SVEUČILIŠTE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

ANAMARIJA PAPIĆ

Metoda praktičnih radova u nastavi Prirode i društva

KOLEGIJ MENTOR

Metodika nastave prirode i društva izv. prof. dr. sc. Vesna Kostović Vranješ

akad. god. 2022. / 2023.

Uvod

Učenjem i poučavanjem Prirode i društva potiče se, podržava i upotpunjava urođena dječja
znatiželja o svijetu oko nas. Primjenom osnovnih nastavnih metoda u nastavi učenici razvijaju
različite vještine. Nastavne metode su načini rada učitelja i učenika u nastavnom procesu.
Pomoću nastavnih metoda učenici stječu nova znanja te razvijaju psihofizičke sposobnosti.
Nastavne metode možemo podijeliti u tri skupine: praktične, vizualne i verbalne. U ovom
seminarskom radu pisati ću o metodama praktičnog rada koje čine učenje učinkovitije, a
razumijevanje dublje. Također i o uvjetima za omogućavanje metode i primjere za korištenje
metode u prva četiri razreda osnovne škole. Važnost metode praktičnog rada očituje se u tome
da učenici primjenom metode ostvaruju proces aktivnog učenja te čini znanje trajnijim i
primjenjivijim u svakodnevnom životu. Kod metode praktičnog rada učenici su direktnom
kontaktu sa materijom, a njihov osobni angažman je ključan. Znanja koja usvoje postaju
znanja koja učenici koriste svakodnevno i dugoročno, a to je jedan od glavnih ciljeva Škole za
život. 
 1. Nastavne metode

Riječ metoda dolazi od lat. methodus ← grč. méthodos: traženje, istraživanje ≃ meta- +
hodós: put, staza. Tako metodu možemo definirati ako način, put, postupak u logičkom
razmišljanju koji nam pomaže pri ispravnom zaključivanju i spoznaji; principi logičnog
razmišljanja i zaključivanja (https://jezikoslovac.com/word/0gw2). Sama definicija riječi
metode upućuje nas da takve postupke i puteve koristimo i u nastavnom procesu i radu s
učenicima. Poljak (1980) definira nastavne metode kao načine rada u nastavi. Prema tome,
možemo zaključiti da su nastavne metode dio svakodnevne nastave i nastavnog procesa.

Nastavne metode možemo podijeliti u tri skupine:

 praktične metode
 vizualne metode
 verbalne metode

Kako bismo pravilno izabrali nastavnu metodu, moramo dobro poznavati materiju i sadržaj
nastavnih cijela predmeta Prirode i društva. Tako ćemo najbolje odabrati nastavnu metodu,
Odabirom ispravne nastavne metode učenici će steći trajno znanje i najbolje razumjeti sadržaj
s kojim se susreću. No, na odabir nastavne metode utječe i materijalno-tehnički temelj i
učenikovo okruženje.
 2. Metoda praktičnog rada

Metoda praktičnih radova suvremena je metoda čijom se primjenom ostvaruje proces

aktivnog učenja. Metoda praktičnih radova poznata je i po drugim nazivima: metoda
laboratorijskih radova, laboratorijsko-eksperimentalna metoda, metoda eksperimentalnih
radova, istraživačka metoda, prakseološka metoda, kinetička metoda (De Zan, 1999,
Kostović-Vranješ, 2015).  Suvremena vremena zahtijevaju i suvremene učitelje koji bi trebali
posjedovati kompetencije i primjenjivati suvremene nastavne metoda u procesu učenja. Takva
suvremena metoda je metoda praktičnih radova u nastavi. Primjenom takve metode u nastavi
Prirode i društva omogućavamo različite vrste i oblike praktičnih radova koji podižu kvalitetu
nastave. Osim utjecaja na kvalitetu procesa učenja i poučavanja, pravilna primjena metode je
od posebnog značaja jer učenici „u odgojno-obrazovnome procesu ne usvajaju samo znanja,
već i metode spoznavanja“ (Diković, 2016: 541), odnosno načine i puteve spoznavanja.
Prema Kostović-Vranješ (2015) to je metoda pomoću koje učenici razvijaju osjetilno
spoznavanje, stječu sposobnost planskog promatranja i uporabe pribora te usvajaju trajnija
znanja, različite vještine i navike. Cilj praktične nastave je osposobljavanje učenika i stjecanje
određenih vještina i navika. Učenicima se na takav način pruža mogućnost da sami sebe
poduče pozitivnim strategijama te mogućnost da se osnaži osjećaj vlastite vrijednosti.
Praktičnim se radom kod učenika razvija uvjerenje kako je svaka osoba sposobna i vrijedna
uvažavanja i poštovanja. Praktični rad sjedinjuje praktičnu djelatnost sa teorijskim znanjem,
što učeniku omogućuje kvalitetan spoznajni put.
 2.1. Uvjeti za praktični rad

Kako bi izveli praktičan rad potrebna nam je: materija, energija, organ rada i oruđe za rad.

Poljak (1988.) navodi da je materija osnovni uvjet praktičnog rada jer je sam praktičan rad
direktan i aktivan odnos prema materiji. No, kod odabira materije u razredu treba pripaziti na
kakvoću materije zbog toga se najčešće odabire materija s kojom je lakše rukovati (drvo,
papir, organske tvari…).

Izvori energije su čovjek, prirodne sile ili strojevi. Čovjek je od navedenih najslabiji izvor
energije, stoga može izvoditi samo jednostavnije i fizički lakše praktične radnje (Poljak,
1988).

Glavni organ rada kod praktičnih radova je ruka. Upravo ona je direktno povezana s
materijom, iako za rad koristimo sve dijelove tijela. (Poljak, 1988).

