MENADŽMENT NABAVE

Doc. dr. sc. Ivan Kovač

MENADŽMENT NABAVE 2017

  Predavanja
Datum Tema
03.03.2017.
Uvodno
10.03.2017.
Značenje nabave u kontekstu lanca opskrbe
17.03.2017.
Operativno poslovanje nabave
24.03.2017.
Strateška nabava u funkciji ostvarenja ciljeva nabave
31.03.2017.
Troškovi u nabavi i njihov utjecaj na zalihe
07.04.2017.
Izvori nabave i politika količina
14.04.2017.
Odnos poslovne logistike, SCM-a i suvremeni oblici nabave
21.04.2017.
Cijene i njihov utjecaj na nabavu
28.04.2017.
ABC-XYZ analiza kao strateški alat u nabavi
05.05.2017.
Planiranje količina i dinamike nabavljanja (MRP i DRP)
12.05.2017.
Položaj nabave u organizacijskoj strukturi
19.05.2017.
Reciklaža kao izvor povećanja učinkovitosti
26.05.2017.
Specifičnosti javne nabave
02.06.2017.
Predrok
09.06.2017.
POTPIS
  Seminari
Datum Tema
03.03.2017.
Nema nastave
10.03.2017.
Normizacija zaliha i struktura troškova nabave
17.03.2017.
Koeficijent obrtaja zaliha
24.03.2017.
EOQ + VMI (case)
31.03.2017.
Ocjenjivanje dobavljača
04.04.2017.
RFID i Crosdocking
14.04.2017.
Cijene inputa
21.04.2017.
Politika kvalitete
28.04.2017.
Kanban nabava
05.05.2017.
JIT nabava
12.05.2017.
ABC analiza
19.05.2017.
Javna nabava
26.05.2017.
Ponavljanje za predrok
02.06.2017.
Predrok
09.06.2017.
Potpisi
 LITERATURA
• OBAVEZNA LITERATURA:
• B. Žibert: Strateška nabava, MATE, Zagreb, 2007.
• V. Ferišak: Nabava-Politika, strategija, organizacija, management, 2. aktualizirano i
dopunjeno izdanje, vlastita naklada, Zagreb, 2006.
• Grupa autora: Javna nabava, TEB-Poslovno savjetovanje, Zagreb, 2005.
• DODATNA LITERATURA:
• S. Chopra-P. Meindl: Supply Chain Management-Strategy, Planing & Operation, Third
Edition, Pearson-Prentice Hall, New Yersey, 2007.
• D. Blanchard: Supply Chain Management-Best Practices, John Wiley & Sons, New Yersey,
2007.
• Grupa autora (urednici: G. Piga-K.V.Thai): The Economics of Public Procurement, Palgrave-
Macmillan, New York, 2007.
• V. Ferišak: Elementi managementa nabave, Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, 2000.
• M.Hugos: Essentials of Supply Chain Management, John Wiley & Sons, New Yersey, 2006.
• S.Emmett: Excellence in Warehouse Management-How to minimise costs and maximise
value, John Wiley & Sons, New Yersey, 2005.
 POJAM NABAVE

- funkcija i djelatnost poduzeća i drugih

poslovnih sustava, koja se brinu o opskrbi
materijalima, opremom, uslugama i energijom
potrebnim za realizaciju ciljeva poslovnog
sustava
- ≠ kupnja, materijalno poslovanje, logistika,
opskrba, marketing nabave
• Nabava u užem smislu – s aspekta funkcija što ih
sadrži, podrazumijeva odvijanje operativnih poslova u
procesu pribavljanja objekata nabave

• Nabava u širem smislu – obuhvaća i strategijske

zadatke o kojima ovise učinci i dobit poslovnog
sustava; zadatak je priprema što boljeg korištenja
mogućnosti tržišta nabave, pozitivan utjecaj na
proizvodnu potrošnju i prodaju definiranjem vrsta,
oblika i strukture inputa uz korištenje potencijala
dobavljača i vodeći računa o zaštiti okoliša, s ciljem da
se što bolje zadovolje zahtjevi potrošača i maksimizira
dobit poslovnog sutava
 NABAVA
Nabava u užem smislu Nabava u širem smislu
OPERATIVNI ZADATCI STRATEGIJSKI ZADATCI

