UPUTE ZA PISANJE

SEMINARSKIH RADOVA
 DEFINICIJA
"Seminarski rad je samostalna struna obrada
odreene teme koju izabere sam student, ili koju
sugerira predmetni nastavnik. Izradom seminarskog
rada student se ire i dublje upoznaje s odreenom
tematikom nastavnog programa i stjee prva iskustva u
pisanju strunih i znanstvenih djela. Seminarskim
radom student treba dokazati sposobnost teorijskog i
praktikog znanja te sposobnost samostalnog sluenja
aktualnom stranom i domaom literaturom u pismenoj
obradi aktualne teme.
Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade
znanstvenog i strunog djela. Rijeka: Ekonomski
fakultet u Rijeci, 2000. str. ???
 Ope upute:
Seminarski rad treba biti pisan prema
sljedeim odrednicama: Times New Roman,
veliina 12 toaka (osim naslovne stranice),
prored 1.5, poravnato, stranice paginirane.
Prilikom pisanja treba potivati pravopisne,
gramatike i stilistike norme BHS jezika.
 Elementi seminarskog rada:
naslovna stranica
ova je stranica seminarskog rada nepaginirana; sadri
sljedee podatke:
u gornjem lijevom uglu naziv Univerziteta, naziv Odsjeka,
naziv kolegija, ime i prezime nastavnika/ice te ime i
prezime studenta/ice (slovima veliine 14 toaka)
naslov rada (masnim slovima bold, centrirano, slovima
veliine 16 toaka)
ispod naslova: Seminarski rad (slovima veliine 14 toaka)
na dnu stranice mjesto i datum nastanka rada (centrirano,
slovima veliine 14 toaka)
 (tekst seminarskog rada treba biti sustavno i
logino rasporeen po poglavljima, naslovi
poglavlja trebaju biti uvueni, pisani masnim
slovima bold; unutar poglavlja odlomci se
oznaavaju uvlaenjem retka)
na sljedeoj (prvoj paginiranoj stranici) slijedi
tekst seminarskog rada sa sljedeim elementima:
Naslov
Ime i prezime autora/ice, naziv Odjela, godina studija, e-mail
adresa
apstrakt (do 100 rijei; pisan u kurzivu)
kljune rijei
 uvod uvodni dio seminarskog rada u kojem se definira problem,
predstavlja predmet istraivanja te koritene metode i tehnike
istraivanja; uvod treba biti jasan, kratak i jezgrovit
izlaganje tematike sredinji dio seminarskog rada u kojem se
sustavno izlau rezultati istraivanja i promiljanja
zakljuak zavrni dio seminarskog rada koji predstavlja sustavnu,
konciznu i jezgrovitu sintezu iznesenih rezultata
saetak dio seminarskog rada u kojem se saima iznesena
problematika, iznosi se pregled, odnosno vrlo kratak sadraj
cjelokupne tematike; saetak nije isto to i zakljuak; u pravilu slui za
prijevod na strani jezik; duina: od pola do jedne kartice teksta (1
kartica teksta = 1800 znakova)
popis priloga
popis literature bibliografske jedinice treba poredati abecednim
redom prema dolje navedenim uputama
 IMRaD
IMRAD struktura je jedan od najprominentnijih oblika struktuiranja
znanstvenog rada (lanka, djela).
I (INTRODUCTION) UVOD
Zato je ova studija (rad, lanak) pisan? Koja su istraivaka pitanja,
testirane hipoteze ili svrha istraivanja
M (METHODS) METODE
Kada, gdje i kako je istraivanje sprovedeno? Koji materijali su koriteni
i ko je sve bio ukljuen u istraivanje?
R (RESULTS) REZULTATI
koji je odgovor pronaen na postavljeno pitanje istraivanja; ta studija
vidi kao odgovore? Da li se testirana hipoteza ispostavila kao istinita?
D (DISCUSSION) DISKUSIJA
Zbog ega je istraivanje bilo vano? Kako se i da li ono uklapa u ranija
istraivanja? Koje i kakve su perspektive za daljnji istraivaki rad?
Izgled naslovne stranice seminarskog rada:

Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo
Kolegij:Osnove informacijskih znanosti i bibliotekarstva
Nastavnik/ica:
Student/ica:

Naslov rada

Seminarski rad

Sarajevo, 28. novembra 2010. godine

Izgled sljedee stranice (prve paginirane stranice seminarskog rada):

Naslov seminarskog rada

ime i prezime studenta/ice

naziv Odjela
godina studija
e-mail adresa

Apstrakt seminarskog rada (pisan u kurzivu)

Kljune rijei:

Dalje slijedi tekst seminarskog rada sa svim potrebnim

elementima!
Izgled posljednje stranice (zadnje paginirane stranice
seminarskog rada):

Literatura

Lista referenci na kraju rada mora da sadri

sve detalje svih citata iz teksta
 CITIRANJE LITERATURE:

TA ZNAI CITIRANJE LITERATURE?

