Potkornjaci na jeli

Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin

potkornjak
Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin
potkornjak
• Za svoju ishranu i razvoj bira dijelove debla sa debljom
korom, sve do korijena. Može se, ali vrlo rijetko, naći u
zoni krošnje koju ostavlja drugim štetnim vrstama
potkornjaka.
Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin
potkornjak
• Tijelo mu je smeđecrno, obraslo dugim dlačicama, nakon
hrizalidacije dok polno ne sazrije svijetlosmeđe je boje.
• Veličina tijela imaga: ♂ prosječno 2,75 mm, a ♀ prosječno
2,62 mm.
Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin
potkornjak
• Kod mužjaka na svakom
obronku koničnika nalaze se
po tri veća i dva manja zupca.
• Kod ženki zupci nisu jasno
izraženi, već su to samo male
kvržice.
Hodnički sistem
Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin
potkornjak
• Razvojni hodnici su veoma upadljivi. Pošto mužjak izgrize ulazni otvor i
formira bračnu
komoricu (poligam je), pridruže mu se u normalnim prilikama dvije
ženke od kojih svaka u smjeru osi stabla gore i dolje izgrize prvo jedan
kratki hodnik, a zatim horizontalno lijevo i desno po jedan materinski
hodnik.
Pityokteines curvidens Germ. – krivozubi jelin
potkornjak
• Bračna komorica se ne vidi i sa dijelom kratkog hodnika se nalazi u
kori. Konačno, hodnici su dvokraki, horizontalni, imaju oblik dvostruke
vitičaste zagrade. Pri gustom napadu ovaj se oblik donekle mijenja, jer
se naseljavanjem većeg broja ženki (3-4) na jedan ulazni otvor, matični
hodnici još dopunjuju pa je konačan izgled hodnika više zvjezdast.
Biologija
• P.curvidens je poligam, a za svoj razvoj bira starija stabla sa debljom
korom. Roji se dosta rano, krajem marta ako je toplije vrijeme, a ako
nije toplo onda do polovine aprila. Ovo je važno radi pravoremenog
postavljanja feromonskih klopki i lovnih stabala.
• Kod nas razvija dvije čiste, i jednu ili dvije sestrinske generacije.
• TITOVŠEK (1988) navodi da u Sloveniji razvja dvije čiste i do tri
sestrinske generacije.
 180

Ukupan broj ul. otvora

157 160
140
120
100
80
60
39 40 40
27 20
0 5 13 0 0 2 0 0 4 10 1 1 0 0
0

03. Juli
10. Juli

24. Juli
31. Juli
22.apr
15.apr

29.apr

07.aug
14.aug
06.maj
13.maj
20.maj
28.maj
05.juni
12.juni
19.juni
26.juni

17.juli
Termini kontrole

Tok ubušivanja P. curvidens u debla lovnih stabala tokom

2005. Godine u USK
Gopodarski značaj
• Krivozubi jelin potkornjak je štetočina prvog reda. On prouzrokuje
sušenje pojedinih stabala ili u slučaju prenamnoženja sušenje većih
grupa stabala. Pri jakom napadu, od mnogobrojnih sasušenih kapljica
smole, stabla izgledaju kao poprskana krečom.
• U proljeće napadnuta stabla brzo reaguju, već poslije
5-6 sedmica čitava krošnja naglo mijenja boju u
sivozelenu pa u vatrenocrvenu, što znači da je suha.
Stabla napadnuta u jesen, ili pred kraj ljeta dugo
ostaju zelene krošnje.U toku zime djetlići, hraneći se
insektima ispod kore, skidaju koru sa stabla pa stabla
izgledaju vrlo neobično,potpuno su bez kore, a sa
zelenom krošnjom .
Pityokteines spinidens Reitt. – oštrozubi jelin
potkornjak
• Tijelo mu je smeđecrno, obraslo dužim dlačicama,
• Ženke umjesto zubaca imaju samo male kvržice,
• Veličina tijela imaga: ♂ prosječno 2,77 mm, ♀ prosječno
2,6 mm.
Hodnički sistem
• Hodnički sistem je zvjezdast. Sastoji se iz kratkog ulaznog kanala kroz
koru do bjeljike, na čijem kraju se nalazi bračna komorica, a ona se
nalazi samo malim dijelom u bjeljici a većim dijelom u kori.
Pityokteines spinidens Reitt. – oštrozubi jelin
potkornjak
• Od bračne komorice na sve strane, više ženki (do pet) izgriza 4-5
materinskih hodnika koji su dugi u prosjeku 5-6 cm, iznimno do 10 cm.
Materinske hodnike čiste mužjaci obronkom krećući se unatrag. U
jednom gnijezdu može biti nekoliko ženki (2-4).
Pityokteines spinidens Reitt. – oštrozubi jelin
potkornjak
• Materinski hodnici su od bračne komorice do u dužinu 1-2 cm bez
jaja, kojih ukupno ima nešto manje nego kod P.curvidens. Jaja su
bjeličasto prozirna. Ženka u materinskom hodniku, nešto iznad dna
hodnika, izgrize jajnu komoricu u koju položi jaje te ga obloži sitnim
izgrizotinama. Ukupno ženka položi do 60 jaja.
• Larve su bjeličaste sa smeđkastom glavom. Larvalni
hodnici se pružaju okomito na materinske i teku u
uzdužnom smjeru sa osi stabla, prilično su gusti. Lutke
leže plitko u bjeljici.
Biologija
• Ovaj poligami potkornjak napada dijelove debla sa ne tako debelom
korom (kao P.curvidens). To su dijelovi debla nešto ispod krošnje i u
samoj krošnji, vrlo rijetko napada i deblje grane. Napada dijelove
debla sa korom srednje debljine, ali samo ispucalu i hrapavu. U
svojoj zoni koju zauzima na deblu može se naći zajedno sa
P.curvidensom
• Normalno razvija dvije čiste i jednu sestrinsku
generaciju. U normalnim uslovima napada potištena i
oslabljela stabla i tada je sekundaran. U fazi
prenamnoženja napada potpuno vitalna stabla i tada
je primarna, vrlo opasna štetočina
 160
139 140
118 120

