Professional Documents
Culture Documents
dr Slobodan MIRKOVI
gradjevinske proizvodnje i njihova podela po strukturi i ostalim faktorima ); 1.4.RACIONALIZACIJA GRADJEVINSKE PROIZVODNJE (Sutina i znaaj racionalizacije ; Kriterijumi racionalizacije; Racionalizacija proizvodnih procesa; racionalizacija ljudskog rada; racionalizacija sistema upravljanja menadmenta gradjevinske proizvodnje; Merila racionalizacije-produktivnost; ekonominost i rentabilnost gradjevinske proizvodnje); 1.5.GUBICI U GRADJEVINSKOJ PROIZVODNJI( Gubici radnog vremena; Gubici rada gradjevinske mehanizacije; Gubici materijalno-energetskih resursa itd); 1.6.PREDMER RADOVA (Projektantski i realno izvedni-gradjevinska knjiga); 1.7. I KOLOKVIJUM
2.1. PREDMER I PREDRAUN RADOVA 2.2. NORME I NORMIRANJE GRADJEVINSKIH RADOVA(Norme vremena;Norme uinka; Norme utroka materijalno-energetskih resursa) 2.3. ANALIZA CENE-KALKULACIJA( Metoda kalkulativnog faktora;Metoda redukovanog kalkulativnog faktora); 2.4.BRUTO I NETO ZARADE RADNIKA 2.5 REIJSKI I DRUGI OPTI TROKOVI POSLOVANJA( Definicija trokova ;Klasifikacija trokova; Nosioci trokova; Stalni i promenljivi trokovi; Mere za smanjenje trokova); 2.6. PRIVREDNA DRUTVA I ORGANIZACIONO- STRUKTURNI MODELI ORGANIZACIJE PRIVREDNIH DRUTAVA (Vrste privrednih drutava-preduzetnika, ortaka, komanditna, drutva sa odredjenom odgovornou, akcionarska privredna drutva; kompanije; holding kompanije, koncerni; Funkcionalni, hijerarhijski-linijski; kombinovani; matrini, sloeni-sistem paukove mree; mreasti itd); 2.7 ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI ( Prostorni planovi;Urbanistiki planovi; Gradjenje objekta- Investitor, Izvodja objekta( nain dobijanja poslova); Nadzorni organ; Projektantske organizacije; Ministarstvo za zatitu zivotne sredine i prostorno planiranje ; Uprava za urbanizam i komunalnu delatnost; Katastar, Privredna i inenjerska komoraDrutvo inenjera i tehniara; Uprava za imovinu i inspekcijske poslove; Ministarstvo za infrastrukturi saobraaj); 2.8 PRIHOD I RASPODELA PRIHODA PRIVREDNIH DRUTAVA( Elementi prihoda i odgovarajua izdvajanja po osnovi dravnih i ostalih obaveza) 2.9.LIKVIDNOST PRIVREDNIH DRUTAVA 2.10 TERENSKA NASTAVA(Obilazak gradilita objekta visokogradnje ili niskogradnje u Niu i okolini) 2.11.DRUGI KOLOKVIJUM
Literatura
Grozdanovi D: Ekonomika preduzea(rezultati, principi,
raspodela), Ni, Univerzitet u Niu, Ni 1999; Miloevi V, Figar N: Ekonomika preduzea, Ni,Prosveta, 1988 Mirkovi S: Organizacija i ekonomika gradjenja, Ni, Gradjevinski fakultet, 1995 Nikoli S: Organizacija preduzea, Ni, Univerzitet u Niu, 2003 Radenkovi D, Joci D:Privredno pravo )kompanijsko pravo sa osnovama prava), Ni, SKC, 2006 Markovi D:Socijalnaja ekologija i kaestvo izni, Moskva, MEIDU, 1993
I deo
grkih rei i (kua, zgrada) i (zakon) kao nauka o praenju poslovanja u kui i tadanjoj privredi Dananji naziv dao: Valres-vajcarska - nauka za ODREDJIVANJE CENE u uslovima postojee konkurencije; ZA PROUAVANJE EKONOMSKIH ZAKONA U SVIM PROIZVODNJAMA; RASPODELI, RAZMENI I POZTRONJI MATERIJALNIH DOBARA; ROBE, SREDSTAVA - RANIJE OPREDMEENOG RADA I NOVCA; PRODUKCIJSKIH ODNOSA TOKOM PROIZVODNJE I RASPODELE SAVREMENI NAZIV EKONOMIKA - UVEO engleski naunik Maral 1890. godine,pod kojom se podrazumeva sama ekonomija ili politika ekonomija; primenjena ekonomija ili celokupni privredni sistem sa svim svojim granama; a istrauje opte ekonomske zakonitosti koje se javljaju tokom ulaganja: ljudskog rada (radne snage); predmeta rada; sredstava za rad i ostalih ulaganja tokom proizvodnje, transporta i plasmana proizvoda na tritu.