Citiranje literature predstavlja standardizovan
metod prikazivanja izvora informacija i ideja
koje se koriste u pisanju znanstvenog
(naunog) rada, kojim se na jedinstven nain
identifikuju koriteni informacijski izvori.
 ZATO CITIRATI LITERATURU?
Da bi se prikazale zasluge autora drugih radova,
bilo da se autor sa njima slae ili ne
Da bi se itaocima pokazao materijal na kome je
bazirana analiza, diskusija ili zakljuci
Da bi se pokazalo itaocima kako mogu da dou
do materijala koji je koricen, kako bi mogli da ga
ispitaju i sami. Njihovo interesovanje moe biti u
smislu potvrde autorovog rada, njegovog opoziva
ili prosto daljeg istraivanja teme
 U seminarskom se radu mora jasno odvojiti
autorov tekst od tueg teksta. Naime, od
drugoga se autora mogu preuzeti definicije,
ideje i razliiti podaci, ali se uvijek na vrlo
jasan nain mora navesti iji su i iz kojeg su
bibliografskog izvora preuzeti. Stoga je svako
citiranje u tekstu potrebno potkrijepiti
podacima o autoru, godini nastanka djela i
stranicama s kojih se preuzima odreena
autorova ideja.
 Pri citiranju se:
(a) dijelovi neijeg rada mogu preuzeti doslovno,
stavljanjem preuzetog teksta u navodnike
(b) mogue prepriavanje ili parafraziranje
izvornog teksta vlastitim rijeima.
U oba je sluaja potrebno navesti izvor jer je svako
preuzimanje bez navoenja autora nedoputeno i
predstavlja plagijat
 emu citiranje ne treba da slui
paradiranju znanjem / velianju autora,
umjesto irenja znanja iz prikazane oblasti
Zavoenju itatelja
Pravilno citiranje treba da otkrije autorove
izvore, a ne da ih sakrije
Ovakav nain citiranja tacno odraava rad
samog autora (kao i rad drugih autora na tu
temu), uz lako moguu provjeru osnovanosti
prezentiranih argumenata
 Citiranje literature osigurava bibliografsku
informaciju

o izvoru jedne ideje

autor, naslov, godina publikacije, broj stranice
i dr.
 SISTEMI (STILOVI) CITIRANJA
LITERATURE
Chicago, Harvard, Turabian, APAAmerican,
Physological Association, MLAModern
Language Association, AMAAmerican Medical
American Association i dr.

svima je zajednicko citiranje tacnih podataka i

jednoobraznost
 Kako navoditi bibliografske jedinice je u popisu literature na zavretku
seminarskog rada?

Bibliografske jedinice je potrebno navesti

prema sljedeim pravilima:
 KNJIGA

Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov.

Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto
izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.
kod knjiga koje imaju dva ili tri autora navodi se:
Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime drugog
autora; Prezime, Ime treeg autora.
kod knjiga koje imaju etiri i vie autora navodi se:
Prezime, Ime prvog autora[et al.].
 Primjer citiranja knjige koja ima jednog autora:
Manguel, Alberto. Povijest itanja. Zagreb: Prometej,
2001.
Primjer citiranja knjige koja ima do tri autora: Babi,
Stjepan; Finka, Boidar; Mogu, Milan. Hrvatski
pravopis. Zagreb: kolska knjiga, 1995.
Primjer citiranja knjige koja ima etiri i vie autora:
Sria, Velimir...[et al.]. Menederska informatika.
Zagreb: HITA Poslovna akademija, 1999.
Primjer citiranja knjige koja nema podatak o autoru:
Antologija hrvatske kratke prie / priredio Miroslav
icel. Zagreb: Disput, 2001.
 POGLAVLJE U KNJIZI

Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. //

Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige.
Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.
Poetna i zavrna stranica.
Primjer: Petrak, Jelka. Traenje informacija u
medicini. // Uvod u znanstveni rad u medicini
/ Matko Marui i suradnici. 3. izd. Zagreb:
Medicinska naklada, 2004. Str. 116-124.
 NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI

Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji).

Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije.
Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja:
Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg
sveska (ukoliko enciklopedija ima vie svezaka).
Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi
natuknica. Stranica.
Primjer: Bibliografija. // Opa enciklopedija
Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 3. izd.
Zagreb: JLZ, 1977-1985. Sv. 1. 1977. Str. 55
 LANAK U ASOPISU

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov.

// Naslov asopisa oznaka sveska/godita,
broj(godina), poetna-zavrna stranica.
Primjer: Aparac-Jelui, Tatjana. Knjinina
znanost u posljednjem desetljeu dvadesetog
stoljea. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40, 1-
2(1997), str. 139-152.
 LANAK U NOVINAMA

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov.

// Naslov novina oznaka sveska/godita,
broj(dan, datum), poetna-zavrna stranica.
-ako je autor potpisan samo inicijalima,
navode se iza naslova i znaka /
Primjer: Cimet za budnost u vonji / I.V. //
Veernji list 46, 15.170(subota, 4.2. 2006), str.
86.
 RAD U ZBORNIKU

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. //

Naslov zbornika / podatak o uredniku. Mjesto
izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Poetna-
zavrna stranica.
Primjer: Anzulovi, Neda. Aleksandar Stipevi:
biografija i bibliografija radova. // Izazovi pisane
batine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice
ivota Aleksandra Stipevia / uredila Tatjana
Aparac-Jelui. Osijek: Filozofski fakultet, 2005.
Str. 7-37.
 ELEKTRONIKI IZVORI

Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov:

podnaslov, datum/godina nastanka
dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa
(datum pristupa dokumentu)
 LANAK U ELEKTRONIKOM ASOPISU

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. //

Naslov asopisa oznaka sveska/godita,
broj(godina). Potpuna URL adresa (datum
pristupa dokumentu)
Primjer: Petr, Kornelija; Vrana, Radovan; Aparac-
Jelui, Tatjana. Obrazovanje na daljinu: mogui
model u podruju knjinine i informacijske
znanosti Hrvatske. // asopis Edupoint 2, 2(2002).
URL:
http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.
html (2002-01-22)
 LANAK NA MRENOJ STRANICI

Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov,

datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna
URL adresa (datum pristupa dokumentu)
Primjer:
Lauder, John; Matheson, Ann. Newsplan 2000 project:
completion report to the heritage lottery fund, 2005. URL:
http://www.bl.uk/about/cooperation/pdf/newsplan2000fin
al.pdf (2006-01-13)
Primjer lanka na mrenoj stranici koji nema autora:
Dynamic action plan, 2005.
URL:http://www.minervaeurope.org/publications/dap/dap.
pdf (2005-11-20)
 MRENA STRANICA

Naslov stranice. Potpuna URL adresa (datum

pristupa stranici)
Primjer: Hrvatsko knjiniarsko drutvo. URL:
http://www.hkdrustvo.hr/ (2006-03-01)
 LANAK IZ BAZE PODATAKA

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov.

// Naslov asopisa oznaka sveska/godita,
broj(godina). Naziv baze podataka. URL adresa
baze podataka (Datum pristupa)
Primjer: Arnold, Renea. Public libraries and
early literacy: raising a reader. // American
libraries 34, 8(2003). EBSCO. URL:
http://www.ebsco.com (2005-06-11)
 CD-ROM

Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi,

asopisu, zborniku. Na kraju se dodaje oznaka
[CD-ROM]
Primjer: uji, Maja; Faletar, Sanjica; Gavranovi,
Drahomira. Free vs. fee-based library services in
Eastern Croatia. // Library and information in
multicultural societies: proceedings / the 12th
Bobcatsss symposium 26-28 January 2004. in
Riga, Latvia. Boras: University College, 2004. Str.
76-83 [CD-ROM]
 LISTSERV, NEWSGROUP, E-MAIL

