PARAFRAZA POSLANICE RIMLJANIMA By Pastor Jack Sequeira

PREDGOVOR
Nijedna knjiga u cijeloj Bibliji ne objanjava tako jasno i tako briljantno jevanelje naega Gospoda Isusa Hrista kao Pavlova poslanica Rim1janima. Namjera velikog apostola je bila otkriti rimskim hrianima puno znaenje vjenog jevanelja kako bi se mogli potpuno utvrditi u hrianskoj vjeri. Nijedna biblijska knjiga nije imala takav uticaj na Hriansku crkvu u unoenju duhovnog oivljavanja i reformacije kao ova poslanica. Obasjan istinom o opravdanju vjerom, koja je vrlo jasno izloena u ovom pismu, Martin Luter se oslobodio od robovanja legalizmu i postao voa Protestantske reformacije. On je ovu Pavlovu poslanicu etiketirao kao najjasnije jevanelje od svih. Ista doktrina dovela je do obraenja mnogih kroz istoriju. Danas ne samo to postoji oajnika potreba za oivljavanjem i reformacijom u Hrianskoj crkvi, ve nikada u istoriji Bojeg naroda nije bilo vanije za vjernike da se potpuno ukorijene u Hristu nego u ovom vremenu posletka. Sutina jevanelja ostala je ista kao i u Pavlovo vrijeme. Meutim, mnogima je njegov stil pisanja stran i teko razumljiv jer tadanji hriani su pripadali razliitoj kulturi, mentalitetu i duhovnoj podlozi. Svrha ove donekle slobodne parafraze poslanice Rimljanima je premostiti taj ponor izmedu Pavlovog vremena i naeg, kako bi poruka poslanice bila od to veeg znaaja za savremene hriane i zauzvrat unijela reformaciju u ivotu onih koji su gladni i edni Hristove pravednosti. Isus je jasno istakao da e se prije nego kraj doe ovo jevanelje o carstvu propovijedati po svemu svijetu za svjedoanstvo (Matej 24:14). Centralna poruka trostruke aneoske vijesti iz Otkrivenja 14:6-12 je Vjeno Jevanelje. Naravno ova parafraza u svakom tekstu prati Pavlovu misao to je mogue tanije ali ne polae pravo na nepogreivost. Stoga je njen primarni cilj podstaknuti istraivaa na dublje prouavanje poslanice. Preporuuje se uporedo korienje jo nekoliko dobrih prevoda Biblije, i, ako je itaocu to mogue, grkog originala. Upoznaete istinu i istina e vas izbaviti (Jovan 8:32). PRVA GLAVA Prolog: Mojoj dragoj brai hrianima u Rimu 1. Moje ime je Pavle, i smatram se robom Isusa Hrista koji me je izabrao za apostola i posebno odvojio da objavim Boju dobru vijest o spasenju. 2. Ove dobre vijesti Bog je jo davno bio obeao preko svojih proroka koji su ih zapisali u Svetoj Knjizi, koju sada zovemo Stari Zavjet. 3. Ona se bavi darom Njegovog ljubljenog Sina, Isusa Hrista naega Gospoda, koji je, da bi nas spasao, uzeo na sebe nau zajedniku oslabljenu prirodu kojoj je bilo

potrebno iskupljenje i stvamo doao kao Davidov potomak; ali karakterom i injenjem pokazao, u duhu, ljubavi i svetosti, da je bio Sin Boji. 4. Bog je to i dokazao vaskrsavajui ga iz mrtvih, neto to ne bi mogao legalno uraditi da je Hristos, makar i milju, sagrijeio. 2. Kroz Hrista itavo ovjeanstvo se pomirilo sa Bogom a meni je povjereno, kao apostolu, da objavim dobru vijest neznaboakom svijetu, podstiui ih da prihvate spasenje vjerom, kroz poslunost istini kao to je u Hristu, 6. ba kao to uradiste i vi u Rimu i sada pripadate Isusu Hristu. 7. Ovo pismo je naslovljeno svim dragim hrianima u Rimu, vama koji ste sada Boji posebni narod i od Njega pozvani sveti. Neka vas ovo pismo nae u miru koji dolazi od Boga Oca i naega Gospoda Isusa Hrista.

Divljenje i briga za rimske hriane 8. Htio bih se prvenstveno zahvaliti Bogu u ime Isusa Hrista za vae golemo svjedoanstvo o kojem se pria kroz cijelu Rimsku imperiju! Kako je samo vaa vjera u Hrista vrsta uprkos stranom progonstvu! 9. Takode elim da znate da vas stalno pominjem u svojim molitvama; ovo je ista istina, i Bog, kojemu sluim u objavljivanju dobre vijesti o Njegovom Sinu, mi je svjedok. 10. Pored toga, iskreno se zauzimam pred Bogom da napokon po Njegovoj volji lino dodem k vama 11. da podijelimo neke od udesnih duhovnih istina koje su mi otkrivene, kako bi se vaa vjera jo vie uvrstila. 12. Drugim rijeima, elim da se uzajamno meusobno hrabrimo u vjeri, vi mene i ja vas. 13. Osim toga, elim da znate, brao, da sam nekoliko puta bio planirao da vas posjetim u Rimu kako bih vam se mogao pridruiti u vaem evanelistikom naporu i zadobiti koju duu za Hrista, kao to sam drugdje inio. Ali, na nesreu, pritisak zadae se uvijek prijeio na putu [Rim. 15:20-22]. 14. Vidite, obavezan sam svim klasama ljudi, obrazovanim ili neobrazovanim, bogatim ili siromanim, da objavim ovo udesno jevanelje. 15. Prema tome, koliko je to u mojoj moi, iznad svega udim da propovijedam ove dobre vijesti o Hristu svima koji su u Rimu. 16. Jer premda mnogi ismijavaju ovo jevanelje, nema nieg slavnijeg za mene od ove dobre vijesti o spasenju u Hristu; jer je sama sila Boja da spase svakoga koji e cijeniti i primiti ovaj dar koji se prvo nudio Jevrejima a sada se ima objaviti ostatku ovjeanstva. 17. Samo kroz ovo jevanelje, Boju pravednost u Hristu, Bog moe postaviti ljudski rod prav pred Njim; na dio od poetka do kraja je primati ga vjerom, motivisani sve dubljim i dubljim iskrenim vrednovanjem onoga ta je stajalo Boga da nas spase u svom Sinu. Evo kako to postavlja prorok Avakum u Starom Zavjetu: Samo onaj koji je pravedan kroz vjeru imae vjeni ivot. Sveopta grenost ovjeanstva 18. Kao to znate, Boje nezadovoljstvo ili gnjev se jasno otkriva sa neba protiv svih koji misle da mogu ivjeti bez Njega, uivajui u grijehu i hotimice suzbijajui istinu. 19. alosno je to ak iako im se preko savjesti obznanjuje da Bog postoji i da se duboko brine za njihovo blagostanje, oni ne ele da ga priznaju. 20. Otkako je Bog stvorio ovaj na divni svijet, koji jasno demonstrira Njegovo postojanje i stvaralaku silu, ovjeanstvo u svom grenom stanju ne eli da se potini Njegovoj vlasti, ak iako je to za njihovo vlastito dobro.

Dakle jasno je, svako ko odbacuje Boga ne moe se opravdati poto ovo odbacivanje nije iz neznanja ve hotimino. 21. Greno srce je tako beznadeno zlo da umjesto priznavanja Boga kao Boga, ljudi su nezahvalni i neradi proslaviti ga ili cijeniti; nasuprot, u svojoj gluposti vie vole besmislene pekulacije i kao rezultat toga njihova nezahvalna srca bivaju obuzeta tamom. 22. U ovakvom stanju, dok polau pravo na mudrost, oni se u stvari ponaaju kao glupaci, 23. zamjenjujui jedinoga istinitoga vjenoga Boga vlastitom tvorevinom nalik smrtnome ovjeku, pticama, etvoronoim ivotinjama, gmizavcima, ili humanistikim idejama o spasenju (kao to je marksizam), itd. Boje ostavljanje poveava grijeh 24. Zato ih je Bog prepustio njihovom sopstvenom izboru, da se odaju izopaenom seksu i zlim prohtjevima svoje grene prirode, pokazujui na taj nain uniavajue rezultate podatljivosti. 25. Ovo je stanje koje vidite danas; ljudi su tako izokrenuli istinu da radije slue sebi i svojim idejama nego Bogu nebeskome, koji ih krijepi i od koga proistiu svi blagoslovi. 26. Poto ne ele da Bog bude dio njihovog ivota, zato ih On ostavi da se odaju svojim uniavajuim strastima: 27. ene odate lezbejstvu i mukarce homoseksualizmu, raspaljene svojim izopaenim strastima jedni na druge, upranjavajui svakojake sramne poroke, i kao razultat podnosei neizbjene posledice svog neprikladnog ponaanja. 28. I zato to insistiraju na odbacivanju Boga, On koji je agape Ijubav im se ne namee nego ih preputa vlastitim zamislima. 29. Rezultat toga je poveanje svih oblika zloina i sramnog ponaanja kao to su zloba, zavist, mrnja, ubistva, svae, prevare, itd. 30. Mukarci i ene postadoe izdajice, otvoreni klevetnici, bogomrsci, siledije, ponositi, hvalie, izmiljai novih oblika zala, nepokomi roditeljima, 31. nesavjesni, podmukli, i lieni ljubavi ili saaljenja. 32. Sve to uprkos injenici to znaju da e ovo rezultirati boanskom odmazdom, kaznom vjene smrti; ipak oni ne samo da upranjavaju te strane stvari nego ak i druge ohrabruju da ih ine.

DRUGA GLAVA Boji sud je nepristrasan 1. Zaista, vi koji ste samopravedni [ovdje se misli na Jevreje] i brzi u osuivanju drugih, moram istai da vi u stvari osuejete sebe; jer koji se nameu kao sudije podjednako su krivi za te iste grijehe. 2. Kao to znate, samo je Bog pravno kvalifIkovan da presuuje onima koji se uputaju u grijehe koje sam opisao. 3. Dok vi koji postupate kao sudije onih koji

* Sadanja stopa bolesti koje se prenose polnim putem je bolno upozorenje da se savremeni svijet kree u istom pravcu kao i rimski u Pavlovo vrijeme.

upranjavaju takve grijehe, a sami pak tajno nastavljate initi isto, da li i za trenutak mislite da ete izbjei Boji sud? 4. Zar ne shvatate da samo zbog ljubavi Boje koji je bogat u dobroti, toleranciji i strpljenju jo uvijek ivite? I ne treba li ovo da vas navede da mu se obratite u poniznosti i dubokom iskrenom pokajanju? 5. Umjesto toga, vae tvrdoglavo odbijanje da priznate da ste i sami grenici i da vam je stoga potrebna Boja spasonosna milost jednog dana e vam biti na propast, kad se suoite sa realnou vlastite osude na dan suda. 6. Jer kad Bog na kraju uzasudi svijetu, On e svima platiti upravo onako kako zasluuju. 7. Oni koji su u iskrenosti strpljivo bili ukljueni u dobrim djelima i stavili Boga na prvom mjestu primie vjeni ivot, 8. dok oni koji su odbacili Boju milost i insistiraju na zavisnosti o sebi, koji neprekidno i istrajno odbijaju molbe Svetog Duha, ponjee posledice svojih djela kad ih Bog prepusti sopstvenom unitenju. 9. A ovo vai za sve, bez obzira da li ste Jevrejin ili neznaboac, jer Bog nema miljenika. 10. Na isti nain, slava, ast i mir izlie se na sve koji streme injenju dobra, poevi sa Jevrejima i zavrivi sa neznabocima. 11. Jer jo jednom, kod Boga nema pristrasnosti. 12. Svima e nam biti sueno prema svjetlosti koju smo primili; oni koji su sagrijeili bez poznavanja zakona sudie se prema osvjedoenju njihove savjesti, dok e se oni koji su sagrijeili poznavajui zakon smatrati odgovornim prema zakonu. 13. injenica da imate znanje o zakonu sama po sebi vas ne ini pravednim, poto zakon zahtijeva savrenu poslunost svim zapovijestima prije nego se neko moe proglasiti pravednim [Rim. 10:5; Gal. 3:10]. 14. Zaista, neznaboci koji nikada nijesu uli zakon ali se pokoravaju svojoj savjesti na pravi nain proglasie se pravednim, poto im savjest ima uinak zakona. 15. Oni svojim djelima pokazuju da su pokorni zakonu napisanom u njihovim srcima; savjest ih brani ili osuuje, zavisno od toga kako su odgovorili na unutranje osvjedoenje, 16. jer e se svaka tajna pomisao, pobuda ili ubjeenje jednog dana otvoreno iznijeti na sudu kad Bog uzasudi svijetu preko Isusa Hrista, prema jevanelju koje propovijedam. Razoblieno licemjerstvo Judaizma 17. Gle, vi koji se zovete Jevreji i oslanjate se na svoje znanje zakona i hvalite se da ste jedini koji poznaju Boga, 18. tvrdei da razumijete Njegovu volju, i da ste sposobni odreivati ta je pravo a ta pogreno iz svog znanja o zakonu, 19. mislite da ste jedini kvalifikovani da vodite slijepe, jedina prava svjetlost onima koji pipaju u tami, 20. istinski tutor bezumnima i uitelj mladima, smatrajui da jedini imate pravilno poznanje istine kako je navedena u knjizi zakona! 21. Vi koji polaete pravo na sve te privilegije i hvalite se da ste jedini koji mogu objasniti istinu, ne uite li i same sebe? Vi koji propovijedate da ljudi ne kradu, zar i sami nijeste krivi za krau? 22. Vi koji upozoravate ljude da prestanu initi preljubu, ne inite li je i sami? Vi koji se spolja gadite na idolatriju, ne iznuujete li njihove hramove? 23. Neprekidno se hvaliete zakonom, ali u stvarnosti ne obesaujete li Boga krei ga? 24. Jer, kao to Biblija jasno ukazuje, ime Boje se huli meu neznabocima zbog vaeg licjemjerstva. 25. Vi moda tvrdite da ste Boji narod zato to ste obrezani, ali ako ne ispunjavate cijeli zakon vae obrezanje je bezvrijedno i stoga se ne razlikujete od neznaboaca koji su neobrezani. 26. U stvari, zar ne vidite da e se neobrezani neznaboac koji ivi dobrim ivotom prema onom kako najbolje zna smatrati Bojim djetetom? 27. I nee li ovaj neznaboac, koji nikad nije obrezan, ali se ipak pridrava zakona napisanog u njegovom srcu, osuditi vas koji

