ruth?

the t
Who w
as ...?

TRGOVINA LJUDIMA
en
v e you se
Ha
ruth?
the t

Pripremile:
Marija Luković i Jovana Ljepavić
 ŠTA JE TRGOVINA LJUDIMA?
Trgovina ljudima je globalni fenomen koji pogađa sve zemlje – zemlje u
političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju, zemlje
u ratu i postkonfliktne zemlje, koje se pojavljuju kao zemlje porijekla i tranzita
žrtava, kao i ekonomski razvijenije zemlje koje se pojavljuju kao zemlje
destinacije.
Trgovina ljudima podrazumjeva prodaju i kupovinu, tj. držanje neke osobe u
cilju njene eksploatacije, kao i sve druge radnje koje mogu biti dio tog procesa
(npr. prevoz, skrivanje, čuvanje i sl.). Do eksploatacije uvijek dolazi i
eksploatacija se uvijek održava upotrebom sile, prijetnje, prevarom,
zloupotrebom ovlašćenja i/ili zloupotrebom teškog položaja, otmicom ili na
neki drugi način.
Kada se radi o trgovini djece, nije važno koje sredstvo je upotrijebljeno, tj.
govorimo o trgovini ljudima iako nije bilo elemenata prijetnje, prinude,
 KO SU TRGOVCI LJUDIMA?
 Trgovac ljudima može biti svako –
najrazličitiji muškarci i žene imaju svoju
ulogu u lancu trgovine ljudima, od
vrbovanja do eksploatacije, a vrlo često su
to osobe od poverenja, srodnici, čak i
članovi uže porodice, kao i ljudi koje žrtva
poznaje duži vremenski period; s druge
strane, eksploataciju može vršiti i nepoznata
osoba koju je žrtva upoznala tražeći posao,
mogućnost za školovanje u drugoj zemlji ili
drugom gradu, brak i sl.
 Trgovina ljudima često funkcioniše kao
„porodični posao“ u kome svaki član
porodice ima svoju ulogu.
 KO SU ŽRTVE TRGOVINE LJUDIMA
 Iako se neke grupe češće pojavljuju kao žrtve nego
druge, činjenica je da žrtva trgovine ljudima može
da bude svako – i muškarci i žene, i dječaci i
djevojčice, nezavisno od svog porijekla, godina,
nacionalne pripadnosti, obrazovanja, socijalnog
statusa ili neke druge osobine.
 Prema ASTRINOM iskustvu stečenom tokom više
od deset godina rada sa žrtvama trgovine ljudima, ne
postoji profil žrtve, tj. karakteristike po kojima se
žrtve trgovine ljudima nedvosmisleno izdvajaju,
iako se češće radi o osobama iz marginalizovanog i
depriviranog socio-ekonomskog okruženja, to ne
znači da drugi ne mogu biti žrtve.
 Ono što se često pojavljuje kao zajednička
karakteristika žrtava trgovine ljudima je prethodno
iskustvo nasilja (nasilja u porodici, partnerskog
nasilja i sl.). Kod osoba za koje nam je ovaj podatak
poznat, njih čak 75,48% bilo je ranije, prije iskustva
trgovine ljudima, izloženo nekom obliku nasilja
(najčešće porodičnom).
 KAKO LJUDI POSTAJU ŽRTVE
TRGOVINE LJUDIMA?

• Žrtvu često u lanac trgovine ljudima uvlači osoba

koju ona poznaje i u koju ima povjerenja: drugarica,
rođak, kum, komšija, tetka, dečko, muž i sl. Trgovac
ljudima (osoba koja regrutuje, posrednik,
poslodavac, korumpirani službenik, prevoznik, onaj
koji vrši eksploataciju i organizuje pružanje usluga)
zloupotrebljava povjerenje žrtava i njihovu želju za
boljim životom.
• Načini vrbovanja se razlikuju, kreativni su i
promenljivi, ali ono što je svima zajedničko je
obećanje dobrog posla, boljeg života i ispunjenja
snova. Često ljudi ulaze u lanac trgovine ljudima dok
traže posao, ponude za čuvanje dece i učenje jezika u
inostranstvu ili za bavljenje manekenstvom,
turističke aranžmane ili ponude za nastavak
 Najčešći načini vrbovanja:
Lažno zabavljanje
Lažno zabavljanje („lover boy“)
– mladić koji se pretvara da je u
ljubavnoj vezi sa devojkom i u
nekom trenutku, kada stekne
njeno poverenje, poziva je da
pođe sa njim u drugu
zemlju/grad gde će okušati sreću
i započeti novi, srećniji život.
Otmica
Otmica je moguć, ali ne
previše čest način
regrutovanja za trgovinu
ljudima.
POSAO
Obmanjujući oglasi za
posao u različitim medijima
RET
SEC (novine, internet, socijalne
TOP
mreže). Poslovi koji se nude
su bolje (ali ne nerealno)
plaćeni i pružaju bolje
uslove rada nego u zemlji u
kojoj potencijalna žrtva živi.
Prodaja od strane
porodice
Nekad zbog siromaštva, nekad
zbog nekih drugih problema, ali
nekada i zbog toga što roditelji
veruju da će njihovo dete imati
bolji život na nekom drugom
mestu, ne sanjajući da će ono
Koji su najčešći oblici trgovine ljudima?
Postoji nekoliko
oblika trgovine
ljudima:
– Seksualna eksploatacija i
prinudna prostitucija
– Prinudni rad
– Prinudno prosjačenje
Prinuda na vršenje krivičnih
dela
– Trgovina organima (prinudno
uzimanje organa radi njihove
prodaje)
– Prinudni rad u kući