Broj ulaznih otvora

100 100
80 80
68
60
53 51
40
30
24 20
11 13 16
9 4
0 1 2 0

Termini kontrole
Gospodarski značaj

• Zajedno sa ostalim fleofagnim potkornjacima jele opasan je štetočina.

Prema TITOVŠEKU primarniji je od P.curvidens. Prouzrokuje često
sušenja čitavih grupa stabala. Njegov napad se prepoznaje po
kapljicama smole u donjoj zoni krošnje ili neposredno ispod krošnje.
• U proljeće, obzirom da uvijek napada udruženo sa
P.curvidensom te ostalim potkornjacima jele,
kompletna krošnja posivi i naglo pocrveni i osuši se, a
nastaje ogromna šteta po sastojine jele. Najčešće
stradaju rubne sastojine, zatim one koje se visinski
rasprostiru u donjoj granici rasprostranjenja na
plitkim, suhim zemljištima.
Pityokteins vorontzowi Jakob.
Pityokteins vorontzowi Jakob.
Tijelo mu je valjkasto smeđecrno, obraslo dugim dlačicama, gušće
nego kod prethodno navedenih potkornjaka. Pipci žućkastosmeđi,
zastavica sastavljena od pet članaka.
Po veličini tijela manji je od svoja dva prethodna srodnika: ♂ prosjek
2,4mm,
♀ prosjek 2,3 mm .
Hodnički sistem
• Od bračne komorice koja je dobrim dijelom u bjeljici, pružaju se uvijek
u horizontalnom smjeru 3-7 materinskih hodnika dužine oko 5 cm,
rijetko do 7 cm. Materinski hodnici su jasno otisnuti u bjeljici.
Pityokteins vorontzowi Jakob.
Od materinskih hodnika, u vertikalnom smjeru odlaze larvalni hodnici.
Njihova dužina je oko 3-4 cm, a u jednom gnijezdu ima ih 50-70
komada. Kod sestrinske generacije postoje samo dva materinska
hodnika
Biologija
• Ovaj poligami potkornjak razvija dvije čiste i jednu
sestrinsku generaciju. Proljetno rojenje počinje
sredinom aprila i traje oko četiri sedmice. Mužjaku,
nakon što izgrize ulazni otvor i bračnu komoricu,
pridruže se ženke (3-5) koje nakon kopulacije počinju
sa izgradnjom materinskih hodnika.
• Ženka polaže bjeličasta jaja na isti način kao i
P.curvidens i P.spinidens. Jedna ženka položi oko 20
jaja.
• Nakon minimalno 14 dana iz jaja se ispile bjeličasto
prozirne larve. Pri kraju razvoja larve su žućkaste sa
nešto tamnijom glavom i tamnijim usnim aparatom,
tri puta se presvlače.
 188 200