privredne aktivnosti i zaposlenosti; sagledavanje trendova privredne dinamike, razvoja i fluktacije;odredjivanje vrednosti trita, cena i trokova proizvodnje; prouavanje naina raspodele bruto nacionalnog dohodka; prouavanje monetarnih i medjunarodnih pitanja ekonomski odnosa itd. b) Podele ekonomike:
a) prema prilazu analizi ekonomskih pojava (teorijska
ekonomika-ekonomska teorija; primenjena deskriptivna ekonomika; b)prema opsegu prostora koji obuhvata (politika ekonomiju, ekonomska geografija - razmetaj privrednih kapaciteta saglasno prirodnim bogastvima.)
povezivanja privrednih drutava i organizacione pojave procesa organizovanja reprodukcije u privrednim drutvima-preduzeima) c)Statistika (prouava kvantitativne metoda istraivanja, koje se primenjuju tokom beleenja zbivanja u privrednim drutvima statistikim nainima). d)Politika ekonomija( teorijska nauka koja se bavi- reprodukcijom u ljudskom drutvu; dravnim ili drutvenim tokovima proizvodnje, razmene, raspodele i potronje razliite vrste robe i usluga; prognoziranjem troenja vrednosti i trendova kretanja cena i investicija u svim oblastima privredne i vanprivredne sfere)
posmatra privredna drutva kao ivi organizam, koji se radja, raste, postie svoj maksimum, stari i nestaje umire; prati i analizira unutranje i spoljanje poslovanje privrednog drutva sa aspekta ostvarenih rezultata i ulaganja u stvaranje tih rezultata;daje upustva za ostvarivanje boljih rezultata i pozitivne razlike izmedju ostvarenog prihoda i rashoda; istrauje reprodukciju i faktore reprodukcije privrednih subjekata) g)Ekonomska politika ( bavi se- odredjivanjem pravaca razvoja privrede drave ili drutva u cilju obezbedjenja skladnog razvitka u privrednoj i vanprivrednom sektoru;prati i analizira trgovinsku, kreditnu, monetarnu, carinsku i fiskalnu politika).
na nivou osnovnih proizvodnih jedinica i ogranaka privrednih drutava; analizira privredne pojave i ekonomiku privrednih drutava, kao osnovnih elija privredne delatnosti) i)Mezoekonomija prouava vea privredna drutva organizovana udruivanjem vie privrednih drutava u vidu kompanija, holding kompanija) j)Makroekonomija bavi se: ekonomikom privrede drave ili drutva kao celine sa globalnog makrosistemskog aspekta konkretno bruto nacionalnim dohodkom, investicijama; monetarn0m stabilnou, privrednim razvojem ; analizom globalnih ekonomskih pojava kao to je cirkulacija ukupnog produkta.