Kako trgovci kontrolišu svoje
žrtve?
Trgovci ljudima koriste
Zatočeništvo ili
izolacija
Trgovci ljudima često drže žrtve u
zatočeništvu i izolaciji,
zaključane u
stanovima/kućama/podrumima i pod
stalnim nadzorom. Svaki njihov
izlazak se pažljivo prati i ne
dozvoljava im se da stupaju u
kontakt sa nepoznatim ljudima bez
prisustva osobe koja ih
kontroliše). Često ih prebacuju sa
jednog mesta na drugo kako bi
izgubile orijentaciju gde se
nalaze.
en
ou se
Hav e
the t
y
ruth?
Prijetnja
nasiljem
Dužničko
različite pretnje nasiljem
Kod dužničkog ropstva, trgovac
ropstvo
kako bi zastrašili svoje
ljudima žrtvi saopšti da je on
žrtve. Tu je pre svega
platio njen dolazak na
fizičko nasilje,prebijanje,
odredište i da ona može da ode
silovanje itd. Trgovci
gde želi čim mu vrati taj novac
ljudima takođe svoje
baveći se prostitucijom. Na
pretnje usmeravaju i na
inicijalni „dug“ se
članove porodice i žrtvi
svakodnevno dodaje kamata i
bliske osobe, braću,
navodni svakodnevni troškovi
sestre, prijatelje i slično.
za hranu, stan, odeću i slično.
Žrtve često dolaze iz
Na kraju taj iznos, koji
društava koja ne bi imala
svakodnevno raste, postane
razumevanja za činjenicu
tako veliki da je gotovo
da su one žrtve trgovine
 10 znakova koji mogu
ukazati da je osoba žrtva:

• Osoba je u pratnji druge osobe te se čini kao da je u njenoj kontroli

• Osoba pogledom traži odobrenje od osobe u pratnji da odgovori na vaše pitanje
• Osoba ima vidljive tragove fizičkog zlostavljanja koje ne može objasniti ili objašnjenje ne odgovara
ozljedama
• Osoba ne posjeduje lične identifikacijske dokumente, a posebno ukoliko su ti dokumenti u posjedu
neke druge osobe
• Osoba razgovara s nepovjerenjem ili strahom te izbjegava kontakt očima
• Osoba nije sigurna gdje se geografski nalazi
• Nedosljedno priča o tome gdje je smještena ili ne zna adresu na kojoj je smještena
• Osoba ne napušta radno mjesto ili mjesto na kojem živi bez pratnje druge osobe
• Osoba nema kontakt s obitelji ili prijateljima
• Osoba ne prima dogovorenu platu za svoj rad
 ZAŠTO ŽRTVE TRGOVINE
LJUDIMA NE POBEGNU I NE
ZATRAŽE POMOĆ?
Same žrtve često nisu svesne da su žrtve, smatraju da
su same krive za sve što im se dogodilo, osećaju
veliki stidzbog posla kojim moraju da se bave i ne
znaju da mogu da potraže pomoć.
Često u stranoj zemlji, sa ilegalnim boravišnim
statusom i bez ličnih dokumenata, bez znanja jezika i
bez društvenih i porodičnih mreža koje bi im
pomogle, žrtve ne vide drugu mogućnost nego da
veruju trgovcu koji ih je uverio da im pomoći nema,
da je policija korumpirana i da ne pokušavaju da
beže.
 ruth?
the t

Who w
a
Where s...?
…?
 KAKO PREPOZNATI Who w
a
Where s...?
…?
ŽRTVE?

 Simbol je lansirala Canadian Women’s

Foundation prošle godine, a zahvaljujući
mrežnim ženskim grupama koje šire
poruku, stekao je široku privlačnost.
Trenutno bi to moglo biti još važnije jer je
sve više ljudi, često zarobljenih iza
zatvorenih vrata i nemaju priliku provoditi
vrijeme daleko od svojih zlostavljača.
 Ovaj signal za pomoć zahtijeva samo jednu
ruku, što ga čini lakšim za izvođenje.
 Uključuje stavljanje četiri prsta i zatim
njihovo stezanje dlanom preko palca.
 ee
you s
Konvencija Savjeta Evrope
H av e
ruth?
the t

■Konvencija se odnosi na:

Konvencija Savjeta Evrope o
borbi protiv trgovine
ljudima, koja
je stupila na snagu 1.
februara 2008. godine, ima za
cilj da:
spriječi trgovinu ljudima,
3 zaštiti žrtve trgovine
ljudima,
3 krivično goni trgovce
ljudima, i
3 podstiče koordinaciju
nacionalnih
akcija i međunarodnu saradnju
sve oblike trgovine ljudima, bilo
nacionalne ili transnacionalne,
bilo povezane sa organizovanim
kriminalom ili ne, sve žrtve
trgovine ljudima (žene, muškarce i
JENNA DOE djecu),
sve oblike eksploatacije (seksualnu,
prinudni rad ili
usluge, ropstvo, služenje, uzimanje
organa, itd.).
■Glavna dodata vrijednost Konvencije
jeste njen naglasak na ljudskim
pravima i zaštiti žrtava. Konvencija
definiše trgovinu ljudima kao kršenje
ljudskih prava i povrijedu
dostojanstva i integriteta čovjeka.
To znači da se
nacionalna tijela smatraju odgovornim
ako ne preduzmu mere da spriječe
trgovinu ljudima, zaštite žrtve i
djelotvorno istraže slučajeve
trgovine ljudima
 30.JUL
MEĐUNARODNI DAN PROTIV
TRGOVINE LJUDIMA