Broj ulaznih otvora

150
120
100
77
59
44 42 48 54 50
6 25
0 10 8 8 14 4 0

Termini kontrole
Gospodarski značaj
• sušenje pojedinih grana, prvo u gornjoj polovini krošnje a potom i u
donjoj. Iglice na grani posive, nešto se prorijede, pa naglo pocrvene
kad su već potpuno suhe, a razvoj potkornjaka poodmakao. Osim što
napada grane, napada i vrhove debla, te kompletna mlada stabla sa
tanjom korom.
Gospodarski značaj
• Stabla napadnuta u jesen dugo ostaju zelena iako su bez kore, jer
niske temperature odugovlače sušenje iglica. Iako je u literaturi
(TITOVŠEK, 1988) deklarisan kao izrazito sekundarna štetočina, u
šumama zapadne Bosne uz C.piceae on je najopasniji potkornjak
grana.
Cryphalus piceae Ratz. – zrnati potkornjak jele
• C. piceae je vrsta koja nema nikakve sličnosti sa vrstama roda
Pityokteines, a i način polaganja jaja je potpuno drugačiji.To je
monogamna, fleofagna vrsta potkornjaka.
• Mali, ovalnog oblika potkornjak, rđavosmeđe boje, obrastao svijetlim
dlačicama.
Cryphalus piceae Ratz. – zrnati potkornjak jele

Mladi imago je
svjetložute
boje, nježan i
trom.
Veličina tijela
imaga: 1,1-1,8
mm.
Hodnički sistem
• Hodnički sistem je lažno zvjezdast. Sastoji se iz kratkog ulaznog
kanala, nepravilno oblikovanog proširenja – materinskog hodnika i iz
larvalnih hodnika. Materinski hodnik se sastoji od nepravilno
izgrižene komorice – plitice, koja leži većim dijelom u bjeljici a
manjom u liku.
Hodnički sistem
• Ženka polaže jaja u gomilice oblažući ih sitnim iverjem. Iz jaja se
izlijegu larve koje izgrizaju larvalne hodnike u svim smjerovima. Oni
su relativno dugi, do 5 cm, snopoliko poredani od plitice. Na kraju
larvalnih hodnika nalazi se lutkina kolijevka dobro obložena sitnim
bjeličastim iverjem.
Hodnički sistem
• Larvalnih hodnika je do 30 u jednom leglu, oni se nalaze u liku, dok je
lutkina kolijevka utisnuta u bjeljiku i uvijek je postavljena uzdužno na
os materinskog hodnika.
Bionomija
• Napada dijelove stabla sa tankom korom, tanje grane i vrh stabla,
kompletna tanja stabla te mlade biljke preko 4 cm debljine.
• Ima dvije generacije godišnje. Roji se rano, početkom aprila. Mužjak
izgradi ulazni otvor, gdje mu se pridruži samo jedna ženka.
Bionomija
• Mjesta ulaznih otvora su vrlo karakteristična. To su prije svega
lenticele u kori, zatim nabori i kvržice u kori i pazusi grančica na
granama. Ulazni otvori na čistoj glatkoj površini su rijetki i kad se
populacija nalazi u prenamnoženju.
• Ženka položi bjeličasta jaja u gomilice sa strane plitice oblažući ih
sitnim iverjem u grupama (oko 30 jaja). Embrionalno razviće traje 3
sedmice (ljeti kraće), nakon čega iz jaja izlaze larvice.
• Larve na sve strane zrakasto izgrizaju larvalne hodnike
koji su u početku uski i koji se šire sa porastom larve.
Larve su bijele, kasnije prljavo bijele sa tamnijom
glavom. Za vrijeme svog života koji traje 4-5 sedmica,
larve izgrizu do 5 cm duge hodnike koji leže u liku, a
samo pred kraj nešto zadiru u bjeljiku. Na njihovom
kraju su ovalno duguljaste luktine kolijevke.
• Prezimljava u razvojnom stadiju larve, lutke, mladog i
starog imaga. Larve su vrlo osjetljive na niske temperature i vlagu.
Vrlo rado prezimljava u ostacima grana sječenim pred kraj ljeta koje su
zaostale u sječini.
Gospodarski značaj

• Ovaj monogami, fleofagni potkornjak je u bosanskim šumama

prvorazredni štetočina. Napada prvenstveno stabla i dijelove stabla sa
tankom korom, mlade biljke samo ako su sa smanjenim vitalitetom
usljed gljivičnog oboljenja ili mehanički ozlijeđene. Na starim stablima
najprije napada grane u vrhu, postepeno zauzimajući donje grane.
Gospodarski značaj

• Ukoliko u sastojinama nastupi neki od stresnih faktora kao što su: jak
napad imele, truležnica, nekih defolijatora, požara i suše, brzo probije
prag prekobrojnosti pa nastaje sušenje čitavih grupa stabala.
• Simptomi napada ovog potkornjaka su pojava sušenja
prvo najgornjih grana čije iglice prvo posive, nešto se
prorijede i naglo pocrvene. Zatim sušenje grana
«silazi» na dole, sve do posljednje grane.