• Primanje, ispitivanje i objedinjavanje • Stohastičko i determinističko istraživanje

zahtjeva za nabavu • Planiranje nabave
• Upiti dobavljačima • Benchmarking nabave
• Prijam i vrednovanje ponuda • Izbor sustava nabavljanja
• Vođenje pregovora • Kontroling nabave
• Izbor dobavljača • Upravljanje mrežom opskrbe
• Naručivanje • Istraživanje tržišta nabave, izrada
• Pračenje rokova isporuke tržišnih studija, sustavno poticanje
• Prijam i ispitivanje pošiljki robe konkurencije u ponudi roba
• Reklamacije • Suradnja kod razvoja novih proizvoda,
• Vođenje evidencija donošenja investicijskih odluka za
• Kontrola zaliha logistiku i proizvodnju, organizacije
• Prodaja viškova zbrinjavanja otpadaka
Objekti nabave u širem smislu – pored nabave
materijala, dijelova, sklopova, sustava, solucija i
trgovačke robe obuhvaća i:

• Nabavu usluga (održavanja, čišćenja, čuvarske službe,

istraživanja i razvoja, savjetodavnih/konzultantskih usluga,
logističkih usluga, usluga izobrazbe kadrova...)
• Prava (licenci, franšiza, najma, zakupa, lizinga)
• Energije i sredstava za rad (opreme i inesticijskih dobara)
 POJAM OPSKRBE

• Šire značenje od pojma nabave

• Odnosi se na cjelokupni ulaz (input) što je

potreban za rad nekog sustava – odnosi se na sve
objekte ulaza i funkcije u svezi s izvršenjem takvih
ulaza
Poslovni sustav potrebno je opskrbiti: materijalima,
uslugama, informacijama, energijom, sredstvima za rad,
odnosno u skladu s procesima ulazno – izlazne
transformacije
što se odvijaju prema postavljenim ciljevima i strategiji
poslovanja primjenom odgovarajućih metoda i tehnika rada.

sigurnost i ekonomičnost radi dugoročnog ostvarivanja

dobiti
• Opskrba se mora realizirati pravodobno -
isporuka i prijevoz robe u roku + rizici isporuka,
prijevoza, čuvanja i potrošnje materijala

• S aspekta potrošača - potrebne predmete

nabaviti (1) što ranije, (2) u maksimalnoj
količini i (3) što bolje kakvoće

• Opkrba mora biti što ekonomičnija (nabava

doprema i skladištenje stvaraju troškove)
 VRSTE OPSKRBE

POJEDINAČNA OPSKRBA VLASTITIH SINHRONIZIRANA

OPSKRBA ZALIHA OPSKRBA

1. Pojedinačna opskrba – na temelju zahtjeva za sredstvima potrebnim za

realizaciju posla ili zadatka
pretpostavka: potrebna sredstva moguće je nabaviti u raspoloživom
vremenu
prednosti: kratkoročno angažiranje obrtnih sredstava i niski troškovi
skladištenja i zaliha
nedostaci: nejednako optrećenje kadrova i opasnost od zastoja u procesu
reprodukcije zbog zakašnjenja isporuka
2. Opskrba vlastitih zaliha – matrijal potreban
stalno uz veća ili manja kolebanja (optimizacija
troškova nabavljanja)
prednosti: zahtjevi korisnika se zadovoljavaju u
kratkom vremenu, veće količine po povoljnijim
uvjetima nabave, ravnomjernije obavljanje
zadataka, duži i za dobavljače povoljniji rokovi
isporuke
nedostaci: angažman mnogih obrtnih
sredstava, veći troškovi skladištenja i zaliha, razni
sustavi nabavljanja, upravljanje zalihama
• 3. Sinkronizirana opskrba – JIT, temelji se na
usklađenom planiranju, upravljanju i kontroli odvijanja
proizvodnje dobavljača i vlastite proizvodnje/prodaje
te na učestalim manjim količinama isporuke materijala i
dijelova određene kakvoće u precizno definiranim
rokovima na potrebno mjesto uz maksimalnu
ekonomičnost
prednosti: smanjenje zaliha, potrebnog radnog
prostora, povećanje produktivnosti, oslobađanje velikog
dijela obrtnih sredstava i povećanje likvidnosti
nedostaci: povećanje troškova nabave i prijevoza, roba
se duže drži na vozilima, prometni i ekološki problemi
 POJAM KUPNJE

