I otac odgaja

Duri Delil
Brki Munezeha
 Otac kao roditelj djeteta,
veliki dio vremena nije
uzimat u obzir kao
odgajatelj. Nego je tu
ulogu i funkciju nosila
majka djeteta.
Tako da su se i sva
istraivanaj po pitanju
odgajanja svodila na
majku.
Godine 1975. Michael
Lamb oca opisuje kao
zaboravljenog sudionika u
odgoju. to je rezultiralo
raznim istraivanjima o
tome kako otac utjee na
dijete i koja je njegova
uloga u odgajanju.
 U zapadnoevropskim istraivanjima se
pokazalo da otac ima jako veliki uticaj i
znaaj na svoju djecu. Djeca usvajaju
skoro sve segmente ponaanja oca i to
njihovo ponaanje prenose na druge.
Pokazalo se i to da oevi koji vie vode
rauna o svojoj djeci da su i djeca bolja u
svom ponaanju, imaju bolji kolski
uspjeh i uspjeniji su u svom ivotu. Dok
kod oeva koji ne mare za svoju djecu,
djeca bivaju manje emocionalna,
uspjena i pokazuju nestano ponaanje.
 Istraivanja koja su provedena na podruju
Bosne i Hercegovine pokazuju da je u veni
sluajeva glavni odgajatelj djece ena,
odnosno majka. Takoer na osnovu ovih
istraivanja pokazalo se i to da jo uvijek
postoje muki i enski poslovi. Pa je tako
mukarac zaduen za izdravanje porodice u
materijalnom smislu a ena za ostale stvari.
Ovdje se moe spomenuti i utjecaj
tradicionalnih modela ponaanja u drutvu i
porodici. Po njima otac je glava porodice i
zaduen je za vanjske svari i poslove dok
je ena zaduena za kune poslove i
djecu.
 Primjetno je i to da se stvari polahko poinju i
mijenjati naroito kod mladih roditelja, koji imaju vii
stepen obrazovanja. Trude se da vie vremena
provedu sa djecom i da to vrijeme bude to
kvalitetnije.
Oevi postaju briljiviji, pa i sama veza izmeu njega
i djece postaje toplija i emocionalnija. Ue se
ravnopravnosti i jednakosti meu spolovima.
 Isto tako, ene postaju sve vei akteri na
radnim mjestima, zapoljavaju se, pa ak
postaju i ekonomski nosioci obitelji. A
ovjek, odnosno otac ostaje da brine o
kui i djeci. Tako da oevi vie vremena
provode igrajui se s djecom,
razgovarajui s njima i radei kolske ili
rekreativne aktivnosti.
Ukljuenost oca u odgoj djeteta prua viestruku korist za cijelu
zajednicu (izvor: The Dad Deficit, Fatherhood Institute)

(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:17)

 Odsutnost oca u
djetetovom odrastanju
ostavlja posljedice na
djecu te su djevojice
koje su odrasle bez oca
povuenije i anksioznije,
a djeaci kasnije
pokazuju pretjeranu
ovisnost i nemo.
Djeca primarno poinju
da ue od svojih
roditelja i to
najjednostavnijim
nainom, oponaanjem.
(Draganovi, S. i eta, , I otac
odgaja, Sarajevo 2012, str:17)
 Uenje oponaanjem je jedan od vanih oblika uenja u
ranoj djeijoj dobi. Djeca oponaaju svoje socijalne reakcije
prema reakcijama svojih roditelja. Istraivanja su pokazala
da djeca openito odbijaju ili iskljuuju iz igre djecu koja
rjeavaju probleme na ljutit i agresivan nain (Carson i
Parke, 1995).
Iz tih istraivanja se otkrilo da su oevi predkolske djece
koja su na bilo koji nain odbijena od svojih vrnjaka,
pokazali vie ljutnje nego oevi dobro prihvaene djece.
Isto tako, djeca koju su uitelji ocijenili kao agresivnu ili
niskog prosocijalnog ponaanja imali su oeve koji su se
ee uputali u obostrane izljeve negativnih osjeaja, tj.,
na djetetove izljeve ljutnje reagirali su ljutnjom te su zatim
djeca na oeve negativne emocije uzvraala negativnim
emocijama.
Roditeljsko ponaanje se reflektuje u roditeljskim odgojnim
stilovima, a sami roditeljski stilovi utjeu na ponaanje
djece, djetetove osobine i samopouzdanje.
(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:18 )
 U drutvu s visokom stopom nezaposlenosti u kojem preko polovina
stanovnitva ivi u tekim uvjetima, a ostatak se nekako snalazi
(40,3%), dok je svega 12,6% onih koji su zadovoljni svojim trenutnim
prihodima (Socijalna ukljuenost u BiH, UNDP/IBHI) neminovno je
oekivati brojne probleme koji se, uslijed raznih socioekonomskih
pritisaka, prenose i na prostor unutar porodinih odnosa.
(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:8 )