a)Reprodukcija predstavlja :sveopte obnavljanje odredjenih proizvoda i usluga u cilju zadovoljenja potreba lanova drutva i obezbedjenja njihove egzistencije dobijenih proizvodnjom, razmenom, raspodelom i potronjom imajui u vidu drutvenu podelu rada i interakcijske odnose u procesu reprodukcije; predstavlja ekonomski proces i reproduciju ekonomskog dobra, ako je rezultat ekonomskog rada; predstavlja reprodukciju slobodnog dobra ako se pri ovome vri korienje prirodnih dobara u prirodnom obliku(vazduh, suneva energija, voda) bez ekonomskog ulaganja; ostvaruje se primenom najnovijih dostignua savremenog nauno-tehnikog progresa i moe biti-normalna)zadovoljava u minimalnom nivou), progresivna( u stalno rastuem nivou) i degresivna) u stalno opadajuem nivou) . b)Ljudski rad se definie kao celishodna delatnost ili proces transformacije i prilagodjavanja prirodnih elemenata ili drugih predmeta rada u gotove proizvode koji zadovoljavaju odredjene ljudske potrebe. Sa tog aspekta ljudski rad se posmatra kao proizvodni, a poto se isti moe iskazati i vrednosno, smatra se i ekonomskom delatnou; poseduje vidljivi i nevidljivi deo, odnosno odgovarajue psiholoke i motorne- fizioloke elemente, pa ini i psiholoko-fizioloka kategorija; predstavlja se koliinom potroene bioenergije u procesu rada i zavisi od vie faktora; predstavlja se i kao roba , poto radnici (fiziki i operatori) mogu da se posmatraju kao elementi ulaganja i reprodukcije; obnavljanje radne snage ostvaruje se odmorom i ishranom i ekonomskim merama, direktno isplatom zarada i indirektno kvalitetnim sistemima raspodele devidendi, akcija, preferencijala, ali i poboljanjem standarda i uslova potronje)
ga materijalno-eneregetski resursi mogu da se jave u vidu osnovnih, pomonih i energetskih materijala;u ekonomskim sistemima figurie kao vrednosna(finansijska) vrednosti. d)Sredstva rada pod kojim se podrazumevaju tehnikotehnoloka sredstva koja se nalaze izmedju radnika i predmeta rada. Tehniko-tehnoloka sredstva ine proizvodna, pomona i transportna sredstava, kao i organizaciona i posebna oprema. e)Gotovi proizvodi, kao rezultati proizvodnje se posmatraju: kao rezultati rada, i kao rezultat ulaganja. Priznanje proizvoda na tritu ostvareno je njegovom cenom u uslovima robno-novanog trita. Cenom proizvoda obuhvaeni su elementi vezani za: ranije opredmeeni rad uloen u predmete i sredstva rada; ivi ili tekui rad; odgovarajue zakonske i statutarne rezerve; reije ogranaka ili privrednih drutava; kamate, osiguranja i poreze; kvalitet proizvoda i stanje ponude i tranje na tritu.
materijalu, u sredstva rada i radnoj snazi, koje su iskazane kao vrednosti na tritu; elementi novano izraenih ulaganja ; vrednosti utroene u reprodukciji; finansijski ili cenovni izraz utroenih elemenata radnog procesa; novane vrednosti utroenog ivog i ranije opredmeenog rada za dobijanje gotovog proizvoda;vrednosti dobara kojima se u kalkulaciji izraava njihova potronja uslovljena proizvodnjom; mogu se posmatrati i kao izdaci ili finansijske obaveze u vidu plaanja treim licima ili dravi( izdaci ne mora da budu sastavni deo trokova, ve mogu da budu povezani sa njima- porezi na dodatnu vrednost, doprinosima, fondovima);trokovi mogu da se posmatraju i kao r a s h o d i kao niz izdataka, nepovratnog davanja novca, odnosno predmeta koji nisu neposredno uslovljeni ostvarenjem korisnog poslovnog uinka;smanjenjenje trokova ostvaruje se vea efikasnost privrednog drutva i time poveanja dobiti)
Podela trokova