• Dvostrani proces – kupoprodaja

• Kupac prihvaća ponuđenje uvjete prodaje i izvršava ili
preuzima obvezu prema prodavaocu u pogledu
plaćanja i preuzimanja kupljenih sredstava ili usluga
• Prethodi joj utvrđivanje potreba i pribaljvanje
informacija o uvjetima prodaje i kakvoći
proizvoda/usluga

kupnja individualnih potrošača komercijalna kupnja

Kupnja individalnih potrošača
– Raznovrsna roba i usluge u malim količinama (u skladu s
potrebama, željama i mogućnostima), po cijeni i kakvoći koja
varira kod raznovrsnih opskrbljivača
– Automatizirana kupnja – slaba tržišna moć, nemogućnost
utjecaja na cijenu, putove prodaje ili izbor proizvođača
– Kupljenu robu moguće je vratiti
Komercijalna kupnja
– Posao komercijalne kupnje je jedan od elementa nabave u užem
smislu, sklapa se potpisivanjem kupoprodajnog ugovora na
temelju ponude ili narudžbe
– Kupuje se u velikim količinama roba velike vrijednosti prema
objedinjenim potrebama raznih organizacijskih jedinica
– Broj opskrbljivača relativno malen
– Opskrbljivači troše mnogo sredstava i razne strategije kako bi
potaknuli na kupnju
– Probna kupnja prije sklapanja ugovora
– Kupljena roba se ne može vratiti uz povrat sredstava plaćanja ili
zamijeniti

Spekulativna kupnja
– Raspoloživa financijska sredstva uz kolebanje cijene robe
 POJAM MATERIJALNOG POSLOVANJA

• Rukovodni i organizacijski koncept koji omogućuje pregled i

upravljanje sa svim procesima tijeka materijala od tržišta
nabave preko proizvodnje do prodaje i isporuke robe kupcima

• U najužem smislu: skladištenje materijala

• U širem smislu: nabavno i skladišno poslovanje
• U najširem smislu: funkcija nabave, skladišta, transporta i
zbrinjavanja otpada i s navedenim funkcijama povezane
djelatnosti planiranja dispozicije, provedbe, kontrole kretanja i
stanja svih materijalnih dobara usluga i enenrgije na putu od
dobavljača, preko nabave, skladišta proizvodnje i prodaje do
isporuke robe kupcima (logistički concept)
• ZADACI: tehnički (opskrba potrebnim
matrijalom u odgovarajućoj količini i
odgovarajuće kakvoće, u pravo vrijeme i na
pravom mjestu)
ekonomski (što povoljniji način ispunjenja
tehničkih zadataka)
 POJAM LOGISTIKE

• Preuzet iz vojne terminologije

• Temelji se sustavnom promatranju kretanja
roba od dobaljača do potrošača
• Koncepcija i funkcija prostorno-vremenske
“transformacije” roba (materijala i proizvoda) u
poduzeću i između poduzeća i s njima u svezi
informacijskih procesa, što se temelji na
planranju, upravjanju, provedbi i kotroli procesa
u njihovoj cjelovitosti
Logisktički sustav:
1. kupac
2. posrednici u prodaji

Tijek fizičkih dobara

3. prodajno skladište
4. otprema
5. skladište gotovih proizvoda
6. proizvodnja
7. skladište dijelova za montažu
8. skladište predmeta rada
9. nabava
10. dobavljači
 LOGISTIKA

