UZGOJNE METODE

KOMARČE (ORADE)

HANA HUSEJNAGIĆ
 KLASIFIKACIJA I MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE

• Komarča (lat. Sparus aurata) morska je riba koja pripada porodici ljuskavki.
Osim naziva komarča, u upotrebi su i nazivi orada, podlanica, dinigla, lovrata,
ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štriglavica i dr.

• Komarča se ističe velikom, robusnom glavom sa razvijenim čeljustima i

krupnim usnama. Gornja vilica je malo isturena nad donjom.

• Zubi komarča su također raznovrsni. Prednji zubi imaju i predatorske osobine,

dugi su i oštri, dok su bočni sve tuplji i razvijaju se u nekoliko redova kutnjaka,
koji su sposobni zdrobiti i najtvrđe morske organizme.

• Komarča (lat. Sparus aurata) morska je riba koja pripada porodici ljuskavki.
Osim naziva komarča, u upotrebi su i nazivi orada, podlanica, dinigla, lovrata,
ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štriglavica i dr.

• Komarča se ističe velikom, robusnom glavom sa razvijenim čeljustima i

krupnim usnama. Gornja vilica je malo isturena nad donjom.

• Zubi komarča su također raznovrsni. Prednji zubi imaju i predatorske osobine,

dugi su i oštri, dok su bočni sve tuplji i razvijaju se u nekoliko redova kutnjaka,
koji su sposobni zdrobiti i najtvrđe morske organizme.
KLASIFIKACIJA I MORFOLOŠKE OSOBINE

• Tijelo joj je čvrste građe ovalnog oblika a u boku je stisnuta. Ima jake peraje i izuzetan je plivač.
• Na gornjem dijelu tijela je modrozelenkastosive boje, a postranice je sivosrebrenkasta, sa uzdužnim smeđim
do smeđezelenkastim prugama. Donji dio tijela je srebrenkastobijel. Iznad škržnog zaklopca imaju tamnu
mrlju koja služi za odbijanje zraka sunca od osjetljivog oka. Ponekad imaju i zlatnonarančastu mrlju koja je
kod uzgojenih primjeraka nevidljiva, a iznad te mrlje i ljubičastu. Između očiju im se nalazi zlatna linija. U
nekim slučajevima manje orade zvog prehrane poprime zlatnu ili bijelu boju bez mrlje, ovisno o terenu na
kojem se nalaze
• Naraste do dužine 70cm, uz najveću težinu do 10kg. Srednja lovna težina je oko 0,60kg težine i 30cm dužine.
Prosječna lovna težina je oko 0,30kg.
• Životni vijek im je oko 10 godina.
 RAZMNOŽAVANJE

• U Jadranu se mrijest orade odvija u decembru i djelimično u januaru, na pješčanim terenima.

• Orada je dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60kg pretvara se
u ženku i tako ostaje do kraja života.
• Zbog sve uočljivijih klimatskih promjena koje joj očito prijaju, orada će se sve kasnije mrijestiti - umjesto do
sredine to će obaviti do kraja jeseni, možda i kasnije.
• Tako će se, ako se nešto dramatično ne promijeni, osim u novembru, kada se uobičajeno dobro lovi, sezona
udičarenja orade protegnuti i na decembar, a kako stvari stoje, produžit će se i na početak naredne godine. To je
prilika za uspješan kasno jesenski lov, i to uglavnom krupnijih oradi, koje se inače baš u jesen najbolje love.
• Pripremajući se za mrijest, orada se sve intenzivnije hrani. Unatoč tome i sada je vrlo sumnjičava i oprezna pa onaj
ko je želi prevariti mora znati kako i čime je loviti. To ovisi o tome gdje se lovi i je li danju ili noću.
• Orade se mrijeste u velikim jatima koja se stvaraju na lokaciji koja im odgovara. Mrijeste se na otvorenom moru,
dublje od 20m. Jajašca se izlegu na otvorenom moru i larve se razvijaju u toku 50 dana, nakon čega, u proljeće,
mlade orade pronalaze plitke terene bogate algama, obično su to estuariji ili velike uvale boćate vode.
 RAZMNOŽAVANJE

• Orada je kao riba sposobna preživjeti i u nagloj promjeni saliniteta i

temperature vode. Poznat je i podatak da im ne smeta gustoća populacije od
1000 jedinki po metru kubnom. Odrasli primjerci nakon hladnijih zimskih dana
tokom kojih su se držali dubljeg mora i uglavnom se manje hranili zbog
slabijeg metabolizma, dolaze mršavi u pliće more tražiti hranu. U proljetnom
periodu, orade iste dužine su znatno manje težine nego u jesenskom periodu.
Razlog je taj što se u toplijem dijelu godine bogato hrane raznovrsnom hranom
koja ih udeblja do oktobra, kada se ponovo nalaze u društvu ostalih jedinki i
zajedno se pripremaju na novo mriješćenje. U toplijem dijelu godine trebaju se
dobro najesti i za zimski post, koji će ponovo uslijediti nakon napornog i
iscrpljujućeg mrijesta.

