Ekonomski razvoj

Ljudski kapital, obrazovanje i zdravlje

Ass. Alma Zildi
alm.bajric@gmail.com

Ljudski kapital je termin kojim se ekonomisti

esto koriste za obrazovanje, zdravlje i ostale
ljudske
kapacitete
koji
mogu
poveati
produktinost kada su i sami uveani.
Trokovi obrazovanja ukljuuju sve direktne
trokove poduavanja ili druge trokove koji su
specifino
vezani
za
obrazovanje
(npr.
udbenici) i indirektne trokove, posebno
oportunitetne trokove.

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Zdravstvo i obrazovanje vitalne komponente

rasta i razvoja:

Obrazovanje je neophodno u zadovoljavanju i

nadgradnji ivota
Obrazovanje ima kljunu ulogu u mogunosti
zemalja u razvoju da apsorbuju modernu tehnologiju
i da razviju kapacitet za samoodrivi rast i razvoj
Zdravlje predstavlja preduvjet za poveanje
produktivnosti, gdje se i uspjeno obrazovanje
oslanja na odgovoarajue zdravstvo

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Centralna uloga
obrazovanja i zdravlja

Veza izmeu investicija i

zdravstva i obrazovanja

Zdravstvo i obrazovanje su investicije koje

se ostvaruju ka istom pojedincu
Vei zdravstveni kapital moe uveati profit
iz investicije u obrazovanje zato to:
Zdravlje predstavlja vaan faktor u prisustvovanju nastavi
Zdravija djeca su uspjenija u koli i njihovo uenje je
uinkovitije
Smrtnost djece u kolskoj dobi takoer uveava cijenu
obrazovanja po jedinici radnika
Dui ivotni vijek uveava profit iz investicije u obrazovanje
Zdravije osobe su sposobnije da svoje obrazovanje koriste
uinkovitije u bilo kojem momentu svog ivota

Veza izmeu investicija i

zdravstva i obrazovanja

Vei obrazovni kapital moe uveati profit

iz investicije u zdravstvo zato to se:
Mnogi zdravstveni programi oslanjaju na vjetine
nauene u koli (kao to su pismenost i
numerike operacije)
kole poduavaju o osnovama line higijene i
zdravstva

Obrazovanje je potrebno za formiranje i

obuku zdravstvenog osoblja

Poboljanje zdravlja i
obrazovanja; zato je
nedovoljno samo poveati
prihod?

Ljudi i vlade sa visokim prihodom mogu

priutiti vee trokove za obrazovanje i

zdravstvo.
S boljim zdravstvom i obrazovanjem
omoguavaju se vea produktivnost i prihodi.
Zbog ovih veza razvojna politika se treba
istovremeno usmjeriti na prihod, zdravstvo i
obrazovanje.

Poboljanje zdravlja i
obrazovanja; zato je
nedovoljno samo poveati
prihod?

Dohodovna elastinost potranje u kalorijama

procjena procenta promjene unosa kalorija u

odnosu na procenat promjene u porodinom
prihodu meu stanovnitvom sa niskim
prihodom kree se od oko nule do oko 0,5.
Vea dohodovna elastinost gotove i
polugotove hrane (prazne kalorije).

Bolje obrazovanje
majke rezultira boljim
zdravstvenim stanjem
njene djece.

Djeiji rad

iroko rasprostranje problem u LDC.

Kada rade djeca starosne dobi ispod 14
godina, njihovo radno vrijeme ometa
njihovo kolovanje.
Zdravlje djece radnika je znaajno loije,
fizika zaostalost je esta pojava.
Veliki dio djece radnika je predmet
posebno okrutnih i iskoritavajuih radnih
uvjeta.

Djeiji rad

Djeiji rad, ak i u najgorim formama, moe u

stvari biti Pareto optimala.
U istom smislu, mnogi problemi nedovoljnog
razvoja, kao to je i samo siromatvo, mogu
ponekad biti Pareto optimala.
Zakljuak: Pareto optimalnost je nekada veoma
slab uvjet za stvaranje osnovne politike
razvoja.
Trgovinske sankcije protiv zemalja koje
dozvoljavaju djeiji rad.