MAKROLOGISTIKA MIKROLOGISTIKA

Logistika Nelogistička Poslovna Logistika Logistika

poduzeća poduzeća Itd.
logistika vojske bolnica

-transport Logistika
Logistika Industrijska
-špedicija uslužnih
trgovine logistika
-skladištenje poduzeća
-pakiranje
-manipulacija
-itd. Logistika Logistika Distribucijska
nabave proizvodnje logistika
Centralizacija logističkih zadataka:

Logička centralizacija –decentralizirane

organizacijske jedinice preuzimaju zadatke s
određenim robama za potrebe cijelog podzeća

Prostorna centralizacija – mogu poslužiti

matrični oblici organizacije logističkih zadataka
ili se imenuje rukovoditej logistike i
rukovoditelji pojedinih skupina roba koji se
brinu o svima logističkim procesima
 POJAM MARKETINGA NABAVE

• Suvremena koncepcija i instrument nabave čiji je glavni

zadatak da pripremi, provodi i kontrolira mjere i inicijative
na tržištu nabave i odnose s postojećim i potencijalnim
dobavljačima, kako bi se kratkoročni i dugoročni zadaci
nabave realizirali što učinkovitije i povoljnije

• Prema koncepciji marketinga valja u procesu opskrbe i

prodaje dugoročno zadovoljiti potrebe potrošača, da bi se
istodobno što bolje ostvarili interesi poduzeća: opstanak,
razvoj i dobit, opći interesi očuvanja okoliša, smisao etike
Koncepcija marketinga nabave – motiviranje postojećih ili
novih dobavljača da na nov način doprinesu ostvarenju
strategijskih ciljeva poduzeća i to rješenjima koja će
najbolje odgovarati njima, zahtjevima proizvodnje i tržištu
prodaje ( + načelo ekonomičnosti)

Nabava može ostvarivati marketinške zadatke samo ako ima

adekvatni položaj u organizacijskoj strukuturi poduzeća te
ako zapošljava kadrove s prikladnim kvalifikacijama.

Marketing nabave traži mogućnosti postizanja boljih

rezultata tako da se spoznaju zahtjevi i problem na strani
ponude i na strani potražnje.
Faze procesa marketinga nabave:
1. Istraživanje osnova
2. Specifično istraživanje
3. Odluka
4. Planiranje
5. Interna podrška poduzeću
6. Revizija plana
7. Razmatranje plana s potencijalim dobavljačima (pregovori)
8. Načelni dogovor
9. Pismeni ugovor
10.Realizacija ugovora
11.Opcije marketinga nabave
• Marketing nabave ima smisla primijeniti na
standardne materijale, trgovačku robu, proizvode
čija je proizvodnja i potrošnja stalna i koji imaju
stabilne cijene
• U trgovinskom poduzeću postoje proizvodi
određene kakvoće čije su potrebe nabavi poznate,
ali se te potrebe mogu promijeniti u kratkom roku
jer ovise o potražnji kupca

• Cilj nabave nije da se pokuša sniziti cijene

dobavljača već da ostvari prednosti za obje strane
 POJAM LANCA OPSKRBE

• Označava organizacijsku i informacijsku integraciju

pojedinačnih procesa ospkrbe poslovnih funkcija u poduzeću i
njihovo povezivanje s procesima iz okoline izravno uključenih u
stvaranje vrijednosti s ciljem optimiranja cjelovitog procesa
protoka dobara i povećanja doprinosa stvaranju vrijednosti

• Uključeni su dobavljači, razne funkcije poduzeća (nabava,

konstrukcija i razvoj, proizvodnja, prodaja, logistika) te
špediteri, trgovinske organizacije i kupci = virtualna procesna
organizacijska i informacijska jedinica
• Ključni procesi : procesi nabave, proizvodnje i
distribucije