ste obrezani i imate eksplicitno znanje o zakonu ali u praksi ste licemjeri? 28. Vidite, pravi Jevrejin u Bojim oima nije onaj ijim venama sluajno tee jevrejska krv, i pravo obrezanje nije spoljanja fizika stvar; 29. ve je pravi Jevrejin u Bojim oima osoba koja ga iz srca istinski cijeni, i pravo obrezanje je duhovna stvar, uklanjanje nevjerstva, a ne samo spoljanji in. Takav ovjek je pun hvale i divljenja za ono to je Bog uinio i nema povjerenja u sebe [Fil. 3:3]. TREA GLAVA Prednost Jevreja 1. Da li to znai da nije nikakva prednost biti Jevrejin? Ili da obrezanje nema znaaja? 2. Nikako; nije to ono to pokuavam da kaem. Jevreji su izvjesno bili privilegovan narod i imali ogromne prednosti; prije svega imali su jasno znanje o Bogu i Njegovom zakonu kroz pisanu Rije koja im je data. 3. Na nesreu, neki su zloupotrijebili te privilegije i tako izokrenuli istinu Boju. Ali da li to na neki nain ponitava Boju istinu? 4. Svakako ne. Bog je uvijek istinit i pravedan; problem je ovjekova nevjernost prema istini. Kao to Pismo kae: Kad Ti, o Gospode, govori, uvijek si pravedan i ist u sudu svojemu [Ps. 51:4]. 5. Dakle poto naa nevjemost izlazi na vidjelo ili dokazuje da je Bog u pravu, kako emo odgovoriti? da nije fer (upotrijebiu tipino ljudsko rezonovanje) da nas Bog kanjava, vidjei da ga naa nepravednost brani? 6. Nikako! Zar ne vidite da ako bi Njegovo postupanje sa nama Jevrejima bilo nefer, kako bi mogao suditi cijelom svijetu u istini? 7. Ili, kao to neki tvrde: Ako je Boja istinitost evidentna kad se poredi sa mojom lauou, zato sam i dalje stojim osuen, kad u stvari inim Bogu uslugu? 8. Rezonujui tako mogli bismo i ovo uiti: Zato ne bi inili zlo kako bi se Boja pravednost istakla; ovo je u stvari ono zata me lani izvjetai optuuju da uim. Sve to mogu kazati je da e ti lani izvjetai zasigumo primiti svoju pravednu kaznu. itavo ovjeanstvo je pod vlau grijeha 9. ta je dakle na zakljuak? Moemo li rei da smo mi Jevreji na neki nain bolji od neznaboaca, imajui u vidu da smo bili privilegovani veom svjetlou nego oni? Svakako ne! Kao to smo jasno mogli vidjeti, i mi i neznaboci zajedno smo potpuno pod vlau sile grijeha. 10. Kao to Stari Zavjet jasno konstatuje: Nema ni jednog ovjeka koji je istinski pravedan, 11. niti ima ijednoga koji zaista shvata ta je istinska svetost, ili koji trai Boga lien sebinih pobuda [Fil.2:21]. 12. Svako je pod vlau pohlepe tako da su svi pokvareni; stoga niko nije sposoban initi dobro, niti jedan pojedinac. 13. ak i njihove rijei zaudaraju i jezici im se uvijek medusobno ibaju, poput otrovne zmije koja ujeda. 14. Njihova usta uvijek su puna kletvi i psovki, 15. dok su im noge brze na putu osvete. 16. Svi streme nesrei i bijedi, 17. jer ne znaju kako da meusobno ive u miru. 18. Ali to je najgore od svega, niko istinski ne cijeni Boga. 19. Uz ovu stranu ali tanu ocjenu palog ovjeanstva, jasno je da nikad ne moemo ispuniti svete zahtjeve Bojeg zakona kojem smo obavezni. Stoga cio ljudski rod, bez izuzetka, stoji kriv i osuen pred Bogom. 20. Ovo je naa strana situacija; nijedno ljudsko bie nema ni najmanjeg izgleda da se samo spasi ili se nae pravedno pred Bogom

pokuavajui drati Njegov zakon; sve to zakon moe uiniti je dokazati nam da smo grenici i robovi sile grijeha [Rim. 7:14]. Uvoenje jevanelja 21. Ali sada se iznese na vidjelo Boji udesni nain spasavanja; Bog je greno ovjeanstvo postavio pravo pred sobom, i to je u potpunosti Njegovo djelo, bez ikakve pomoi s nae strane, ak ni nae dranje zakona nije tome nimalo doprinijelo. Ovo je spasenje koje je Bog obeao preko Mojsijevih spisa i proroka. 22. Ali sada je to istorijska realnost ostvarena u Isusu Hristu i Njegovoj pravednosti, koja pravednost postaje uinkovita samo kroz vjeru. Ovo se odnosi na Jevreje i na neznaboce podjednako poto nema razlike, 23. imajui u vidu da su svi zajedniki sagrijeili u Adamu [vidi Rim. 5:12], i ponaosob svima im konstantno nedostaje Boji ideal ivljenja ivotom nesebine ljubavi. 24. Ali dobre vijesti su da sada svako moe iskusiti ispravan odnos sa Bogom prihvatajui i iskreno vrednujui Boji besplatni dar spasenja koji je On pribavio za nas nezaslune grenike kroz ivot, smrt i vaskrsenje Njegovog Sina, Isusa Hrista. 25. Jer Bog je, u svojoj milosti i nepropadljivoj ljubavi prema nama, ponudio svog ljubljenog Sina kao pomirenje za nae grijehe kako bi kroz vjeru u Hrista i Njegovo raspee mogli primiti stvarni oprotaj i izmiriti se sa Njim; Bog je ponudio svoga Sina kao nosioca naih grijeha da zadovolji pravdu zakona tako da sada ima legalno pravo da nam oprata nae grijehe [Jev. 9:22]. Vidite, prije krsta, Bog je jedino mogao opratati grijehe kroz svoju dobrotu. 26. Ali sada, zato to je cijelo ovjeanstvo bilo ukljueno u Hristovu smrt [2 Kor. 5:14] , Bog je savreno pravedan proglaavajui nas grenike pravim, to jest, sve koji su vjerom prihvatili ovaj savez sa Hristom Isusom. 27. Kakve veze ovo ima sa naim hvalisanjem? Za to nema apsolutno nikakvog mjesta. Po kojem osnovu? Na osnovu toga to naa djela nijesu dala nikakvog doprinosa u pravcu naeg spasenja, ve ga primamo vjerom kao potpuno besplatan dar od Boga. 28. Jer stvar je u tome to se ovjek opravdava jedino kroz vjeru a nae dranje zakona ne doprinosi tom pravom poloaju pred Bogom. 29. Da li Bog ovako spasava Jevreje? Ili je to primjenljivo samo na neznaboce? Ne, to se odnosi i na Jevreje i neznaboce podjednako. 30. Vidite, Bog ima samo jedan nain spasavanja itavog ovjeanstva, bilo da smo Jevreji ili neznaboci bez obzira da li smo ivjeli u starozavjetnom periodu ili ivimo u novozavjetnim vremenima; a taj nain je bio ukljuivanjem cijelog ljudskog roda u svetu istoriju Njegovog Sina, Isusa Hrista. Na udio od poetka do kraja je odgovarati vjerom motivisanom ljubavlju [Gal. 5:6]. 31. Da li to znai da istina o pravednosti ili opravdanju vjerom ukida ili zaobilazi zakon? Uopte ne! Boji nain spasavanja u Hristu potpuno ispunjava sve zahtjeve zakona u nau korist kako pozitivne zahtjeve tako i njegovu pravdu, jer u Hristovoj svetoj istoriji zakon je bio potpuno zadovoljen [Rim. 10:4].

ETVRTA GLAVA Pravednost vjerom je nezavisna od dobrih djela

1. Da bi dokazali da Bog ovako spasava itavo ovjeanstvo, (posebno vama Jevrejima), hajde da razmotrimo situaciju naeg praoca Avraama, koji je prototip spasenog pojedinca. 2. Da je Avraam bio proglaen pravednim ili opravdan na osnovu svojih dobrih djela, on bi se svakako hvalio time; dakako, njegovo hvaljenje bi oito bilo u sopstvenim dostignuima a ne u Bojem besplatnom daru spasenja. 3. Ali ta su injenice? Sveto Pismo nam kazuje da je Avraam svoje puno povjerenje poklonio Bojem obeanju o spasenju a ne sopstvenom injenju a Bog je zauzvrat nagradio Avraamovu vjeru pravednou [Post. 32:1, 2]. 4. Kad radnik, na primjer, uzima svoju platu, on je ne smatra kao dar ili uslugu svog efa, ve kao naknadu koju je propisno zaradio i zasluuje. 5. S druge strane, osoba koja ne proizvodi nikakvu pravednost ali zahvalno prihvata vjerom Boji besplatni dar spasenja, koji je pripremljen u Hristu za grenike, vjera te osobe se nagrauje Hristovom pravednou. 6. Upravo ovako i David opisuje dobre vijesti o spasenju odvojeno od ma kakvih dobrih djela koje smo moda uinili, 7. jer je objavio u svojim Psalmima: srean je ovjek kome je hotinmina neposlunost [prestup] oprotena, i ije je propuste [grijehe] Bog pokrio; 8. srean je onaj iju grenost [bezakonje] Gospod ne uzima u obzir i nema nita protiv njega [Ps. 32:1, 2]. Pravednost vjerom je odvojena od obrezanja 9. Da li se ova radosna vijest o pravednosti vjerom odnosi samo na obrezane Jevreje, ili su takode ukljueni i neobrezani neznaboci, imajui u vidu da razmatramo Avraamovu situaciju, za kojeg Jevreji kau da im je otac? 10. Odgovor na ovo pitanje moe se odrediti sledeim pitanjem, a to je: kad je Bog priznao Avraamovu vjeru i pripisao mu pravednost, prije ili poto je bio obrezan? injenica je da je Avraam primio dar pravednosti koji dolazi kroz vjeru davno prije nego se obrezao; da budemo precizniji, bilo je to oko 25 godina prije nego je Bog zatraio da se obree. 11. Zasto je dakle, pitaete se, Bog uveo obrezanje, imajui u vidu da je Avraam ve bio proglaen potpuno pravednim a da nije bio obrezan? Ono nije dodato kao neki ekstra zahtjev za spasenje ve prije da zapeati ili potvrdi pravednost koju je ve imao vjerom. Vidite, obrezanje, koje simbolie uklanjanje nevjerstva [5 Mojs. 10:16], bilo je uvedeno zato to je Avraam na nesreu skrenuo s puta vjere pokuavajui da ispuni Boje obeanje o sinu kroz vlastite napore, kad je dobio Ismaila [Post. 12 i 15-17]. Tako dakle moemo kazati da poto je Avraam bio pravedan vjerom dok je jo bio neobrezan, on je otac ili prototip svih neznaboaca koji vjeruju kao on, ak iako nijesu obrezani. 12. A poto je obrezanje potvrdilo Avraamovu pravednost koju je primio vjerom, on takode postaje otac ili prototip obrezanih Jevreja, sve dok, kao Avraam, vjeruju u Boje obeanje o spasenju u Hristu nezavisno od obrezanja. Tako moemo zakljuiti da Avraamova situacija dokazuje da je Boji nain spasavanja itavog ovjeanstva jedino kroz vjeru. Pravednost vjerom odvojena od poslunosti zakonu 13. Znam da se vi Jevreji neete u potpunosti sloiti sa ovim zakljukom i da ete insistirati na uvoenju zakona. Mogu li vas podsjetiti da obeanje koje je Bog dao Avraamu i njegovim potomcima, o nasleivanju nove zemlje, nije bilo pod uslovom da dri zakon ve na osnovu pravednosti koja dolazi kroz vjeru [Gal. 3:17, 18]. 14. Jer ako se samo oni koji dre

zakon kvalifikuju da naslijede novu zemlju, onda vjera vie ne moe biti sredstvo pomou kojega primamo spasenje, i obeanje Boje postaje beznaajno. Ne moete ga imati na oba naina; jer pravednost kroz zakon i pravednost vjerom su uzajamno iskljuivi i nikad se ne mogu mijeati. 15. Osim toga, istina je da se spasenje nikad ne moe zadobiti kroz dranje zakona poto zakon trai savrenu poslunost a niko od nas ne moe polagati pravo na nju; u stvari svi smo sagrijeili i zato zasluujemo pravednu kaznu od zakona. Zar ne shvatate da svrha zakona nikad nije bila da spasi ve da nas ubijedi da kao grenici stojimo osueni, inei na taj nain obeanje o spasenju jo poeljnijim? 16. Bog je, u svojoj velikoj ljubavi i milosti, obeao nama nezaslunim grenicima spasenje kao potpuno besplatan dar i sve to On trai od nas je da ga prihvatimo vjerom iskrena i zahvalna srca. U tom pogledu, svima, Jevrejima i neznabocima, spasenje je zagarantovano, sve dok ive vjerom kao Avraam na kojega nas upuuje kao na naega oca. Avraamova vjera je na primjer 17. Jer Bog je objavio Avraamu u svojoj Rijei: uinih te ocem mnogim narodima [Post. 17:5]. Bog ga naziva naim ocem u smislu to ga je postavio da bude primjer ili prototip svima koji e ii njegovim stopama i vjerovati u obeanje Onoga koji moe povratiti u ivot one koji su mrtvi ili stvarati ne zavisei od prapostojee materije. 18. Razmotrite za trenutak Avraamovu vjeru: on je vjerovao da mu Bog moe dati sina ak i kad je medicinska nauka kazala da je to nemogue; zato se i kvalifikovao da bude otac mnogim narodima, jer obeanje je bilo: ovako e biti spaseni tvoji nebrojeni potomci vjerom [Post. 15:5, 6]. 19. Avraamova vjera u Boje obeanje postala je tako jaka da nije ni najmanje oslabila, u starosti od stotinu godina kad je shvatio da, ljudski govorei, nije mogue da dobije sina sa svojom enom Sarom, jer je bila prola dob za radanje djeteta. 20. Ipak on nije ni za trenutak posumnjao, kroz nevjerstvo, u Boje obeanje koje mu je dato nekih dvadeset pet godina ranije; zato je nastavio da hvali Boga i odaje mu slavu, 21. budui apsolutno siguran u svom umu da Bog moe uiniti nemogue i odrati svoje obeanje o sinu, ak i u ovoj poznoj ivotnoj dobi. 22. Zato je Bog bio zadovoljan i nagradio njegovu vjeru pravednou obeanom mu u Hristu [Gal. 3:16]. 23. Dakle ona konstatacija zabiljeena u Svetom Pismu: vjerova Avraam Bogu i to mu se primi u pravdu, ne odnosi se samo na Avraama, 24. nego takoe i na sve nas; jer i nama e se pripisati pravednost ako vjerujemo u Isusa Hrista kojega Bog podie iz mrtvih. 25. Jer Bog je Hrista prepustio iskustvu druge smrti na krstu da bi ispunio pravedne zahtjeve zakona za grijehe sviju a zatim ga podigao kako bi Hristos punopravno mogao traiti opravdanje za nas koji vjerujemo. PETA GLAVA Plodovi opravdanja vjerom 1. Poto sam vas uvjerio u Boji nain spasavanja u Hristu, dozvolite da vam sada opiem neke od divnih blagoslova koji dolaze onima koji pozitivno odgovore na jevanelje. Prvi i trenutni blagoslov koji dolazi nama koji se opravdavamo vjerom je unutranji mir sa Bogom. Ovaj mir je mogu kroz Isusa Hrista, u kome smo se potpuno pomirili sa Bogom Njegovim ivotom i smru.