• Orada je spremna za parenje nakon 1 do 2 godine kao mužjak koji nakon 3

godine postaje ženka . Prijelazno razdoblje je pri 0,8kg težine i oko 35cm
dužine.

• Zanimljiv je podatak da, zbog statičkog odnosa na kraju parenja, u slučaju

velikog broja mužjaka u grupi više će se oradi pretvoriti u ženke kroz sljedeću
godinu, nego što bi bio slučaj kod manjeg broja mužjaka.

• U uzgoju se nogu stvoriti uslovi da se orade pare i više puta godišnje.

 STANIŠTE I ISHRANA

• Orada je rasprostranjena uzduž cijelog uzobalnog dijela primorja i to bez obzira na vrstu dna.

• Ipak, prava su joj staništa pjeskovita i šljunkovita dna. Preferira dubine od 5 do 10m. Često se spusti i u dublje more ali više od 50m se ne spušta.

• Zimi se udaljava od obale i povlači se u duboku vodu jer je osjetljiva na hladnoću. Ako je veće zahlađenje zatekne u plićim i zatvorenijim vodama, često ugiba.

• Osim u Jadranu, rasprotranjena je po čitavom Mediteranu i istočnom Atlantiku.

• Vole tihe uvale, te ušća rijeka, međutim, nije osjetljiva na buku tako da se može naći i u prometnijim uvalama i lukama. Rijetka je na udaljenim brakovima i
grebenima te na područjima koja se vrelikom strminom obrušavaju u more.

•
• Tačnije, ima je gdje god ima rakova i školjki koje drobi svojim pločastim zubima. Hrane se najčešće dagnjama, lignjama, sitnijim ribama.

•
• Orade se obično hrane u zoru i navečer, dok preko dana znaju istraživati teren i onda se navečer vratiti da pojedu ono što su vidjele.

• Po noći vez mjesečine orade spavaju u travi ili između stijena, dok u noćima sa mjesečinom nastavljaju sa aktivnostima hranjenja i istraživanja. Velike orade
često napadaju sitnu ribu, a često znaju pratiti jata zubaca u njihovom lovu
UZGOJNE METODE
• Orada je iznimno cijenjena u gastronomiji te ima najukusnije meso od svih
vrsta bijelih riba.

• Danas proizvodnja iz akvakulture ima veći ekonomski značaj od divljeg ulova.

• Jedna je od najzahvalnijih vrsta riba za uzgoj. U nekim dijelovima svijeta

tradicionalno se uzgajala u poluzatvorenim lagunama da bi se 80-ih godina
razvio današnji način uzgoja u velikim otvorenim mrežastim kavezima.

• Danas se u svijetu proizvede preko 100 000 tona orade godišnje, u čemu
prednjače Grčka, Turska i Španija. U nekim mjestima, gdje je po ećana
konzumacija orade, zastupljen je njen uvoz kao npr. u Kuvajtu i Omanu gdje
orade jedu konstantno tokom čitave godine zbog toplije klime te rastu
dvostruko brže.

