Depresivnost u

adolescenciji
Depresivnost u adolescenciji
 Najveći psihološki problem adolescencije
 Depresivni simptomi u vrijeme puberteta jačaju
 Češća kod adolescentica (2.6% M i 10.2% Ž)
 15 do 20 % tinejdžera imalo je jednu ili više
depresivnih epizoda, a 2 do 8% je kronično
depresivno
 Manifestira se na različite načine te se zbog
toga često ne prepoznaje
 Narušava razvoj identiteta, povezana s
anksioznošću, lošim školskim uspjehom,
uporabom droga, kršenjem zakona i
automobilskim nesrećama
Emocionalni simptomi depresije
(Vulić-Prtorić, 2007)
 Tužno, utučeno, obeshrabreno raspoloženje
 Osjećaj ispraznosti
 Dosada
 Gubitak spontanosti
 Nagle promjene raspoloženja,
raspoloženje najgore ujutro
 Ljutnja, srdžba, razdražljivost, izljevi bijesa
 Osjećaji krivnje
 Anksioznost i očekivanje negativnih ishoda
Tjelesni simptomi depresije (Vulić-
Prtorić, 2007)
 Smanjena učinkovitost, teškoće u obavljanju
svakodnevnih uobičajenih aktivnosti
 Manjak energije i umor
 Promjene u tjelesnoj težini: apetit smanjen ili
značajno povećan (promjena veća od 5%
tjelesne težine u mjesec dana)
 Insomnia-teškoće s uspavljivanjem, buđenje
tijekom noći, buđenje prije vremena i sl.
 Pospanost ili hipersomnija
 Glavobolje i bolovi
Kognitivni simptomi depresije
(Vulić-Prtorić, 2007)
 Negativna percepcija sebe, svijeta oko sebe i
budućnosti, beznadnost
 Bespomoćnost
 Nisko samopoštovanje
 Gubitak interesa
 Samoubilačke ideje ili pokušaji samoubojstva
 Kognitivne distorzije
 Teškoće u koncentraciji i donošenju odluka
 Problemi u savladavanju školskog gradiva
 „pseudoretardacija”
 Deluzije i halucinacije u skladu s raspoloženjem
Ponašanje i socijalna prilagodba-
simptomi depresije (Vulić-Prtorić, 2007)
 Agresivno ponašanje i izljevi bijesa
 Psihomotorni nemir-nemirno sjedi, korača i sl.
 Psihomotorna usporenost-usporeni govor,
pokreti tijela i sl.
 Zanemarivanje ili nedostatak ugode u ranije
ugodnim aktivnostima
 Depresivni stupor ili zakočenost
 Socijalno povlačenje
 Odbacivanje od strane vršnjaka i obitelji
 Problemi u obiteljskim odnosima
 Problemi u školskom okruženju
Činitelji koji doprinose razvoju
depresije
 Genetski doprinos

 Depresivni
roditelji ili općenito roditelji s
neadekvatnim roditeljskim vještinama

 Atribucijski stil naučene bespomoćnosti

 Negativni životni događaji

 Spol
Autodestruktivno ponašanje u
adolescenciji
 Samoozljeđivanje

 Samootrovanje alkoholom i lijekovima

 Poremećaji prehrane

 Uporaba i zlouporaba psihostimulirajućih

sredstava
Samoozljeđivanje
 Nanošenje tjelesne ozljede samom sebi
 Suicidalni i nesuicidalni oblik
 Često među osobama koje boluju od
poremećaja prehrane
 Do 14-16% tinejdžera je sklono
samoozljeđivanju
Razlozi autodestruktivnog
ponašanja
 Smanjivanjenapetosti ili ublažavanje
negativnih emocija

 Samokažnjavanje

 Reakcijana poremećene i traumatske

odnose s osobama u okolini
 Rizični čimbenici za
samoozljeđivanje
Adolescentice Adolescenti
 Prijatelji
koji se
samoozljeđuju
 Zlouporaba droge i alkohola
 Depresija i anksioznost
 Impulzivnost
 Nisko samopoštovanje
 Osjećaj nesigurnosti
 Seksualno zlostavljanje
 Rizično ponašanje
prijatelja
 Zlouporaba droge i
alkohola
 Raniji pokušaj
suicida
 Suicid među
članovima obitelji
 Loš školski uspjeh

 Razvod roditelja
 Loš školski uspjeh
Samoubojstva u adolescenciji
 Nagli porast stope samoubojstava u
adolescenciji
 Posljednjih desetljeća porast stope
samoubojstava u adolescenciji i mlađoj
odrasloj dobi
 U Hrvatskoj je 2000. godine samoubojstvo
počinilo 68 osoba u dobi od 10-e do 24-te
godine (Itković, 2004)
 Istraživanje u osječkoj medicinskoj školi:
9.1% adolescenata rizični za suicid
Dva tipa mladih koji počine suicid
 vrlointeligentni adolescenti koji su
usamljeni, povučeni i nesposobni
zadovoljiti vlastite visoke standarde ili
standarde bliskih ljudi

 adolescentis antisocijalnim sklonostima

(veća skupina)
 Činitelji koji doprinose suicidu u
adolescenciji
 Genetski doprinos i povijest počinjenja suicida u
obitelji
 Emocionalni problemi, mentalne bolesti i nesklad u
obitelji
 Nisko samopoštovanje i nemogućnost suočavanja
sa stresnim događajima
 Sposobnost planiranja i osobna bajka
 Samoubojstvo drugih tinejdžera i mediji
 Spol
 Loš školski uspjeh, izostanci iz škole i napuštanje
škole
 Okidači za samoubojstvo u
adolescenciji
 Prekid važnog odnosa s vršnjakom

 Poniženje
zbog toga što su uhvaćeni u
neodgovornom, antisocijalnom ponašanju

 Stres u školi
Znakovi upozorenja za opasnost
od samoubojstva
 Pokušaji da se srede osobne stvari
 Verbalni znakovi (opraštanje, aluzije)
 Osjećaj tuge, beznađa
 Jaki umor, nedostatak energije, dosada
 Povlačenje
 Sniženi prag tolerancije na frustraciju
 Emocionalni ispadi
 Distraktibilnost
 Loše ocjene, izostajanje iz škole, problemi s
disciplinom
Znakovi upozorenja za opasnost
od samoubojstva
 Zanemarivanje osobnog izgleda
 Promjene u spavanju
 Promjene u apetitu
 Tjelesne pritužbe
Prevencija i liječenje
 Uočavanje znakova upozorenja
 Savjetovanje, vršnjačke grupe za podršku,
telefonske linije za krizne situacije
 Biti sa tinejdžerom
 Antidepresivi, individualna i obiteljska terapija
 Uklanjanje oružja
 Ograničavanje publiciteta samoubojstava