knjige Djela apostolska i ro enja kranstva. Posebno mu je stalo do mladih i njihovog razvoja bez obzira na to je li rije o zdravlju, glazbi, odgoju ili duhovnosti. Oenjen je Jaminom s kojom ima dvoje djece, Serenu i Jonathana.
UREDNIK: (???)
Japhet De Oliviera, koordinator Molitvenog tjedna za 2008. godinu, radio je s ekipom mladih pisaca iz Transeuropske divizije. On je zaduen za evan eoski rad i trenutano je odgovoran za mlade na postdiplomskom studiju na Andrews University Seminaryju.
96
Sadraj
Imajte na umu cilj ......................................... 5 1. Iz slave u slavu ......................................... 7 2. Uvijek najbolje ........................................ 18 3. Prokuan i pouzdan ................................ 28 4. Koraati putem ....................................... 38 5. Prava sloboda .......................................... 51 6. Bog nema miljenika ................................ 62 7. Sablanjivo! .............................................. 74 8. Golgota najvia cijena ........................ 84

Ponizni Isus

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ponizni Isus

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Ponizni Gospodin Isus

PONIZNI GOSPODIN ISUS Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com

Izvornik The Lord of the Towel

Ponizni Gospodin Isus

PONIZNI GOSPODIN ISUS

Imajte na umu cilj

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

6. Bog nema miljenika

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

8. Golgota najvia cijena

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

PONIZNI GOSPODIN ISUS

Pisac govori o Engleskoj.

PONIZNI GOSPODIN ISUS

You might also like