Djeiji rad
4 osnovna pristupa politici djeijeg rada:
1)
Prvi pristup prepoznaje djeiji rad kao izraz siromatva, te
preporuuje naglasak na uklanjanju siromatva, radije
nego direktno adresiranje djeijeg rada (Svjetska banka)
2)
Drugi pristup naglaava strategije za uvoenje veeg
broja djece u kole, ukljuujui proirenje broja kola, te
poticaje za navoenje roditelja da svoju djecu alju u kole
3)
Trei pristup smatra da je djeiji rad neminovan, bar
kratkorono, te naglaava palijativne mjere, kao to su
regulisanje tog rada kako bi se sprijeilo iskoritavanje, te
kako bi se zaposlenoj djeci osigurale usluge podrke
(UNICEF)
4)
etvrti pristup favorizira zabranu djeijeg rada, bar u
njegovim najokrutnijim oblicima (ILO).

Djeiji rad

Konvencija o najgorim oblicima djeijeg rada, usvojena 1999. godine

Jaz u pogledu gendera:

ene i obrazovanje

Mlade ene primaju znatno manje

obrazovanja, u poreenju sa mladim
mukarcima, u skoro svim LDC.

Jaz u pogledu gendera:

ene i obrazovanje

1)

2)

3)

4)

Razlozi zbog kojih je ekonomski poeljno zatvaranje

jaza u obrazovanju u odnosu na gender irenjem
mogunosti obrazovanja za ene:
Stepen prihoda iz obrazovanja ena je vei u odnosu na
stepen prihoda obrazovanja mukaraca u veini LDC.
Uveanje obrazovanja ena, pored uveavanja njihove
produktivnosti rezultira i veim ueem radne snage,
kasnijim stupanjem u brak, manjom stopom fertiliteta i
znaajno poboljanim zdravljem i ishranom djece.
Poboljanje zdravlja i ishrane djece i obrazovanije majke
vode ka viestrukom uinku u kvalitetu ljudskih resursa
neke nacije za budue generacije.
Znaajan uticaj na prekid znaajnog kruga siromatva i
neodgovarajueg obrazovanja.

Posljedice predrasuda u pogledu

gendera u vezi sa zdravljem i
obrazovanjem

Razvijene zemlje 105 : 100

Azija 100 : 110
Kina 100 : 116
Afrika 2% vie ena nego mukaraca
Dakle, oskudica ena nije samo pitanje
siromatva. Razlozi za smanjenje ena u Aziji:
edomorstvo, selektivni pobaaj, loiji tretman
djevojica.
Bolje obrazovanje maki bolji izgledi za
bolje zdravlje i obrazovanje njene djece.

Ponuda i potranja u
obrazovanju

1)

2)
)
)

Dva osnovna utjecaja na koliinu eljenog

obrazovanja, sa strane potranje:
Obrazovaniji uenik ima mnogunost znatno
vee zarade, putem budueg zaposlenja u
modernom sektoru (privatne koristi
obrazovanja za porodicu)
Trokovi obrazovanja, direktni i indirektni, koje
snose uenik i njegova porodica.
Prednosti moraju biti uporeene sa trokovima.
Koliina obrazovanja koja se potrauje, uveliko
odreuje ponudu.

trokovi naspram
privatnih

Drutvena korist od obrazovanja za sve nivoe

obrazovanja je daleko ispod privatnih koristi.
Drutveni troak obrazovanja (oportunitetni
troak za drutvo, koji rezultira iz potrebe za
finansiranjem skupog proirenja obrazovanja na
viim nivoima, kada bi se ova ograniena
sredstva mogla produktivnije koristiti u drugim
sektorima ekonomije), rapidnos e uveava kako
se studenti uspinju obrazovnom ljestvicom.
Privatni trokovi obrazovanja (oni koje snose
sami studenti) sporije se uveavaju, ili ak
smanjuju.

Raspodjela obrazovanja

Izvor: World Bank, Measuring Education Inequality, 2001.

Obrazovanje,
nejednakost i siromatvo

1)

2)
)

Dva osnovna ekonomska razloga zbog kojh bi neko

mogao pomisliti da su obrazovni sistemi u LDC
neravnopravni:
Privatni trokovi primarnog obrazovanja (posebno
oportunitetni trokovi) vei su za siromane uenike
nego za bogate
Oekivane koristi primarnog obrazovanja manje su
za siromane.
Vei trokovi i manje oekivane koristi od
obrazovanja znae da je stepen profita iz investicije
u djeije obrazovanje manji za siromane porodice
nego za bogate.
Proces eliminacije i selekcije u obrazovanju

migracija i odliv
mozgova

Ruralno-urbane migracije
Rastui problem internacionalne migracije
visokoobrazovanih radnika odljev
mozgova iz siromanih u bogate zemlje
Unutranji odliv mozgova mnogo je
ozbiljniji od fiikog migriranja u razvijene
zemlje, a nastaje pod dominacijom ideja
razvijenih zemalja.