2. Drugo, Hristos takoe postavlja nas opravdane vjernike u novi odnos sa Bogom tako da sada stojimo u milosti; to znai da kroz tu istu vjeru sada imamo potpuni pristup sili Bojoj koja se manifestovala u Hristovom zemaljskom ivotu [1 Kor. 15:10; 2 Kor. 12:9]. Ovo nam zauzvrat daje nadu u iskustvo slavnog Hristovog karaktera, koji se sada reprodukuje u nama, i Njegovog proslavljenog savrenstva kad doe. 3. Prirodno, sve ovo podrazumijeva patnje i liavanje nae grene prirode njenih zlih elja dok strpljivo ekamo blaenu nadu; ali ih podnosimo sa radou zbog konane nade, koja je vrijedna ekanja; 4. a ta konana nada koju strpljivo ekamo je naravno proslavljanje, koje e se ostvariti prilikom drugog dolaska. 5. U meuvremenu, nije nas sramota nazivati se hrianima, naprotiv, mi voljno dijelimo i pokazujemo udesnu agape ljubav Boju koju doivljavamo kroz Svetog Duha koji nastava u nama. 6. Ova agape ljubav Boja je tako divna da bih vam je htio opisati: dok smo bili krajnje bespomoni da spasemo sami sebe Bog je poslao svog Sina, u pravo vrijeme, da umre za nas bezbone buntovnike. 7. Ne postoji nita u svjetovnoj ljudskoj istoriji to se moe porediti sa agape ljubavlju, jer konaan izraz ljudske ljubavi je kad je neko dovoljno hrabar da umre za dobrog ovjeka ili zarad dobrog uzroka, a i ovo je neto to se vrlo rijetko dogaa. 8. Ali suprot tome, Bog je usmjerio svoju agape ljubav prema nama nezaslunim grenicima poslavi svog ljubljenog Sina da primi platu za grijeh, to je jednako drugoj smrti, dok smo jo bili grenici. 9. Ali to nije sve. Postavivi nas prave pred Bogom (opravdane) svojom uzvienom rtvom, Hristos se uznio na nebo i sada posreduje u nau korist protiv optubi Sotone, i na kraju e nas odbraniti na sudu. Svi ovi preobilni blagoslovi rezultat su velike Boje bezuslovne agape ljubavi prema nama. 10. Jer, kad je jo dok smo bili ogoreni Boji neprijatelji, On izlio ovu agape ljubav na nas i primirio nas k sebi kroz smrt svoga Sina, moete biti apsolutno sigurni da e ova nepropadljiva agape ljubav nastaviti da djeluje u nau korist i na nae konano spasenje kroz Hristovu sveteniku slubu na nebu. 11. Iz ovog razloga ne samo to imamo sigurnost i mir, ve trebamo svojim ivotima nastaviti sa hvalom na Bojem neizrecivom daru, naem Gospodu Isusu Hristu, kroz kojega zadobismo pomirenje i otkupljenje. Dva Adama 12. Da bi potpunije razumjeli i cijenili ovu slavnu istinu o spasenju u Hristu, hajde da razmotrimo nau situaciju u Adamu; jer se spasavamo U HRISTU na isti nain na koji smo izgubljeni U ADAMU [1 Kor. 15:21, 22]. Upravo preko Adama, oca ljudskog roda, grijeh i smrt su postali dijelom naslea ovjeanstva. Dozvolite da objasnim. Adamov prvobitni grijeh rezultirao je njegovim dolaskom pod osudu i smrtnu kaznu. Ovo zato to mu je Bog jasno obznanio da u dan kad okusi zabranjeni plod zasigurno e umrijeti [Post. 2:17]. Ali ova smrt se proirila na cijeli ljudski rod jer je itavo ovjeanstvo, iako nije odgovorno, bilo ukljueno ili sudjelovalo u tom jednom grijehu. Ovo je istina poto je Bog stvorio itavo ovjeanstvo u Adamu [Djela 17:26] i stoga smo bili u njemu ili dio njega kad je sagrijeio. [*Vidi napomenu.] 13. Dozvolite da vam to i dokaem: uzmite na primjer ljudski rod koji je ivio prije Mojsija. Ti ljudi su izvjesno grijeili; ali poto Bog jo nije bio dao ovjeanstvu svoj zakon kao legalni pravilnik do Mojsijevog vremena, On svakako ne bi bio pravian Bog da ih je osudio na smrt zbog njihovih grijeha. 14. Ipak injenica je da su ovi ljudi, koji su ivjeli od Adamovog vremena do Mojsija, umirali. Da li ih je Bog nepravedno kanjavao imajui u vidu

da njihovi grijesi nijesu bili otvoreno krenje Njegovog zakona kao to je bio jedan Adamov prestup? Odgovor je ne; ali istina je da su umirali jer u Adamu svi smo sudjelovali u njegovom hotiminom grijehu i stoga moramo umrijeti, bez obzira na nae line grijehe. Zato je Adam, u izvjesnom smislu, tip Hrista koji je imao doi da spase itavo ovjeanstvo. Jer ba kao to je ono to je Adam uradio obuhvatilo cijeli ljudski rod, tako je na isti nain ono to je Hristos uradio obuhvatilo itavo ovjeanstvo samo u suprotnom smislu. 15. Ovo zato to je ono to su Adam i Hristos uradili bilo apsolutno suprotno. Za razliku od Adamovog grijeha, koji je donio sveoptu smrt, Hristos je ispotovao sve Boje zahtjeve i donio besplatan dar ivota cijelom ovjeanstvu [Jevr. 9:12]. Bog je ovo ispunio iz iste milosti na jedan vrlo osoben nain: on je sjedinio oslabljenu ljudsku prirodu kojoj je bilo potrebno otkupljenje sa boanstvom svoga Sina u utjelovljenju tako da smo zaista sudjelovali ili bili umijeani u Hristovoj poslunosti i svetoj istoriji [1 Kor. 1: 30; Efes. 1:3]; tako je Hristos, kao drugi Adam, spasao itavo ovjeanstvo i oslobodio nas. 16. Dalje, htio bih dodati da je Bog ispunio u Hristu mnogo vie od prostog brisanja jednog Adamovog grijeha koji je donio smrtnu kaznu na cijeli ljudski rod. Jer u Hristovoj rtvenoj smrti nije poniten samo Adamov grijeh, ve su na krstu svi nai vlastiti grijesi, proli, sadanji i budui, bili takoe izbrisani, tako da smo u Njemu opravdani od svih svojih grijeha. 17. I to nije sve; dok je Adamov grijeh smjestio itavo ovjeanstvo pod vlast smrti tako da niko ne moe izbjei tog neumoljivog eteoca, udesna istina o Bojoj milosti je da svi koji vjerom primaju dar ivota u Hristu ne samo da e biti podignuti na vjeni ivot, ve mnogo vie, vladae sa Hristom kroz beskonane vjekove vjenosti [Rim. 8:17; Otkr. 20:6; 22:5]. Siguran sam da ete se sloiti sa mnom da je ovo preobilna milost. 18. Ovo je dakle sr onoga to sam pokuao da preemo: Adamovim jednim grijehom itavi ljudski rod je osuen i prima kaznu vjene smrti. To znai da legalno niko od nas nema prava da ivi i zato smo roena djeca gnjeva [Efes. 2:3]. Na isti nain, Hristova savrena poslunost je oslobodila itavo ovjeanstvo tako da u Njemu stojimo legalno opravdani i kvalifikovani da ivimo zauvijek. Ovo su dobre vijesti jevanelja. 19. Pored toga, Adamov jedan grijeh takode nas je uinio robovima grijehu [Rim. 7:14] tako da se svi radamo sa grenom prirodom koja, u i od sebe, nije sposobna da se pokorava Bojem svetom i pravednom zakonu [Rim. 7:14-25]. Slino tome, Hristova poslunost nas je iskupila od pokvarenosti nae grene prirode tako da, kad doe da nas povede na nebo, On e zamijeniti naa grena tijela sa bezgrenim tijelima, slinim Njegovom kad je ustao iz mrtvih. Ovoje dio naeg slavnog naslea u Hristu [Rim. 3:20, 21]. 20. I kako se zakon uklapa u sve ovo? Bog je uveo zakon da nam pokae ili nas uvjeri u strani rezultat Adamovog jednog grijeha, koji je proizveo cijeli ljudski rod grenika pod vlau sile grijeha. Ali ba kao to se jedan Adamov grijeh umnoio preko njegovog potomstva, dobra vijest jevanelja je da se Boja spasonosna milost jo vie umnoila. Jer u Hristu ne samo to je Bog iskupio cijelo ovjeanstvo od grijeha, Adamovog plus naih, ve kroz Njega moemo biti vie nego pobjednici [Rim. 8:3]. 21. Dakle, ba kao to grijeh vlada nad svakim Adamovim djetetom od roenja do smrti, tako i mi vjernici moramo sada dopustiti milosti da vlada nad nama dok nas Isus Hristos ne uvede u vjenost prilikom svoga drugoga dolaska. __________________
*Pojanjenje teksta u Rimljanima 5:12

Pavle razmatra poloaj ovjeanstva u Adamu od 12 do 14 stiha kako bi pokazao da je Adam tip ili prilika Hrista (14 stih poslednji dio). Razlog zato je smrt koja je proistekla od Adamovog jednog grijeha prela na itavo ovjeanstvo nije zato to Bog prenosi Adamovu krivicu na nas ve to su svi sagrijeili u Adamu (ne kao Adam). Mogu se navesti najmanje etiri razloga koji pokazuju da je to Pavlova ideja u 12 stihu: 1. Pavlova upotreba aorista podrazumijeva in jednom za sve u prolosti. 2. U 13 i 14 stihu ljudi koji su ivjeli od Adama do Mojsija su umirali iako njihovi grijesi nijesu bili kao Adamov prestup. 3. U stihovima 15-18 Pavle etiri puta izjavljuje da smo osueni i umiremo zato to smo u Adamovom grijehu a ne zbog naih grijeha. 4. Ako svi umiru zato to su svi sagrijeili kao Adam, po ovoj analogiji u Hristu, morali bismo uiti da svi ive jer su svi posluni kao Hristos. Ne samo to je to suta suprotnost Pavlovoj misli, ve bismo bili krivi za uenje legalizma. Sr paralele u Rimljanima 5:12-21 izmeu Adama i Hrista poiva na ideji o solidarisanju ovjeanstva u Adamu i u Hristu. Rije Adam u Starom Zavjetu uglavnom ima kolektivno znaenje. Na isti nain, Novi Zavjet naziva Hrista poslednjim ili drugim Adamom. Novozavjetni naunik Bruk Fos Vestkot (Brooke Foss Westcott) kae: Ako je Hristos preuzeo nau prirodu na sebe, kao to vjerujemo, jednim inom ljubavi, nije jednoga ve svih. On nije bio samo jedan ovjek medu mnogim ljudima, ve se u Njemu sabralo itavo ovjeanstvo i tako je ono sada tako rei organski sjedinjeno s Njim. Njegova djela u pravom smislu su naa djela, ukoliko shvatamo to jedinstvo. Njegova smrt je naa smrt, Njegovo vaskrsenjeje nae vaskrsenje. (The Gospel of the Resurrection, p. 39)

