Emina Zlatić

Smatra se da zemljište, zajedno sa vodom i vazduhom spada u

obnovljive prirodne resurse. Međutim, s obzirom na ograničenu
ukupnu količinu i izuzetno spor proces nastajanja, kao i
neprekidno zagađivanje i neracionalno korištenje od strane
čovjeka, zemljište ipak treba smatrati ograničenim, odnosno
neobnovljivim prirodnim bogatstvom.
Podaci koji upučuju na to o kakvom se profilu zemljišta radi su:

• morfološke karakteristike u koje spada boja zemljišta, tekstura

zemljišta, struktura zemljišta;

• fizičke osobine, kao što su granumolmetrijski sastav, osobine

strukturnih agregata zemljišta, konzistencija;

• hemijske osobine gdje se ubrajaju kiselost, zaslanjenost,

alkalizacije ili stanja adsorptivnog kompleksa zemljišta,
Na puferiranost zemljišta utječu:

količina koloida (puferska vrijednost ovisi o količini koloida

odnosno mehaničkom sastavu zemljišta);

sastav unutrašnjeg dijela zemljišnih koloida;

sastav izmjenjivih kationa (veće količine kalcija, magnezija i

natrija utječu na pojavu veće puferiranosti u kiseloj sredini)
Potencijalnom kiselošću zemljišta nazivamo sposobnost zemljišta
da se pri reagiranju s otopinama ponaša kao kiselina. Ako je pH
vrijednost manja od 7, zemljište je kiselo, a ako je pH vrijednost
veća od 7 zemljište je alkalno. Neutralna zemljišta imaju pH
vrijednost od 6 do 8.
Zagađenost zemljišta može se definirati kao poremećaj u
funkcioniranju zemljišta do kojeg dolazi većim ili manjim
povećanjem sadržaja određenih spojeva u zemljištu što je
izazvano uglavnom ljudskom aktivnošću. Za utvrđivanje
zagađenosti potrebna je tačna predodžba o ulozi zemljišta u
prirodnim i izmijenjenim uslovima.
Uzorci zemljišta dostavljeni u laboratorij moraju se:

• uvesti u matičnu knjigu uzoraka s najosnovijim podacima,

•poslije uvođenja uzorka, ispunjava se radni nalog koji sadrži

u sebi vrste analiza koje je potrebno izvršiti. Zavisno od toga
uzorci zemljišta idu odmah u postupak (dinamika NO3 i NH4)
ili se suše u posebno uređenim klima komorama do
zrakosuhog zemljišta (2‐4 % vlage).
Uzorak zemljišta sušiti na zraku, zatim dobro usitniti i prosijati
kroz sito promjera 0,15 mm. Sušiti u sušioniku na 1050C 2 sata i
vagati oko 1 g u porculanski lončić dodati 6mL HCl i 2 mL
HNO3 (zlatotopka 3:1). Zakuhati do vrenja, skinuti i poklopiti
stakalcem. Držati poklopljeno 2 sata, skinuti stakalce i vratiti na
kuhalo da se zagrije, te filtrirati kroz filter papir crna vrpca u
odmjernu tikvicu od 50 ml. Kad se ohladi nadopuniti do oznake
ultračistom vodom.
1. Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS) je optička
tehnika koja se zasniva na principu apsorpcije
elektromagnetskih valova (svjezemljištesti) kojima su
izloženi atomi.

2. Atomizacija u plamenu – uzorak se raspršuje protokom

oksidansa pokraj kapilarnog vrška
Zemljište je ključan element za ostvarenje održivog razvoja,
istodobno kao što je oskudan prirodni resurs i predmet zaštite
okoliša. Sistemi upravljanja zemljištem moraju osigurati
učinkovit institucionalni, pravni i tehnički okvir u korištenju
zemljišta, te je u skladu i u saradnji sa UN-om donesena je
Bathurstska deklaracija o upravljanju zemljištem za održivi
razvoj koja definira preporuke za ostvarenje održivog upravljanja
zemljišnim resursima u nadolazećim godinama.
•