Računanje s korijenima

• Zbrajanje i oduzimanje korijena

• Množenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoška i količnika

• Djelomično korjenovanje

• Računanje s korijenima

• Racionalizacija nazivnika
 Zbrajanje i oduzimanje korijena
Dosad smo govorili o racionalnim brojevima, no često je nužno i korištenje brojeva koji
Računanje s korijenima

nisu racionalni. To su znali i stari Grci. U 5. st. pr. Kr. pitagorejci, filozofi i matematičari,
Pitagorini učenici otkrili su da dijagonala kvadrata sa stranicom duljine 1 ima duljinu
koja se ne da izraziti racionalnim brojem. Prema legendi, to je otkriće tako prestrašilo
pitagorejce da su ga držali u tajnosti.
Korijene često množimo racionalnim brojem, primjerice:
Racionalni broj kojim množimo korijen zovemo koeficijent korijena.
Odredi koeficijente korijena i podebljaj ih zelenom bojom.

Zbrajanjem i oduzimanjem možemo pojednostavniti samo one

kvadratne korijene kojima su radikandi jednaki. Korijene jednakih
radikanada zbrajamo ili oduzimamo tako da im zbrojimo ili
oduzmemo koeficijente, pa zajednički korijen pomnožimo dobivenim
PRIMJER brojem.
Zbrojimo i oduzmemo koefi cijente pokraj
 Množenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoška i količnika
Srinivasa Ramanujan Iyengar (1887. – 1920.), nedovoljno obrazovani činovnik u
Računanje s korijenima

uredu kapetanije u Madrasu u Indiji, poslao je 1912. godine, svoje matematičke

jednakosti poznatom engleskom matematičaru Godfrey Hardyju. Hardy je odmah
uočio da su neke pogrešne, a neke sasvim obične, ali je ostao iznenađen cijelim
nizom originalnih i neobičnih jednakosti koje nikad nije ni sanjao, a kamoli
razmišljao o njima. Neke je uspio dokazati, a neke nije. Odmah je shvatio veličinu
talenta čovjeka koji ih je napisao i pozvao ga je u Englesku da surađuju.
Neobična Ramanujanova genijalnost sastojala se u tome da je on naprosto vidio koje su
jednakosti točne, a koje ne. Neke od njih ni dan-danas nisu dokazane. U svom kratkom životu
ostavio je oko 3 900 takvih jednakosti.

Umnožak korjenujemo tako da mu korjenujemo svaki

faktor i dobivene korijene pomnožimo.
Količnik korjenujemo tako da mu korjenujemo djeljenik
i djelitelj i dobivene korijene podijelimo.

Izračunaj:
 Umnožak drugih korijena dvaju nenegativnih racionalnih
brojeva jednak je drugom korijenu umnoška tih brojeva.
Računanje s korijenima

Korijene dijelimo tako da im pod zajedničkim korijenom

podijelimo radikande.

Izračunaj:
Računanje s korijenima Djelomično korjenovanje

Neke racionalne brojeve možemo rastaviti na takav umnožak

da je jedan faktor kvadrat nekog racionalnog broja, a drugi
faktor nije. Upotrijebimo pravilo za korjenovanje umnoška i
korjenujemo samo onaj faktor koji možemo. Taj postupak
nazivamo djelomično korjenovanje.

Djelomično korjenuj:
Računanje s korijenima Računanje s korijenima

Mnogo znanja još ne znači mnogo razumijevanja.

Heraklit iz Efesa (oko 500. pr. K.), starogrčki filozof

Izračunaj:

I. način: Najprije djelomično korjenujemo. II. način: množimo sa svakim

članom u zagradi.
 Racionalizacija nazivnika
Još prije Krista Indijci su za kvadratni korijen koristili riječ mula (korijen),
Računanje s korijenima

a stari Grci riječ rhiza. Boethius (500. g.) riječ mula je preveo u radix.
Tako se do današnjih dana zadržala riječ radicirati (korjenovati) i
radikand.

Racionalizacija nazivnika jest postupak kojim uklanjamo korijen iz

nazivnika. Racionalizaciju nazivnika provodimo tako da proširimo
razlomak korijenom koji je u nazivniku.

Racionaliziraj nazivnik razlomka:

Računanje s korijenima