Povijest socijalne politike

DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE DRAVNE I SOCIJALNE POLITIKE

Kljune determinante razvoja socijalne politike: I. MODERNIZACIJA OBUHVADA PROCESE:
industrijalizacije, urbanizacije, Obrazovanja.

Predindustrijski oblik primarne solidarnosti:

proirena obitelj, lokalna zajednica, crkva, feudalni paternalizam.

 Drava se nuno postavlja kao korektor trita: socijalna politika u ovom sluaju ne javlja se kao ideoloko pitanje, vezana uz stupanj razvijenosti ekonomije, industrijalizacija mijenja uvjete ivota i rada, trite ne moe rijeiti probleme socijalne sigurnosti, trite stvara nove nejednakosti, ne moe rijeiti probleme obrazovanja, zdravstvene zatite u industrijskom drutvu cijela ivotna dob nije pokrivena radom, problem se rjeavao unutar obitelj a u industrijskom drutvu preko mehanizama socijalne sigurnosti, tehnoloki napredak i povedani zahtjevima rada.

 Modernizacijskom objanjenju socijalne politike moe se staviti prigovor: dravna intervencija nije se javila najprije u najindustrijaliziranijim zemljama, javila se najprije u manje razvijenim zemljama kao to je Njemaka ili u skandinavskim zemljama koje su sve do kraja 19. stoljea ulazile u krug najnerazvijenih, Socijalna politika se moe shvatiti kao protutea proizvodnji neizvjesnosti

2) Socijalna mobilizacija

radniki i drugi siromani slojevi stanovnitva socijalnom borbom i raznim vrstama pritisaka utjeu na sekundarnu preraspodjelu dohotka, trite proizvodi neravnomjernu raspodjelu dohotka, suprotno tomu je ravnomjerna raspodjela glasova na izborima, parlament je institucija posredovanja interesa u borbi za socijalnu dravu, prvotno su se radnici u nekim europskim zemljama protivili prvim programima socijalnog osiguranja, radnici su traili da im kapitalisti kroz socijalno osiguranje vrate dio oduzetog.

 Izmeu dvaju svjetskih ratova ostvarene su znaajne socijalne reforme u doba:

Weimarske Republike u Njemakoj, Narodnog fronta u Francuskoj i socijaldemokratske vladavine u vedskoj, u povijesti vedske socijalne politike uspostavljena je crveno zelena koalicija u borbi za socijalna prava, seljaci su bili zainteresirani za dravne subvencije, europsko kontinentalno seljatvo nije bilo sklono crveno-zelenoj koaliciji, zato Marx o seljacima u Francuskoj govori kao o krumpirima u vredi i barbarima jednom nogom izvan drutva, u Velikoj Britaniji seljatvo je razbijeno u ranoj fazi industrijalizacije,

u srednjoj i junoj Europi znaajnu ulogu u mobilizaciji ima socijalni katolicizam sljedbenici toga su dananji demokrdani, lijeve partije trae redistribuciju dohotka prema niim slojevima preko dravnog aparata, katolike partije inzistiraju na vrijednostima kao to su pluralizam i zajedniko dobro

3) Drava i socijalni reformatori

prve socijalne mjere uvode se upravo u autoritarnim monarhijama (Bismarck), znatno kasnije slijede u ranim demokracijama: vicarska, SAD, Australija. Postavlja se pitanje: Zato se socijalna drava razvila iznad intervencionistikog minimuma do razine preraspodjele tredine nacionalnog dohotka? pritisak niih socijalnih slojeva, sposobnost i nainu rjeavanja socijalnih problema, dravne administracije u identificiranju porast znaenja dravne birokracije, smanjeno znaenje socijalne mobilizacije koju su provodile politike partije i sindikati, porast znaenja intelektualaca reformatora.

4) Religija i rat kao faktori razvoja socijalne politike milosre u socijalnom nauku Katolike crkve, milosre s vremenom prerasta iz personalnog u institucionalni karakter, krajem 19. stoljeda Katolika crkva instituciju milosra iri i daje joj socijalnu interpretaciju, Katolika crkva ostaje u oporbi s kljunim vrijednostima liberalnog kapitalizma, kod protestanata siromatvo nije vrlina nego tetna socijalna devijacija, socijalna problematika se bre prenosi na strukture vlasti, Luteranske zemlje su sklonije socijalnom osiguranju pod nadzorom drave, rat je veliki pokreta socijalnih reformi, u ratu jaa socijalna kohezija, mijenjaju se pogledi na drutvene uvjete.