Postoje razliite podele trokova od kojih su najzanaajnije prema: a)Prema prirodi nastanka (trokove rada-radne snage; trokove sredstava rada-amortizacija, investiciono odravanje, kamate; trokove materijala-osnovnog, pomonog,energetskog; trokove usluga drugihtransportni, zakupnine,osiguranje; trokove obaveza prema dravi-porezi, doprinosi itd.) b)Prema vanosti ( glavne trokove materijala i sporedne trokove -trokove transporta i ostalih usluga); c)Prema uestalosti pojave ( jednokratne-trokove gradjenja objekata i viekratne trokove njihovog odravanja);. d)Prema ulaganju vrednosti (: stvarni, standardni i planski trokovi). e)Sa aspekta stanovita u proizvodnji( ukupne trokove i pojedinane trokove iskazane po jedinici proizvoda). f)Prema poreklu njihove pojave(trokove predmeta rada; trokove sredstava rada; trokove rada -radne snage itd). g)Prema funkciji u privrednom drutvu-preduzeu(trokovi nabavke; trokovi proizvodnje; trokovi prodaje; trokovi upravljanja; trokovi administracije) itd. h)Prema zavisnosti od obimu proizvodnje ( fiksne i varijabilne trokove). i)Sa stanovita namene( trokove osnovne delatnosti (proizvodnje); trokove pomone delatnosti(proizvodnje); trokove investicionog odravanja) itd. j)Prema vremenu troenja( kratkoroni-neposredni i dugoroni trokovi-posredni trokovi). k)Prema nainu troenja(prinudne; trokove poslovnog rizika i trokove po osnovi unutenja dobara). l)Zavisno od ekonomske uloge( trokove rada-radne snage; trokove sredstava za rad; trokove predmeta rada; trokove tudjih usluga itd. U okviru detaljnog prouavanja trokova koji se javljaju u gradjevinarstvu, razmatrae se upravo ova metodoloka podela).
sloeni dinamiki sistemi sastavljeni od elemenata - ekonomkih jedinica i odgovarajuih interakcijskih veza i odnosa koji postoje izmedju elemenata, a koji su organizovani sa ciljem da ostvaruju odredjenu reprodukciju ili usluge kojima se podmiruju odredjene potreba ljudi. Ovakvi sistemi, unete vrednosti odgovarajuim procesima transformacije pretvaraju u nove vrednosti. Na ovaj nain u toku funkcionisanja ekonomskih sistema javljaju se i odredjene promene u ekonomskim elementima, koje pokazuju kvalitet funkcionisanja. Sutina organizovanja ovakvih sistema ogleda se u ostvarivanju pozitivnog odnosa izmedju ostvarenih rezultata i veliina ulaganja. Na osnovu reenog ekonomski sistemi se mogu posmatrati kao kompleks interakcijskih odnosa i faktora koji utiu na takve odnose a posebno odnose izmedju ostvarenih rezultata i veliine ulaganja-investiranja.
Ekonomski sistemi proizvodnih privrednih drutava, predstavljaju modelsku predstavu ekonomskog ponaanja privrednih drutava iji su kapaciteti usmereni na proizvodnju sredstava za proizvodnju i sredstva za potronju. Ekonomski sistemi prometnih ili uslunih privrednih drutava pokazuju modelsku predstavu ekonomije privrednih drutava kojas se bave prometom robe-trgovinskih privrednih sistema , prometom novca-bankarskih i drugih uslunih privrednih drutava i ustanova. Ekonomski sistemi gradjevinskih privrednih drutava , predstavljaju se u vidu modelskih predstava ekonomskog ponaanja proizvodnih privrednih drutava, poto su njihovi kapaciteti usmereni na izgradnju gradjevinskih objekta, kao delova sredstava za proizvodnju(fabrike hale, hidroelektrane, pristanita, aerodromi itd) i sredstava za potronju(stanovi i ostali gradjevinski konzum). Nasuprot tome ekonomski sistemi vodoprivrednih drutva, iji su kapaciteti usmereni na gazdovanje i atitu voda, ubraju se u uslune ekonomske sisteme. Prema ueu rada i sredstava svi ekonomski sistemi se dele na ekonomske sisteme privrednih drutva primarne delatnosti; ekonomske sisteme privrednih drutava sekundarne delatnosti i ekonomske sisteme pivrednih drutava tercijalne delatnosti. Ekonomski sistemi primerne delatnosti predstavljaju modelsku predstavu ekonomije privrednih drutava primarne delatnosti koja imaju delatnost u sferi poljoprivrede; umarstva, rudarstva. Ekonomski sistemi privrednih drutava sekundarne delatnosti predstavljaju modelsku predstavu privrednih drutava iz sfere industrije sa fiziko-mehanikim, hemijskom,temikim, elektrinim i elektronskim procesima. Na kraju ekonomski sistemi privrednih drutava tercijalne delatnosti pokazuju modelsku poredstavu privrednih drutava koja se bave uslunim delatnostima pre svega bankarstvom, prometom roba itd. U ekonomskoj praksi su prisutni jednostavni nazivi za privredu privredni sistem; za granu granski sistem i za privredno drutvo-elementarni sistem.