ESTA GLAVA Opravdanje vjerom znai biti mrtav grijehu a iv Bogu 1. Dakle kako se sada moramo odnositi prema ovoj udesnoj istini o spasenju milou? Moemo li rei da poto je Hristova iskupiteljska milost ponitila Adamov grijeh plus sve nae vlastite grijehe, sada smo na slobodi da uivamo u grijehu, imajui u vidu da nas je milost oslobodila od svake osude [Rim. 8:1]. 2. Ne, nikad! Kako bi ikad tako neto mogli pomisliti kad znamo da je Hristova smrt grijehu ukljuila cijelo ovjeanstvo [2 Kor. 5:14] a mi vjernici se vjerom poistovjetili sa tom smru? [Gal. 2:20]. 3. Ili nijeste svjesni znaenja krtenja, da je to javno priznanje koje objavljuje nau zajednicu vjerom u Hrista i Njegovo raspee? 4. To znai da Njegova smrt grijehu postaje naa smrt grijehu; Njegova sahrana postaje naa sahrana simboliki izraena uranjanjem u vodu prilikom krtenja; i ba kao to je Bog podigao Hrista iz mrtvih svojom nesavladivom silom, i mi moramo dopustiti toj istoj sili, koja sada nastava u nama kroz Svetog Duha, da nas kontrolie u novom hrianskom ivotu [Rim. 8:11]. 5. Jer poto smo se vjerom poistovjetili sa Hristom, sudjelujui u Njegovoj smrti grijehu, isto tako se moramo identifikovati vjerom sa Njegovom vaskrslom prirodom, oienom od grijeha. 6. Znajui ovo da je na egocentrini, greni ivot raspet sa Hristom, okonavi tako izvor naeg problema grijeha mi sada moemo vjerom iskusiti oslobodenje i ne biti vie robovi grijehu [Gal. 2: 20]. 7. Jer kad grenik umire, takav ovjek ne samo da je zadovoljio pravdu zakona, ve se takode oslobodio od vlasti grijeha. 8. I ako smo umrli sa Hristom, naim nosiocem grijeha, izvjesno vjerujemo da emo s Njime ivjeti u vjenosti, 9. jer znamo da je Hrist umro samo jednom i bio podignut iz mrtvih da nikad vie ne umre; smrt vie nema vlasti nad Njim. 10. Ovo zato to kad je Hristos umro na krstu, umro je smru koju zakon zahtijeva za svakog

grenika, koje je druga smrt, a to sada ivi, ivi u neraskidivoj zajednici sa svojim Ocem Bogom naim, i nikad se vie nee suoiti sa Bojim naputanjem kao to je to bilo na krstu. 11. Na isti nain, i vi koji ste sjedinjeni s Hristom vjerom, morate se smatrati mrtvim grijehu, kao oni koji su prekinuli takav odnos, i sada ivjeti u neraskidivoj zajednici sa Bogom. 12. Prema tome, ne dozvolite da si1a grijeha vlada nad vama tako da se morate pokoravati njenim zahtjevima. 13. Niti doputajte da grjehovni prohtjevi kontroliu razne djelove vaih tijela radi zadovoljenja vlastitih grenih ambicija; ve se vjerom stavite na raspolaganje Bojemu Svetome Duhu i dozvolite mu da koristi vaa tijela kao orua za injenje dobrih i pravednih djela. Opravdanje vjerom znai biti rob Boji 14. Jer zapamtite, grijeh vie nema autoriteta nad vama koji ste u Hristu; on nema prava da vlada nad vama niti vas moe vjeno unititi, zato to legalno vie nijeste pod zakonom, u smislu starog zavjeta, odakle grijeh dobija silu da ubija grenike [1 Kor. 15:56]; ve ste sada pod milou, novim zavjetom Bojim, koji ne unitava ve spasava do kraja [Jev. 7:25]. 15. Da li to znai da moemo iskoristiti ovu istinu? Ono na ta aludiram je sledee: poto grijeh vie ne moe unititi nas hriane, jer vie nijesmo pod jurisdikcijom zakona ve pod Bojom spasonosnom milocu, moemo li kazati: zaista nije vano hoemo li nastaviti grijeiti? Odgovor je definitivno ne! 16. Dobro znate da u robovlasnikom drutvu, kad se neko stavi na raspolaganje gospodaru kao rob, on mora sluati svog gazdu u svemu to trai. Tako je i na duhovnom podruju; kad izaberete da sluite grijehu on vam postaje gospodar i vlada nad vama dokle vas ne odvede u grob. S druge strane, ako ste odluili pokoravati se jevanelju, tada ste odabrali Boga za svog gospodara i morate se pokoravati Onome koji je zaetnik pravednosti a ne grijeha. 17. Svi vi vjemici se moete zahvaliti Bogu jer ste svi roeni robovi grijehu to je posledica pada [Rim. 7:14]; sada, iz dubine svog srca, pokoriste ste se jevanelju kojemu ste naueni; 18. i oslobodivi se vlasti grijeha, izabraste, po vlastitoj slobodnoj volji, da budete robovi naega dobroga Boga, izvora svake pravednosti. 19. Koristim ovu ilustraciju o ropstvu jer shvatate kako vaa grena priroda robuje grijehu; ali sada ono to vam savjetujem je da ba kao to ranije predavaste razne djelove svog tijela na neista djela i uvijek rastuem bezakonju, da tako i sada kad ste slobodni od grijeha milou Bojom, pokoravate svoja tijela injenju dobra, imajui Hristov sveti karakter za svoj ivotni cilj [Fil. 3:12-14]. 20. Sjetite se... kad ste bili robovi grijehu sve to ste mogli initi bili su grijesi, jer su ak i vaa dobra djela bila ukaljana sebinou. Kakva vam je bila korist od toga, sada kad vidjeste svjetlost? Dakako nikakva; ne samo da se stidite svoje prolosti ve da ste nastavili sa takvim stilom ivota to bi se zavrilo vjenom smru. 22. Ali sada kad ste osloboeni od dominacije grijeha i postali robovi Boji po vlastitom izboru, blagoslov koji primate je dvostruk; to je sveto ivljenje u ovome ivotu i radosti vjenoga ivota sa Bogom o Hristovom drugom dolasku. 23. Jer ba kao je plata za grijeh smrt tako je milostivi dar Boji vjeni ivot kroz zajednicu u vjeri sa Isusom Hristom naim Gospodom.

SEDMA GLAVA Osloboeni ispod jurisdikcije zakona 1. U poslednjem poglavlju, ukazao sam da mi hriani legalno vie nijesmo pod zakonom [Rim. 6:14]. Htio bih se nadovezati na ovo, poto sam siguran da e neki od vas imati primjedbe na tu konstataciju. Zar ne shvatate, brao, da kad nas je Hristos oslobodio od dominacije grijeha On nas je takode oslobodio od jurisdikcije zakona? Mogu li podsjetiti vas koji ste vini zakonu [misli se na Jevreje] da zakon ima vlast nad ovjekom samo dokje ovaj iv. 2. Uzmite, na primjer, situaciju udate ene: prema zakonu o braku, ena je vezana za mua branim zavjetom sve dok su oboje ivi. Ali ako joj mu umre, ona se smjesta oslobada branog zavjeta i doputeno joj je udati se za drugoga. 3. Ako, meutim, ena napusti svog mua, bez biblijske osnove, dok je jo uvijek iv i uda se za drugoga ovjeka, izvjesno e se smatrati preljuboiniteljicom. Ali ovo nije istina ako joj mu umre i ona se kasnije uda za drugoga, poto je brani zavjet validan samo dok su oboje zivi. 4. Upravo ovako nas je Hristos oslobodio ispod jurisdikcije zakona. Svi mi smo bili obavezani zakonom od roenja, bas kao to je ena svome muu u braku. To znai da je zakon imao autoritet nad nama sve dok ivimo. Ali kad smo umrli u optoj Hristovoj prirodi, sa kojom smo se mi hriani poistovjetili vjerom i krtenjem, oslobodili smo se od jurisdikcije zakona; a ovo je uradio Bog da bi se mogli vjenati ili sjediniti sa ustalim Hristom. Rezultat toga je to sada moemo stvarno donositi duhovni rod Bogu, jer to je ono to Hristos moe initi u nama, neto to zakon nije mogao proizvesti. 5. Ali prije ovog slavnog dogaaja, dok je nae greno ja jo uvijek bilo pod upravom zakona, nije bilo apsolutno nikakve usk1aenosti izmeu zakona i nae grene prirode tako da je sve to smo radili bilo u potpunoj suprotnosti sa zahtjevima zakona, to zauzvrat znai da smo neprekidno bili pod osudom zakona na vjenu smrt. 6. Ali sada kad je nae greno ja razapeto sa Hristom a mi legalno osloboeni ispod zakona i vjenani sa ustalim Hristom, moemo sluiti Bogu na istinski duhovan nain, iz srca punog ljubavi, zahvalnosti i radosti nasuprot preanjoj motivaciji iz straha, to smo inili pod zakonom. Boji zakon je svet ali mi smo greni 7. Dakle da li injenica da nas je Hristos oslobodio od grijeha kao i od jurisdikcije zakona znai da su zakon i grijeh srodni? Ne, nikad! U stvari, dijametralno su suprotni. Kroz zakon znamo istinsko i dublje znaenje grijeha; jer grijeh je krenje zakona [1 Jov. 3:4]. Na primjer, nikad ne bih znao da je grijeh poeljeti neiju svojinu ili tuu enu da zakon nije objavio Ne zaeli. 8. Ali grijeh, budui to to jeste, protivan zakonu [Rim. 8:7], proizveo je u meni svakojake elje, iznosei tako na otvoreno injenicu da sam bijedni rob grijehu i nesposoban da udovoljim zahtjevima zakona, neto to ne bih u potpunosti otkrio da nam Bog nije dao svoj zakon. 9. U stvari, bilo je vrijeme kad nijesam potpuno shvatao sve implikacije zakona i shodno tome smatrao sebe pravednom osobom vrijednom vjenog ivota [Fil. 3:6]. Ali kad mi je Bog otvorio oi i kad sam shvatio puno i dublje znaenje zahtjeva zakona, na svoj uas otkrio sam da sam nesreni grenik koji ne zasluuje nita do vjenu smrt. 10. Naao sam da

su se zapovijesti, kojima su me u mom odgoju uili kao putu spasenja, okrenule u sutu suprotnost, put smrti. 11. Uistinu moje greno srce je bilo to koje me sasvim obmanulo [Jer. 17:9] i dalo mi ideju da bih mogao spasti sebe kroz dranje zakona. Suprot tome, otkrio sam da sve to zakon moe uraditi je osvjedoiti me da sam grenik i osuditi me na vjenu smrt. 12. Ovo zato to je zakon svet i njegovi zahtjevi koji osposobljavaju na ivot su apsolutno sveti, dobri i pravedni. 13. Ali kako sveti zakon koji je apsolutno dobar moe biti sredstvo moje smrti? Ne! Nijesam to rekao; nije zakon taj koji je uzrok smrti nego grijeh koji je alac smrti. Ali zato to zakon osuuje grijeh, on mu daje legalno pravo da kazni grenika [1 Kor. 15:56]. Meutim, razlog zato nam je Bog dao zakon nije bio da nas uniti ve da nam otvori oi na nae krajnje greno stanje, neto vrlo bitno da bi prihvatili Njegov dar spasenja u Hristu. ovjekova grena priroda je nekompatibilna sa Bojim svetim zakonom 14. Tako dakle moemo zak1juiti da je sam zakon svet i duhovan, ali ja sam grean, prodat kao rob grijehu. 15. Moje vlastito iskustvo i iskustvo svake osobe koja ivi pod starim zavjetom dokazuje to izvan svake sumnje. Jer ak i kad bih htio ivjeti dobrim i pravednim ivotom, otkrivam da u praksi inim zlo radim ono na ta mrzim. 16. I poto radim ono to zaista ne elim, tada priznajem da su zahtjevi zakona, koji elim tvoriti, dobri. 17. Stvarni problem, dakle, nije moja elja da inim dobro ve grena priroda koja me kontrolie i ne pokorava se mojim dobrim namjerama podstaknutim zakonom. 18. Tako znam da u meni, to jest u mojoj grenoj prirodi, nita dobro ne nastava; jer dok su najdublje elje mog uma initi dobro, nijesam sposoban da ih i sprovedem. 19. Umjesto toga, zlo na koje se gadim, ali koje moja grena priroda eli, je ono to nalazim da neprekidno inim. 20. Shodno tome, poto mi zla djela nijesu stvarna namjera, to je dokaz da sam rob svojoj grenoj prirodi s kojom sam roen i koja je pravi krivac. 21. Tako dakle, ovo je to sam otkrio da mi je smetnja: kad elim initi dobro, moja grena vlada nadamnom i vue me da radim upravo suprotno. 22. Jer u dubini due zaista uivam u pravednim zahtjevima Bojeg zakona; 23. ali u stvamosti i praksi izgleda da postoji drugo naelo koje nastava u mojoj nioj prirodi, zakon svoga ja, koji se neprekidno suproti mojim dobrim namjerama, inei me zatoenikom sile grijeha koja je zahvatila cijelo moje fiziko bie. 24. Oh, kakav sam bijedan i nesrean ovjek! Ko e me izbaviti iz ovog poraavajueg stanja mojega grenoga tijela kojim sam osuen na smrt? 25. Zahvaljujem Bogu za nain da se ovo izbjegne koji nam je pripravio u Hristu. Tako dakle, u i od sebe, nezavisno od sile Bojega Svetoga Duha, potpuno sam nesposoban proizvesti istinsku pravednost, jer dok se svojim umom elim pokoravati Bojem zakonu, moja grena priroda se jednostavno ne slae i stoga me zarobljava na grijeh. Ovo je obiljeje pale ljudske prirode i zato je naa jedina nada Hristova pravednost, data i uraunata. OSMA GLAVA Hristova pravednost se daje Duhom 1. Dakle, dobra vijest jevanelja nije spasenje kroz samopravednost ve kroz vjeru u Hrista. Otuda, nikakvo dakle osuenje ne poiva na nama koji smo vjerom prihvatili zajednicu sa Hristom Isusom uprkos injenici da jo uvijek imamo grenu prirodu. 2. Ovo zato