• Za optimiranje zajedničkog zadatka opskrbe

potreban je interdisciplinarni timski rad, kako bi
se odredili ciljevi i izabrale adekvatne strategije
odvijanja procesa u lancu opkrbe te pribavio i
primjenio adekvatan softver
• S aspekta evolucije organizacijske integracije
procesa opkrbe razlikuju se četiri stupnja:
Brigu o opskrbi vodi svaka funkcija zasebno na
1.
●

temelju vlastitih planova

Provodi se funkcionalna integracija nabave

2.
●

materijala i njihovog korištenja u proizvodnji

Integralno planiranje i upravljanje resursima

3.
●

poduzeća

Sustav planiranja i upravljaja procesima opskrbe prelazi

4.
●

granice poduzeća i nastaje virtualna mreža poduzeća

 CILJEVI NABAVE

• Maksimiziranje dobiti poduzeća + interne

korisnike opskrbiti matrijalima i uslugama uz
najpovoljnije uvjete (sniziti nabavne cijene
odnosno troškove nabavljanja)
• Uz ekonomske, na značenju dobivaju i ekološki
ciljevi  raste društvena svijest o upotrebi
zaštite okoliša
U suvremenom poslovanju opći su ciljevi nabave da se
pribave materijali i usluge:
– Funkcionalno odgovarajuće kakvoće
– Po najpovoljnijoj cijeni
– U ekonomičnoj količini
– U pravo vrijeme
– S najpovoljnih izvora
– Uz visoki servis isporuke
– Uz postizanje najveće moguće zaštite okoliša i prirodnih
resursa
– Uz najmanje rizike
– Uz najniže troškove
– Uz dobre odnose s dobavljačima
 Kriteriji razlikovanja ciljeva
HIJERARHIJA CILJEVA:
SADRŽAJ CILJEVA: - Temeljni ciljevi
‒ Ekonomski ciljevi: DIMENZIJE CILJEVA:
‒ opseg ciljeva - Ciljevi poslovnih
monetarni i
‒ vremenska funkcija
nemonetarni - Instrumentalni
‒ Socijalni ciljevi dimenzija
‒ Ekološki ciljevi ‒ prostorna dimenzija ciljevi na pojedinim
područjima rada

MEĐUOVISNOST
CILJEVA:
- Komplementarni ZNAČENJE CILJEVA:
ciljevi - Glavni ciljevi
- Konfliktni ciljevi - Dodatni ciljevi
- Neutralni ciljevi
SUSTAV CILJEVA NABAVE
- temelji se na sustavu ciljeva poduzeća/organizacije, kojem
organizacijska jedinica nabave pripada

- Ciljevi u svezi s ekonomskim rezultatima poslovanja (ciljevi

ostvarenja dobiti, povećanja ekonomičnosti, likvidnosti…)
- Ciljevi sigurnosti (orjentacija na manje rizične poslove)
- Ciljevi moći (poduzeća su na tržištu ovisna o koncentraciji
potreba, političkom i drštvenom utjecaju…)
- Ciljevi u svezi s društvenim odnosima i zaštitom okoliša
U skladu s ciljevima poduzeća, postavjaju se ciljevi
pojedinih poslovnih funkcija (ciljevi funkcije
nabave): CILJEVI PODUZEĆA

CILJEVI CILJEVI CILJEVI

Itd.
PRODAJE NABAVE PROIZVO-DNJE

CILJEVI
CILJEVI SNIŽENJA
OSIGURANJA
TROŠKOVA
OPSKRBE
CILJEVI OSIGURANJA OPSKRBE
• Isporuka
1. ciljevi kakvoće
• Reklamacija
• Potrebnih materijala
• Skladištenja I zaliha
• Naručenih materijala
• Izdvanje materijala
• Isporučenih materijala
4. Prostorni ciljevi
• Skladištenja I zaliha
– Mjesta potreba
2. ciljevi količina
– Izvora nabave
• Potreba
– Mjesta isporuke
• Nabave
– Mjesta skladištenja
• Isporuka
– Putova transporta
• Zaliha
5. ciljevi smanjenja rizika nabave
3. ciljevi vremena
6. Ciljevi povećanja fleksibilnosti
• Izdavanja zahtjevnica nabave
• Naručivanja 7. Ciljevi povećanja općeg
• Perioda nabavljanja boniteta nabave
CILJEVI SNIŽENJA TROŠKOVA
1. CILJEVI SNIŽENJA TROŠKOVA
Ciljevi cijena objekata nabave
- Fakturiranje cijena
- Strukture cijena
Ciljevi uvjet nabave
- Isporuke
- Plaćanja
- Pakiranja
- Transporta
- Osiguranja
Ciljevi sniženja troškova
skladištenja I zaliha
Ciljevi sniženja troškova
zbirnjavanja otpadaka I viškova
2. CILJEVI SNIŽENJA TROŠKOVA
FUNKCIJE NABAVE
- Istraživanja tržišta
- Isporuka
- Dispozicije
- Obrade podataka
- Koordinacije
- Kontrole
- Kooperacije
- Odnosa s dobavljačima
- Izobrazbe kadrova
- Plaća I socijalnih davanja
CILJEVI KAKVOĆE