• Nije zahtjevna po pitanju hranidbe, prilagođava se onome što se u datom

trenutku najviše nudi. Može je se graniti čitavim neočišćenim dagnjama, živim
rakovima, škampima, srdelama, gavunima, glavama lignje.
TEHNIKE RIBOLOVA NA ORADU
• Udičari oradu love sa obale i iz barke.
• Najbolji alat sportskog ribolova jeste štap sa obale i broda, te ometac, dok je povraz rjeđe u upotrebi.
Poziciju ribolova dobro je prethodno pripremiti zgnječenim ježevima, dagnjama i mljevenim
srdelama mješanih sa ribljim brašnom i kruhom.
• Prilikom lova potrebno je koristiti što tanji najlon, posebno u bistrom moru, vodeći računa i o
njegovoj boji kako bi bio što manje promjetan. Na osnovni najlon debljine 0,30-0,40mm veže se
predvez od flouro-karbona debljine 0,15-0,25mm te jedna udica veličine 5-10m.
• Debljina najlona i veličina udice moraju biti proporcionalni i ovise o tehnici samog ribolova te
očekivanoj veličini ulova. Ukoliko se ciljaju veće primjerci preporučljivo je koristit tvrđu ješku te
jednu ili više većih kovanih udica.
• Osnovno je pravilo u ciljanom ribolovu orade koristiti veliku ješku, jer na sitni mamac ne trza.
Ukoliko se radi o većoj ješki dodatno olovo na osnovnom najlonu nije potrebno.
TEHNIKE RIBOLOVA NA ORADU
RIBOLOV SA OBALE:
• Ribolov orade štapom sa obale
• Za ribolov orade štapom poslužit će bilo koji univerzalni štap sa rolom dužine 2,7-5m, te snage izbačaja od 50-150gr.
• Kontinentalni ribolovci mogu koristiti i neki univerzalni tj. šaranski štap koji će apsolutno poslužiti u morskom ribolovu na oradu.
Osnovni najlon istih dimenzija kao za povraz i ometac (0,30-0,40 mm) kroz koje se povuče klizno olovo težine 10-50gr. Klizno olovo je
obavezno jer orada ne trpi nikakav otpor. Nakon toga stavi se perlicu ili stoper te vrtilicu. Na vrtilicu ide predvez dužine 1-2m koji mora
biti tanji od osnovnog najlona. Udicu je potrebno prilagoditi veličini mamca.
• Baitrunner ili otvorena rola pod obavezno.
• OMETAC (odmet ili tunja) za ribolov orade sa obale
• Prilikom lova odmetom potrebno je koristiti što tanji najlon, vodeći računa i o njegovoj boji kako bi bio što manje primjetan. Na osnovni
najlon debljine 0,35-0,40 veže se jedna udica veličine 7 – 11.
• Ukoliko se lovi sa dvije udice stavi se prame različite dužine, jednu od 20cm a drugu od 40cm, obje otežane klizećim olovom.
Ukoliko se lovi lakšom ješkom potrebno je staviti klizeće olovo težine od 10- 40gr te u tom slučaju slobodno staviti osnovni najlon
debljine 0,50 i završni najlon debljine 0,35-0,40 mm.
• Svaki iskusan ribolovac uz ometac za lov orade preporučit će veću ješku bez korištenja dodatnog olova. Čvorove prama vezati „T“ čvorem.
Kako se u sistemu lova iz ruke kontrira odmah postavlja se pitanje važnosti i potrebe samog olova. Ono se u ovom slučaju postavlja radi
većeg dometa međutim u slučaju veće i teže ješke ono je nepotrebno te je na ribolovcu oduka hoće li ga koristiti ili ne.
Mamac/ješka za oradu

• Od mnoštva različitih mamaca korištenih za ribolov orade najpoželjniji su:

• VOLAK- tokom ljetnih mjeseci- veličina ovisi o tome je li obala bogata i pogodna za ribolov orade, samo ga djelomično razbiti. Birati volke srednje veličine jer bi u protivnom trebala prevelika
udica koja se ni u kom slučaju ne smije vidjeti.

• DAGNJE- vrlo zahvalan mamac koji orada voli te radi kojeg uzgajališta trpe velike štete. Staviti udicu veličine 6-8. Jednako kao i volka dagnje je poželjno lagano razbiti iako nije presudno. Ovaj
mamac je pogodan posebno ukoliko je u blizie kakvo uzgajalište.

• CRV- svježi ili ulovljeni.

• RAK GRMALJ- veličina grmalja nije presudna jer je rak fantastičan mamac, posebno za kapitalne orade. Veliki faktor u ovom slučaju igra sreća jer sve ovisi o ponašanju orade prilikom napada na
mamac.

• SRDELA- univerzalan mamac koji vrlo rado primaju ribe svih vrsta i veličina. Bolje je staviti cijelu srdelu nego samo dijelove (koje će mala riba doslovno rastrgati).

• GLAVA LIGNJE- staviti jednu manju ili pomoću više glava oblkovati klupko sa nekoliko udica.

• KRAK MUZGAVCA- tvrd mamac sa kojim je zahvalno loviti jer ga radi tvrdoće mala riba ne dira.

• KAMENICA- još jeedan mamac na koji je orada naučena radi mnogobrojnih uzgajališta.