to je naelo sile grijeha i smrti koje nastava u naoj grenoj prirodi poraeno i zadat mu je smrtni udarac silom Svetoga Duha koja nastava u ljudskoj prirodi Isusa Hrista; na taj nain smo u Njemu bili osloboeni. 3. Jer dok nas Boji zakon nije mogao spasti od grijeha i smrti, imajui u vidu da naa grena priroda onemoguava zakonu da proizvede pravednost u nama, Bog je to uinio u Hristu; On je sjedinio boansku prirodu svoga Sina, u utjelovljenju, sa naom optom palom ljudskom prirodom kojoj je bilo potrebno iskupljenje i u toj oslabljenoj prirodi koju je Hristos preuzeo, naelo sile grijeha je bilo poraeno i kanjeno. 4. Na ovaj nain Bog ne samo to je spasao itavo ovjeanstvo ve je takoe dokazao da se pravedni zahtjevi zakona mogu ispuniti u nama novoroenim hrianima ako, poput Hrista, nauimo hoditi u sili Duha i ne zavisimo o svojoj grenoj prirodi. 5. Jer oni koji doputaju sebi da ih kontrolie vlastita grena priroda nalaze da su im misli neprekidno pod vlau grenih elja tijela; dok oni koji hode u sili Bojega Duha nalaze da im se umovi bave duhovnim stvarima. 6. Dopustite da ovo pojasnim: dozvoliti umu da bude pod vlau grene prirode znai traiti nevolju, jer na taj nain dozvoljavate sebi putovanje stazom koja vodi u smrt. Ali, s druge strane, dopustiti da vam um bude pod kontrolom Svetoga Duha je sutina hrianskog ivljenja i to donosi unutranju radost i na kraju spasenje. 7. Pored toga, morate shvatiti da grena priroda sa svojim eljama pripada carstvu Sotone i stoga je u potpunoj suprotnosti Bogu. U stvari, naa grena priroda nikad se nee istinski pokoriti Bojem zakonu i ne moe, ak iako pokuava, jer se zarobljava naelu svoga ja koje se suproti Bojoj agape ljubavi [1 Kor. 13:5], koja je ispunjenje zakona [Rim. 13: 10]. 8. Shodno tome, oni koji doputaju grenoj prirodi da ih kontrolie zaista ne mogu ugoditi Bogu. 9. Ali vjerujem da vi dragi hriani ne ivite tako, ve ste pod kontrolom Bojeg Duha koji nastava u vama kroz iskustvo novoroenja. A ako sluajno meu vama ima nekoga ko nije iskusio novoroenje, plaim se da nije istinski obraen i stoga u stvarnosti ne pripada Hristu. 10. Ali ako Hristov Duh stoji u vama, molim vas zapamtite da vaa grena tijela moraju i dalje umirati, ali duhovno ste ivi jer ste vjerom potinili svoje greno ja Njegovom krstu u zamjenu za Hristov pravedni ivot [Gal. 2:20], to je zauzvrat dovelo do obnove Duha koji sada mora postati izvor vaeg hrianskog ivljenja. 11. Jer ako je Boji Sveti Duh mogao pobijediti grijeh i smrt u Hristovoj ljudskoj prirodi i dokazati to diui ga iz mrtvih, moete biti apsolutno sigurni da ovaj isti Duh, koji sada nastava u vama, moe nadvladati silu grijeha koja dominira vaim grenim tijelima i reprodukovati u vama Hristov karakter . Dunost hrianina je hoditi u Duhu 12. Dakle, draga brao i sestre u Hristu, imamo jednu negativnu obavezu kao hriani a to je da ne ivimo prema nalozima svoje grene prirode; moramo je vjerom potiniti smrti na Hristovom krstu i tada ona nema vie prava na nas. 13. Meutim, ako neko voljno ili hotimice ivi po udnjama svoje grene prirode, to ukazuje da je on neobraen i samim tim jo uvijek je pod osudom i smru. S druge strane, ako kroz silu Duha odriete bune zahtjeve svoje grene prirode, to je jasan dokaz da ste obraeni i stojite opravdani u Hristu i da je vaa blaena nada vjeni ivot. 14. Jer svi koji se vjerom pokoravaju jevanelju (to jest podreuju volju istini kao to je u Hristu) i doputaju Svetome Duhu da kontrolie njihove misli i djela, pokazuju da su

zaista djeca Boja. 15. Jer kad ste prihvatili Hrista kao svog linog Spasitelja, oslobodili ste se straha od vjene smrti [plata za grijeh je smrt, Rim. 6:23] koji dri sve nevjernike u svom zagrljaju [Jev. 2:14, 15] i postali djeca Boja, primivi Duha posinatva, tako da se sada u stvari moete obraati Bogu sa dragi Oe. 16. Dalje, sam Sveti Duh vas osvjedoava, kroz istinu o jevanelju, da ste djeca Boja koja su potpuno izmirena sa Njim u Hristu. Naa budua slava 17. Da li shvatate ta ovo znai? Ako smo djeca Boja, onda emo prirodno jednoga dana naslijediti sve to pripada Bogu; jer smo postali sunaslednici sa Hristom naim Gospodom. Kakva e to ogromna privilegija biti, s tim da smo voljni stradati odreeno vrijeme, kao to je Hristos inio dok je ivio na ovome zlome svijetu. 18. Ali lino, ubijeen sam da sve patnje koje moramo podnositi na ovome sadanjemu grenome svijetu nijesu nita u poreenju sa raskoi i slavom koja se uva za nas u Hristu a koju emo primiti prilikom drugoga dolaska. 19. U stvari, sva tvorevina strpljivo eka na ovo otputanje kada e se osloboditi od prok1etstva koje je donio grijeh. 20. Jer od Pada, itav svijet je doao pod prok1etstvo grijeha [Post. 3:17-19], ne zbog svog vlastitog izbora ve zbog Adama, kome je bila predata uprava nad cijelom tvorevinom [Post. 1:28], koji je zgrijeio i taj grijeh zahvatio cijelu prirodu tako da su smrt i propast poeli vladati nad svom tvorevinom i vladae dokle Hristos ne donese izbavljenje. 21. Tako moemo kazati da sva priroda zabrinuto isekuje blaenu nadu kada e se smrt ukloniti i sva Boja tvorevina osloboditi prokletstva. 22. Jer siguran sam da ste svjesni da itava priroda stenje u muci, kao to je i sada, ekajui na osloboenje ba kao ena na poroaju. 23. Ali ne stenje samo priroda; i mi, kojima je data blaena nada kroz iskustvo obnove, udimo i stenjemo u sebi, eljno isekujui dan kada e nam tijela biti iskupljena od grijeha i njegovog prokletstva. 24. Jer iako smo spaseni ili opravdani, nae sadanje spasenje je jedino u nadi zagarantovano u Hristu. Oito, da smo ve iskusili punu realnost spasenja ne bismo ga ekali. 25. Ali poto smo sada spaseni samo nadom, onda je prirodno da zabrinuto i nestrpljivo oekujemo punu realnost spasenja. Boji Duh nam neprekidno pomae 26. U meuvremenu, Sveti Duh koji nam daje istrajnost takoe nam pomae u naim slabostima i uobliava nae molitve. Jer esto se otkrivamo nesposobni da izrazimo nae potrebe u molitvi ali Duh posreduje u nau korist kroz nae stenjanje i udnje koje se ne mogu izraziti rijeima. 27. I sam Bog, koji moe itati nae misli, razumije nae potrebe koje izraava Duh, koji posreduje za svete po volji Bojoj. 28. Stavie, znamo da sve to nam se dogaa, dobro ili loe, Bog koristi na ostvarivanju svoje namjere u naem ivotu, dok mi zauzvrat poklanjamo povjerenje Njegovoj agape ljubavi, znajui da On brine za nas. 29. Jer u Bojem predznanju (oni za koje je On unaprijed znao da e prihvatiti Njegov dar spasenja u Hristu), On je predodredio da se mi hriani jednoga dana preobrazimo u samo oblije Njegovog proslavljenog Sina koji je prototip spasenih i u kome je stekao potpuno i kompletno spasenje. 30. Zato je, prema Njegovom planu spasenja formulisanom prije nego je ovaj svijet bio stvoren, Boja namjera bila ne samo da proiri poziv na spasenje i proglasi vjernike opravdanim ili pravednim, ve i da ih konano proslavi kao to je Hrista.

Boja agape ljubav je stijena naega spasenja 31. ta emo dakle rei u odgovoru na ove divne injenice? Poto je Bog na naoj strani, da li je vano ako je neko protiv nas? 32. Imajui u vidu da je radi nas Bog odbio potedjeti vlastitog voljenog Sina pune plate za grijeh na krstu, to je jednako drugoj smrti, ne mislite li da e nam drage volje dati i sve ostalo to je obeao kroz svoga Sina? 33. U pogledu ovih injenica, ko e se usuditi da optuuje nas vjernike? Da, Sotona moe [Otkr. 12:10], ali izvjesno ne Bog, imajui u vidu da nas je opravdao u Hristu. 34. Ko e nas osuditi? Definitivno ne Hristos, jer On je umro da nas oslobodi od osude, i sada, od svog vaskrsenja i uznesenja, sjedi s desne strane Bogu da brani i odbrani nae opravdanje. 35. Moe li nas onda ita razdvojiti od Boje beskrajne agape ljubavi, otkrivene u Hristovoj svetoj istoriji? Kad se suoavamo sa iskuenjima svakojakih potekoa ili progonstvom ili glau ili golotinjom ili ak smrtnom kaznom, da li to znai da nas je Bog napustio ili nas vie ne voli i brine o nama? Svakako ne! 36. Kao to je jasno konstatovano u Starom Zavjetu: Zbog postojanja velike borbe izmeu Hrista i Sotone, i zato to mi vjernici sada ivimo na Sotoninoj teritoriji, neprekidno se suoavamo sa opasnou i smru; smatraju nas poput ovaca koje se vode na klanicu [Ps. 44: 22]. 37. Pa ipak, uprkos svim tim iskustvima, nadmona pobjeda je naa kroz vjeru u Onoga ija ljubav prema nama nikad ne prestaje [Jer. 31:3]. 38. Jer apsolutno sam uvjeren da ne postoji nita u itavom univerzumu, bilo ivot ili smrt, Sotona ili natprirodne sile, ovaj sadanji svijet ili onaj koji e doi, sile ovoga univerzuma sa visina ili iz dubina, 39. apsolutno nita u cijeloj tvorevini to nas ikad moe razdvojiti od Boje agape ljubavi prema nama koja se pokazala u ivotu i smrti naega Gospoda Isusa Hrista.

DEVETA GLAVA Pavlova duboka briga za njegovu brau Jevreje 1. Izloivi slavne istine jevanelja vama hrianima u Rimu, htio bih da podijelimo moju duboku brigu za brau Jevreje. Shvatajui negativne izvjetaje koje ste sluali o meni, kako sam se okrenuo protiv Bojeg Zakona, hrama i vlastitog jevrejskog naroda [Djela 21:28], elio bih iznijeti stvarne injenice. Nasuprot ovim lanim izvjetajima, govorim vam apsolutnu istinu kao hrianin ija savjest je pod kontrolom Svetoga Duha, ne laem. 2. Duboko u srcu pun sam alosti i veoma optereen milju o vjenoj sudbini moje jevrejske nacije. 3. Vjerujte mi, voljan sam se stvarno odcijepiti od Hrista i biti vjeno izgubljen, ako bi to nekako donijelo spasenje mom narodu, 4. koji po roenju pripada Izraelu, naciji privilegovanoj da se naziva Bojim zavjetnim narodom, koja je bila blagoslovena Njegovim jedinstvenim prisustvom za vrijeme Izlaska i s kojom je nainio posebne zavjete, dajui im svoj Zakon i udesni plan spasenja kroz slubu u svetinji, plus mnoga druga dragocjena obeanja. 5. Povrh toga, budui potomci Avraama, Isaka i Jakova, bili su veoma blagosloveni. Iznad svega, kroz njih je Hristos, Sin Boji, doao u tijelu da bude Spasitelj svijeta. Neka se ime Boje hvali zauvijek, poto je On zasluan za sve ove blagoslove. Amin!

Ko ini pravi Izrael 6. injenica da jevrejska nacija danas vie ne ini Boju crkvu ne znai da je Bog propustio odrati svoje obeanje dato Izraelu preko patrijarha i proroka. Jer istini za volju, nije svaki koji se zove Jevrejin zaista i pripadnik Bojeg duhovnog Izraela. 7. Ba kao to svi Avraamovi potomci, Arapi na primjer, ne pripadaju izraelskoj naciji, ve je obeanje dato Avraamu bilo: samo oni koji su od Isakove loze, to jest roeni od Boga, kvalifikovani su da budu dio Izraela. 8. Drugim rijeima, nijesu prirodni potomci Avraamovi, ili Isakovi, koji sainjavaju Boji narod, nego oni koji su iskusili novoroenje kroz vjeru u Njegovoga obeanoga Sina koji ine pravi Izrael u Bojim oima. 9. Jer prema Svetom Pismu, evo kako je Bog Avraamu ispunio svoje obeanje o sinu: prvo, Bog je ekao skoro dvadeset pet godina dokle je Sara prola dob za raanje. Zatim, kad je Avramu bilo nemogue da dobije dijete kroz Saru, Bog mu je rekao, nakon to je uao u zavjet vjere sa Avraamom kroz obrezanje: otprilike u ovo doba idue godine blagosloviu Saru sa sinom [Post. 17]. Tako Isak, obeani sin, predstavlja ili je prototip svih koji su, kao on, roeni od Boga kroz vjeru u Hrista. 10. Ali to nije sve; ak i Isakova zena, Rebeka, koja je nosila blizance, imala je iskustvo koje otkriva jednu vanu istinu. 11. ak i prije nego su blizanci, Isav i Jakov, bili roeni, dok su jo bili u njenoj utrobi ne uinivi nikakvo zlo ili dobro, da bi se moglo jasno ustanoviti da se spasavamo Bojom milou i Njegovim pozivom a ne svojim injenjem, 12. Bog je rekao Rebeki: stariji [tj. prvoroeni] e sluiti mlaemu [Post. 25:19-23]. Ovo je bilo u potpunoj kontradikciji sa jevrejskom tradicijom; ali Bog je to uradio da pokae da se spasenje zasniva na Njegovoj suverenoj volji a ne na naem prirodnome nasleu ili porijeklu. 13. Ovo se sve slae sa tvrdnjom Svetog Pisma: Jakova prihvatih a Isava odbacih. Boja suverena volja 14. Da li to znai da Bog ima miljenike ili da nije bio fer prema Isavu? Svakako ne! Bog nikad nije nefer u bilo kojem svom postupku. 15. Niko u stvari ne zasluuje spasenje, ali kao to je Bog objavio Mojsiju: na koga u se saaliti ili imati milosti za njega, Moje je iskljuivo pravo a ne ovjeije; stoga je mogu izliti na koga Ja elim. [U stvarnosti spasenje je bilo ponueno i Isavu i Jakovu, ali Bog je u svom predznanju znao da e Isav prezreti svoje prvenatvo, ili spasenje u Hristu, dok e Jakov eznuti za njim. Otuda, Bog nije taj koji je odbacio Isava ve se zapravo desilo suprotno a Bog se samo sloio (Jev. 12:15, 16).] 16. Dakle, spasenje nije nae po prirodnom pravu ili nasleu, niti neto to moemo zaraditi po izboru ili naporom, ve prije nezasluena blagonaklonost potpuno zasnovana na Bojoj suverenoj milosti i bezuslovnoj ljubavi [Titu 3:4, 5]. 17. I da bi dokazali Njegovu suverenost, itamo u Starom Zavjetu ta je Bog rekao faraonu: dopustio sam ti da postane najmoniji vladar u antikom svijetu iz razloga da pokaem svoju veliku silu, kad oslobodih Jevreje iz egipatskog ropstva. Tako je itavo ovjeanstvo moglo shvatiti da nema nikoga poput mene. 18. Dak1e, ovjek je potpuno zavisan o Bojoj suverenoj volji za svoju vjenu nadu; i Bog ima savreno pravo da pokae milost prema kome On eli ili odbaci koga On eli. Boja suverena volja i ovjekov slobodni izbor