 Ciljevi kakvoće materijala najčešće se kreću za određenu

namjenu u određenim granicama (ispod donje granice ne može
zadovoljiti namjenu, a iznad potrebne granice obično je
povezana s višim cijenama materijala)

 Kod razvoja novih proizvoda postoji tendencija proširenja

asortimana potrebnih materijala – približno istih funkcija, ali
različite kakvoće ( mehanička, kemijska, električna, biološka,
magnetska, senzorna svojstva kakvoće)

 S obzirom na mjerljivost razlikujemo: kvantitativno i

kvalitativno mjerenje prema nekoj skali odnosno svojstvima
CILJEVI KOLIČINA
 Organizacija mora raspolagati odgovarajućim (minimalnim)
količinama pojedinih vrsta materijala da bi se zadovoljile potrebe
kontinuiranog odvijanja procesa reprodukcije

 S aspekta troškova: ciljevi nabave ekonomkičnih količina ili količihna

koje zadovoljavaju potrebe opskrbe u određenom vremenu, odnosno
količina koje formiraju zalihe do određene maksimalne razine

 Postavljaju se u skladu s uvjetima:

o Potrošnje materijala (redovita/kontinuiranja, neredovita/sezonska)
o Tržisnoj konstelaciji (periodi nabavljanja i sigurnost isporuka, mogućnost
dobivanja količinskih popusta)
o Uvjetima nabavljanja (troškovi naručivanja, skladištenja, kapacitet skladišta)
CILJEVI VREMENA

 Materijale odgovarajuće kakvoće i u potrebnoj količini treba

pravodobno zatražiti, naručiti, primiti u organizaciji i izdati
korisnicima  nabava nekih dobara ovisi o fiksno zadanom
vremenu pa ih valja držati na zalihi

 Vrijeme – bitno u odvijanju procesa nabave, isporuka, prijama,

reklamacija, plaćanja računa dobaljvačima, skladištenja

 Postavljaju se odgovarajućim terminiranjem u okviru dodjele

zadataka, u organizacijskim propisima, u planovima ili pomoću
mrežnih dijagrama, gantograma i dr. tehnikama terminiranja
procesa
PROSTORNI CILJEVI

 Potreban materijal mora biti raspoloživ na mjestima potrošnje

 Dva logistička područja:

(1) područje premošćivanja prostora od dobavljača do ulazne
kontrole
(2) područje premošćivanja prostora od ulazne kontrole
preko skladišta nabave do mjesta gdje se materijali koriste

 Potrebno je integralno promatrati povezujući mjesta potreba,

izvore nabave, mjesta isporuka, mjesta skladištenja i
mogućnosti transporta
CILJEVI SNIŽENJA TROŠKOVA NABAVE

 Postavljaju se u svezi s objektima nabave i u svezi s funkcijama

nabave

 Mogućnost sniženja troškova: supstitucija korištenih dobara ili

usluga jeftinijim, prispitivanje specifikacija kakvoće i uvjeta nabave
s ciljem da se isključe svi nepotrebni zahtjevi kakvoće, orjentacija
na povoljnije izvore nabave ili unapređenja postojećih dobavljača...

