Sveučilište u Splitu

Ekonomski fakultet

ANALIZA MEHANIZMA
MONETARNE TRANSMISIJE U
HRVATSKOJ KORISTEĆI
KOINTEGRACIJSKI PRISTUP

Luka Ivanković,Stipe Čikeš,Luka Petrić

SADRŽAJ

 1. UVOD
 2. EMPIRIJSKA ANALIZA MONETARNE TRANSMISIJE U RH
 2.1. Podaci i metode
 2.2. Analiza inovacije
 3. ZAKLJUČAK
 LITERATURA
1. UVOD

 Analiza monetarne transmisije u RH u razdoblju od 1998. – 2009.

 Izravni kanal, kanal kamatne stope, kanal tečajne stope

 Mehanizam monetarne transmisije je proces po kojem se cijene dobara i opći ekonomski uvjeti
mijenjaju kao rezultat odluka donesenih u sklopu monetarne politike. Navedene odluke donose se
kako bi se utjecalo na agregatnu potražnju, kamatne stope i iznos novca i kredita koji u konačnici
utječu na ukupnu ekonomiju države.
 Ulaskom u EMU (Europsku Monetarnu Politiku) ključno postaje:
Vođenje monetarne politike

 Zemlje u tranziciji – nepredvidiv utjecaj monetarne politike

 Najstariji mehanizam poznat u literaturi je – kanal kamatne stope, vezan za količinu kapitala kroz investicije
 Kanal tečajne stope vezan je za kamatne stope koje su vezane na strane valute
 Direktni kanal bezuje se direktno na povećanje/smanjenje ukupne novčane mase te time na porast/pad
agregatne potražnje
 Za tranzicijske zemlje, najutjecajniji se pokazao kanal tečajne stope, pa tako i za RH
 Nadalje veliki utjecaj na ekonomiju RH ostvaruju i kamatne stope te prihodi Eurogrupe

 Prethodna istraživanja mnogobrojnih autora pokazala su da je monetarna transmisija u RH znatno

slabija nego zemalja EU
2. EMPIRIJSKA ANALIZA MONETARNE
TRANSMISIJE U RH

2.1. Podaci i metode

 U ovom dijelu proučava se utjecaj novčane mase, kamatne stope i tečajne stope u Hrvatskoj kao i
prihod euro zone na prihod RH
 Za stacionarnost varijabli koristi se ADF Unit root test
 Podaci su prikupljeni iz Hrvatske Nacionalne Banke i Centralnog statističkog biroa. Varijabla
novčane mase aproksimirana je monetarnim agregatom M1
 Promjenjiva kamatna stopa prikazane je kamatnom stopom novčanog tržišta
 Tečajna stopa prikazana je indeksom efektivne tečajne stope
 Prihod Eurogrupe aproksimira se indeksom ukupne industrijske proizvodnje (osim gradnje) u Eurogrupi
 Vremensko razdoblje: u mjesecima od veljače 1998. do kolovoza 2009.

 Indeksi: Monetarni agregat M1, kamatna stopa novčanog tržišta i efektivna tečajna stopa dobiveni su od
statistike HNB-a
 Indeksi domaće industrijske proizvodnje i indeksi cijene potrošača dobiveni su iz centralnog biroa za
statistiku
 Indeksi industrijske proizvodnje eurogrupe dobiveni su iz Eurostata.
 Podaci o indeksu M1 i domaćoj industrijskoj proizvodji umanjeni su za indeks cijene potrošača
dobivene iz centralnog biroa za statistiku RH
 Nominalne kamatne stope novčanog tržišta prilagođene su efektima inflacije
 Stopa inflacije temelji se na indeksu potrošačke cijene
 Indeks prave tečajne stope objavljen je od strane HNB-a
 Pravi indeksi industrijeske proizvodnje Eurogrupe računaju se koristeći indekse cijene potrošača
koju daje Eurostat.
 Logaritamska transformacija – eliminiranje heteroskedastičnosti
 Sezonalna prilagodba

 Varijable uključene u analizu:

 – domaći prihod
    m– domaće novčane mase
 r– domaća kamatna stopa
 e – tečajna stopa
 – prihod eurogrupe
 ADF test pokazao stacionarnost variabli – 5%
 Usporavanje - Računa se vrijednost AIC (Akaike Information Criteria) čija vrijednost ispada
k=12. Navedeni rezultat usvaja se kao optimalno kašnjenje, odnosno očekujemo da će se
promjene u varijablama događati s 12 mjeseci kašnjenja.
 Brojne kointegracijske relacije testirane su koristeći trace test i maksimalne eigenvalue test. Oba
test upućuja na kointegracijsku vezu od 6% među varijablama. To znači da su varijable
kointegrirane, odnosno postoji duguročna veza među njima.
 Kointegracijska jednadžba:

 Koeficijenti prikazuju dugoročne efekte domaće novčane mase, tečajne stope, domaće kamatne stope,
prihod eurogrupe na domaći prihod

  

 U tablici su prikazani dugoročni parametri sa standardnom greškom i t-statistikom

 Povećanje u varijabli M1, dok su ostale varijable konstantne, ima pozitivan utjecaj na prihod RH. Porast u
tečajnoj stopi, ceteris paribus, ima negativan utjecaj na prihod RH, kao i povećanje kamatne stope. Utjecaj
prihoda eurogrupe, ceteris paribus, pozitivan je.
 U tablici iznad prikazan je utjecaj analiziranih varijabli u odnosu na ekonomsku teoriju i empirijsku analizu
 Porast u stvarnoj novčanoj masi povećava stvaran prihod RH, što se slaže i s ekonomskom teorijom i
empirijskom analizom. Stvarna kamatna stopa dugoročno je prikazana kao negativna to se slaže s
ekonomskom teorijom. Koeficijent stvarne kamatne stope je relativno mal što pokazuje da je kanal kamatne
stope izrazito slab u RH. Stvarni prihod eurogrupe dugoročno dovodi do porasta prihoda RH.
2.2. Analiza inovacije

Analiza inovacije pokazuje funkciju impulsa odziva (IRF – eng. Impulse Response Function) i dekompoziciju
varijance. Funkcija impulsa odziva pokazuje efekte povećanja jedne standardne devijacije varijabli na domaći
prihod.

Odziv prihoda na šok jedne standardne devijacije u novčanoj masi je pozitivan do 4 godine nakon šoka (ne
uključujući nakon 3,4 i 6mjeseci). Šok kamatne stope , tečajne stope i prihodu eurogrupe pozitivan je nakon 1
mjeseca a zatim se mijenja iz pozitivnog u negativan i obrnuto te je teško utvrditi da li je u konačnici negativan
ili pozitivan. Kod zemalja u tranziciji često je teško utvrditi kako vrijable utječu jedna na drugu.
 Dekompozicija varijance prikazana je na slici iznad te prikazuje koji postotak varijance predviđene greške u
domaćem prihodu objašnjen od strane svake varijable sustava. Domaći prihodobjašnjava 100% varijance u
narednom periodu. Nakon 2 godine varijabla objašnjava 59,70%, nakon 4 godine pada na 55,95%. novčana
masa nakon 4 godine daje postotak od 16, 37%, zatim je slijedi eurogrupa s 13,46%. Tečajna stopa
objašnjava 7,38% varijacije nakon 4 godine, a kamatna stopa 6,48%.
3. ZAKLJUČAK

 Kointegracijski test pokazao je dugoročnu ravnotežu među varijablama novčane mase, kamatne stope,
tečajne stope, prihoda eurogrupe i prihoda RH
 Utjecaj eurogrupe i novčane mase na domaći prihod je pozitivan što se slaže sa ekonomskom teorijom i
empirijskim istraživanjem. Utjecaj porasta tečajne stope je negativan što se također slaže sa empirijskim
studijama monetarne transmisije RH. Iako ekonomske teorije govore da bi stvarna deprecijacija trebala
dovesti do porasta prihoda, u Hrvatskoj se to ne može potvrditi
 Negativan utjecaj kamatne stpe također se slaže s ekonomskim teorijama i empirijskim analizama
 Otkad je Europske Unije, kanal kamatne stope najznačajniji je kanal monetarne politike u kontekstu
integracije u Europsku Monetarnu Uniju i njemu bi se u RH trebalo pridati najviše pažnje
 Što se tiče odzivnih funkcija, one pokazuju da utjecaj šoka varijabli na domaći prihod se mijenja iz mjeseca
u mjesec. Dekompozicija varijance pokazuje da domaći prihod objašnjava većinski dio varijacije prognoze
greške, zatim novčana masa, prihod eurogrupe, tečajna stopa te kamatna stopa.
LITERATURA

 Dumičić K, Čibarić I., Horvat N.: ‘The analysis of monetary transmission mechanism in Croatia using
cointegration approach’
HVALA NA PAŽNJI!