TEHNOLOGIJA 1

PREDAVAI:
VJEBE:
PROF. DR. SC. IVAN SAMARDI FILIP VUSI, MAG. ING. MECH.
PROF. DR. SC. ANTUN STOI
TEHNOLOGIJA 1

Satnica 30 + 30 (predavanja, vjebe)

5 ECTS bodova
15 tjedana predavanja
TEHNOLOGIJA 1

OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM
OBRADA ODVAJANJEM ESTICA
TOPLINSKA OBRADA
ZAVARIVANJE
POVRINSKA ZATITA
LJEVARSTVO
PRERADA POLIMERA
PROIZVODNJA I PROIZVODNI PROCES
proizvodnja je proces stvaranja nove vrijednosti
proizvodne tehnologije su alati koji slue za proizvodnju
proizvod pri izradi prolazi kroz proizvodni sustav ija je funkcija
proizvodni proces
cilj proizvodnog procesa jest proizvodnja potrebnog proizvoda iz
sirovina i poluproizvoda, uz najmanje mogue trokove
izradbeni postupci tradicijski se nazivaju tehnologijama
SISTEMATIZACIJA IZRADBENIH POSTUPAKA
IZRADBENA TEHNIKA zauzima sredinje mjesto u svakom
proizvodnom procesu
zadatak izradbene tehnike u konanici jest stvaranje tijela eljenog (definiranog)
geometrijskog oblika i uporabnih svojstava
 praoblikovnje je pravljenje vrstog tijela od bezoblinih tvari, pri emu se ostvaruje
povezanost meu esticama i stvara poetna struktura materijala (prastruktura) - elini
limovi, plastine ekstrudirane cijevi

u postupke promjene oblika ubrajaju se postupci preoblikovanja (npr. kovanje elinih

pripremaka u ukovnjima itd.), odvajanja (npr. glodanje elinih zupanika) i povezivanja (npr.
zavarivanje elinih profila, lemljenje elektronikih komponenti itd.)
 prevlaenje je skupina postupaka kod kojih se na izratke nanose bezobline tvari,
najee u vrstom ili kapljevitom stanju, s ciljem postizanja funkcionlnog ili estetskog
oblika. (antikorozivna zatita elinih konstrukcija, bojanje proizvoda)
UVOD U OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM: HOOKEOV PRAVAC I
ZAKON, DIJAGRAM

u kolokvijalnom znaenju pojam deformiranja ima negativnu konotaciju

deformacija u fizikalnom smislu podrazumijeva relativne pomake dijelova i estica iz
njihovih poetnih pozicija i to tako da se kontinuitet i kompatibilnost krutog tijela ne
naruava
statikim vlanim pokusom na pojedinom ispitnom uzorku mogu se odrediti podruja
elastinosti, odnosno plastinosti materijala
OPIS STATIKOG VLANOG POKUSA
statiki vlani pokus provodi se na stroju koji se naziva kidalica (hidrauliki pogon, prirast
proizvedenog naprezanja mora biti manji od 10 N/mm = 10 MPa)
 iz materijala koji elimo ispitati izrezuje se uzorak propisanog oblika i dimenzija epruveta
ili ispitni uzorak. To je (ovisno o obliku poluproizvoda) probni tap etvrtastog ili okruglog
poprenog presjeka, kod kojeg je njegov popreni presjek i mjerna duljina u odreenom
razmjeru
 epruveta se na mjestima zadebljanja (glava) uvrsti u eljusti kidalice odnosno stroja na
kojem se provodi statiko vlano ispitivanje. Epruveta se optereuje vlanom silom
budui da u svakom tijelu optereenje, odnosno proizvedeno naprezanje izaziva
deformaciju, tako e se i pri statikom vlanom ispitivanju epruveta produljivati. Stoga se
pri statikom vlanom ispitivanju pored vrijednosti sile prati i produljenje epruvete. Na
kidalici se na pisau za vrijeme statinog vlanog ispitivanja crta dijagram sila
produljenje, F L, koji se naziva i dijagramom kidanja
u dijagrama od ishodita O do toke P ispitni uzorak se produuje upravno
proporcionalno s optereenjem (F/l=const.)
u tome dijelu grafa imamo linearnu funkciju koja izraava Hookeov zakon
toka P do koje vrijedi Hookeov zakon naziva se granica proporcionalnosti
nagib Hookeova pravca definira karakteristiku materijala Youngov modul ili modul
elastinosti
 sljedea karakteristina toka na dijagramu je toka E koja predstavlja granicu elastinosti.
Ona definira mjesto do kojega postoje samo elastine deformacije, prelaskom te toke
javljaju se prve plastine (trajne) deformacije
 veliine iz dijagrama sila-produljenje preraunavamo u naprezanje i jedinino istezanje prema
izrazu:

ucrtavajui izraunate vrijednosti naprezanja i istezanja u koordinatni sustav dobije se

konvencionalni dijagram naprezanje jedinino istezane
kod konvencionalnog dijagrama optereenje se svodi na poetni presjek S0
 kod stvarnog dijagrama optereenje se svodi na stvarni presjek S