19. Tano znam kako e neki od vas intelektualaca odgovoriti na ovo; rei ete: ako sve zavisi o Bojoj suverenoj volji, On bi morao biti odgovoran za svaiju sudbinu, imajui u vidu da mi ljudi nemamo izbora po tom pitanju! 20. Takva primjedba je besmislena; kako se mi stvorena bia moemo usuditi da pitamo naeg svemudrog i sveznajueg Stvoritelja? 21. Na primjer, nema li lonar apsolutnu vlast nad svojom glinom, da iz iste grude napravi sud za carsku upotrebu a drugi za sluku ili optu upotrebu? 22. Isto tako je i Boji autoritet apsolutan. Meutim, da bi pokazao svoje veliko nezadovoljstvo protiv nevjerstva i eksploatacije, On je otkrio svoju monu silu protiv Egipana nakon to je ispoljio veliko strpljenje sa ovim ponosnim, samosvojnim narodom, koji je hotiminim odbacivanjem Boga nebeskoga jasno pokazao da zasluuje unitenje. 23. Ali, u isto vrijeme, Bog je bio milostiv i strpljiv sa porobljenim Izraelcima, otkrivajui kroz njih svoju bezuslovnu agape ljubav i pokazujui svijetu da On ne eli da iko bude uniten, ve da se svi obrate od svojih grijeha [2 Petr. 3:9]. 24. To je, u stvari, naa situacija svih nas koji smo pozitivno odgovorili na Njegovu spasonosnu milost u Hristu bez obzira da li smo Jevreji ili neznaboci, poto je spasenje Boji dar itavom ovjeanstvu a ne samo Jevrejima. 25. Ovo nije moje miljenje ve je sam Bog to pojasnio preko proroka Osije kad je objavio: oni koji ne pripadaju doslovnom Izraelu nazvae se jednoga dana Mojim narodom. I neznaboake nacije koje se nijesu smatrale Mojim zavjetnim narodom nazvae se Mojima ljubljenima [Os. 2:23]. 26. I umjesto to se govorilo: 'vi ne pripadate,' nazvae se sinovima i kerima Boga ivoga [Os. 1:10]. 27. to se tie Izraelske nacije, prorok Isaija je morao kazati: premda se izraelska populacija mnoi da se ne moe prebrojati, kao pijesak morski, samo e neki [to jest oni koji vjeruju] biti spaseni. 28. I, zato to nevjerstvo sve vie uzima maha, Bog e stupiti na scenu i okonati vrijeme probe za ljude, izvravajui sud nad svim nevjernicima [Isa. 10:22, 23]. 29. U stvari, kao to je Isaija ranije prorekao: ako se Gospod vjenoga pokoja (abata) ne umijea, ak e i Hrianska crkva postati kao Sodom i Gomor, potpuno liena pravih vjernika [Isa. 1:9]. Judaizam i jevanelje 30. Dakle ovo je rea1na situacija to se tie moga naroda, Jevreja: neznaboci koji su shvatili da se ne mogu spasti pomou vlastitih dobrih djela zadobie pravednost, istinsku pravednost koja spasava, koja dolazi od Boga i biva djelotvoma jedino vjerom, 31. dok su Jevreji, koji su uili da se mogu spasti dranjem Bojeg svetog zakona, doivjeli neuspjeh. 32. A zato nijesu uspjeli? Ne to nijesu pokuali, ve zato to su odbili da prepoznaju Boji nain spasavanja, koje je vjerom u Isusu Hristu. Shodno tome, ne samo da su nainili propust, ve je Hristova pravednost postala uvreda njihovoj samopravednosti. 33. Bog je, predviajui ovo, ba to prorekao kad je objavio: gle, postaviu u Sionu [Izraelu] kamen spoticanja koji e postati uvreda za samopravedne Jevreje. Ali ko god shvati svoju grenost i vrijednost ove Stijene [Isusa Hrista] i uzvjeruje u Njega nee se razoarati na dan suda [Isa. 28:16; Fil. 3:7-9]. DESETA GLAVA Jevreji odbijaju pravednost vjerom 1. Dakle vidite, brao, moja elja i molitva Bogu je da vidim svoj jevrejski narod spasen. 2. Znam zasigurno da ozbiljno slue Bogu, ba kao to sam i ja radio prije obraenja,

ali na nesreu propustili su da prime ovu divnu istinu jevanelja. 3. Shodno tome, ignoriui besplatan dar pravednosti koju Bog nudi u Hristu, oni oajniki pokuavaju proizvesti vlastitu pravednost, i kao rezultat toga odbacie savrenu pravednost Boju koja im se dade kroz vjeru u Njegovog Sina. 4. Ova pravednost, proizvedena u Hristovom ivotu i smrti, poptuno je zadovoljila pozitivne zahtjeve kao i pravdu Bojeg svetog zakona, tako da svaki vjernik stoji savren u Hristu. Tako je Hristos okonao nae uzaludne napore da proizvedemo vlastitu pravednost kroz legalizam, 5. jer pravednost koju ovjek proizvodi kroz sopstvene napore nikad nije savrena. I Mojsije, preko kojega je Bog dao svoj zakon, vrlo je jasan po tom pitanju: samo onaj koji se savreno pokorava Bojem zakonu u svakom detalju ima pravo da ivi [Lev. 18:5; vidi takodje Gal. 3:10]. Put pravednosti vjerom 6. Kao potpuna suprotnost tome, pravednost koja dolazi kroz vjeru ne zasniva se na ljudskim naporima, tako da moramo tragati za Hristom, 7. pokuavajui dosegnuti nebo, ili ga traei na nekim skrovitim mjestima na zemlji, kao da ga je veoma teko nai. 8. Ali kako to Biblija postavlja? Bog je taj koji preuzima inicijativu i alje svoga Duha izravno u nau savjest, ubjedujui nas u istinu jevanelja kao to je Hristos objavio [Jovan 16:8-11]. 9. I sve to Bog trai od nas je da se potinimo tom osvjedoenju, priznajui da je Isus Hristos obeani Mesija, Spasitelj Svijeta, i da iz srca vjerujemo da ga je Bog podigao iz mrtvih kao dokaz Njegovog savrenog iskupljenja, i biemo spaseni. 10. Jer pravednost vjerom je iskreno vrednovanje i odgovor na Boji veliki dar u Isusu Hristu, a takva vjera otvoreno priznaje da je ovjekova jedina nada spasenja u Hristu. 11. Jer Pismo to ovako postavlja: ko god iskreno vjeruje u Bojega Sina zajameno mu je spasenje i, ako istraje u vjeri do kraja, nee se nai pod osudom [Isa. 28:16; Jov. 5:24; Mat.l0:22]. 12. I naravno, nema razlike da li ste Jevrejin ili neznaboac, poto Boji dar spasenja u Hristu vai za itavo ovjeanstvo a jedini nain na koji ono postaje efektivno je samo vjerom. 13. Jer Bog jami da svako ko zaista vjeruje u Njegovog Sina ima sigurnost spasenja [Jovan 6:40]. Vjera dolazi poznavanjem jevanelja 14. Dakle istina je, niko se ne moe obratiti Hristu za spasenje ako ne vjeruje u Njega. I prirodno, ne moete vjerovati u Njega ako nikad nijeste uli o Hristu i Njegovoj istoriji spasenja [jevanelje]. A jedini nain na koji moete saznati jevanelje je kad vam neko svjedoi o njemu ili kad itate o tome u nekoj knjizi, sluate ga na radiju ili televiziji. 15. Zato je Hristos opunomoio crkvu da propovijeda dobre vijesti o spasenju itavom ovjeanstvu. Evo ta Sveto Pismo kae o onima koji to rade: kako su krasne noge onih koji svjedoe o Hristu onima koji su jo uvijek bez nade i donose im dobre vijesti o spasenju [Isa. 52:7]. 16. Ali nevolja sa mojim jevrejskim narodom je to to se svi ne potinie istini kao to je u Hristu. Ovo je, na nesrecu, upravo ono na ta se starozavjetni prorok Isaija svojevremeno alio. On je rekao: Gospode, izgleda da niko ne vjeruje u istinu koju sam objavio [Isa. 53:1]. 17. Tako se vjera moe definisati kao Odgovor srca na propovijeeno jevanelje koje smo uli, a to jevanelje je istina kao to je u Hristu Njegovo utjelovljenje, ivot, smrt, vaskrsenje i uznesenje na nebo.

Izrael hotimino odbacuje Hrista 18. Dakle, u sluaju da se pitate da li su svi Jevreji uli jevanelje uvjeravam vas da jesu; jer Hristos se propovijeda u svakom kutku Rimske imperije tako da nema nijedne jevrejske zajednice koja nije ula o Isusu Hristu i Njegovom raspeu. 19. Zato pomanjkanje znanja o jevanelju nije njihov problem, niti se mogu opravdati da nijesu jasno razumjeli dobre vijesti o spasenju. Prava istina je da su namjerno i istrajno odbacili Hrista kao Mesiju. Bog je, znajui da e se to dogoditi, objavio preko Mojsija: predau kljueve carstva neznabocima [Hrianskoj crkvi] i nainiti vas Jevreje vrlo ljubomornim. To e izazvati va gnjev poto ete se osjetiti ostavljenim [5 Mojs. 32:21]. 20. Prorok Isaija je dao slinu izjavu: oni koji ne traie Mesiju naoe ga i Bog ih priznaje kao svoj narod premda nijesu smatrani Bojim zavjetnim narodom [Isa. 65:1]. 21. Vezano za Jevreje, taj isti Isaija je i ovo kazao: itav dan pruah ruke ka narodu koji Me upomo odbija [Isa. 65:2]. Drugim rijeima, iskljuivi krivci za stanje izgubljenosti su sami Jevreji, oni koji su hotimino i trajno odbili da prihvate Hrista kao Bojeg obeanog Mesiju.

JEDANAESTA GLAVA Spasena vjerna manjina Jevreja 1. Da li to znai da je Bog rasijao sve Jevreje? Naravno ne! Uzmite na primjer mene nijesam li ja Jevrejin, doslovni Avraamov potomak i od plemena Benijaminova? 2. Ne, Bog nikako nije rasijao sve Jevreje. Izvjesno ne one za koje je unaprijed znao da e prihvatiti Hrista. Sjeate li se kako se Ilija jadao Bogu? 3. Gospode, itava jevrejska nacija Te napustila, ubie Tvoje proroke, razorie Tvoje oltare i samo Ti ja ostadoh vjeran, a sada i mene pokuavaju ubiti. 4. Kako je Bog odgovorio? Ne, Ilija, ima nekih sedam hiljada ljudi sa svojim porodicama za koje ne zna, koji se ne predadoe paganskoj slubi demonima. 5. Isto tako, i sada ima potenih Jevreja koji su ostali vjerni istini i prihvatili Hrista kao svog linog Spasitelja. 6. Ovi vjerni ljudi [misli se na ostatak] shvataju da spasenje nije rezultat njihovih vlastitih dobrih djela ili poslunosti zakonu ve Boje nezasluene naklonosti koja se izlila na itavo ovjeanstvo u Hristu. Jer ako se spasavamo pomou vlastitih djela, nema vie spasenja milou. 7. ta dakle moemo zakljuiti, da veina Jevreja nije prepoznala da se Boje obeanje o spasenju ve ispunilo u Hristovoj svetoj istoriji i da je samo manjina to shvatila? Na nesreu to je istina. 8. Ba kao to je Stari Zavjet kazao o drevnim Jevrejima: Bog im dopusti da idu svojim putem tako da su potpuno nesvjesni Njegovih puteva [Isa. 29:10; 5 Mojs. 29:4]. Dakle, upravo je tako sa sadanjim Jevrejima. 9. Evo kako to David istie u svojim Psalmima: mnogi materijalni blagoslovi uzrokovali su njihovo vlastito duhovno opadanje i propast. 10. Dopustili su da ih lai oslijepe da ne vide istinu i sada postadoe kao narod koji nosi krivicu [Ps. 69: 22, 23].