(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:8

 Veliki broj mladia je spomenuo snaan utjecaj svojih
oeva na (ne)upotrebu nasilja. Npr.:
U kui nikada nisam vidio oca da je digao ruku na
majku. Nikada! Pokupio sam svaki oblik njegovog
ponaanja i usadio ga sebi u glavu
Dariovi roditelji su se esto svaali dok je odrastao,
a ponekad bi njegov otac tukao majku, posebno kada
je bio pijan. Otac ga je oduvijek uio da se ne treba
tui, ali je Dario posmatrao oca kako maltretira
majku. Dario osjea da je izloenost nasilju u vlastitoj
porodici imala uticaja na njegovo zlostavljako
ponaanje dok je bio dijete
Ne slaem se sa tim da mukarac treba tui svoju
enu. Vidio sam kako je moj otac oamario moju
majku. To je u redu, a ne da je tue.

(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:18 )

 U nastavku navodimo i primjere nekih odgovora koje
su oevi i djeca navodili kod odgovor na pitanja:
Oevi:
Sa svojom djecom provodim puno vremena, radim
razne poslove u poljoprivredi, u umi, oko maina,
moja djeca su zavoljela moje poslove, uim ih voziti
auto, traktor, itd. ispunjavam im elje... (VKV radnik)
Veoma dugo vremena provodimo zajedno, dosta mi
pomae, razgovaramo i on iznosi svoje miljenje o
onome to misli da nije uredu. (rudar)
Moja djeca sa mnom rade sve to mukarac radi u
domainstvu. (ekonomist)
Skijamo, plivamo, vodimo psa u etnju. (arhitekt)
Radimo zadau i uimo engleski. (mainski tehniar)

(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:36 )

 Djeca:
Jedemo, gledamo TV, navijamo za
reprezentaciju i tada sam najsretniji.
(djeak, 15 godina)
S babom priam o fudbalu i Allahu.
(djeak, 9 godina)
Svaka provedena minuta sa mojim ocem
mi je vrlo draga. (djevojica, 13 godina)
Ja i brat uimo s ocem, etamo, igramo
aha, radimo oko drva i uglja. (djeak, 10
godina
(Draganovi, S. i eta, , I otac odgaja, Sarajevo 2012, str:36 )
 Zakljuak
Na osnovu ovog istraivanja koje je
provedeno moe se zakljuiti da je otac
veoma vana karika u odgoju svoje djece.
Naravno ulogu odgajanika nosi i majka,
jer oboje predstavljaju modele idealnog
ponaanja. A kako znamo djeca i ue
putem oponaanja svojih roditelja i bliskih
osoba. Stoga, to su nam roditelji bolji i
imaju bolji odgoj i obrazovanje i mi kao
drutvo emo imati sve bolju djecu i
mlae generacije koje e teiti ka boljem i
pravednijem drutvu.
 Pitanja
1. Kako Michael Lamb gleda na oca kao
uesnika u odgoju?
2. Koji je prvi nain uenja kod djece?
3. Primjer istraivanja djece u
predkolskoj dobi koja su odbaena i
prihvaena od strane svojih vrnjaka?
 n j i
a pa
a l a n
Hv