od kada su ljudi poeli da prouavaju pojavljene privredne probleme u pojedinim granama. Geneza ekomomike se moe pratiti po epohama ili periodima, saglasno usavravanju naunotehnikog progresa i sredstava rada koja su se koristila tokom izvrenja proizvodnje. mogu se uoiti tri karakteristina perioda u njihovom razvoju, a time i razvoju ekonomike kao praktine nauke i to: period ranog razvoja ekonomike od praistorije do prve industrijske revolucije; u starom i prvoj polovini srednjeg veka(do prve industrijske revolucije 1714); period razvoja ekonomike od prve industrijske revolucije do pojave automatizacije i robotizacije (50-te godine prolog veka) i period savremenog razvoja ekonomike od pojave automatizacije i robotizacije do danas.
1.7.1 Period ranog razvoja ekonomike od praistorije do pojave prve industriske revolucije
O razvoju ekonomike u prvom periodu, koji obuhvata stari i prvu polovinu srednjeg veka do pojave prve industrijske revolucije, saznaje se na osnovu pisanih dokumenata umnih ljudi toga perioda, u kojima su opisani odredjeni problemi u privredi, prevashodno u trgovini i zanatskoj proizvodnji. Ovoga puta navode se radovi Talesa iz Mileta oko 600.god. pre nove ere(o prognoziranju u proizvodnji); radovi Platona oko 400.god. pre nove ere (Atinska demokratija i proizvodnja), Aristotela oko 350.god. pre nove ere (o proizvodnji i prodaji soli i ulozi banaka), Ksenofona oko 300.god .nove ere(o radionikoj organizaciji proizvodnje cipela), radovi Aristarha oko 250.god. pre nove ere (o stanju tadanje ekonomije) itd. Posle zastoja u razvoju ekonomike, poetkom XVII veka dolazi do njenog budjenja posebno intezivno posle izlaska poznatog dela Savarija (Savreni trgovac 1675.god.) u kome je detaljno opisana metodologija praenja prihoda i rashoda vezanih za trokove radne snage i nain praenja zarada radnika itd). O tadanjem razvoju ekonomike do pojave prve industrijske revolucije (do 1773.god u tkakoj i ndustriji) saznaje se na osnovu radova Perija, Kotrumania,Paulija iz XVII i XVIII veka, koji su detaljno opisali postojee naine vodjenja knjigovodstva i komercijale u trgovini, poto je ona u to vreme bila dominatna privredna grana.