Prezime, Ime autora (ako je poznato). Predmet poruke

(subject ), datum poruke ako se razlikuje od datuma
kad je proitana. Adresa listserv ili newslist raunala
posluitelja (datum itanja poruke)
- Kod osobnih e-mail poruka izostavlja se adresa.
Primjer listserv poruke: Levitt, Jonathan. Fourth
discussion topic.
Euro_Student_ASIST@yahoogroups.com (2006-03-03)
Primjer newsgroup poruke: Feri, Petar. Novosti,
25.02.2006. hr.soc.grad.osijek. (2006-03-12)
Primjer e-mail poruke: Cameron, Martha. Library.
Osobna poruka. (2006-03-09)
 USMENI IZVORI

Predavanje
Prezime, Ime autora. Naslov predavanja. Naslov kolegija/skupa
unutar kojeg je odrano predavanje. Naziv ustanove u kojoj je
odrano predavanje. Mjesto, datum odranog predavanja.
[Predavanje]
Primjer:
Aparac-Jelui, Tatjana. Informacija. Teorijske osnove knjinine i
informacijske znanosti. Sveuilite J. J. Strossmayer, Filozofski
fakultet, Odsjek za informacijske znanosti. Osijek, 5. 3.2006.
[Predavanje]
Intervju
Prezime, Ime intervjuirane osobe. Osobni intervju. Datum intervjua.
Primjer:
Hayes, Bob. Osobni intervju. 11. 3. 2006.
 AUDIOVIZUALNA GRAA
(zvuna kaseta, video kaseta, DVD, CD)

Prezime, Ime autora. Naslov. Mjesto: Izdava,

godina izdavanja. [Medij]
Primjer:
Adcock, Fleur[et al.]. The poetry quartets.
London: The British Council: Bloodaxe Books,
1998. [Zvuna kaseta] Wai, Lana. Yoga.
Ljubljana : Videoart, 2003. [Video kaseta]
 PRAVILA CITIRANJA
LITERATURE
Podatak o citiranoj referenci u radu se
pojavljuje obavezno dva puta. Prvi put u
tekstu rada, a drugi put u popisu koritene
literature
Svaki spomenuti izvor podataka koji je
naveden u radu mora se navesti i u literaturi,
isto tako, ne moe se referenca navesti u
popisu literature a da nije spomenuta u tekstu
 Podjela informacija po vrsti
Kada govorimo o podjeli informacijama neizbjeno
govorimo i o podjeli dokumenata gdje su informacije na
neki nain zabiljeene
Podjela informacija na primarne, sekundarne i tercijarne
prakticira se prvenstveno u znanosti, naroito u prirodnim,
tehnikim i medicinskim znanostima.
Ova podjela ima za cilj stvoriti odreeni red u mnotvu
razliitih informacija, dokumenata, publikacija i na taj nain
pomoi korisnicima informacija, da lake pronalaze onu
vrstu ili podvrstu koja najvie odgovara njihovim
trenutanim informacijskim potrebama ovisno o zanimanju,
kolskoj spremi, uzrastu, problemu, dubini, vrsti
informacijske potrebe i sl..
 Podjela vrijedi bez obzira na medij, nosioce
informacija: kamen, glinena ploa, papirus, koa,
pergamen, papir, film, mikrofilm, magnetski,
optiki ili bilo koji drugi suvremeni medij.
Podjela informacija osim to se eli stvoriti
odreeni red u neredu ima prvenstveni cilj
olakati korisnicima pristup do informacija i u
svakom momentu omoguiti pravilan izbor
informacija
 Primarne - izvorne informacije
