Konstruisanje predstavlja stvaranje neeg novog poboljavajui postojee konstrukcije, mijenjajui ih kako bi obavljale nove funkcije, ili je to jednostavno reeno --uvoenje novog koncepta. U proizvodnji, produktivnost se postie tako da se period od koncepta do izlaska proizvoda na trite to vie skrati i istovremeno utroi to manje sredstava u njegov razvoj i proizvodnju. Razliiti sudionici razvojnog procesa (konstruktori, tehnolozi, marketing, proizvodnja ) moraju to blie saraivati u ostvarivanju navedenog cilja koje se oslanja na 3D grafiki model dobijen primjenom raunara u procesu konstruisanja (CAD Computer Aided Desing). Primjena razliitih tehnologija podranih raunarom omoguava stvaranje fizikog modela proizvoda u relativno kratkom periodu po zavretku trodimenzionalnog CAD modela. CAD je spoj ovjeka i maine, koji rade zajedno u cilju postizanja optimalne konstrukcije i proizvodnje proizvoda Grafike mogunosti i brzi prorauni pomou raunara dozvoljavaju konstruktorima da oblikuju i testiraju svoje ideje interaktivno u realnom vremenu bez da moraju stvarati prave prototipove kao u konvencionalnom pristupu. Prvi konstruktivni sistemi podrani raunarima izali su sredinom ezdesetih godina i razvijeni programski sistemi omoguavali su djelimina rjeenje, npr. konstrukcione proraune ili programiranje numeriki upravljanih alatnih maina. Danas su razvijeni programski sistemi koji omoguavaju integraciju automatizovane obrade kompleksnih zadataka, kao npr. razliite vrste grafikih prezentacija, FEM aplikacije, NC aplikacije, planiranje rada i kvaliteta, izrada tehnike dokumentacije, itd Za sistem koji omoguava obradu ovih zadataka usvojen je termin CAD koji je predloio D.T. Ross u toku istraivanja i razvoja NC (numeriki upravljanog) programskog sistema. Razvojem metoda odvijanja operacija, razvojem raunara i povezivanjem operacija u cjeline, stvaraju se sistemi operacija za kostruisanje pomou raunara. CAD(Computer-Aided Desing) znai konstruisanje podrano raunarom, odnosno to je tehnologija koritenja digitalnih raunara za izvravanje funkcije projektovanja
Skraenica CAD u uem smislu podrazumijeva grafiko prikazivanje
izradu crtea dijelova, dok se iri smisao dobija na osnovu samog naziva CAD a odnosi se na sve operacije u konstruisanju vezane za grafiko modeliranje . Prva komercijalna primjena CAD-a je bila u velikim kompanijama automobilske i avio industrije, te u elektronici. Tada su samo velike korporacije mogle da priute raunare koji su mogli da izvode kompleksne proraune. Osamdesetih godina XX vijeka pojavljuju se grafiki-orijentisani raunari (Apple Lisa, IBM PC, Amiga, Atari,...) koji obaraju cijene hardvera i softvera. 1982. godine je objavljena prva verzija softvera Catia za 3D modeliranje. Iste godine je osnovana firma Autodesk, sa idejom da se kreira CAD program koji e kotati do $1000. Njihov AutoCAD je bio prvi CAD softver koji je mogao da se pokrene na obinom PC raunaru, za razliku od drugih softvera koji su zahtijevali skupe grafike radne stanice. Danas na tritu postoji velikibroj komercijalnih CAD sistema, koji se razlikuju po cijeni i po mogunostima. Njihova osnovna namjena je 2D i 3D modeliranje, ali se koriste i za CAM (Computer Aided Manufacturing), raunarom podranu proizvodnju i CAE (Computer Aided Engineering), raunarom podrano inenjerstvo. CAE obuhvata upotrebu raunara u konstruisanju, raunarske analize i simulacije. Najire primjenjivana metoda raunarske analize u inenjerstvu je metoda konanih elemenata (MKE), koja se koristi za proraune naprezanja, deformacija, prenosa toplote, magnetnog i elektrinog polja, protoka fluida, i rjeavanje drugih inenjerskih problema.