 S funkcionalnog aspekta troškovi funkcije nabave dijele se na:

troškove istraživanja tržišta, troškove nabavljanja, troškove
skladištenja i prijevoza, troškove zbrinjavanja otpadaka i na
troškove managementa i kontorolinga nabave
 Kalkulacija nabavne cijene
Fakturna cijena x količina
+troškovi ambalaže
+troškovi prijevoza
+troškovi osiguranja robe
+troškovi utovara, pretovara i istovara
+naknade (provizije) posrednicima
+carina
+porezi
+dodatak na isporuku ispod minimalne količine
+troškovi povrata ambalaže
-popusti
-skonto
-porezne olakšice
-naknade carinskih davanja
+/- ostalo (tečajne razlike)
______________
= nabavna cijena
+opći troškovi nabavljanja
=bruto nabavna cijena
INSTRUMENTALNI CILJEVI NABAVE

 Daljna razrada operativnih ciljeva – mogu se koristiti

odgovarajući instrumenti politike nabave za njihovo
ostvarenje (različiti popusti, premije, krediti, kalkulacije..)

 Mogu se podijeliti:
- prema područjima politike nabave
- prema djelomičnim sustavima nabave

 Instrumentalni ciljevi najčešće se razrađuju prije ili u tijeku

odvijanja procesa nabave
 ZNAČENJE NABAVE
• S tendencijom dublje društvene podjele rada

• Raste udio dobara i usluga što se nabavljaju  veći

udio vrijednosti nabavljenih materijala i usluga u
prodajjnoj cijeni proizvoda  relativno male
uštede u vrijednosti nabavljenih materijala i usluga
rezultiraju značajnim povećanjem dobiti poduzeća
• Sniženje troškova materijala – ROI (Return on
Dobit x 100 vrijedost prodaje
Investment)x–--------------------
ROI=------------------- pokazatelj uspješnosti
= stopa poslovanja
dobiti x koeficijent obrtaja kapitala
Vrijednost prodaje ∑ kapital
• U sniženju troškova materijala posebnu pozornost treba
usmjeriti organizaciji i angažmanu prikladnih djelatnika na
pojedinim stručnim zadacima i pratiti troškove i učinke njihovih
izvršenja (zadaci nabave kod kojih se ostvarivanjem strategijskih
i taktičkih ciljeva izravno ili neizravno utječe na cijene)

• Za ukupni rezultat nabave značajan je i odnos troškova i

rezultata dispozicije materijala, skladištenja i transporta te
zbrinjavanja otpadaka i viškova materijala

• Nabava je izvor vrijednih informacija za druge funkcije poduzeća

• Utječe na radni moral ljudi i na image poduzeća

 SVRHA NABAVE

• Povezati i uskladiti potrebe vlastite organizacije za

sredstvima, uslugama i energijom, što ih sama ne
proizvodi, s interesima dobavljača tih objekata opskrbe

• Voditi računa da opskrba bude odgovarajuće kakvoće, u

potrebnoj količini, po povoljnim cijenama, s isporukom
u pravo vrijeme i napravom mjestu, s pouzdanih izvora,
odnosno od dobavljača koji pravodobno i savjesno
izvršavaju preuzete obveze i pružaju odgovarajući servis
prije i poslije prodaje
Efikasnost – sastoji se u pribavljanju potrebnih sredstava, usluga i
energije uz što povoljnija ulaganja ( u obavljanju zadataka na
odgovarajući način)
- mjeri se odosom izlaza procesa, odnosno rezultata nabave i ulaza

Output
Efikasnost= --------
Input
- temelji se na načelima ekonomičnosti i štedljivosti

• Ekonomičnost je orjentirana procesima i mjeri se odnosom

ostvarene vrijednosti nabave i troškova
• Prema načelu štedljivosti nabava mora ograničiti uporabu
raspoloživih sredstava na izvršenje zadataka opskrbe u potrebnom
opsegu
Efektivnost – označava odnos između postavljenih
ciljeva i rezultata (učinaka) nabave
- promatra se obavlja li nabava prave zadatke
koji su značajni za ekonomičnu i štedljivu opskrbu
Ostvarenje ciljeva
Efektivnost = ------------------
Ciljevi nabave
 POLOŽAJ NABAVE