Zbog ograničenosti našeg organa rada, čovjek je počeo upotrebljavati dodatna oruđa koja
pomažu ruci da dopuni i nadogradi neke radnje. Oruđa za praktični rad omogućuju dublji i
složeniji odnos sa prirodom (Poljak, 1988).
 2.2. Primjena metode praktičnog rada

Primjena metode praktičnog rada prolazi kroz tri faze:

 priprema rada- izbor sadržaja, određivanje zadataka rada, izbor mjesta i pripremanje
materijala i pribora
 izvođenje praktičnog rada- ostvarivanje zadataka i programa rada, poticanje,
usmjeravanje i nadzor tijekom rada
 vrednovanje postignutih rezultata rada- utvrđivanje pozitivnih i negativnih dijelova u
praktičnom radu, programiranje korektivnih djelatnosti za uklanjanje negativnih
rezultata (De Zan 1999: 263). 

Kostović-Vranješ (2015.) smatra da se u pripremnoj etapi mora dobro pripremiti za izvođenje

praktičnih metoda kako bi izbjegli dodatne poteškoće u etapi izvođenja. Učitelj treba ispitati
tehnike rada kako bi mogao dati ispravne upute učenicima, odrediti vrijeme potrebno za
izvođenje aktivnosti i promisliti o mogućim teškoćama koje bi se mogle naći na putu
učenicima.  Učenici tako sukcesivno stječu organizacijske navike i sposobnosti promatrajući
učitelja koji to izvodi na pravilan način.

Kod izvođenja nastave i praktične metode u nastavi važno je istaknuti da postoje i različiti
oblici rada: frontalni, grupni, rad u parovima i individualni rad. Važno je biti upoznat s
oblicima rada u nastavi kako bi nastavnu jedinicu izveli na najbolji mogući način. Uz sve od
navedenog bitno je osvijestiti koliko nam treba pribora i materijala kako bismo proveli
praktični rad. Kostović-Vranješ (2015.) navodi rad u manjim skupinama (od 2 do 4 učenika)
te individualni rad kao dva oblika koja se posebice ističu u provođenju metode praktičnih
radova. Mnogi praktični radovi iziskuju korištenje mnogo materijala i pribora te je zbog toga
grupni rad najekonomičniji te time najprimjereniji oblik rada.

Osim što količina potrebnog pribora i materijala utječe na izbor oblika praktičnog rada, utječe
i na vrstu praktičnog rada. Razlikujemo istovrsni, raznovrsni te rad u ciklusima (Kostović-
Vranješ, 2015). Kod istovrsnog rada učenici individualno u razredu izvode praktičan rad stoga
je potrebno više materijala, pribora i vremena. Međutim, kod raznovrsnog rada nedostaci
istovrsnog svedeni su na minimum. Naime, kod raznovrsnog rada učenici su u skupinama
podijeljeni na stanice. Svaka skupina izvodi različiti zadani praktični rad, a nakon izlaganja
slijedi prezentacija pred ostatkom razreda. Posljednja vrsta praktičnog rada je rad u ciklusima.
Rad u ciklusima predstavlja najsloženiji oblik rada. Zajednička karakteristika raznovrsnog
rada i rada u ciklusima je ta što su i kod rada u ciklusima učenici podijeljeni na stanice.
Skupine učenika se izmjenjuju nakon izvođenja jednog praktičnog rada na drugi praktični rad
na idućoj stanici. Kod rada u ciklusima svi učenici sudjeluju u izvođenju praktičnih radova.

Kostović-Vranješ (2015) razlikuje i praktične radove prema težini izvođenja. Autorica ih je

podijelila u dvije skupine. Jednofazni rad primjenjuje se kod izvođenja praktičnih radova koji
nisu izrazito zahtijevni te se upute za rad davaju odjednom. Dok se višefazni rad primjenjuje
kod zahtjevnijih i složenijih praktičnih radova. Upute se davaju postepeno i nakon svake
etape.

Nadalje, De Zan (1999) i Kostović-Vranješ (2015) navode kako se praktični radovi mogu
izvoditi u raznim otvorenim i zatvorenim prostorima, učionici, specijaliziranoj učionici,
školskim laboratorijima, kabinetu, vivariju, vrtu, prirodi te drugim mjestima koje pružaju
informacije prvog reda.
2.2.1 Primjena metode praktičnog rada na nastavi PiD u 1. razredu osnovne škole

Jedna od tema koja se obrađuje u nastavnom predmetu PiD u prvom razredu jest Naš planet

Zemlja i Čistoća okoliša. Dali bi upute učenicima da u doglednom periodu prikupljaju

različite posude/boce te različite materijale koji se mogu reciklirati kao što su čepovi, papir,
novine, baterije, plastika, guma… Nakon što prikupe potreban materijal učenici će dobiti
daljnje upute. Njihov zadatak je da posude/boce koje su prikupili ukrase materijalom koji se
može reciklirati (čepovi, papir, novine, baterije, plastika, guma…). Nakon ukrašavanja
učitelj/ica bi s učenicima u školskom vrtu u izrađene posude posadili cvijeće. Neke od
posuda učenici bi poredali u školskom vrtu, hodniku, prozorima, razredu… U daljnjem
periodu učenici bi vodili brigu o biljkama, zalijevajući ih, mičući ih u hlad/sunce. Tako bi
učenici pratili rast i razvoj biljaka. Naglasak je na recikliranju i očuvanju prirode i okoliša.
Učenici shvaćaju važnost recikliranja i brige prema okolišu što možemo povezati s
međupredmetnom temom Održivi razvoj.