Siromatvo i milosre u srednjem vijeku

razlikovanje izmeu prisilne materijalne bijede i smisla za siromatvo kao svjesnog izbora, siromatvo nije samo po sebi vrlina vede je vrlina opredjeljenje za njega, asketsko, elitno siromatvo, ruski monasi koji su se razbjeali pred navalom Mongola nakon toga osvajaju sibirska prostranstva i utemeljuju ruske naseobine, razvitak trgovine u 11., 12. i 13. stoljedu mijenja situaciju, bogatstvo nije od zemlje, trgovinom stjee se novac, vedina bolnikih institucija kao znak dobroinstva osnovano je u 12. i 13. stoljedu, asketsko siromatvo je pobuna protiv novog bogatstva,

 ondje gdje je bila razvijenija urbana struktura akumulacija je bila veda, milostinja i dobroinstvo usmjereni na siromane po izboru i siromane po nudi u istonom krdanstvu crkva je sluila svjetovnim vlastima i izgubila autonomiju i u sferi milosra, na Zapadu je Katolika crkva tijekom srednjeg vijeka i kasnije zadrala svoju autonomiju, u nekim vremenima ak i nadmod u odnosu na svjetovnu vlast u rjeavanju socijalnih pitanja, jedan dio siromanih dobiva stalnu pomod, od strane samostana definira se stalna grupa siromaha kojoj se daje prenodite, pozivaju se na objed ili im se peru noge.

Dostojni i nedostojni siromasi dostojni siromasi su nesposobni za rad, djeca, starci a istovremeno iskazuju poniznost, nedostojni su siromasi su oni koji su sposobni za rad a odali su se skitnji i prosjaenju, jednostavno stoga to su lijeni i pokvareni, ako se pri davanju milostinje misli na otkup grijeha onda to slabi karitativnu gestu, prosjak je, po nekim autorima, duan moliti za svog dobroinitelja, prosjaci razrauju metode svog djelovanja: torba, tap, dronjci, bos, izmuen, bolestan, star, 28 vrsta prosjaka u Njemakoj i vicarskoj, 23 vrste u Italiji i panjolskoj, Viktor Hugo navodi 14 vrsta prosjaka u Francuskoj,

 srednji vijek u sredinjem razdoblju bio je obiljeen vrlo rasprostranjenim siromatvom, skitnjom i prosjaenjem nad njima patronat ima crkva, poseban status imaju siromani po izboru, grade se bolnice, sirotita, (zovu se milosnice, Boje kude) prua se pomod bolesnim i siromanim, jedne su ustanove namijenjene siromanim i hodoasnicima, druge su mjesta za prehranu, trede slue za prijem staraca, etvrte imaju funkciju sirotita za naputenu djecu, broj se umnaa u vrijeme kriarskih ratova koju su pokrenuli velike mase Europljana prema Bliskom istoku, na mjesta okupljanja skitnica nije mogla dolaziti policija ved samo svedenici, to su bila mjesta krajnje bijede.

Represija nad prosjacima i skitnicama i gradske reforme

esnaesto stoljede donijeti de veliku promjenu socijalne skrbi o siromanima i potiskivanja institucije milosra, skrb i nadzor nad siromanima preuzimaju svjetovne vlasti, bitnu je promjenu unijela velika epidemija u 14. stoljedu, kuga, rat, porezi, razbojnitvo, loa uprava, buna.., kuga ili crna smrt izbila je 1347. donijeli su je mornari s Krima na Siciliju, prema papi Klementu VI. od kuge je stradalo 23,8 milijuna ljudi, 1337. godine izbio je izmeu Francuske i Engleske Stogodinji rat za nasljedstvo rat traje sve do 1453. godine, poinju osmanska osvajanja, veliki pad broja stanovnika u kratkom vremenu doprinio je porastu nadnica u zapadnoeuropskim zemljama, razvijaju se manufakture i obrtnitvo - treba stalna radna snaga, regrutira se radna snaga od skitnica i prosjaka, otputenih slugu, protjeranih seljaka,

 nakon kuge jako su porasle cijene ita, nedostajalo je radne snage, u Francuskoj se 1351. donosi naredba kojom se osuuju skitnice koje odbijaju raditi, u Engleskoj se namede obveza rada, . represija nad skitnicama trajala je vie od tri stoljeda engleski kraljevi Henrik VII., Henrik VIII., ., odredili su za skitnice i prosjake bievanje, obiljeavanje usijanim eljezom, odsijecanje uha, ruke, torture, ali je iznimna bila smrtna kazna, prema engleskim historiarima porastu pauperizma u Velikoj Britaniji doprinijelo je i zatvaranje samostana izmeu 1536. i 1539. godine, povedalo se bogatstvo samog kralja i vladajude elite, krajem 16. stoljeda kraljica Elizabeta I. obilazedi britanske provincije uzviknula je Svugdje je sirotinja.