PROJEKTIRANJE SUSTAVA

ZAŠTITE PREMAZIMA

FILIP VUSIĆ
 UTJECAJNI ČIMBENICI NA ZAŠTITNO
DJELOVANJE PREMAZA
• vrsta prevlake
• postojanost prevlake
• debljina prevlake
• stupanj kompaktnosti
• prionjivost
• temperatura
• relativna vlaga
• postupak nanošenja
• priprema podloge
• vrijeme sušenja
• vještina radnika
OSNOVNI SUSTAVI POVRŠINSKE ZAŠTITE
• efikasnost zaštitnog sustava ovisi o:
1. Kompatibilnosti između slojeva
2. Debljinama suhih filmova
3. Broju slojeva suhog filma
4. Poroznosti između slojeva
• ove 4 značajke definiraju debljinu premaza pri kojoj sustav pruža
efikasnu i ekonomski opravdanu zaštitu od korozije
• cilj projekta zaštite premazima – da strojarska konstrukcija bude
funkcionalna, sigurna za rad, estetski prihvatljiva, što dužeg
vijeka trajanja uz minimalne troškove održavanja
• kod izrade projekta u razmatranje treba uzeti čimbenike kao što
su:
• korozivnost okoliša
• tražena trajnost sustava premaza
• vrsta površine koju treba zaštititi
• postupak pripreme površine
• postupak nanošenja premaza
• održavanje
STANDARDI KOD IZRADE PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE
• najvažnije norma koja se koristi prilikom izrade projektne
dokumentacije je HRN EN ISO 12944 – zaštita od korozije čeličnih
konstrukcija
• ova norma se sastoji od 8 djelova
ISO 12944 – 1 (1. dio: Opći uvod)
• opisuje opća pravila primjene norme na zaštitu čeličnih konstrukcija
od korozije sustavima premaza
• norma se odnosi na zaštitu novih konstrukcija i na održavanje za 3
perioda trajnosti zaštite:
1. Niska (2 do 5 godina)
2. Srednja (5 do 15 godina)
3. Visoka (iznad 15 godina)
ISO 12944 – 2 (2. dio: Razredba okoliša)
• norma klasificira okoliš kojemu je izložena čelična konstrukcija
prema korozivnosti
• korozivnost okoline je definirana preko gubitka mase (g/m2) po
jedinici površine uzorka od niskolegirajućeg čelika ili cinka nakon prve
godine izlaganja
• gubitak mase u kategoriji C1 je najmanji dok je u kategoriji C5 – M
najveći
PRIMJERI OKRUŽENJA – NA OTVORENOM

• C2 (mala) – okruženja s malim zagađenjem, najčešće sela

• C3 (srednja) – gradska i industrijska okruženja, srednje zagađenje
sumporovim dioksidom, obalna područja s malim salinitetom
• C4 (visoka) – industrijska i obalna područja sa srednjim salinitetom
• C5 – I (jako visoka – industrija) – industrijska područja s visokom
količinom vlage i agresivnom atmosferom
• C5 – M (jako visoka – more) – obalna i morska područja s visokim
salinitetom
PRIMJERI OKRUŽENJA – ZATVORENI PROSTORI
• C1 (jako mala) – grijane građevine s neutralnom atmosferom, uredi,
trgovine, škole, hoteli
• C2 (mala) – negrijane građevine, garaže, sportske dvorane
• C3 (srednja) – proizvodne prostorije s velikom količinom vlage i
malim zagađenjem zraka, pogoni za proizvodnju hrane, pivovare,
mljekare, praonice rublja
• C4 (visoka) – kemijski pogoni, bazeni, pristaništa brodova i čamaca
• C5 – I (jako visoka – industrija) – objekti ili okruženja s konstantnom
kondenzacijom i velikim zagađenjem
ISO 12944 – 3 (3. dio: Razmatranje
oblikovanja)
• oštri rubovi = smanjena debljina filma = manji vijek trajanja
zaštitnog premaza
ISO 12944 – 4 (4. dio: Vrste površina i
priprema površina)
• norma opisuje različite tipove površina koje se zaštićuju i daje
informacije o metodama pripreme površina (mehaničko, kemijsko i
toplinsko čišćenje)
• opisuje stupnjeve kvalitete pripremljenih površina, hrapavost,
kontrolu pripremljenih površina, privremenu zaštitu, pripremu
površine privremeno ili djelomično zaštićenih površina prije
nanošenja narednih premaza, pripremu vruće pocinčanih površina,
toplinski naštrcanih površina, galvanski zaštićenih površina te drugih
obojanih površina
ISO 12944 – 5 (5. dio: Zaštitni sustavi
boja)
• norma opisuje različite vrste premaza i sustava premaza na temelju
njihovog kemijskog sastava i načinu sušenja
• daje smjernice za odabir dostupnih sustava premaza za različite
okoline i stupnjeve pripreme površine i očekivanu trajnost
• očekivana trajnost je definirana kao niska, srednja i visoka
ISO 12944 – 7 (7. dio: Izvođenje i nadzor
radova bojenja)
• norma se odnosi na izvođenje radova zaštite od korozije premazima
i nadzor u radionici i na terenu
• ovaj dio norme se ne odnosi na pripremu površine (ISO 12944 – 4) i
kontrolu takvog posla
• norma definira veličinu i broj referentnih površina kod nadzora
radova
• referentna površina je površina na konstrukciji koja se koristi kako bi
se utvrdio minimalni prihvatljivi standard za posao zaštite, kako bi se
provjerili podaci proizvođača premaza i naručitelja te kako bi se
omogućila kontrola i ocjena premaza u bilo koje vrijeme nakon
završetka posla
KONTROLA IZVOĐENJA RADOVA ZAŠTITE
PREMAZIMA
• mora biti prisutna u svim fazama izvođenja radova zaštite od korozije
premazima
• uključuje:
1. Kontrolu pripreme površine (vrsta i stanje podloge; kontrola oštrih
rubova; zavara; metalnih kapljica; čistoće površine (pH, vodotopivih
soli, hrapavosti podloge),
2. Kontrolu mikroklimatskih uvjeta (Tzraka; Tpodloge; točka rosišta; relativna
vlažnost),
3. Kontrolu materijala za zaštitu od korozije (vrstu i porijetlo boje,
rezrjeđivača)
4. Vođenje zapisnika
NANOŠENJE PREMAZA NA POVRŠINU
METALA
• UTJECAJ MIKROKLIME
• mikroklimu neposredno na objektu određuju slijedeći čimbenici:
1. Relativna vlaga zraka
2. Temperatura zraka
3. Površinska temperatura
4. Izloženost utjecaju atmosferilija
5. Područja taloženja agresivnih tvari
6. Područja pod elektrokemijskim utjecajem
NANOŠENJE PREMAZA NA POVRŠINU
METALA
• TEMPERATURA ZRAKA OKOLINE
1. Optimalna temperatura okoline pri nanošenju je 15 – 20°C
2. Niske temperature obično produžuju vrijeme sušenja, odnosno
stvrdnjavanje dvokomponentnih premaznih sredstava
3. Kod vanjskih temperatura većih od 30°C mogući su problemi
NANOŠENJE PREMAZA NA POVRŠINU
METALA
• TEMPERATURA POVRŠINE
1. Temperatura površine mora biti bar 3°C viša od temperature
rosišta u određenim vremenskim prilikama
2. Ne preporuča se nanošenja premaznog sredstva na površinu koja
ima temperaturu veću od 40°C u trenutku nanošenja premaznog
sredstva
3. Relativna vlaga mora biti manja od 85%