Iva Černja Rajter i Dario Pavić Fakultet hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu Digitalne vještine u kontekstu obrazovanja odraslih
• Pojam „vještine“ podrazumijeva specifičnu i mjerljivu primjenu određenog
znanja za postizanje cilja, pa tako u digitalnoj sferi vještine mogu biti npr. vještina pisanja poruke e-pošte, vještina pronalaženja informacije na internetskim stranicama, vještina korištenja internetskog bankarstva i sl. (Martin, 2008). • Republika Hrvatska je na začelju Europe u većini indikatora digitalne pismenosti stanovništva, a nedostatak digitalnih vještina posebice je naglašen kod slabije obrazovanih građana. • Udio građana s digitalnim vještinama iznad osnovne razine u RH iznosio je 20.6 %, što Hrvatsku svrstava na 25. mjesto u EU od 28 zemalja (Digital Agenda Scoreboard Key Indicators — Digital Scoreboard - Data & Indicators, 2015). • Za obrazovanje odraslih predložen je kurikulum za razvoj temeljnih digitalnih, matematičkih i čitalačkih vještina odraslih (Žiljak i sur., 2019). Mjerenje digitalnih vještina
• Većina istraživanja o digitalnim vještinama bila je
usmjerena na samoprocjenu vještina (Hargittai, 2005). • Istraživanja su pokazala da ispitanici sustavno precjenjuju vještine u odnosu na njihovu stvarnu razinu (Chinien i Boutin, 2011). • Stoga je jedini metodološki ispravan način vrednovanja digitalnih vještina izravno mjerenje u stvarnom ili simuliranom okruženju. Cilj istraživanja • Utvrditi razinu digitalnih vještina polaznika programa osposobljavanja i usavršavanja, kao ranjive skupine osoba uglavnom nižeg stupnja obrazovanja i dužeg perioda nezaposlenosti • utvrditi koji su socio-demografski, ekonomski i psihološki čimbenici povezani s razinom digitalne pismenosti kod istih ispitanika
• Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Implementacija EU agende za
obrazovanje odraslih 2017-2019“ Ministarstva znanosti i obrazovanja. Metoda - konstruiran za populaciju polaznika - jasna jednofaktorska struktura
Metrijske karakteristike testa
Test digitalnih vještina obrazovanja odraslih - Ekstrahirana komponenta Test digitalnih vještina - 18 pitanja (u sustavu Windows, te objašnjava 47.43% ukupne pomoću programa Outlook, Word, varijance; sva pitanja imaju PowerPoint, Excel, internetskog saturacije veće od .50 preglednika, što uključuje i korištenje - Konfrimatorna faktorska analiza servisa Google i Google Maps) upućuje da jednofaktorska - Zadaci ekvivalentnih kategorijama „Ispod struktura dobro odgovara razine 1“ i „Razina 1“ PSTRE kompetencija podacima (χ2/df <3, RMSEA = . istraživanja PIAAC (Organisation for 103, CFI = .877, SRMR = .080). Economic Co-operation and Development, - Visoka unutarnja homogenost 2016, str. 73) (.93) - najviša razina rješavanja problema - dobra split-half pouzdanost (.76) uključuje samo nekoliko koraka Sudionici i primjena testa • Istraživanje je provedeno u institucijama koje provode programe osposobljavanja i usavršavanja odraslih N=92, dob M=37
Ž = 73,3%
M=26,7%
• u gradovima Splitu, Kninu, Karlovcu,
Zagrebu, Čakovcu, Koprivnici i Virovitici
• Prikupljeni su i podaci o socio-demografskim karakteristikama polaznika,
učestalosti korištenja digitalnih tehnologija, posjedovanja digitalnih uređaja i samopercepcije digitalnih vještina Razina digitalnih vještina polaznika osposobljavanja Netočno Točno Pitanje u testu % % • Teorijski raspon testa od 0 do 40 bodova ostvaren u Win - veličina dokumenta 45,70 % 54,30 % istraživanju. Win – vrsta datoteka 63,00 % 37,00 % Win – upis e-mail adrese 27,20 % 72,80 % • Ukupno 11 ispitanika nije postiglo niti jedan bod u Win – Outlook (odgovor na e-mail) 22,80 % 77,20 % Testu digitalnih vještina Word – veličina slova 37,00 % 63,00 % osobe većinom ženskog spola, sa završenom Word – ukupan broj riječi 42,40 % 57,60 % OŠ koje su trenutno nezaposlene, nemaju PowerP – broj slajdova 50,00 % 50,00 % osobno računalo u svom kućanstvu i vrlo rijetko Internet – int. adresa Vlada RH 72,80 % 27,20 % koriste računalo Internet – prepoznavanje stranice ZV 25,00 % 75,00 % Win – datum izmjene dokumenta 43,50 % 56,50 % Win - kalkulator 46,70 % 53,30 % • Prosječni postignut rezultat na Testu digitalnih Word – copy-paste 34,80 % 65,20 % kompetencija nalazi se na sredini teorijskog raspona rezultata na testu (M = 20,55), te možemo zaključiti Excel – lociranje List1 48,90 % 51,10 % da su u prosjeku polaznici točno riješili oko polovice Internet – traženje post. adrese SuZg 51,10 % 48,90 % testa. Excel – automatski zbroj 64,10 % 35,90 % Internet – traženje e-mail adrese 52,20 % 47,80 % Internet – mape (udaljenost) 48,90 % 51,10 % Win/Int – postavljanje datoteke 46,90 % 53,10 % Korelacije s rezultatom na Testu digitalnih vještina Test 1. Spol ,146
Uspješnost predviđanja digitalnih vještina Blok Varijable 1 2 3 Spol ,079 -,067 -,085 Dob -,185 -,164 -,050 Pohađanje tečajeva -,227* -,190 -,146 Radni status -,091 -,133 -,139 Iskustvo rada na računalu -,286* -,160 -,010 Posjedovanje digitalnih uređaja ,127 ,068 Učestalost korištenja digitalnih tehnologija ,265 ,138 Samoprocjena digitalnih vještina ,428** R2 0,197** 0,272** 0,361** ΔR2 0,197** 0,075* 0,090** Rasprava i zaključak • samoprocjena vještina jedini značajni prediktor razine digitalnih vještina • posjedovanje digitalnih uređaja u kućanstvu ne mora biti dobar pokazatelj njihove uporabe, a nakon toga niti vještina, posebice u uvjetima kada digitalna tehnologija postaje materijalno dostupna vrlo velikom broju ljudi • rezultati upućuju na potrebu implementacije sadržaja o digitalnim vještinama u programe obrazovanja odraslih • pri izradi i provedbi programa obrazovanja odraslih koji će razvijati digitalne vještine potrebno jačati i razvijati računalnu samoefikasnost, a ne samo izlagati polaznike sadržaju i tehničkim aspektima uporabe pojedine digitalne tehnologije Hvala na pažnji! icernja@hrstud.hr