Sadre neposredne rezultate znanstveno-
istraivakog rada, tj. nova znanja ili nove
interpretacije poznatih ideja i injenica. Nadalje
obuhvaanju umjetnika (literalna, muzika,
likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih
sfera dogaanja u univerzumu.
Obuhvaaju dokumente u obliku kako ih je
priredio sam autor, tj. originator informacije.
Primarne informacije moemo nazvati i izvornim
informacijama to proizlazi iz definicije, oni su
pravi izvori informacija.
 Prednosti primarnih informacija za
korisnike
donose najaurnije informacije o datom predmetu (najmanja
vremenska razlika izmeu nastajanja informacija do dolaska do
korisnika)
pruaju originalne, a ne interpretirane informacije (iznosi ih autor
novih ideja, novih spoznaja, osobnih umjetnikih doivljaja, itd.)
ulaze najdublje u pojedinu usku problematiku
obino prolaze recenzentski postupak, pa im je vjerodostojnost vea
pruaju osnovu za prijenos novostvorenog znanja, ideja,
umjetnikih doivljaja, novih dogaanja (vijesti) neposredno
korisnicima
ona su osnova za provjeru (relativne) tonosti spoznaja iznijetih u
tercijarnim izvorima informacija
 Nedostaci primarnih informacija za
korisnike
najee nisu praktini za izravno koritenje bez sekundarnih publikacija,
jer ih je vrlo mnogo i vrlo su ratrkani u vrlo velikom broju dokumenata i
publikacija, na razliitim jezicima, na razliitim lokacijama u razliitim
formama, na razliitim medijima
obrauju vrlo uske teme, otro fokusirani izvori,
koriste specifinu terminologiju (struni argon),
mogu sadravati netone, krivo mjerene, krivo interpretirane rezultatate i
krive zakljuke. Iako u znanosti obino prolaze recenzentski postupak, to
ne znai da su svi sadrani podaci u njima i evaluirani,
nisu uvijek sasvim razumljivi za neupuene (specifina terminologija, uske
teme), tj. od korisnika esto zahtjevaju ekspertno poznavanje materije da
se pronaene informacije mogu interpretirati, jer su stvarane obino za
svoju branu (teko se apsorbiraju bez predznanja)
neupueni korisnik moe krivo protumaiti i poopiti spoznaje naene u
primarnim dokumentima
 Vrsta dokumenata sa primarnim
informacijama
Znanstvena i struna djela:
u obliku raznih lanaka (u asopisima, knjigama, poglavljima knjiga, u obliku reprinta ili preprinta, itd.)
disertacije, magistarski i drugi radovi za znanstvena napredovanja
patentni spisi
tehniki izvjetaji - elaborati
referati sa skupova
laboratorijski i sl. dnevnici (obino nisu publicirane)
Literaturna djela (romane, pjesme, drame, dnevnike, itd.)
Fotografije i druga umjetnika djela
Muzika djela
Muzejski predmeti (dokumenti)
Autobiografije
Pisma i korespondencije
Govori
Intervjui
Izvorne vijesti
Slubene statistike
Vladine (government) dokumente
Slubeni dokumenti (matine knjige, sudske zapisnike i sl.)
itd.
 Sekundarne uputne informacije

