You are on page 1of 19

Jednadžbe i nejednadžbe s

apsolutnim vrijednostima

Mirna Brekalo
18.05.2010.
Nastavna cjelina: Uređaj na skupu realnih
brojeva
Nastavna tema: Jednadžbe i nejednadžbe
s apsolutnim vrijednostima
• Tema se obrađuje u 1. razredu srednje
škole
• Za ovu nastavnu temu je predviđeno 3
do 4 školska sata
• Potrebno predznanje je poznavanje
prethodnog gradiva (linearne
nejednadžbe, apsolutna vrijednost
realnog broja...)
CILJEVI: naučiti rješavati složenije
jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnim
vrijednostima
ZADACI:
• Odgojni: - razvijanje savijesnosti i
samostalnosti u radu
- poticanje urednosti i
preglednosti u vlastitom
radu
- povezivanje gradiva
• Obrazovni: - naučiti rješavati složenije
jednadžbe i nejednadžbe
s apsolutnim vrijednostima
• Funkcionalni: - razvijati sposobnost
vještog transformiranja
izraza s apsolutnim
vrijednostima u izraz bez
aps. vrijednosti
- razvijati sposobnost
pronalaženja uspješnih
načina rješavanja
zadataka
x1, 2   a

Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima

• Najjednostavniji oblik jednadžbi s


apsolutnim vrijednostima:
|f(x)|=c, gdje je f afina funkcija, a c
realan
x  a
1, 2
broj
- Kad je c>0 rješavamo dvije jednadžbe:
f(x)=c i f(x)=-c
- Za c=0 rješavamo jednadžbu f(x)=0
- Dok za c<0 jednadžba nema rješenja
• Pr. Riješimo jednadžbu |x-2|=3.
|x-2|=3
x-2=-3 x-2=3
x=2-3 ili x=2+3
x=-1 x=5
Jednadžba ima dva rješenja x=-1,
x=5.
• Nešto složenije jednadžbe s aps.
vrijednostima su jednadžbe oblika:
|f(x)|=g(x), gdje su f i g funkcije
- Rješavamo ih tako da promatramo
dva slučaja: f(x)≥0 i f(x)<0, tj.
rješavamo odgovarajuće jednadžbe
f(x)=g(x) ako je f(x)≥0, te
-f(x)=g(x) ako je f(x)<0
- Na kraju treba provjeriti pripadaju li
dobivena rješenja intervalu iz početnih
uvjeta
• Najsloženije jednadžbe su one u
kojima se javljaju dva izraza pod
znakom apsolutne vrijednosti, a
rješavanje se svodi na rješavanje tri
linearne jednadžbe
• Pr. ||x-1|-2|=1
1) |x-1|-2=1 2) |x-1|-2=-1
|x-1|=3 |x-1|=1
a) x≥1 b) x<1 c) x≥1 d) x<1
x-1=3 x-1=-3 x-1=1 x-1=-1
x=4 x=-2 x=2 x=0
• Pr. Geometrijski interpretirajmo
rješenja jednadžbe |x-2|=3.
• Kako je |x-2| udaljenost brojeva na
brojevnom pravcu, zaključujemo da se
jednadžba |x-2|=3 može izreći i kao:
odredimo sve realne brojeve x kojima
je udaljenost od 2 jednaka 3
__.__.__.__.__.__.__.__.__.__.__.__
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6
Polazeći od broja 2 za 3 udesno, dolazimo do broja 5,
a polazeći za 3 ulijevo, do broja -1. Zato su x=-1, x=5
rješenja jednadžbe.
Nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima

• Najjednostavniji tip nejednadžbe s


aps. vrijednosti je
|f(x)|<c, |f(x)|>c
• Nejednadžba je zadana na način da
se nepoznata veličina x nalazi pod
znakom apsolutne vrijednosti:
|x|-2>0
• Iz nejednadžbe slijedi da je: |x|>2
• gdje je rješenje nejednadžbe takav skup
vrijednosti x koji udovoljava nejednadžbi,
te su rješenja nejednadžbe intervali:
<2,+∞>U<-∞,-2>
• Nejednadžba |x|≥a
-ima rješenje x≤-a ili x≥a ako je a>0
-ima rješenje za svaki realan broj x
ako je a=0
- ima rješenje za svaki realan broj x
ako je a<0
• Nejednadžba |x|≤a
-ima rješenje –a≤x≤a ako je a>0
-ima rješenje x=0 ako je a=0
-nema rješenje ako je a<0
• Pr. |x-2|≤3
-3 ≤ x-2 ≤ 3
=> x-2 ≥ -3 x-2 ≤ 3
x ≥ -1 x≤5
Skup rješenja: [-1,5]
-------[----|----------------]-----
-1 0 5
• Nejednadžbe oblika |f(x)/g(x)|<c (>c)
• Možemo ih rješavati na dva načina:

1) Promatramo predznak funkcije f/g


pod aps. vrijednosti, a zatim
rješavamo odgovarajuću
nejednadžbu tj. rješavamo 2
nejednadžbe:
f(x)/g(x)<c uz uvjet f(x)/g(x)≥0
-f(x)/g(x)<c uz uvjet f(x)/g(x)<0
2) Jednostavniji način se zasniva na
primjeni svojstva apsolutne vrijednosti,
za sve realne brojeve a,b b≠0 vrijedi
|a/b|=|a|/|b| i svojstva uređaja pri
množenju nejednadžbe s pozitivnim br.
Dakle |f(x)/g(x)|<c => |f(x)|/|g(x)|
=> |f(x)|<c|g(x)| , g(x)≠0
• Nakon obrade ove nastavne jedinice
predviđena su 2 sata za uvježbavanje
gradiva, nakon čega slijedi pismena
provjera iz cjeline Uređaj na skupu
realnih brojeva
Zadaci za rad u paru
1. Razlomak x  1 x  2  x  4 zapiši bez znaka apsolutne
2

vrijednosti. 2x 2  x  6
2. Za koje vrijednosti realnog parametra a jednadžbe
ax  1 1 a  x vrijedi |x|>1?
  1
2 3 4

3. Za koje vrijednosti realnog parametra a jednadžbe


a ax 1 vrijedi |x|=1?
 
x x2  x x 1
4. Napiši bez korijena i znaka apsolutne vrijednosti funkciju
 x 2  12 x  9  2 x .
funkciju
f(x)
5. Koliko je x 2  14x  49  25 10x  x 2 za x>6?
6. Ako je -1<x<1, koliko je x  1  2  3 ?
7. Odredi skup svih točaka T brojevnog pravca čija je
udaljenost od točke A  3  veća ili jednaka 2.
 2
8. Odredi polovište dužine AB ako je A(-3.5), B 1  . Koje su
2
točke od polovišta udaljene za 3?

9. Riješi jednadžbu: 2 x  3  3  2 x  0
x 1 1 x

1 x
10. Riješi nejednadžbu: 1
2x  3
Literatura

• J. Krajina, I. Gusić, Matematika 1, udž. sa


zbirkom zadataka za 1. razred opće, jezične i
klasične gimnazije, ŠK, Zagreb, 2008.
• S. Varošanec, Priručnik za nastavnike,
ELEMENT, Zagreb, 2003.

You might also like