1.7.2 Period razvoja ekonomike u periodu izmedju prve i druge industrijske revolucije
O razvoju ekonomike u drugoj epohi, koji obuhvata period izmedju prve i druge industrijske revolucije- do pojave automatizacije, saznaje se na osnovu radova poznatih ekonomista Ludovikija, Kursela, Vajermana, Niklina(metodologije vodjenja poslova komercijale, evidencije, obrauna, sraunavanja trokova, cena; era(metodologija vodjenja knjigovodstva i ekonomika preduzea);talenbaha( zavisnosti trokova od stepena upoljenosti kapaciteta); Seneja(ekonomika industrijskih, trgovinskih, poljoprivrednih i zanatskih preduzea toga perioda); Gosena( zakon raspodele); ida(vrednost kapitala) itd. Visokim rezultatima ekonomike toga vremena doprineli su izuzetni ezultati u razvoju matematike, teorije sistema, kibernetike, operacionih istraivanja, teorije informacije, teorije upravljanja, statistike, knjigovodtva i kompjuterske tehnologije. Pored toga snani impuls razvoju ekonomike u prvoj polovini XX veku dali su radovi Niklia(o pogonu kao osnovnom ekonomskom subjektu);radovi Urliha i Fluriga(o preduzeu kao multi funkcionalnom i kvaziotvorenom sistemu); radovi Volrosa (o teoriji novca);Knuta(o kamati, ceni dobara, vrednosti kapitala i rente);Kaldara(teorija privrednog rasta);itd. Pedesetih godina XX javljaju specijalizovane grane ekonomike vezane za pojedine privredne oblasti(grane) u posebne nauke, kao to je bio sluaj i sa pojavom ekonomikom gradjevinarstva (1952.god) itd.
1.7.3 Period razvoja ekonomike u periodu izmeu tree industrijske revolucije do danas
Drugu polovinu XX veka i poetak XXI veka karakterie pojava vie teorija vezanih za privredna drutva(preduzea)poev od: neoklasinih teorija, koje privredno drutvo posmatraju kao sloeni sistem sa poznatim vlasnikom, sa definisanim ciljem vezanim za asortiman proizvoda i maksimizaciju prihoda, sa prisutnom konkurencijom i predvidjenim trokovima poslovanja itd;
teorije preferencijalnih ciljeva, koje predvidjaju privredna drutva sa vie ciljeva zavisno od delovanja internih i eksternih faktora; teorije margionalizma; kvantitativne teorije novca; teorija kenzijske mikro i makroekonomske ekonomije; menadjerske teorije ili biheviheuristike , koje predvidjaju privredna drutva sa vlasnicima kapitala i sa menadjerima kao upravljaima ili rukovodiocima; sistemske teorije ili teorije homeostaze , koje predvidjaju privredna drutva sa ciljevima odranja i rasta samih sistema i promene okoline ; sistemske teorije ekonomskog i tehnolokog ponaanja privrednih drutava, koje predvidjaju sistemsko odluivanje i organizovanje privrednih drutava; sistemske teorije samoupravnog organizovanja i rada privrednih drutava; savremene menadjerske teorije organizacije privredniih druptava po sistemu ortaka, preduzetnika, akcionara, komanditora i komplementatora itd.
privrednih delatnosti na privredne grane, javilo se i radjanje novih ekonomskih disciplina vezanih za svaku od njih. Tako danas postoje ekonomika industrije, ekonomika poljoprivrede; ekonomika saobraaja; ekonomika robnog prometa; ekonomika zanatstva; ekonomika gradjevinarstva i drugih privrednih grana. Razvoj gradjevinarstva pratio je i razvoj ekonomike gradjevinarstva. U naoj zemlji ekonomika gradjevinarstva doivljava 70-tih godina prolog veka, puni procvat jer se tada gradjevinarstvo javilo kao vana privredna grana, sa investicijama koje su iznosile oko 50% svih privrednih investicija(danas je njihov iznos oko 20%).
ekonomske principe poslovanja gradjevinskih privrednih drutava i neka iskustva savremene gradjevinske prakse sa mikro, mezo i makro ekonomskih aspekata gradjenja. Sa mikroekonomskog aspekta ekonomika gradjevinarstva prouava opte ekonomske zakone na polju privredjivanja (zakone vrednosti, zakone ponude, tranje, prihodovanja i raspodele devidendi ili akcija); oblike razvoja (zakonitosti i delovanje privrednih drutava); oblike strukturnosti odnosa (zavisno od uslova rada, razvoja, potencijalnosti, akumulativnosti i drugih ekonomskih aspekata); oblike organizacije privrednih drutava (proizvodne, finansijske, komercijalne i ostalih funkcija) itd.