• Može se promatrati s aspekta strukture

organizacije i uloge nabave u oblikovanju ciljeva,
izvršavanja zadataka i definiranja strategije
nabavljanja te s aspekta integracije nabave u
sustav poslovanja poduzeća

1. Negativni položaj – ako korisnici predmeta nabave

sami donesu odluku o nabavi, a da ne spoznaju
učinke takve nabave za poduzeće kao cjelinu
2. Neutralni položaj – nabava usmjerena na što
efikasnije poslovanje materijalima, ali
prvenstveno vodeći računa o efikasnosti i
povezanosti svih operativnih poslova

3. Pozitivni položaj – nabava je ravnopravna

funkcija u poduzeću i u potpuosti je integrirana
u donošenje svih odluka u svezi s potrebama i
opkrbom poduzeća te s podrškom drugim
poslovim funkcijama s informacijama o tržištu
nabave
 RAZVOJ NABAVE I MATERIJALNOG POSLOVANJA

• U prvo vrijeme na razvoj nabave najviše utječe društvena podjela rada

(rašćlanjivanje ukupnog društvenog rada na pojedina područja, grane,
vrste djelatnosti i poslove)
• Razlikuje se opća, posebna i pojedinačna (Smithova nevidljiva ruka)
društvena podjela rada
• Na početak opće i posebne društvene podjele rada nailazi se veću
starom i srednjem vijeku
• Začetak pojedinačne – pronalazak parnog stroja (početak kapitalizma
i slobodne trgovine) – zanatska proizvodnja
• Pojavom kapitalizma (druga polovica 1700-tih, laissez faire) – počinje se
razvijati slobodno poduzetnišvo i osnivaju se poduzeća (strojevi umjesto
manufakturne proizvodnje)
• U poduzećima se posao dijeli na različite poslovne funkcije, na značenju
dobivaju financijski aspekti poslovanja i glavni cilj postaje ostvarenje
dobiti
• U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća u velikim se poduzećima
nabava počinje izdvajati iz temeljne djelatnosti i postaje posebna
poslovna funkcija
• 1887. prva knjiga o nabavi – „The Handling of Railway Supplies – Their
Purchase and Disposition”
• Ruska revolucija 1917. i stvaranje SSSR-a 1922. – negativan utjecaj
na razvoj nabave – centralizirano plansko gospodarstvo i kolektivna
imovina – nabava se svodi na administrativne poslove opskrbe
• Kapitalističke zemlje (20.st.) – veća pozornost nabavi – 1915. u SAD-u
prva formula za izračunavanje ekonomične količine nabave
• Za vrijeme II. svjetskog rata – novi poticaji razvoju nabave zbog
teškoća u opskrbi
• Početak 50-tih – „vrijeme obnove” – u Hrvatskoj se uvodi „radničko
samoupravljanje” – napušta se centralizirano administrativno
upravljanje, a poduzeća dobivaju reguliranu samostalnost
• 60-tih je tržište relativno dobro opskrbljeno – metode i tehnike
proizvodnje razvijene i stabilizirane – iz Amerike se preuzimaju
načela i tehnike marketinga
• Naftna kriza 1973. – sirovine skuplje, potražnja za proizvodima se
smanjuje, a kamate naglo rastu – nabava dobiva na značenju
• 1972. – 1990. (SFRJ) – U Hrvatskoj je razdoblje dogovorne ekonmije

• U 90-tim godinama jako se povećava kompleksnost i stupanj

integracije materijalnog poslovanja, koje se objedinjuje u okviru
posebne službe – napuštanje liberalizma i administrativnog
upravljanja
• Stvara se virtualna organizacija nabave – mali broj
specijailsta centralne službe nabave zaduženih za rad na
strategijskim zadacima, angažiranje i razvoj djelatnika
• Na početku 21. stoljeća na rješenja organizacije i
poslovanja nabave najveći utjecaj imaju informacijska
tehnologija, Internet, globalizacija tržišta i korištenje
učinkovitih i troškovno povoljnijih mreža za prijenos
podataka