CITOPLAZMATSKO NASLJEĐIVANJE

- nasljeđivanje gena smještenih izvan jezgre

Kloroplast Mitohondrij
 citoplazmatsko nasljeđivanje pokazuju geni
infektivnih čestica i plazmidi.

 geni se ne ponašaju u skladu s Mendelovim

zakonima nasljeđivanja
• Jajna stanica bogatija je citoplazmom, pa zigota sadržava
majčinu citoplazmu – MAJČINSKO NASLJEĐIVANJE

Mirabilis jalapa
 C. Correns - istraživao nasljeđivanje žutih/bijelih mrlja na
listovima noćurka

 boja listova potomaka uvijek je identična majčinskoj biljci,

a nikada nije bila kao očinska biljka.

 Prilikom oplodnje ženski roditelj putem jajne stanice daje

zigoti ne samo jezgru već i citoplazmu s organelima, dok
muški roditelj daje samo jezgru.
 Izuzetak su golosjemenjače koje nasljeđuju kloroplaste putem
spermija
 Najviše ih ima u poprečno-prugastim mišićima, srčanom
mišiću, bubrezima i središnjem živčanom sustavu.

• Matriks mitohondrija – DNA, RNA, ribosomi, mtDNA

 bakterije, cijanobakterije te zreli eritrociti ne sadrže
mitohondrije
 mtDNA

 kružna dvolančana DNA molekula

 nema homologne rekombinacije
 nije omotana histonima
 prenosi se preko majke
 iznimku u nasljeđivanju predstavljaju; kvasci
; mekušci (dagnje) gdje je nasljeđivanje
biparentalno
; miš kod kojega je 1/1000 mt očevog
porijekla
; golosjemenjače (sekvoja) u kojih se
mtDNA nasljeđuje putem očeve gamete.
Stopa mutacije mt DNA 10x je veća od one u jezgri jer
nema mehanizma za popravak.

Oko 2-4% mt DNA mutira jednom u milijun godina, što

znači da će usporedba mitohondrijskih i jezgrinih DNA
dati veće razlike u mitohondrijskoj nego u jezgrinoj DNA.

Stopa mutacije mt DNA također nam pomaže u procjeni

vremena divergencije vrsta od zajedničkog pretka
(primjerice ako se mt DNA dva organizma razlikuje 1%
to znači da je njihov zajednički predak živio prije 250.000
– 500.000 godina).
MtDNA korištena je u analizi sedam tisuća godina
starog moždanog tkiva, 500 godina starih koštanih
ostataka, te kostiju iz groba carske obitelji Romanov
u Rusiji čiji su članovi ubijeni 1918. godine. Naime,
nakon pada komunizma posmrtni ostaci ruskoga
cara Nikole II., njegove supruge i triju kćeri
ekshumirani su 1991. godine, ali posmrtni ostaci
carevića Alekseja i njegove sestre Marije nisu bili
među tim ostacima. Godine 2007. pronađene su
kosti dvaju osoba za koje se analizom mtDNA
utvrdilo da su nedostajući članovi obitelji Romanov.
 najčešće mitohondrijske bolesti su miopatije,
neurološki sindromi i kardiopatije
• Korisna je u forenzičnim postupcima identificiranja,
jer se nasljeđuje samo po majčinoj lozi

• Sva braća i sestre imaju isti slijed mtDNA

 MITOHONDRIJSKA DNA I PODRIJETLO
ČOVJEKA

• Svatko od nas povezan je genetičkom linijom

sa samo jednom od sedam žena, Evinih kćeri.
• Njihova su imena Ursula, Ksenija, Helena,
Velda, Tara, Katarina i Jasmina
• genetičar, profesor Bryan Sykes.
• Njegova teorija kaže da su sedam žena majke sedam
klanova, koji su živjeli na točno određenim područjima
europskog kontinenta.
• Potrebno je nekoliko uvjeta da bi se bilo majka klana.
• Prvi je da žena mora roditi žensku djecu jer geni koji su nam
zajednički i koji se mogu pratiti od najstarije, Ursule, dio su
mitohondrijske DNA koja se prenosi samo s majke na kćeri.
• Žena koja je rodila samo sinove ne bi mogla biti majka klana
jer njezina djeca ne bi na svoje potomke prenijela
mitohondrijsku DNA koju su »primili« od nje.
• Drugo pravilo kaže da majka klana mora imati najmanje
dvije kćeri. Majka klana je najbliži majčinski predak koji je
zajednički svim članovima klana kroz generacije sve do
današnjeg dana
 Gdje se u citoplazmi eukariota nalaze geni?
 Zašto se citoplazmatsko nasljeđivanje odvija preko majke?
 Što uzrokuje varijegaciju listova kod nekih biljaka?
 Po čemu se razlikuje mitohondrijska DNA od one u
jezgri?
 Koju funkciju imaju mitohondrijski geni?
 Što omogućuje proučavanje mitohondrijske DNA?
 Kako plazmidi prenose gene između bakterija?