PEDIJATRIJA

Značajna grana medicine i definiše se kao

struka koja se bavi liječenjem djece.

Izvorno grčki pais paidon znači dijete i

iatrea liječenje.
 PEDIJATRIJA
Tokom 200 godina razvoja pedijatrija je
evoluirala prema mnogo širem području
ne samo bolesti već i zdravlja.

Zato se danas PEDIJATRIJA definiše kao

zdravstvena briga o ljudskom biću za
vrijeme njegovog rasta i razvoja.
KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
Djeca su najvrijedniji, ali i najosjetljiviji
dio jednog naroda.
Vrijednost – ogroman stvaralački
potencijal i mogućnost značajnog utjecaja
na njihov rast i razvoj.
Osjetljivost - visok stepen egzistenicijalne
ovisnosti o pomoći odraslih i nerazvijen
mehanizam odbrane.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
Prvi korak za smanjenje povreda prava
djeteta bio je usvajenje “Povelje o pravima
djeteta” 20. decembra 1959.godine, - DAN
prava djeteta.
U preambuli povelje stoji rečenica koja
ukazuje na njen smjer: “Čovječanstvno
duguje djeci najbolje što ima”.
Od tada slijede brojna nastojanja da ona
postane međunarodno pravno obavezujuća.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Danas znamo da je 20. vijek bio “VIJEK

DJETETA”, s obzirom da je u tom
periodu prihvaćena Deklaracija o pravima
djece, a 20. novembra 1989. godine od
Generalne skupštine Ujedinjenih naroda
usvojena je i Konvencija o pravima
djeteta, kao svojevrsni putokaz za odnos
prema djeci.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
Konvencija o pravima djeteta je
međunarodni dokument koji sadrži
univerzalne standarde koje država stranka
Konvencije mora garantovati svakom
djetetu.
Do danas je ovaj dokument potpisalo
preko 180 država.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
Od 1993. godine potpisnica je i Bosna i
Hercegovina, i obavezni smo da
podnesemo veći broj izvještaja, među
kojima je i Izvještaj o pravima djeteta i
mjerama koje smo poduzeli u vezi sa
ostvarivanjem ovih prava.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
U Konvenciji se govori prije svega o
obavezama odraslih prema djetetu, kao i o
obavezama brojnih društvenih faktora
odgovornih za zaštitu djece.
Prvi dokument u kojem se djetetu pristupa
kao subjektu sa pravima, a ne samo kao
osobi koja treba posebnu zaštitu.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA
Deklaracija o pravima djeteta ima
moralnu snagu, a Konvencija o pravima
djeteta je pravni akt koji ima snagu
zakona i obavezuje države potpisnice na
pridržavanje njezinih odredaba.
Sadrži 54 člana, a u Preambuli
objašnjavaju se razlozi i pozadina
donošenja ovog dokumenta.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Članovi od 1. do 41. smatraju se

temeljnima jer definišu pojam djeteta
(osoba do osamnaeste godine života), te
obaveze koje država preuzima kada
njihovi Parlamenti ratificiraju Konvenciju
(čime postaju članovi Konvencije).
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Članovi od 42. do 45. navode procedure

za praćenje primjene Konvencije.

Članovi od 46. do 54. sadrže formalne

odredbe u vezi sa stupanjem Konvencije
na snagu.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Konvencija je jedinstvena jer je:

SVEOBUHVATNA i jedina osugurava

građanska, politička, ekonomska, socijalna
i kulturna prava djece;

UNIVERZALNA i primenjuje se na svu

djecu, u svim situcijama;
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

BEZUVJETNA i zahtjeva i od vlada sa

slabijim izvorima sredstava da poduzmu
aktivnosti vezane uz zaštitu prava djeteta.