Pruaju saeti sadrajni opis i/ili lokaciju

izvora informacija.
Ne pruaju nove spoznaje nego samo u
saetim oblicima prenose informacije koje se
nalaze u izvorima informacija (dokumentima,
publikacijama), i/ili lociraju ih u publikacijama
ili u informacijskoj infrastrukturi (knjinicama,
info centrima, web prostoru, itd.)
 SEKUNDARNE INFORMACIJE
One su infomacijska pomagala za snalaenje u
svijetu informacija, dokumenta i publikacija, te
osnovna im je namjena pomoi u pronalaenju
i otkrivanju sadraja i lokacija svih
vrsta dokumenata te da slue kao vodi kroz
izvore informacija. Oni upuuju korisnika na
izvore informacija, stoga je naziv za ovu vrstu
informacija: uputne informacije.
 Prednosti sekundarni informacija za
korisnike
daju kratak, koncizan uvid u publicirane
informacije kroz bibliografski opis (i eventualno
jo i uz pomo saetaka, indeksnih rijei i sl.)
skupovi (kolekcije, zbirke) sekundarnih
informacija na jednom mjestu pruaju saeti i
sreeni uvid u jedno podruje, disciplinu, u npr.
milijunski fond neke knjinice, itd.
relativno su standardizirani zapisi i informacijski
obogaeni tokom dokumentacijske obrade
 Nedostaci sekundarnih informacija za
korisnike
vremenski kasne. Ne mogu nastati prije nego to nastaju primarne
ili tercijarne informacije, dokumenti jer se izrauju iz njih, o njima.
Osim toga informacijska dokumentacijska i bibliotena obrada
(katalogizacija, indeksiranje, saimanje, svoenje na standardizirani
oblik, standardizirani jezik itd.) zahtjeva neto vremena. Suvremene
tehnike publiciranja i komunikacija, (e-publikacije i e-komunikacije)
sve vie skrauju to vreme, ali to kanjenje nuno uvijek postoji.
skupovi (kolekcije, zbirke) sekundarnih informacija nisu
sveobuhvatni, izrauju se za neku diciplinu, za iru ili uu
problematiku, za neko geografkso podruje, za neki dokumentacijski
fond, za neku knjinicu, za neko jezino podruje itd. To je ponekad
slabost (iako ne uvijek), jer korisnik mora pregledati, koristiti vei
broj takvih skupova, koje donose sekundarne informacije.
trai se educirani korisnik, poznavanje strukture zapisa,
primjenjenih standarda, formalnih indeksnih jezika i sl.
 Vrsta dokumenata sa sekundarnim
informacijama
Vodii kroz svijet informacija (info guides)
Evidencije izvora informacija, dokumenata, publikacija svih vrsta
(sve do inventarnih knjiga)
Katalozi svih vrsta, pa i katalog kataloga, (prirodno i web katalozi)
Adresari svih vrsta
Bibliografije svih vrsta pa i bibliografije bibliografija (nacionalne,
tematske, institutske, osobne, tekue, retrospektivne, itd.)
Zbirke ili baze podataka sadraja (TOC - Table of Contents)
Bibliografske reference (sa ili bez saetaka, ekstrakta, sinopsisa, sa
citatima ili bez) u refrativnim ili indeksnim publikacijama,
bibliografskim i citatnim bazama podataka
Bilteni prinova
 Tercijarne izvedene informacije
Nastaju konsolidacijom, prepakiranjem,
reorganizacijom, evaluacijom, sintezom,
kompaktiranjem, kondenzacijom, integracijom
raspoloivih primarnih informacija s ciljem da ih se
izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara
potrebama specifinih korisnika.
One sadre prvenstveno akumulirano, konsolidirano
znanje (ili stav) ovjeanstva u nekom momentu o
nekoj problematici, predmetu, uoj ili iroj
disciplini . Mogu se pozivati na primarne dokumente ali
to nije uvijek nuno .
one izvedene iz primarnih izvornih.
 Prednosti tercijarnih informacija za
korisnike
pruaju sreeni uvid u mnogobrojne primarne izvore. Korisnik ne mora nabaviti,
selektirati, vrednovati, proitati velik broj primarnih izvora. Umjesto njega to je
napravio autor, sastavlja, kompilator, urednitvo tercijarnog dokumenta,
obino sadre evaulirane (kritini vrednovane) informacije,
sadre trenutane spoznaje, znanje ovjeanstva o nekom predmetu (uz
ogranienja da su namjenjeni pojedinim kategorijam korisnika, pa se doputaju
odreene slobode sastavljaima)
to su ili ve konsolidirane informacije ili na putu do konsolidacije,
najprihvatljiviji su za krajnje korisnike jer se piu, sastavljaju s odreenom
namjerom:
za odreeni korisniki korpus to se moe razlikovati po uzrastu, po obrazovnoj
razini, itd.
da educiraju ili informiraju povrno ili detaljno, da bude pomagalo pri radu,
da zamjeni itanje mnogobrojne prethodne primarne izvore iz nekog podruja, da
daje prikaz stanja tehnike, znanosti, umjetnosti i sl. u nekom uem ili irem
podruju u datom trenutku,
 tetde korisniku vrijeme jer ne mora pregledavati, pretraivati ni
sekundarne informacijske izvore na putu do pojedinanih primarnih
informacija, dokumenata
za svaki uzrast, za svaki obrazovni nivo omoguuju uvid u
(interpretirane) spoznaje ovjeanstva:
znanstvencima i strunjacima omoguuju bri ulazak u nova
