Hidrološki proračun

maksimalnih protoka
 Racionalna metoda
QM p  C * i p * A
• Koristimo je za izračunavanje maksimalnih protoka s malih slivova .
• Formula se temelji na pretpostavci da se vršni protok na slivu javlja u
trenutku kada u otjecanju sudjeluje cjelokupna slivna površina, odnosno
kad na sliv pada kiša trajanja jednakog vremenu koncentracije tc.
• Vrijeme koncentracije je vrijeme potrebno da voda od najudaljenije točke
sliva dođe do računskog profila ili razmatrane točke.
1. Određivanje slivnog područja
• TOPOGRAFSKA ILI OROGRAFSKA
VODODJELNICA
-spaja točke s najvećom nadmorskom visinom
između dva sliva
• HIDROLOŠKA VODODJELNICA
-definira granicu površina dva sliva sa kojih se
vode slijevaju jednim ili drugim slivom. Ovisi o
geološkoj građi sliva, pa se često naziva i
hidrogeološkom vododjelnicom.
 2.Pravila za iscrtavanje topografske vododjelnice

• Označimo na karti vrhove brda – dobivamo uvid o

veličini sliva
• Vodojelnica se počinje iscrtavati od zadanog profila
prema obližnjem brdu
• Uvjet- vododjelnica mora biti OKOMITA na slojnice
• Potrebno je paziti na vrtače (na terenu ih možemo
prepoznati kao udubljenja u terenu u kojima voda
ponire), te se njih u pravilu, pri iscrtavanju vododjelnice,
ili u potpunosti zaobilazi ili uzima u obzir.
Određivanje sliva - program

BITNO!
Vododjelnica je OKOMITA
na slojnice terena!!!!
 Nakon ucrtavanja vodotoka i sliva
• Potrebno je izmjeriti:
- površinu sliva A [km2]
- dužinu vodotoka L [m]
- najvišu točku vodotoka [m.n.m.]
- najnižu točku vodotoka [m.n.m]
Proračun maksimalnih protoka
RACIONALNOM METODOM

QM p  Csr * i p * A

QM p – maksimalni protok [m3/s]

Csr - racionalni koeficijent
ip – intezitet kiše [l/s/ha]
A – površina sliva [m2]
 Racionalni koeficijent - C
IZGRAĐENA
PODRUČJA
 Racionalni koeficijent - C
NEIZGRAĐENA
PODRUČJA
Srednji racionalni koeficijent - Csr

C1 A1  C2 A2  ....  Cn An
Csr 
A1  A2  .....  An
C1, C2, Cn..... – koeficijenti otjecanja različitih tipova ili vrsta površina
A1,A2,An...... – pripadajući dijelovi određena tipa vrste površine [km2]

•Razdijelimo sliv na površine prema karakteristikama sliva.

•Zbroj svih površina mora biti jednak ukupnoj površini sliva!
Intenzitet oborine - ip [mm/sat ili m/s ili l/s/ha]

• - računa se za određeni povratni period

Pp
ip 
Tc p
p – oznaka za povratni period [5 godina, 10, 100....]
P – maksimalna kiša za određeni povratni period [mm]
Tc- vrijeme koncentracije [sati]
Izračunavanje maksimalne kiše za
određeni povratni period – P [mm]
• Potrebna nam je definirana HTP i ITP
krivulja koja vrijedi za područje na kojem
računamo maksimalne protoke.
• Na temelju formule koja daje visinu
oborine u ovisnosti sa povratnim periodom
i vremenom koncentracije računamo
maksimalnu kišu.
Primjer HTP i ITP krivulje za
područje Rovinja
Vrijeme koncentracije Tc [sati]
p – oznaka za povratni period [5 godina, 10, 100....]
L
Tc p  L – Dužina vodotoka po njegovom toku [m]
v – brzina otjecanja [m/s]
vp

v p  1,6  1,10 * log p  * 4 I max v– brzina otjecanja [m/s]

Imax- pad vodotoka

H
I max  H  H max  H min
L
ΔH -Razlika između najviše točke vodotoka i najniže [m]
L – Dužina vodotoka po njegovom toku [m]