HOLISTIČKA, što znači da zagovara

gledište da su sva prava temeljna,
nedjeljiva, međusobno ovisna i jednako
važna.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Odbor za prava djeteta UN-a identificirao

je 4 opća načela na kojima se temelje sva
prava sadržana u Konvenciji o pravima
djeteta:
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

I NAČELO nedeskriminacije prema kojem

djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju
“neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku,
vjeri, političkom ili drugom mišljenju,
nacionalnom, etničkom ili društvenom
porijeklu, vlasništvu, teškoćama u razvoju,
rođenju ili drugom statusu djeteta, njegovih
roditelja ili zakonskih skrbnika.”
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

II NAČELO Djeca imaju pravo na život i

razvoj u svim vidovima života, uključujući
tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni,
društveni i kulturni.

IIINAČELO Pri donošenju svih odluka ili

izvršavanju postupaka (vladina tijela ili
porodica) koji utiču na dijete, ili na djecu kao
grupu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

IV NAČELO
Djeci se mora omogućiti da aktivno
sudjeluju u rješavanju svih pitanja koja
utiču na njihov život i dopustiti im
slobodu izražavanja mišljenja.
Djeca imaju pravo izreći svoja gledišta koja
se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
 KONVENCIJA O PRAVIMA
DJETETA

Pravo na zdravlje je jedno od temeljnih

prava djeteta, posebno ako se radi o
djetetu koje je bolesno i kao takvo ima
potrebu za dolazak i boravak u
zdravstvenoj ustanovi.
Zlostavljanje djece, pored saobraćajnog traumatizma,
predstavlja vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u
djetinstvu.
Prema američkim autorima 6,9 miliona djece je fizički
zlostavljano tokom godine.

Zlostavljanje
ostavlja teške posljedice
na psihofizičko i
socijalno funkcionisanje
i razvoj deteta.
U oko 80% zlostavljana djeca su žrtve svojih
ukućana, poznanika, “prijatelja” a čak 19%
zlostavljača su bliski rođaci.

Zlostavljanje se događa u svim sredinama,

pa i u onim koje su, naizgled, privilegovane.

Zlostavljano dijete većinom je mlađe od

četiri godine, a u velikom broju slučajeva
mlađe od godinu dana.
Zlostavljanje djece obuhvata:

- fizičko zlostavljanje,
- seksualnu zloupotrebu,
- emocionalno zlostavljanje
- zanemarivanje i
- eksploataciju djece
NE SMIJEMO ZABORAVITI
DA ZLOSTAVLJAČI MOGU
IZGLEDATI POPUT
SVAKOGA OD NAS!
ŠTA ZLOSTAVLJANO DIJETE
OSEĆA?