znanstvena-struna podruja (pregledni radovi i monografije)
znanstvenicima i strunjacima omoguuju bri i toniji rad
(prirunici, faktografije, standardi i sl.)
uenicima svih uzrasta prenosi odgovarajue znanje (udbenici,
enciklopedije, leksikoni i sl.)
laicima omoguuju upoznavanje s konsolidiranim spoznajnom
sferom ovjeanstva (enciklopedije, udbenici, monografije
namjenjeni laicima po uzrastu i teini)
 Nedostaci tercijarnih informacija za
korisnike
vremenski najvie kasne, mogu biti neaurni jer autori tih djela moraju
pretraiti prvo sekundarne izvore, nabaviti i proitati primarne izvore,
evaluirati naene informacije, usporeivati informacije iz razliitih
izvora, itd. te na kraju sastviti tercijarnu informaciju, tercijarni dokument;
taj proces nuno zahtijeva vrijeme, ak i u eri suvremenih tehnika
publiciranja i komuniciranja,
autor(i), satavlja(i), urednik(ici) odluuje(u) o ukljuenju ili iskljuenju
nekih primarnih informacija u tercijarni dokument, na taj nain takav
dokument reflektira autorove ili ureivake subjektivne poglede i stavove
moe voditi do krivih interpretacija
postoji opasnost da se ne raspoznaje ponekad tercijarni dokument od
primarnog, naroito u humanistikim disciplinama i u sferi izvan znanosti
(kada se promatra forma a ne sadraj)
korisnik uzima stariji tercijarni dokument zato to ne zna za noviji ili zato
to noviji jo ne postoji i usvaja zastarjele spoznaje
donosi se odluka na osnovi starih spoznaja (a u primarnim su ve moda
sasvim nove spoznaje)
 Vrsta dokumenata sa tercijarnim
informacijama
Pregledni radove svih vrsta ako ne donose nove spoznaje (Annual Reviews
in. . . , Research Methods in. . ., and Progress in. . reviews )
Monografije
Standardi
Enciklopedije (enciklopedijske lanke)
Leksikoni
Almanasi (almanacs and fact books)
Rijenici (jedno ili viejezine), terminoloke i druge
Kompendije
Prirunici svih vrsta (guidebooks, manuals, handbooks and data
compilations)
Udbenici svih vrsta
Biografije osim autobiografija
Komentari, kritike i interpretacije
Trine studije
 Korisnik je bez sekundarnih informacija izgubljen, koristi ono to
sluajno pronae u masi primarnih i tercijarnih informacija,
korisnik znanstveni radnik, autor novih primarnih informacija ne
poinje nita od nultog stanja, nego koristi dotadanje spoznaje
ovjeanstva o odabranom problemu i u svom radu nuno se
oslanja na sekundarne informacije u cilju pronalaenja i lociranja
onih primarnih i tercijarnih informacija koje su relevantne za njegov
odabrani problem. Taj e korisnik tokom svog istraivakog,
inventivnog ili bilo kojeg kreativnog rada obogatiti spoznajni svijet
ovjeanstva i generirati novu primarnu informaciju na temeljima
dotadanjih,
korisnik autor, sastavlja tercijarnih informacija postupa slino kao
to postupa autor novih primarnih informacija: koristi sekundarne
izvore za pronalaenje i lociranje postojeih informacija o odabranoj
temi, ali osim to izvri repakiranje, sintezu, kondenziranje, moda i
evaluaciju i sl. ne generira novu spoznaju
 obian korisnik koristi sekundarne informacije
da bi pronaao odgovarajue, prvenstveno
tercijarne informacije za svoj svakodnevni rad
ili za svoju samoobrazovanje,
sekundarne informacije preskau korisnici
samo kada ve i bez tih informacija rutinski se
oslanjaju na neke standardne tercijarne
informacije (prirunici, standardi,
enciklopedije, monografije, itd.)
 UPRAVLJANJE REFERENCAMA
KROZ SOFTVERE ZA CITIRANJE
LITERATURE
Softver za citiranje literature zapravo
predstavlja specijalizovanu bazu podataka,
koja je napravljena za specifine ulazne
varijable reference i specifinu izlaznu
varijablu popis literature odgovarajueg
formata - za pisanje znanstvenih (naunih)
radova
 Osobine softvera
Pretraivanje: Mogunost sofvera da pretrauje
sve dostupne akademske i ne-akademske baze
podataka.
uvanje: Mogunost softvera da uva reference
koje se mogu prezentovati u nekom standardnom
formatu (najbolje da je kompatibilan sa Word
procesorom).
Sistem citiranja referenci: Mogunost da sadri
predefinisanu zbirku formata asopisa koja se
moe koristiti za dobijanje adekvatno
formatiranog popisa literature.
 Kako funkcionie?
Autor tokom pisanja teksta svoga rada navodi broj
citirane reference koji je zadat od strane softvera.
Softver pravi duplikat zavrenog teksta rada.
Ovaj duplikat sada sadri pravilno citirane reference
u formatu po izboru autora.
Softver pravi i poseban fajl koji sadri pravilno
formatiran popis literature.
Prethodna dva fajla softver zatim kombinuje u konaan
finalni rad sa pravilno citiranom literaturom
 Korisni softveri za citiranje
literature
Biblioscape
Citation
EndNote
GetARef
JobRef
Library Master
Nota Bene
Papyrus
ProCite
Reference Manager
Refworks