PANONSKA I PERIPANONSKA

KLIMATSKO-VEGETACIJSKA
REGIJA
 Panonsko i peripanonsko područje Hrvatske
• Središnja Hrvatska - peripanonsko područje Hrvatske
– čine ju riječne doline, pobrđa i gore (najpoznatija
Žumberačka gora)
• Istočna Hravatska – pravi panonski prostor na istoku
(ravnica), a prijelazni na zapadu (nekoliko gora do
1000 m Psunj, Papu, Dilj…

Rijeka Drava Žumberačka gora Rijeka Sava

Obilježja klime panonsko – peripanonske regije
• umjereno topla i vlažna klima s toplim
ljetima
• regionalne posebnosti klime ovise o
razini kontinentalnosti (kontinentalnost
se povećava od zapada prema istoku)
• kontinentalnost se očituje u dosta
vrućim ljetima i prilično hladnim
zimama
• temperaturne razlike najizraženije su u
Slavoniji (od -2 do 0 stupnjeva u siječnju
do 18 – 22 stupnja u srpnju – prosjek)
Obilježja klime panonsko – peripanonske regije
- Količina padalina smanjuje se od
zapada (do 1000mm) prema istoku (do
700 mm) godišnje
- U Gorskim predjelima može pasti i do
2000 mm padalina godišnje
- pravilan raspored padalina tijekom
godine (snijeg se zadržava do 40 dana)

- Ekstremno kišno
- Vrlo kišno
- kišno
 Obilježja klime panonsko – peripanonske regije

- – zimi se javljaju temperaturne inverzije – u nižim

predjelima je hladnije nego u višim (zadržava se
hladni zrak i naoblaka)
- – količina padalina se smanjuje od zapada
prema istoku – utjecaj kontinentalnost
 Obilježja vegetacije peripanonske i panonske
regije
- Najšire područje pripada zajednici hrasta lužnjaka
- Na nižim i najnižim terenima zajednici vrba, topola i joha
- Na višim terenima panonskog i preripanonskog gorja
zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (veći dio
karlovačkog kraja, Banovine i Korduna, Hrvatskog zagorja,
Bilogore, Moslavaćke gore i slavonskog gorja)
Bilogora Moslavaćka gora
Kordun/Petrova gora
Obilježja vegetacije peripanonske i panonske
regije
- U Posavini kod
Siska – izolirana
zajednica poljskog
jasena

- Na višim predjelima
iznad 300 m
nadmorske visine
zajednice bukve,
jele i kestena
 Obilježja vegetacije peripanonske i panonske
regije
- Sjeveroistočni dio Slavonije i u Baranji prirodna
vegetacija je oskudnija
- Specifične su lesne ravni – područje panonsko-
pontske šumske stepe – trava i pašnjaci sa
šumarcima hrasta lužnjaka, vrba, joha i topola
 Vrste šuma peripanonske i panonske regije
Šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom - biljna zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris
Šume hrasta lužnjaka i običnog graba - biljna zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris
Šume poljskog jasena - biljna zajednica Leucoio-Fraxinetum angustifoliae
Šume crne johe
Šume crne johe s dugoklasim šašem - biljna zajednica Carici elongatae-Alnetum glutinosae
Šume crne johe s trušljikom - biljna zajednica Frangulo-Alnetum glutinosae
Šume vrba i topola - više tipova zajednica
Grmolike šume rakite - biljna zajednica Salicetum purpurae
Grmolike šume bademaste vrbe - biljna zajednica Salicetum triandrae
Šume bijele vrbe - biljna zajednica Galio-Salicetum albae
Mješovite vrbovo-topolove šume - biljna zajednica Salici-Populetum
Šume bijele topole - biljna zajednica Populetum albae
Mješovite topolove šume - biljna zajednica Populetum nigro-albae
Hrast lužnjak
Crna joha
Vrba
Obični grab Topola
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI

ANAMARIJA KATINAC
Ekonomist, 4.d.