• SIR- u lovu na oradu može biti savršen mamac u slučajevima kada orada ne trza na drugi ponuđeni mamac. Pravilo je da se koriste velike kocke što tvrđeg sira te udica veličine 5 ili 6m. Udicu u
sir postavljati iglom za mamčenje jer će u protivnom sir pucati.

• KRUH- kao univerzalni mamac kruhom je moguće lovito i orade. U stari kruh dodati vodu i mijesiti nekoliko minuta kako bi se dobila elastičnu mekanu smijesa. Mijesiti tako dugo dok se
prestane lijepiti za prste. Ne ustručavati se koristiti velike kugle kruha. Ne tbi trebalo umijesiti cijeli kruh u tijesto, ostaviti dio, te ukoliko ribolovac ne bi imao sreće treba pokušati lov sa običnim,
dosta velikim komadima kruha, tkz. pahuljama.

• PASTELA- iako je večinom korištena kao primama orade (brum), orada istu ješku voli i zagristi na udici. Ukoliko se bruma pastelom pokušati koji zabačaj sa pastelom kao glavnom ješkom.

•
•
Primama orade
• PASTELA- dobra i za primamu i kao mamac.
Samljeti srdele, pomiješajti sa uljem u kašu, dodajte svježi sir (ili neki sirni namaz), malo ribljeg brašna
da se može umijesiti u tijesto te ostaviti da odstoji preko noći. Ovo je pogodan mamac za duže izlete jer
može izdržati i nekoliko dana.

• MLJEVENE SRDELE, OSTACI DAGNJA, KAMENICA, RAKOVA- izmješani sa kruhom unutar bilo kakve
rupičaste vreće. Ovakva primama je pogotovo dobra za ribolov iz barke.
• PELETE- odlična stvar za brum, jer kada se jednom počnu otapati stvaraju oblak koji i mirisom i
izgledom privlači ribu, a istovremeno ju ne može zasititi, kao što je slučaj sa velikom većinom
organskog bruma. Obratiti pažnju na jednu stvar- jesu li peleti sporo ili brzo topljivi kako bi se imao
pojam o tome kada će se početi razgrađivati i privlačiti ribu.
PODVODNI RIBOLOV ORADE

• Iako je radi dubine lova na kojoj se orada lovi itekako primjerena za početnike, ukoliko ribolovac nema iskustva i znanja oradu nije baš tako
jednostavno uloviti.

• Naime, orada je vrlo inteligenta riba koja je vrlo osjetljiva na zvuk te neiskusni ribolovci vrlo rijetko ulove primjerke veće od 0,50 kg. Za
početnike se preporučuje samo lagano površinsko plivanje uz tehniku polu-čeka te plitko šuljanje uz obalu. Ovakav ribolov orade ima smisla
jedino u udaljenijim uvalama gdje nema mnoštvo kupača i/ili brodova.

• Tokom ljeta, podvodni ribolov na orade odvija se na vrlo malim dubinama, od plićaka pa do 10-ak metara dubine. Podvodni ribolov orade može se
prakticirati tijekom cijelog dana ali uz preporuku toplog mora i sunčanog vremena. Ukoliko nas vrijeme ne služi, orade ćemo vrlo rijetko naći na dubini
manjoj od 10m.

• Podvodnom puškom oradu se može iznenaditi jedino u trenucima kada je zabavljena hranom- kada drobi školjke i rakove ili prevrće kamenje u potrazi za
hranom (što je češće u uvjetima blago valovitog mora) te kad se u toku dana odmara u rupama ili ispod kamenja.

• Bitno je prilikom zaronjavanja ne napraviti ni jedan bučan pokret ili šum radi kojeg bi se mogla izgubiti dragocjena lovinu.

• Zapamtiti rupu ili kamen gdje je orada pronađena jer je vrlo velika vjerovatnoća da će idući put na istom mjestu biti nova lovina.
Upravo iz tog razloga orada se najlakše i puno uspješnije lovi na čeku. Na terenu na kojem se orada zadržava, a to su dijelovi dna gdje se pijesak mješa sa
morskom travom, tj. gdje ima školjki i ježeva, podvodni ribolovac mora naći poziciju na kojoj se može sakriti (obično neki veći kamen) i čekati njen
nailazak.

• Tokom augusta i septembra orade možemo naći ispod kamenih ploča, na dubini između 5-15m, gdje su lagan plijen za sposobnog podvodnog
ribolovca. Na ovaj način obično se uhvate kapitalni primjerci.