Nevjerstvo Jevreja je donijelo spasenje neznabocima 11. Dakle veliko pitanje je: da li ovaj neuspjeh Jevreja znai konanu propast za Boji plan iskupljenja? Naravno ne! Nasuprot, Bog je to obratio u blagoslov za neznaboce. Zahvaljujui injenici da Jevreji odbijaju priznati da Boji plan spasenja ukljuuje neznaboaki svijet, njihovo odbacivanje Hrista omoguilo je odnoenje jevanelja ostatku ovjeanstva. To je zauzvrat uinilo da Jevreji shvate ta su propustili. 12. I ako je njihov propust rezultirao takvim ogromnim blagoslovom za vas neznaboce, moete li zamisliti koliko e ovo vee i udesnije biti ako, zauzvrat, navede Jevreje da se vrate Bogu u pokajanju i prihvate Njegov uzvieni dar, Isusa Hrista? 13. Dok je istina da me je Bog naimenovao da budem misionar neznaboakom svijetu, istovremeno elim izvui najbolje iz svoje slube i pokuati pridobiti natrag moju brau Jevreje, 14. napokon u nadi da u kroz ljubomoru postii da se koji od njih vrati Bogu i bude spasen. 15. Jer ako je odbacivanje Jevreja rezultiralo spasenjem ostatka ovjeanstva, kako bi bilo slavno ako bi i jevrejski narod iskusio isti blagoslov. Ne bi li to bilo kao da su vraeni u ivot iz smrti? 16. Napokon, ako je pravi Izrael koji je Bog ustanovio preko Avraama, Isaka i Jakova jo uvijek svet, sigurno e prirodni Jevreji koji se kaju kroz vjeru u Hrista takoe biti posveeni, ba kao to dobar korijen drveta dijeli svoju dobrotu sa granama. Rije upozorenja neznaboakim vjernicima 17. Ali sada se nevjerujui Jevreji, poput maslinovih grana, otcijepie, dok se vi vjerujui neznaboci, kao mladice divlje masline, nakalemiste, kako bi uivali u ivotodavnom soku matinog stabla. 18. Molim vas ne dopustite da vam ova privilegija udari u glavu tako da u svojoj uobrazilji sa nipodatavanjem gledate na odbaene Jevreje. Zapamtite, nijesu grane te koje dre korijen ve obrnuto, korjen nosi grane. 19. Neznaboci, nemojte kad doi na ideju da je Bog odbacio neke Jevreje da bi ih mogao zamijeniti sa vama. 20. Nije bilo ba tako. Razlog to su Jevreji bili odbaeni je zato to su odbili vjerovati u Isusa, dok ste vi povjerovali u Njega. A poto je spasenje Boja nezasluena milost, to ne ostavlja mjesta za ponos ili hvalisanje ve samo za iskreno cijenjenje. 21. Stoga se pazite da ne upadnete u istu zamku kao Jevreji. Napokon, ako Bog nije potedio prirodne grane, koje predstavlja Jevreje, izvjesno moe isto uiniti i sa divljim granama, to znai vas neznaboce. 22. Nikad ne zaboravite da dok je Bog ljubav, On je i pravedan Bog. Oni koji su pali iskusili su Njegovu pravdu protiv nevjerstva, a vi koji vjerujete uivate u blagoslovima Njegove ljubavi, koju ete stalno doivljavati sve dok ponizno uvate svoju vjeru u Hrista i ne zloupotrebljavate Njegovu dobrotu; u protivnom, i vi ete biti odsjeeni od drveta. 23. to se tie odbaenih Jevreja, ako ne ostanu dosledni u svom nevjerstvu, ve se obrate Bogu u iskrenom pokajanju, Bog e ih sa zadovoljstvom opet nakalemiti na maslinu. 24. Napokon, ako ste vi neznaboci, simboliki predstavljeni granama divlje masline, bili nakalemljeni na dobro maslinovo drvo tako da donosite dobar rod, neto suprotno prirodi, koliko e Bogu biti lake da ponovo nakalemi pitome grane nazad na njihovo vlastito drvo. Boji budui planovi za doslovni Izrael

25. Tako dakle, da bih sauvao vas neznaboce da se ne uobrazite kao Jevreji, dozvolite mi da podijelim sa vama jednu boansku tajnu koja mi je otkrivena. Radi se o sledeem: neosjetljivost Jevreja je samo privremena; jer nakon to je Bog neznaboakom svijetu dao svaku priliku da prihvati Hrista i svi vjerni se prikljue Hrianskoj crkvi 26. jednom kad se ovo dogodi, Bog e na poseban nain opet suoiti Jevreje sa jevaneljem tako da e svi Jevreji koji shvate da je Isus obeani Mesija i uzvjeruju u Njega postati hriani; i tako e, prema Njegovom obeanju, svi pravi Izraelci biti spaseni. To je upravo ono to je proreeno u Starom Zavjetu: objavie se Hristos od Siona, i Bog e ukloniti bezbonost od potomaka Jakovljevih. 27. On e, kao to je obeano patrijarsima, sauvati svoj zavjet sa Jevrejima oprostivi im sva njihova opadanja i povratiti u tor sve koji se pokaju, vrate se k Njemu i prihvate Hrista kao svoga Spasitelja [Isa. 59:20, 21]. 28. Sada se Jevreji smatraju neprijateljima jevanelja, koje se pokazuje kao vaa prednost, imajui u vidu da za posledicu postadoste primaoci Bojeg spasenja. Ali Bog i dalje ima elju da spasi Jevreje i uinie tako onima koji vjeruju, poto su krvni potomci Avraama, Isaka i Jakova. 29. Pored toga, Boja spasonosna aktivnost u Hristu je bezuslovno dobra vijest, i On ne eli da iko bude izgubljen [2 Petr. 3:9]. 30. Dakle ba kao to preci vas neznaboaca odbacie Boga a vi, njihova djeca, postadoste vjernici, 31. na isti nain i Jevreji su sada neposluni istini jevanelja dok vi uivate spasenje; ali kad mnogi od njih u budunosti shvate svoju glupost, obratie se Bogu i Hristu, kojega je On poslao da bude Spasitelj. 32. Jer Bogje to ve pojasnio: cijeli ljudski rod, Jevreji i neznaboci, robovi su grijehu i apsolutno bespomoni da spasu sebe [Rim. 3:9-20]. ovjekova jedina nada je spasenje u Hristu [Djela 4:10-12]. 33. Iskreno, zapanjen sam neshvatljivom mudrou, milou, i znanjem naega Boga. Njegovi putevi su nedokuivi nama ogranienim biima. 34. Ko moe shvatiti um Boji, ili ko mu kad moe dati savjet? 35. Ko je, kaite mi, ikad ita doprinio Bogu tako da mu je On obavezan? 36. Jer Bog je izvor svega ivota i Stvoritelj sve ive i neive materije. Nema nita to On nije nainio. Stoga On i samo On zasluuje svu slavu, ast i hvalu. AMIN!

DVANAESTA GLAVA ivjeti ivotom kontrolisanim Svetim Duhom 1. Sada kad sam se rasteretio to se tie moje brae Jevreja, htio bih se vratiti na predmet hoenja u Duhu i hriansko ivljenje. U pogledu onoga to sam zakljuio u osmoi glavi vezano za Boju nepropadljivu ljubav, preklinjem vas da se nesebino posvetite Bojoj slubi ivljenju ivotom koji je Njemu ugodan kao to je Hristos ivio. 2. Nemojte da ste pod uticajem svjetskih obiaja ili sekularnog humanizma ili da se odajete nezdravom nadmetanju, ve se stalno opominjite kao hriani da ste umli svjetskim putevima i da vam je jedini cilj u ivotu ivjeti za Hrista, inei ono to On eli da inite. Drugim rijeima, dopustite da vas Boji Duh preoblikuje u svoje oblije. 3. Ovaj savjet dolazi od samoga Boga iji sam sluga. On eli da svaki vjemik bude ponizan, da u svemu misli i radi poteno, ispunjavajui Njegovu namjeru za svakoga prema daru Svetoga Duha. 4. Jer upravo kao to se tijelo sastoji od razliitih udova i organa, od kojih svaki ima svoju osobenu funkciju a ipak zajedno ine jednu osobu, 5. tako i mi hriani, koji smo kroz

vjeru postali jedno sa Hristom, predstavljamo jedno duhovno tijelo gdje svaki ud ima svoju funkciju, a ipak smo meusobno ivotno povezani kao jedno tijelo u Hristu. 6. Shodno tome, da bi crkva bila duhovno zdrava, duhovni darovi koje smo primili moraju se sprovesti u praksi. 7. Ako je tvoj dar propovijedanje, objavljuj Boju poruku. Ako je sluenje drugima ili administracija, posveti se sluenju drugima ili administraciji. Moda si blagosloven darom uenja, dakle neka to bude tvoje polje rada za crkvu. 8. Neko moda ima dar ohrabrivanja drugih. Neka iskoristi tu svoju sposobnost. Ili si moda blagosloven velikodunim srcem, daj dakle slobodno za potrebe crkve. Ako je tvoj dar vostvo, potrudi se da vodi. Ako je pomaganje kojima je potrebno tvoj poziv, budi dakle pomonik i ini to s ljubavlju. Karakteristike pravog hrianina 9. Ono to govorim je da bezuslovna, nesebina agape ljubav Boja koja se pokazala u Hristovoj svetoj istoriji, sada tee u vama kroz Svetog Duha, a ovo se mora posvjedoiti kroz vae hriansko ponaanje [Jovan 13:34, 35]. To znai da moramo mrzjeti ili izbjegavati zlo a uzdizati ili initi dobro [Titu 2:14]. 10. Na primjer, neka se u meusobnom ophodenju pokae nesebina Ijubav, i da imamo iskrenog obzira prema drugima, ne ostavljajui mjesta za ponos i sujetu. 11. Ne budite lijeni i ne dozvolite da ivite na tui raun, nego naporno radite i marljivo sluite Gospodu Isusu Hristu. 12. Neka vas blaena nada uvijek dri radosne u Gospodu a ako morate na neki nain patiti ili se nositi sa iskuenjima, sve strpljivo podnosite. Drite se svoga Spasitelja kroz stalnu molitvu, jer On ezne za bliskim odnosom sa vama. 13. Uvijek pomaite svojoj brai vjernicima kojima je to zaista potrebno i praktikujte gostoprimstvo sa strancima. 14. I u skladu sa Hristovim uenjem, molite se za one koji su protiv vas i koji vam zagoravaju ivot [Mat. 5:40-48]. Znam da se to suproti sklonostima nae grene prirode, ali moramo biti pod kontrolom Duha, traei od Boga da blagoslovi nae neprijatelje a ne da ih prokune. 15. Poto smo jedno u Hristu, uimo se radovati sa vjemicima koji se raduju i plakati sa onima koji plau [1 Kor. 12:25-27]. 16. Ne praktikujte diskriminaciju ili favorizovanje u meusobnom ophoenju i druite se sa svima u crkvi, ne samo sa istaknutim ili dobrim vjemicima; drugim rijeima, ne budite snobovi. 17. Ako vam je ko uinio krivo, ne uzvraajte istom mjerom govorei: ba me briga ta drugi kau o tome. Vae javno ponaanje ne smije ni u kom sluaju donijeti nemilost Bojoj crkvi ili Njegovom djelu. 18. I, koliko je to mogue, ivite u miru sa svojim susjedima. 19. Nemojte se nikad svetiti ljudima koji se nepravedno odnose prema vama, ve to prepustite Bogu, jer On je rekao: osveta je Moja; Ja, Gospod, u pravedno platiti onima koji ti uinie naao [5 Mojs. 32:35]. 20. Umjesto toga, radite upravo suprotno, kao to nalae Sveto Pismo: ako je tvoj neprijatelj gladan, nahrani ga; ako je moda edan, daj mu da pije. inei tako, osjetie se tako posramljen zbog svoga ponaanja da e aliti zbog naina na koji se ophodio prema tebi [Prie 25:21, 22]. 21. Konano, ne dozvolite da vas sve zlo koje morate podnositi obori, ve nadvladajte zlo dobrom.

TRINAESTA GLAVA

Dunosti prema dravi 1. Dok mi hriani nijesmo od ovoga svijeta, mi i dalje ivimo u svijetu, i stoga se moramo pokoravati dravnim vlastima; to jest, sve dok njihovi zahtjevi nijesu u sukobu sa Bojim [Djela 5:29]. Jer svaka vlast postoji po Bojem doputenju, ukljuujui i ove sadanje. 2. Stoga, svako ko se opire vlastima u stvari se suproti boanskoj ustanovi, i mora biti spreman suoiti se sa kaznom. 3. Graani koji se dre zakona ne moraju se plaiti policije, ali koji kre zakon da. Zato ako elite izbjei brigu svaki put kad ugledate policajca, uvjerite se da potujete dravne zakone i zauzvrat ete imati mirnu savjest. 4. Napokon, policajci su Boje sredstvo obuzdavanja zloina i odravanja reda i zakona u grenome svijetu. 5. Iz ovoga razloga morate se pokoravati predstavnicima zakona, ne prosto zato to elite izbjei kaznu, ve to, kao hriani, vjerujete da je pravo tako initi. 6. Isto tako, kao djeca Boja, morate uredno plaati dabine, poto su svi dravni slubenici takoe Boje sluge, premda to neki od njih moda ne shvataju. Oni su tu da ispunjavaju boansku namjeru. 7. Budite marljivi, dakle, prema svim svojim obavezama i potujte one koji vode zemlju. Meusobne dunosti 8. uvajte se koliko je to mogue finansijskog duga, ali budite uvijek duni kad je u pitanju meusobna ljubav; jer kad nesebino volite druge, vi u stvari drite zakon. 9. Jer poslednjih est zapovijesti moralnog zakona, koje se bave meusobnim odnosima, kao na primjer 'ne ini preljube,' 'ne ubij,' 'ne ukradi,' 'ne odavaj se zlim eljama,' itd., mogu se pozitivno saeti u ovoj jednoj zapovijesti: ljubi blinjega svoga bezuslovno ba kao to prirodno bezuslovno voli sebe. 10. Prava, nesebina agape ljubav nikada ne misli ili ini zlo drugome, i kao to je na Gospod istakao, takva ljubav je istinsko ispunjenje zakona [Mat. 22:35-40]. Svjedoanstvo Duhom ispunjenog ivota 11. Ovo to vam savjetujem da inite mora se sprovoditi u praksi utoliko vie koliko vidite da se pribliava kraj kako bi se nali vjerni i budni kad Hristos doe, to je mnogo blie nego mislite. 12. No se skoro zavrava i dan, koji predstavlja drugi dolazak, osvie. Ostavimo dakle sve to se suproti hrianskom stilu ivota i ivimo kao istinski obraeni hriani. 13. Neka svijet vidi preobraavajuu silu jevanelja u vama i vaem ponaanju koje je potpuno drugaije od ponaanja svjetovnih ljudi koji najvei dio svog vremena provode u pijanenju, odavanju seksualnom nemoralu, sukobljavanju i zavisti. 14. Ono to govorim je da dopustite Hristu da preko svoga Svetoga Duha potpuno upravlja vaim ivotima tako da ne ostane mjesta za zadovoljavanje grenih elja vae pale prirode.

