 Mekteb prisutan skoro šest stoljeća na ovim prostorima

najžilaviji sistem obrazovanja,

 U njima se učilo arapsko pismo sufara,
 Poznate kao škole sibjan mekteb- osnovna škola koja nema
utvrđenog plana i programa i propisanog broja nastavnih
sati sedmično,
 Koliko god izgledalo iznenađujuće i neprimjećujuće
mektebi su najbrojnije odgojno -obrazovne institucije u
BiH,
 Cilj mekteba jeste unutarnje jačanje svijesti (vjere), sticanje
znanja i praktična primjena,
 Faktori vezani za nastavnika

 Obrazovanost nastavnika (FIN, neki drugi fakultet)

 Motiviranost vjeroučitelja (vlastio ubjeđenje, materijalna
osnova, nužnost-moranje jer je sastavni dio posla)
 Kompetencije nastavnika ( dobro poznavanje nastavnih
sadržaja, primjena osnovnih didaktičko metodičkih
principa, metoda rada u nastavi, informacijsko
informatička pismenost, praćenje savremenih trendova u
nastavi).
 Realne mogućnosti pri realizaciji nastavnog plana i
programa, odnosno je li moguće postojeći Plan i program sa
papira sprovesti u realnost.
 Mogućnost primjene udžbenika u dvije grupe (kombinirana
odjeljenja, nerodovnost, sadržaj udžbenika, usaglašenost
udžbenika vjeronauke sa mektebskim udžbenicima).
 Udžbenik metodike mektebske nastave.
 U toku svog školovanja da li ste imali ogledni čas kako bi
trebao izgledati čas mektebske nastave ili ga izvodite onako
kako je to radio vaš muallim. Značaj seminara ukoliko
imaju, u kojoj mjeri doprinose boljij afirmaciji muallima.
 Postoji li nagrada za najbolje muallime( šta one
predstavljaju za vas).
 Saradnja sa džematskim odborom( svijest džematskog
odbora naspram mekteba, materijalno tehnička podrška).
 Saradnja sa Medžlisom ( razumjevanje, materijalna
podrška, seminari, obilasci gl. Imama)
 Postoji li mentorstvo ( kako održati čas).
 Mogućnosti realizacije mektebske nastave uz druge
obaveze koje imam ima (dženaza, tevhidi).
 Saradnja sa vjeroučiteljima u školi (dobra, loša).
 Faktori vezani za učenika
 Motiviranost učenika (mora jer ga roditelji tjeraju u
mekteb, zato što smatra mekteb mjestom gdje nauči dosta
sadržaja koje na drugom mjestu ne bi mogao naučiti, jaka
volja i ubjeđenje).
 Da li mu odgovara pohađanje nastave subotom i nedeljom
(nemam vremena za odmor, idem na sekciju, trening, hoću
da se odmorim).
 Mogućnost usklađenosti škole i mekteba( ne mogu
uskladiti školske obaveze i mekteb, uskladim teško, mogu
sve).
 Dobrovoljna baza dolaska u mekteb (najlakše mi izostati iz
mekteba jer je na dobrovoljnoj bazi kada sam u prilici da
biram između nastave u školi, sekcije, trninga).
 Mektebska godina počinje kada i školska.
 Mektebska nastava se izvodi u kombiniranim odjeljenjima
(ne mogu da se koncentrišem na času sa djecom mlađom
od mene i sa djecom puno starijom od mene).
 Nastavni sat je težak za polaznike mekteba klasična
škola(dosta mi je škole pet dana, želim da mi mektebska
nastava bude zadovoljstvo pri učenju, ili ovaj vid nastave ne
zadovoljava moje individualne potrebe)
 Sadržaji u mektebu na času vjeronauke se ponavljaju
postaje mi dosadno.
 Primjena savremenih IKT u nastavi učinit će sadržaje
zanimljivijim i lakše usvojivim( primjena IKT u mektebu
da, ne, opremljenost mekteba, umreženost)
 Faktori vezani za roditelje
 Činjenica je da roditelji imaju najznačajniji pa i odlučujući
uticaj na djecu u pogledu upisa i redovnog pohađanja
mektebske nastave.
 Motiviranost roditelja da šalje dijete u mekteb (smatarm da
će steći osnove odgojno obrazovnih vrijednosti, želim da ga
odvojim od računara, pohađa jer sam i ja sam pohađao
mekteb )
 Svijest i povjerenje u ovu vrstu odgojno obrazovne
institucije ( tamo će steći odgoj i obrazovanje koje ne može
ni na jednom drugom mjestu).
 Vjeronauka u školi nije dostatna da bi dijete imalo
upotpunjenu vjersku naobrazbu.
 Imam povjerenje u imama- muallima.
 Svijest o mektebu sam stekao kroz razne tribine, seminare
za roditelje, uspjesi djece kroz razna takmičenja, završne
ispite, hatme, učešće djece u prigodnim programima.
 Lični kontakti muallima sa rodteljima, SMS-om e- mailom,
svečanim pozivom na džematske manifestacije,
svakodnevna komunikacija na dnevnim namazima
ulijevaju povjerenje ( ni sa jednim nastavnikom ne mogu
uspostaviti kontakt kao sa imamom.
 Mekteb nudi duhovnu izgradnju i nadgradnju
muslimanske ličnosti kroz cjelokupno islamsko
obredoslovlje.
 Upotreba IKT u mektebu
 Upotreba multimedija kao sredstva prenošenja informacije
djeca koriste kako u mektebu tako i u svakodnevnom
životu.
 Danas život djeteta bez upotrebe računara, tableta,
pametnih telefona skoro da je nezamisliv što nam govori u
prilog tvrdnji da je upotreba multimedija kod djece
prisutna od najranijeg doba, te da je samo u nastavnom
procesu treba iskoristiti što više, ali naravno dilema je na
koji način i u kojoj mjeri.
 Da bi mektebska nastava mogla da bude adekvatno
izvođena uz primjenu IKT tehnologije moraju biti
ispoštovani određeni uslovi koji mogu biti vezani za
opremljenost same učionice (mekteba), uslovi vezani za
muallima ( vjeroučitelja) i uslovi vezani za samog učenika.
 Tako da učenje nije više samo puko konzumiranje sadržaja,
ono postaje kreiranje vlastitog znanja uz pomoć dostupnih
izvora, čime dolazi do stvaranja ozračja i okruženja po
mjeri svakog učenika što uzročno dovodi do
individualizacije samog procesa učenja. Takođe upotrebom
IKT tehnologija dolazi do bolje recepcije informacija jer
postoji više kanala prijema informacija.
 Uloga muallima se mijenja. Dok je u tradicionalnom
načinu izvođenja mektebske nastave muallim predavač,
komunikacija jednosmjerna, gdje je aktivnost učenika
smanjena na najmanju moguću mjeru, primjenom IKT u
nastavi omogućujemo bolju koncentraciju učenika, a
samim tim omogućuju brže usvajanje nastavnih sadržaja a
znanja stečena na takav način obično traju duže. Takođe,
ova vrsta nastave omogućuje veću misaonu aktivnost kao i
veću motiviranost. Ovdje dolaze do izražaja kompetencije
mualliama. Ukoliko posmatramao računar kao muallima,
on će biti jednak prema svima, svima će dati i pružiti iste
šanse, gubi se mogućnost “halo efekta”, a sve će to
pogodovati razvoju apstraktnog mišljenja.
 Muallim –moderator nije izvor znanja.
Hvala!