- STRAH
- LJUTNJU
- IZOLOVANOST
- TUGU
- KRIVICU
- STID
- KONFUZIJU,…
ŠTA DA URADITE KAD VAM SE
DIJETE POVJERI?
 VJERUJTE ISKAZU DJETETA!
 POKUŠAJTE DA OSTANETE
SMIRENI!
 SLUŠAJTE PAŽLJIVO!
 NEMOJTE ISPITIVATI DIJETE!
 KAŽITE DJETETU DA ONO NIJE
KRIVO!
 POHVALITE DIJETE ZBOG TOGA
ŠTO VAM SE POVJERILO!
Zdravstvena njega
Zdravstvena njega je pojam koji obuhvata
svu kompleksnost posla u profesiji
medicinske sestre/tehničara.
Medicinska sestra prva prepoznaje i
evidentira sestrinsku dijagnozu, uzima
sestrinsku anamnezu, obavještava ljekara i
izvršava sestrinske intervencije.
Zravstvena njega
U posljednje vrijeme u okviru
zdravstvene njege sve se više stavlja
akcenat i na edukaciji medicinskih
sestara/tehničara, kao cjeloživotnom
procesu, jer se na ovaj način postiže
kontinuitet praćenja savremenih
dostignuća u ovoj oblasti što je
neophodan faktor svake uspješne njege.
Zdravstvena njega
Svaka sestrinska intervencija koja je
urađena a nije evidentirana predstavlja
grešku u radu, a neizvršiti inetrvenciju a
evidentirati je kao urađenu, smatra se
povredom radne discipline
Zdravstvena njega
Pojavom Florence Nightingale
(12.5.1820-13.8.1910) dolazi do promjena
u radu sa bolesnim i povrijeđenim.
Do tada su usluge u njegovanju bolesnih i
povrijeđenih pružale osobe koje nisu
školovane za ta zanimanja.
Florence Nightingale osniva prvu školu
za medicinske sestre iz svog fonda.
Zdravstvena njega
Njega bolesnika kao vjestina poznata je od
najstarijih vremena.
Ona se prvo razvijala u krugovima plemena i
porodica.
Naročito je bila znacajna za vrijeme
plemenskih sukoba, u slucaju povreda
nastalih za vrijeme potraga za hranom i u
borbi za opstanak, kao i za vrijeme
njegovanja porodilja i oboljelih u krugu
porodice.
Zdravstvena njega
U IV vijeku, u Rimu zene organizuju
njegu bolesnika i siromasnih. To obavlja
red matrona (ugledne starije dame) među
kojima su najpoznatije Fabiola, Marcela i
druge.
Za vrijeme krstaških ratova sa sestrinske
tačke doveli su do formiranja dobro
organizovanih vojnih redova za pružanje
sestrinske njege radi zbrinjavanja vojnika.
Zdravstvena njega
Pojavom Florence Nightingale (1820.-
1910. ) dolazi do promjene u sestrinstvu,
odnosno njezi bolesnika i ona je osnivač
modernog sestrinstva.
“Bolje poznavati osobu u odreðenom
stanju, nego stanje od kojeg bi pacijent
mogao patiti." -F.N.
Zdravstvena njega
Osnovni modeli zdravstvene njege su:
funkcionalni,
primarni (prema bolesniku) i
timski.
Zdravstvena njega
Funkcionalni model organizacije zdravstene
njege primjenjuje se kada u obrazovnoj strukturi
osoblja za zdravstvevnu njegu preovladava
osoblje s nižim stepenom obrazovanja
(njegovateljice ,bolničari) i medicinske sestre sa
srednjom stručnom spremom.
Za sve bolesnike na odjelu brinu se svi zaduženi
za zdravstvenu njegu pri čemu svako obavlja
određene zadatke i provodi ih na cijelom odjelu.
Nedostatak ovog modela je sto je manji broj
sestara s visom stručnom spremom
Zdravstvena njega
Primarni model
Primjenjiv je je u zdravstvenim ustanovama
koje zapošljavaju veći broj sestara sa višom
stručnom spremom, jedna medicinska sestra
potpuno zbrinjava određeni broj bolesnika.
Prednost ovog modela: kontinuiranno
provođenje zdravstvene njege prema
potrebama bolesnika i poštovanje njegove
osobnosti.
Zdravstvena njega
Prema timskom modelu zdravstvenu
njegu-brigu za određeni broj bolesnika
provodi tim.
Glavna sestra odjela povjerava timu
zdravstvenu njegu ali ne i zadatke
Tim čini viša stručna sprema i u timu
osim nje sudjeluju 2-3 sobne sestre.
Zdravstvena njega
Progresivna njega bolesnika znači njeno
maximalno prilagođavanje potrebama bolesnika.
Progresivna njega podrazumijeva: -svrstavanje
bolesnika u skupine, prema stepenu potrebne njege
-upotrebu određene medicinsko-tehničke i druge
opreme - rad stučnog kadra s odgovarajućom
spremom i radnim iskustvom.
1. STEPEN- INTENZIVNA NJEGA 2.
STEPEN- POLUINTENZIVNA NJEGA
(intermedijalna njega) 3.STEPEN-
MINIMALNA NJEGA (obična, standardna)
Zdravstvena njega
Da bi se utvrdile potrebe za zdravstvenom
njegom bolesnika sestra mora sakupiti
razne podatke o bolesnikovom stanju,
ponašanju, bliskim osobama i uslovima u
kojima živi.
Podaci moraju omogućiti otkrivanje
problema i njegovih uzroka te planiranje
postupaka.