ETRNAESTA GLAVA

Hrianski odnosi 1. Kad je koji vjernik previe obziran i zato slab u vjeri, molim vas ne dovodite u pitanje njegovo ili njeno obraenje, ve prihvatite tu osobu kao hriani. 2. Jer svi mi dolazimo iz razliitih sredina, i zato ne mislimo jednako kad se radi o hrianskoj praksi. Na primjer, jedan vjemik misli da je u redu jesti sve dok e drugi, ija vjerovanja su u neku ruku oskudnija informacijama, jesti samo povre. 3. Hrianin koji misli da moe jesti sve ne smije nipodatavati onoga koji tako ne osjea. Isto tako, onaj koji ne jede odreene stvari ne smije osuivati vjernike koji to rade. Napokon, obojica su podjednako prihvaeni u Bojim oima. Meusobno osuivanje 4. Kad je rije o nefundamentalnim pitanjima, nijedan hrianin nema prava da sudi o pogledima drugoga hrianina, bas kao ovjek ne moe suditi sluzi drugoga. Napokon, svaki sluga je odgovoran svome efu i gospodar je taj koji odluuje koje je prihvatljivo a koje neprihvatljivo ponaanje istoga sluge. Kao hriana, Hristos je na Gospodar i svaki vjernik je Njemu odgovoran. 5. Na primjer, hrianin koji dolazi iz jevrejske sredine moe se izdvajati po potovanju starozavjetnih praznika, dok drugi, budui neznaboac, ne pravi razliku izmeu praznika i ostalih dana. Svaki vjernik mora poteno odluiti ta je pravo u ovim sivim podrujima hrianskog ivljenja. 6. Jevrejski vjemik koji osjea da mora nastaviti potovati praznike, ini to iz duboke odanosti Bogu. Slino tome, neznaboaki vjernik koji misli da ti praznici vie ne vae ini tako iz iskrenog ubjeenja da Gospod vise ne trai od vjernika da ih dre. Obojica su poteni u svojim ubjeenjima, ali nijedan ne smije nametati svoje poglede drugima. Isto vai kad se radi o jelu; dok se vjernici moda ne slau ta se smije jesti, bez obzira na to, svaki jede da ugodi Gospodu. 7. Jer biti pravi hrianin znai odricati se od sebe i ivjeti ivotom u svemu ugodnim Bogu [1 Kor. 10:31-33]. 8. Pravo hrianstvo zahtijeva od svakog vjemika da se potini formuli Jevanelja, ne ja, ve Hristos [Gal. 2:20], ak ako bi to znailo i polaganje ivota u ovom procesu. Drugim rijeima, bilo da ivi ili umire, pravi hrianin je potpuno podreen volji Bojoj. 9. Krst Hristov zahtijeva takvo stanovite, poto nas je Hristos iskupio svojom smru i vaskrsenjem tako da mu moemo potpuno pripadati u ivotu i smrti. 10. U tom pogledu, hriani nemaju iskljuivog prava da se meusobno osuuju. To pravo pripada jedino Bogu, i mi emo svi stati pred Njegovim sudskim prestolom, da svaki poloi raun o sebi. 11. Evo kako to Bog postavlja u Starom Zavjetu: kao Gospod suveren sudiu svakome prema istini u koju je ubijeen. I na kraju e svi priznati da sam Ja Gospod bio pravedan u svim svojim postupcima [Isa. 45:23]. 12. Imajui ovo na umu, da svi ivimo svjesni injenice da emo jednoga dana lino morati poloiti raun Bogu. ivjeti jedan za drugoga 13. Dakle, da vie ne sudimo jedni drugima, ve prije da se uvjerimo da nae vlastito ponaanje na neki nain ne postane prepreka za duhovni napredak drugoga, ili, to je jo gore, sredstvo za duhovno opadanje hrianske brae. 14. Znam i uvjeren sam u Hristu da nema nikakve zasluge u onome to jedemo ili pijemo, ve onaj koji je ubijeen da jedenje nekih stvari obesauje Boga, neka se uzdrava. 15. Dalje, ako jedenje neke osobite hrane spotie tvog brata u vjeri, u ime istinske hrianske ljubavi, nemoj tako da ini, naroito ako to utie na njegovu vjeru. 16. Drugim

rijeima, ne dopustite da sumnjiva hrana postane sredstvo razdora u crkvi. 17. Napokon, prvenstvena briga Bojega carstva nije hrana ve pravednost, mir, i radost u Svetome Duhu. 18. Uvijek imajte na umu ove primjedbe i ivjeete istinskim hrianskim ivotom, ne samo ugaajui Bogu nego i svojoj brai vjernicima. 19. Usmjerimo, dakle, svoje ivote na takav nain koji e donijeti mir i sklad u crkvi i duhovni rast meu vjernicima. 20. Jer pitanja ritualne hrane su zaista lina stvar i ne smiju se ticati vaih meusobnih odnosa ili djela Bojeg. Stoga, neka svaki hrianin jede sa istom savjeu pred Bogom. 21. Ono to govorim je da nije dobro jesti mesa ili piti pia koja e, na neki nain, uzrokovati da se koji brat spotakne na hrianskom putu, uvrijedi ili oslabi u vjeri. 22. Tvrdite li da imate istinsku vjeru, koja radi kroz ljubav? [Gal. 5:6] Onda je i pokaite svojim hristolikim ponaanjem. Jer srean je onaj koji ivi ivotom slobodnim od krivice. 23. Jer kad se savjest hrianina osjea krivom pred Bogom u onom to ini, takav vjernik oito ini neto nedosledno naelima vjere, u kom sluaju je u redu osjeati se krivim. Jer sve to se ini u neskladu sa vjerom je grijeh.

PETNAESTA GLAVA Meusobno izgraivanje duhovnosti 1. Neka oni meu vama koji su zreli hriani budu saosjeajni i pokau razumijevanje prema slabostima nezrelih vjernika koji su jo uvijek mala djeca u Hristu. Ne gledajte ih sa nipodatavanjem u samopravednosti. 2. Neka svaki vjernik gaji iskrenu brigu za blagostanje drugih i bude od pomoi na meusobnoj duhovnoj izgradnji, 3. ba kao i Hristos to nije doao da ugaa sebi ve da trai i spase izgubljeno ovjeanstvo. Radio je ono to je proreeno o Njemu: osuda i kletva koja pripada grenom ljudskom rodu srui se na mene [Ps. 69:9]. 4. A ova proroanstva vezano za iskupiteljsku aktivnost naega Gospoda napisae se za nau utjehu kako bi se mogli meusobno hrabriti da ostanemo vjerni usred progonstva, dok ekamo svoje konano spasenje. 5. Da vam Bog, koji je veoma strpljiv sa svakim od nas, da isti takav meusobni odnos kroz milost Gospoda naega Isusa Hrista, 6. kako bi u zajednici mogli proslaviti rijeju i djelom Onoga kojega zovemo Ocem naega Gospoda Isusa Hrista. 7. Dakle, tretirajte i prihvatajte jedan drugoga ba kao to Bog u Hristu prihvata nas grenike kao svoje sinove i keri. Spasenje proireno na neznaboce 8. Dakle, istina je da je Hrist doao, kao to je najavio, radi doma Izraelova. Ovo zato to je Bog, u Starom Zavjetu, obeao spasenje preko Jevreja ili potomaka Avraama, Isaka i Jakova. On je to obeanje ispunio u Hristu, koji je, po svojoj ljudskoj prirodi, bio Jevrejin. 9. No i pored toga, dok je spasenje kroz Jevreje, ono obuhvata i neznaboaki svijet; i za to ovi treba da su zahvalni. A poto je spasenje ukljuilo itavo ovjeanstvo, tako je i proreeno: dobre vijesti o spasenju e se propovijedati medu neznabocima i oni e mu pjevati hvalu [Ps. 18:49].

10. Boja namjera o ukljuivanju neznaboaca u svoje spasenje se tako jasno ui u Starom Zavjetu da ne shvatam kako smo mi Jevreji to mogli previdjeti. Evo nekih primjera: radujte se neznaboci zajedno sa Jevrejima! [5 Mojs. 32:43]. 11. Ili, hvalite Boga svi neznaboci i neka ga svi ljudi proslavljaju [Ps. 117:1]. 12. ak i veliki prorok Isaija ponavlja istu istinu: bie jedan Jesejev potomak koji e doi da iskupi cijelo ovjeanstvo i mnogi neznaboci e vjerovati u Njega [Isa. 11: 1, 10]. 13. U pogledu ove udesne istine, neka vas Bog naega otkupljenja ispuni neizrecivom radou, mirom koji je iznad poimanja i punom sigurnou vaega spasenja, tako da pod uticajem Svetoga Duha vaa nada nikad ne oslabi. 14. Ne kao da sumnjam u vau vjeru, jer ubijeen sam po izvjetajima koje sam primio da ste vi hriani u Rimu puni ljubavi i dobrih djela, utemeljeni u istini i da moete poduavati jedan drugoga. 15. Ali uprkos tome, bio sam otvoren s vama podsjeajui vas na vae hrianske obaveze, imajui u vidu da me Bog odvojio kao apostola, 16. poslanika Isusa Hrista, naroito postavljenoga da objavi jevanelje neznabocima i uini ih dijelom Boje porodice kroz vjeru u Isusa Hrista i posveenje Svetoga Duha. 17. A za ovu slubu veoma sam zahvalan naemu Gospodu i Spasitelju, koji je Boje sredstvo naega iskupljenja. 18. Ovo to sam vam napisao nije moje vlastito miljenje ve ono to mi je Hristos otkrio, povjeravajui mi zadobijanje dua meu neznabocima, pokazujui im Boju spasonosnu silu u rijeima i na djelima; 19. to jest, kroz uda i natprirodna djela demonstrirajuci silu Bojega Duha tako da sam od Jerusalima pa do najudaljenijih krajeva Srednjeg Istoka potpuno propovijedio dobre vijesti o spasenju u Hristu. 20. inei tako, naroite napore sam uloio da objavim ovo jevanelje u krajevima gdje se nije ulazilo, da se ne bih mijeao u svjedoenje i rad drugih hrianskih vjemika. 21. Kao rezultat ove slube, ispunilo se sledee proroanstvo: pokazau se onima koji su izvan zavjetnog Bojeg naroda, i oni koji ne traie Mesiju radovae se istini kad se Hristos propovijedi [Isa. 52:15]. 22. I sluajno, upravo ova sluba me sprijeila da doem k vama u Rim do sada. 23. Ali prije svega moram se vratiti u Jerusalim sa posebnim darovima grkih hriana koje su priloili da pomognu potrebama tamonjih vjernika. 26. Ovi grki hriani su uli za neprilike koje su imali vjernici u Jerusalimu, i kao izraz stvarne brige uputili posebne donacije da pomognu jevrejskoj brai koja stradaju. 27. Sigumo e vam biti drago znati da su ti grki hriani bili vie nego sreni da daju ovu pomo, imajui u vidu da je spasenje dolo od Jevreja. Osjeali su da poto su, kao neznaboci, ukljueni u otkupljenje obeano Jevrejima, najmanje to mogu uiniti u zahvalnosti je da potpomognu jevrejske hriane u njihovim materijalnim potrebama. 28. Dakle, kad isporuim ovu robu brai u Jerusalimu i uvjerim se da je sve kako treba, definitivno planiram ii za paniju, 29. zastajui usput u Rimu, gdje u, nadam se, imati priliku da vam potpunije objavim jevanelje o Hristu. 30. U meuvremenu, nastavite uzdizati ljubav Boju koju primiste kroz prebivanje Svetoga Duha; a takoe se molite i za mene, da se ispuni Boja volja, 31. i da me neprijatelji jevanelja u Judeji ne ometu da doem k vama. Takoe, ne zaboravite da se molite za vjernike u Jerusalimu, kako bi cijenili moj rad i pomo koju im donosim, 32. da se i ja radujem kad doem k vama, znajui da je Bog blagoslovio moju slubu i da e nastaviti tako da ini u vaem prisustvu. 33. Neka na divni Bog, koji nam donosi mir u srcu, bude neprekidno sa svima vama. Amin.

ESNAESTA GLAVA Pavle pozdravlja saradnike u Rimu [Napomena: Stihovi 1-16 ovog zakljunog poglavlja su ispunjeni pozdravima brai vjernicima koji su nekad sudjelovali u Pavlovoj slubi ali sada borave u Rimu. Zajednika fraza koja se primjenjuje u svim ovim pozdravima je izraz u Hristu, to je centralna tema Pavlove teologije i fundamentalna istina koja spasava i ujedinjuje sve vjernike u jednu optu spregu i nadu.] Pavlova upozorenja na lane uitelje 17. Zakljuujui ovo izlaganje o slavnom jevanelju o Hristu, preklinjem vas brao da brino pazite na one koji se suprote istini kao to je u Hristu i ele raspiriti podjelu u crkvi. Izbjegavajte ove lane uitelje po svaku cijenu. 18. Jer takvi ljudi u stvarnosti ne slue Hristu ve svojim sebinim interesima, i laskavim rijeima obmanjuju sve one koji se daju lako zavesti. 19. Meutim, elim da znate da uivam sluajui dobre izvjetaje o vaoj vjernosti istini, ali istovremeno se osjeam obaveznim upozoriti vas na ove lane uitelje i posavjetovati vas da paljivo ispitate sve emu se uite odvajajui istinu od zablude. 20. Nee dugo proi dok Bog, kroz Hrista, ne dokraji Sotonu i njegove prevarne puteve. U meuvremenu, neka vas milost naega Gospoda prati i sauva vjerne do kraja. Amin. Pavle zakljuuje sa pozdravima [Napomena: Stihovi 21-24 sadre pozdrave od Pavlovih saradnika, zemljaka i prijatelja, i Tertija, njegovog sekretara.] Blagoslov 25. A sada, Onome koji vas moe utvrditi i sauvati od pada, kroz silu jevanelja Hristova, koje je bilo donekle skriveno u prolosti, 26. a sada vam se potpuno otkri u liku Isusa Hista i uenjima Boje Rijei, koja se objavljuju itavom ljudskom rodu prema Bojem zavjetanju, pozivajui vas na poslunost istini u vjeri, 27. jedinome istinome Bogu koji nas moe spasti, slava i hvala zauvijek Njemu i Gospodu naemu Isusu Hristu. AMIN. ______________