FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Predmet:
Ekonomija kapitala i finansiranje razvoja

Strategija privrednog razvoja, rasta i stabilizacije

Industrijalizacija i ekonomski rast
Inflacija i ekonomski rast

Prof. dr. dr Valentina Duvnjak

• Kod nerazvijenih zemalja ekonomski rast ne
prelazi stopu demografskog rasta (stagnacija
rasta i per capito nacionalnog dohotka).
• Nizak nacionalni dohodak podrazumijeva da je
smanjena potrošnja i širenje tržišta, smanjena
ponuda i formiranje domaće akumulacije,
• Smanjene investicije i interne snage nisu
usmjerene na rast
•  

Per capito BiH za 2017. godinu 5.152 $ Grafikon 2. BDP BiH- realni rast u % (BHAS za
Slika 1. Bruto društveni proivod per capita (BHAS ZA 2017 ) 17; projekcije DEP-a za 2018-22. godinu)

Grafikon 3. Finalna potrošnja BiH - realni rast u % (BHAS za 2008-17; projekcije DEP-a za 2018-22. godinu)
Grafikon 4. Indikatori na tržištu rada BiH, projekcije (Agencija za statistiku BiH, DEP projekcija za period 2019-
2022. godine)

Prosječna neto plata u BiH u 2018. godini iznosila je 879 KM i nominalno

je veća za 3,3% u odnosu na 2017. godinu. Ipak, realni rast prosješne neto
plate bio je nešto skromniji zbog rasta ukupnog nivoa cijena od 1,4%
(Agencija za statistiku BiH).
 Izvor: Agencija za statistiku BiH
Prosječne neto plata Stopa nezaposlenosti Stopa zaposlenosti po Živorođeni u BiH u Umrli u BiH u 2019.
za BiH u 2019. godini po ILO definiciji ILO definiciji (ARS) u 2019. godini godini
921 KM (ARS) u 2019. godini 2019. godini 28.555 36.305
  15,70% 35,50%    
   
 

Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod Prosječni mjesečni Vanjsko tregovinski Indeks industrijske
(GDP) u milionima KM po stanovniku (GDP/C) izdaci za potrošnju po deficit u 2019. godini oko proizvodnje u 2019.
u 2018. godini u KM u 2018. godini domaćinstvu za 2015. 6 milijardi KM godini

33.408 KM 9.556 KM godinu -5,1%

    1 419,48 KM
     
 
Grafikon 5. Informaciono-komunikacione tehnologije 2018, komparacija (Godišnji izvještaj o razvoju BiH za
2018.godinu, 2019)

Grafikon 6. Investicije - realni

rast u %
(BHAS za 2008-17; projekcije
DEP-a za 2018-22. godinu)
• Optimalna stopa rasta je stopa koja treba najbolje
da odgovara ciljevima razvoja jedne zemlje.
• Stopa rasta donja granica 4% godišnje, gornja
granica 6% godišnje.
• Većina autora smatra da stopa rasta treba da se
kreće 3% godišnje.
• Potencijalna stopa ekonomskog rasta je ona
maksimalna stopa koju je moguće ostvariti uz
objektivne proizvodne i prirodne resurse u zemlji.
• Osnovne determinante stope rasta su: stopa moguće
akumulacije, efikasnost i struktura investicija, rast i
struktura stanovništva, struktura privrede, dopunska
akumulacija (međunarodni krediti), efikasnost institucija,
obrazovni i kulturni nivo stanovništva.
• Akumulacija- povećati akumulaciju, smanjti izvoznu
akumulaciju, povećati marginalnu akumulaciju iznad
prosječne stope.
• Investicije- povećati stopu iskorištenosti kapaciteta, uvesti
tehnologije, povećati udio u spoljnoj trgovini, snabdjevati
tržište robom.
• Postepen razvoj nacionalnog dohotka 1-2% po glavi
stanovnika.
• Uravnotežen ekonomski razvoj- svi sektori privrede
jednako se razvijaju uz tržišne ravnoteže, monetarne
ravnoteže, platno-bilansne ravnoteže, strukturne
ravnoteže.
• Brz ekonomski rast narušava tržišnu, platnobilansnu i
i monetarnu ravnotežu
• Neravnoteža ekonomskog rasta može biti strukturna
ili tržišna.
• Industrijalizacija utiče na visoke stope
ekonomskog rasta.
• Utiče na potrebnu stopu rasta poljoprivrede:
• Porast potrošnje i tražnje hrane, potreba
povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda;
• Industrijalizacija omogućava izvoz proizvoda
koji nisu neprerađeni primarni proizvodi
• Potencijal razvoja je u preradi.
• Ekonomski razvoj (industrijalizacija)
postavljaju pred nacionalnu ekonomiju
zemalja u razvoju ciljeve: povećanje
produktivnosti rada, efikasnost iskorišćavanja
prirodnih izvora, diversifikaciju privredne
aktivnosti, jačanje ekonomske nezavisnosti,
svestrano povezivanje sa svjetskom
privredom.
• Spoljnotrgovinski uticaji industrijalizacije različiti su
na području uvoza i izvoza.
• Kod izvoza- povećava urbanizaciju, potrošnju
prehrambenih proizvoda, tržišni viškovi plasiraće se
na domaćem tržištu pa će se smanjiti izvoz, pošto
industrijalizacija podrazunijeva preradu sirovina
smanjiće se izvoz sirovina. Mlada industrija usmjeriće
se na proizvodnju supstituta tradicionalnog uvoza
tako da porast industrijske proizvodnje neće
srazmjerno dovesti do porasta izvoza.
• Kod uvoza- industrijalizacija ne dovodi do
smanjenja uvozne potražnje nego do
povećanja. Obzirom da raste dohodak, što
omogućava veću produktivnost rada i
raspoloživost dohotka, porast kupovne moći
stanovništva i nacionalne ekonomije u cjelini.
Dolazi do porasta uvoza investicione robe i
novih tehnologija.
• Ekonomski razvoj svjetske privrede je neravnomjeran.
Njega karakterišu: industrijalizacija proizvodnje,
dominacija transnacionalnih kompanija (monopolistički
kapital), nestabilnost valuta, tehnološka revolucija koja
utiče na promjenu struktura u pojedinim privredama,
kod siromašnih zemalja javlja se prezaduženost, ciklični
izlazak iz krize bogatih zemalja te u isto vrijeme ulazak
u krizu kod siromašnih zemalja, ubrzana inflacija, rast
nezaposlenosti, pogoršani odnosi u svjetskoj trgovini,
,,igre“ sa deviznim kursevima, prisustvo stagflacije.
• Inflacija kao mehanizam ekonomskog rasta:
• U početnim fazama porast cijena dovodi do
porasti investicija, zaposlenosti, ali dovodi i do
porasta poreza i državne potrošnje. Tako da
profitne stope se smanjuju, stimulansi za
investicije se smanjuju, a troškovi rada i države
se povećavaju tako da nastaje troškovna
inflacija. Struktura inflacije onemogućava
kejnzijanski model inflacije i dolazi do stagflacije.