Ucrtavajui izraunate vrijednosti naprezanja i istezanja u koordinatni sustav dobije se

stvarni dijagram naprezanje jedinino istezanje
 dijagrami razliitih materijala mogu se podjeliti u etiri osnovna oblika:

1. s izraenom granicom razvlaenja

(npr. meki i srednje tvrdi elici)
2. s kontinuiranim prijelazom iz elastinog u
elastino/plastino podruje deformacija
(npr. bakar i aluminij).
3. bez podruja elastino/plastinih deformacija (krhki
materijali koji se lome gotovo bez plastine
deformacije, npr. sivi lijev ili zakaljeni elik)
KONVENCIONALNA GRANICA RAZVLAENJA
Kod materijala kod kojih nije izraena granica razvlaenja odreuje se TEHNIKA ili
KONVENCIONALNA GRANICA RAZVLAENJA Rp0,2
Rp0,2 je ono naprezanje koje u materijalu izaziva trajnu deformaciju od 0,2 %
ELASTINA DEFORMACIJA
bit je elastine deformacije mogue objasniti tako da izmeu atoma krutog tijela djeluju
privlane sile koje nastoje pribliiti atome i odbojne sile koje tee da zadre atome na
odreenim odstojanjima. Atomi su rasporeeni tako da su te sile meusobno u ravnotei
pri djelovanju vanjskih aktivnih sila ravnotea se naruava i atomi se pomiu u nove
poloaje, relativno bliske onim prijanjim. Ako nastupi prestanak djelovanja vanjskih sila,
cijeli se sustav vraa u ravnoteno stanje
PLASTINA DEFORMACIJA

naprezanja vea od granice razvlaenja Re izazivaju pored elastine i plastinu (trajnu)

deformaciju epruvete
ako vanjske sile preu odreenu stanovitu granicu, atomi se pomiu prema novim
ravnotenim poloajima, taj tip deformacije ne nestaje kada dolazi do rastereenja i naziva
se plastinom deformacijom
FIZIKALNE OSNOVE OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM
POJAM DISLOKACIJA: dislokacija nesavrenosti kristalne reetke nastale uslijed
neslaganja atomskih ravnina unutar kristala, oko dislokacija postoji zona manje vrstoe, jer
je nepravilni razmak izmeu atoma uzdu dislokacije poremetio veze meu atomima
malo optereenje koje ne bi imalo znatnog efekta na savreni kristal moe biti dovoljno da
protjera dislokaciju kroz kristal
 plastina se deformacija monokristala odvija uglavnom na dva naina: klizanjem i
blizanenjem
 klizanje predstavlja paralelno pomicanje tankih slojeva monokristala u odnosu na susjedne
slojeve. Ovo se klizanje u monokristalima deava po odreenim kristalografskim ravninama
koje se stoga nazivaju ravninama klizanja i redovito su to ravnine sa najgue rasporeenim
atomima.
blizanenje je gibanje atoma u reetki, koje dovodi do dijeljenja reetki u dva simetrina
dijela koji su razliito orijentirani
HLADNA PLASTINA DEFORMACIJA
deformacija se naziva hladnom u sluaju ako se postupak deformiranja obavlja na
temperaturi koja je nia od 0.3 T gdje je T temperatura taljenja deformirajueg materijala u
stupnjevima celzijusa
provodi se na izradcima malog presjeka i mase. Zbog hladne plastine deformacije dolazi
do bitnih promjena svojstava materijala izloenog postupku deformiranja
s poveanjem stupnja deformacije poveava se vlana vrstoa, granica razvlaenja i
tvrdoa, tj. svi pokazatelji otpora deformaciji. Smanjuje se istezljivost, kontrakcija i udarna
ilavost
OSNOVNI POJMOVI OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

STALNOST OBUJMA:
obujam plastino deformiranog materijala Vo ostaje nepromijenjen
poetne dimenzije pravokutne prizme ho, ao, bo, preoblikuju se pod djelovanjem vanjske
sile F na dimenzije h1, a1, b1, ali tako da se poetni obujam, volumen materijala Vo ne
mijenja
postoje pozitivne i negativne deformacije. Ove deformacije mogu se zbrajati, pa e tako
deformacija u smjeru visine biti negativna i biti e jednaka zbroju deformacija stranica
prizme