You are on page 1of 21

XNADO

O projektu
 Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od
brzih vjetrova te mnogo kiše. Nastaje u tropskim krajevima, može
trajati nekoliko dana ili sedmica i česta je pojava na istoku SAD,
Jugoistočnoj Aziji i na sjeveru Australije. Ista takva oluja kada se
pojavi u Indiji i Kineskom moru naziva se tajfun. Zahvaćena
površina obično iznosi od 150 do 1000 kilometara u prečniku, a
uraganski vjetrovi dostižu brzinu između 150 i 350 kilometara na
sat, a naleti vjetra mogu biti i brži. Vjetar je strujanje zraka.
Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja
prvenstveno za razvoj moreplovstva, a s njime i geografije, pogon
mlinova tj. vjetrenjača i dr., a i danas se pažnja usmjerava na
energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih ekoloških
izvora energije.
 U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s opterećenjem
koje on može proizvesti na građevine, konstrukcije i
brodove. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva
djelovanja i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i
obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra
po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije).
Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u kN/m2
(kilonjutnima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine
vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Pritisak
vjetra jača s visinom iznad terena, pa je naročito izražen
kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike
vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili
drugih načina oštećenja objekata. Orijentacijske vrijednosti
brzine vjetra daje slijedeća tabela.
Visina iznad Brzina vjetra Pritisak vjetra
površine (m): (m/s): (kN/m2):

0-8 28,3 50

8-20 35,8 80

20-100 42,0 110

>100 45,6 130


 Naročito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do
orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod
nazivom pijavica, uzrokovan prije svega temperaturnim
razlikama, a uslijed njih i vertikalnim razlikama
pritiska u kombinaciji s konfiguracijom terena.
Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se uragani, a
učestali su nad okeanima, pa su česta katastrofalna
razaranja koja uzrokuju na američkim obalama
Atlantika.
 Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na
okolinu. Označava se slovom N (ili C). Zrak u tom polju
struji od rubova prema središtu, zbog koncentracije počinje
se izdizati i hladiti, te nastaju uvjeti za nastanak kiše. Ciklona
donosi promjenjivo vrijeme i kiše. U cikloni je pritisak zraka
obično niži od 1013 hPa. Zrak se u ciklonama kreće u smjeru
suprotnom od kretanja kazaljke na satu (za sjevernu Zemljinu
hemisferu). Ciklona nastaje djelovanjem Coriolisove sile na
zračne mase.
 Anticiklona je područje povišenog atmosferskog pritiska u
odnosu na okolinu. Označava se slovom V (ili A). Pritisak
zraka je jednak ili viši od 1013 hPa. Zrak u tom polju struji
od središta prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere
prema površini Zemlje. Pri spuštanju zrak se zagrijava.
Anticiklona se kreće u smjeru kazaljke na satu. Anticiklona
donosi suho i vrlo često sunčano vrijeme.
Uragani 2017
 2017 godinu obilježili su veliki uragani u Americi. Neki od njih
su:
1. IRMA (prizemni pritisak zraka u središtu Irme oko 925 hPa, a
brzina do 295km/h)
2. HARVEY
3. MARIA (brzina do 260km/h)
Harvey, koji je nastao 17. augusta i poharao Teksas uzrokovao
je štetu veću od 70 milijardi dolara i odnio najmanje 71 život.
Irma, najsnažniji atlantski uragan u historiji koji je poharao
Karibe. Uragan Maria, pete kategorije, obrušio se na karipski
otok Dominiku samo sedam dana nakon uragana Irma. Praćen
je vjetrovima brzine 260 km/h.
Trajanje uragana
 Uragan može trajati nekoliko dana ili sedmica. Tropski
cikloni kreću se polako. Prosječna dnevna brzina
njihovog kretanja iznosi 16-24 km. Traju u prosjeku 6
dana. U izuzetnim slučajevima mogu trajati svega
nekoliko sati ili čak i do dvije sedmice. Uragani se
najčešće formiraju krajem ljeta (na obje hemisfere) kada
su razlike u temperaturi vazduha u nižim slojevima
atmosfere, uz toplu površinu mora i viših hladnijih
slojeva atmosfere, najveće. Vrhunac sezone uragana na
sjevernoj hemisferi obično je u prvoj polovini
septembra.
Koliku energiju oslobađaju
 Uragani poput Irme svake sekunde oslobađaju
energiju ravnu 10 prosječnih nuklearnih bombi. Ako
počnemo gledati samo enegiju koju proizvode
vjetrovi, otkrivamo da za zreo uragan dobivamo
brojeve u rasponu od 1.5 × 1012 𝑊 ili 𝟏. 𝟑 × 𝟏𝟎𝟏𝟕
𝑱/𝒅𝒂𝒏. Ovo je jednako oko polovini ukupnog
proizvodnog kapaciteta elekrične energije na planeti!
Za samo jedan uragan!
Vjetrenjače
 Vjetrenjače su strojevi pokretani brzinom vjetra. Kad
se vjetar kreće velikom brzinom i njegove čestice se
također kreću tom brzinom. Kretanje uzrokuje
kinetičku energiju koja može biti zarobljena pomoću
turbine.
Zašto ne koristiti vjetrenjače
 Korištenje energije uragana pomoću klasičnih
vjetrnjača nema smisla iz nekoliko razloga. Brzine
vjetrova su prevelike i vjetar bi narušio stabilnost same
vjetrenjače. Klasične vjetrenjače zauzimaju velike
površine a u naseljenom području, koje pogađa uragan,
nemate tolike slobodne površine na raspolaganju.
Naša inovacija
 Vjetrenjače koje smo mi osmislili bile bi postavljene
horizontalno, zauzimale bi manju površinu i bile bi raspoređene
po naseljima. U toku uragana vjetrenjače bi prikupljale energiju
uragana i akumulirale bi tu energiju u baterije. Nakon uragana,
stanovništvo tog područja bi moglo koristiti tu energiju za hitne
slučajeve i svakodnevni život u razorenom području. Imajući u
vidu velike probleme u distribuciji energije koje uragan
prouzrokuje mislimo da bi ovo bilo odlično rješenje. Količina
energije prikupljena na ovaj način bi bila velika tako da bi
stanovništvo u trenutku kada mu energija najviše treba,
neposredno nakon nesreće, imalo dovoljne količine energije za
vraćanje naselja i svojih života u prvobitno stanje.
Tehnički dio
 Materijal:
o Komad stiropora debljine 12 cm
o Generator sa LED sijalicom
o Deblji papir u boji
 Koraci:
o Prvo smo urezali otvor prečnika malo većeg od prečnika
lopatica generatora
o Izrezani dio smo iskoristili kao postolje za generator
o Fiksirali smo generator i provukli žice sa donje strane stiropora
o Gornju površinu stiropora smo ukrasili zelenom površinom i
kućicama od stiropora

You might also like