Druga moderna u

hrvatskoj književnosti
UVOD 
1952. - 1969.
UVOD:
PRETHODNO RAZDOBLJE:

• Književnost kao politička promidžbena djelatnost

• Morala je udovoljavati zahtjevima socijalističkog realizma
(socrealističke poetike).
KASNA MODERNA/DRUGA MODERNA
1952. - 1969.
• Političke promjene
• Petar Šegedin referat O našoj kritici 1949.
• Borba za slobodu umjetničkog izraza 
• Govor Miroslava Krleže na Trećem kongresu književnika 1952.
• Demokratizacija društva - preporod hrvatske književnosti.
• Naziv druga moderna nastao je zbog pluralizma stilova karakteristična
za hrvatsku modernu. Ovo se razdoblje naziva i kasna moderna
• Razdoblje druge moderne obilježio je pluralizam stilova (individualne
poetike) i dva časopisa: Krugovi i Razlog.
• Oko njih se okupljaju pripadnici dviju poslijeratnih generacija
hrvatskih književnika. To su mladi ljudi koji se, prema časopisima u
kojima objavljuju, nazivaju krugovaši i razlogovci. 
Časopis KRUGOVI - krugovaška generacija
• (1952. - 1958.)
• Prvi broj časopisa izlazi pod krilaticom glavnoga urednika Vlatka
Pavletića Neka bude živost! Njome se izražava zahtjev za stvaralačkom
slobodom i uvažavanjem različitosti.
• Duh tolerancije, pravo na razliku i na vlastiti izraz.
ESTETSKA OBNOVA
• Otvoreno izražavanje nezadovoljstva prema političkoj prisili i
uniformiranom mišljenju.
• Demokratizacija društva i umjetnosti.
• Razvoj književne kritike
• Uključivanje književnosti u europske literarne tijekove.
• Uzori: angloamerički i zapadnoeuropski autori.
Časopis RAZLOG - naraštaj razlogovaca
• (1962. - 1969.)
• Drugi naraštaj poslijeratnih pisaca
• Uzor egzistencijalistička filozofija, suvremena njemačka i
francuska književnost.
• Sloboda umjetnosti jedini umjetnički kriterij.
Stilska obilježja
• Pluralizam – traganje u različitim smjerovima
• Individualnost (pojedinačno kreativno iskustvo)
• Zajedništvo različitih naraštaja
• Nedostatak stilskog jedinstva
• Pjesništvo glavni dio književne produkcije.
 KRUGOVAŠI RAZLOGOVCI

POEZIJA Teme i govor otvoren Intelektualizacija pjesništva

Međuratna generacija svakodnevici Nekomunikativnost
Pjesnici krugovaške generacije Sklonost prema misaonoj lirici hermetičnost
Pjesnici razlogovske generacije Utjecaj filozofije
Kontrolirana emocionalnost

PROZA Kratka proza Psihologija suvremenog

Ratna problematika čovjeka
Egzistencijalne teme  Problemi suvremene
Suvremena urbana civilizacije
problematika Antijunak
Moderni stilski postupci Psihološka analiza
PROZA U TRAPERICAMA
DRAMA Utjecaj M. Krleže Utjecaj M. Krleže
R.Marinković, M.Matković Neverbalni teatar 
Druga moderna - predstavnici:
POEZIJA PROZA
• Jure Kaštelan • Petar Šegedin
• Vesna Parun • Vladan Desnica
• Josip Pupačić • Slobodan Novak
• Slavko Mihalić • Antun Šoljan
• Ivan Slamnig • Ranko Marinković
POETIKA - Novo vrijeme zahtijeva i novu književnost.
(Antun Šoljan)
• Drugi svjetski rat obilježio je
djetinjstvo pripadnika generacije
krugovaša, a kao mladi ljudi živjeli su u
doba hladnoga rata, koji je izazivao
osjećaj nesigurnosti zbog mogućega
sukoba velikih sila. Taj osjećaj
ugroženosti, odnosno svijest o
kaotičnu svijetu u kojem žive,
pripadnici nove generacije književnika
izrazili su u svojim djelima: za njih je
književnost svojevrsna oaza, odnosno
utočište u kojem mogu slobodno
izraziti svoju individualnost, ne
obazirući se na vladajuće ideologije.
• Autori druge moderne u svoja djela
unose modernističke postupke i
književne vrste preuzete iz stranih
književnosti. Tako u hrvatsku prozu ulazi
egzistencijalistički roman, kratka priča
pisana po uzoru na Borgesa (hrvatski
fantastičari) i proza u trapericama. Iako
pripadaju modernoj generaciji, mladi
književnici posjeduju naglašenu svijest o
pripadnosti nacionalnoj književnoj
baštini (tradiciji). Primjerice, mladi
krugovaški pjesnici svojim uzorima
smatraju Antuna Gustava Matoša,
Antuna Branka Šimića i Tina Ujevića
• Jure Kaštelan i Vesna Parun
predstavnici su starije generacije
koja je počela stvarati u
međuratnom razdoblju, ali se
svojim poetikama pridružuju
krugovašima
• Ranko Marinković
pripovjedač je i
dramatičar koji svojim
stvaralaštvom povezuje
hrvatsku modernu i
postmodernizam.
JURE
KAŠTELAN
(1919. - 1990.)
 Pjesnik, dramatičar i esejist Jure Kaštelan rođen je u
Zakučcu kraj Omiša.

Školovao se u Splitu, a sudjelovao je kao partizan u

Drugom svjetskom ratu. 
Jure Kaštelan

Nakon rata završio je studij i doktorirao. 

Bio je profesor na Katedri za teoriju književnosti

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. 

Svojim je stvaralaštvom povezao iskustvo međuratne

pjesničke generacije s iskustvom generacije mladih
pjesnika krugovaša
 pjesnik poslijeratne generacije

poezija prožeta ratnim motivima i tematikom

utjecaj pjesnika prethodnika: Matoš, Ujević

utjecaj Federica Garcije Lorce

utjecaj narodne poezije

poetika

tematika rata: najavljuje rat i stradanje, sve to kroz

osjećaj košmara

obilježja: nadrealistička metaforika u maniri Lorce,

alegoričnost, intertekstualnost
• Njegove su teme najčešće egzistencijalne: rat, sloboda, ljubav, smrt. 
• Obilježja su njegove poezije 
• slobodni stih, 
• nadrealistička metaforika te alegoričnost, 
• a vidljiv je i utjecaj narodne poezije (versifikacija, bajalice,
zaklinjanja) 
• te avangarde (nadrealizma), posebice Federica Garcie Lorce.
MODERNIZAM (Klasično
+ NARODNA moderna
POEZIJA  poezija)
Književno stvaralaštvo:
• Crveni konj, 1940.  • antologijske pjesme: 
• Pijetao na krovu
Tvrđava koja se ne predaje
• Biti ili ne biti Konjic bez konjika
• Malo kamena i puno snova Tifusari
• San u kamenu Volio bih da me voliš
Jadikovka kamena
• POETSKA PROZA (Čudo i smrt) Livada izgubljenih ovaca
Tvrđava koja se ne predaje 
Tko je tvrđava koja se spominje u pjesmi?
Pronađi nadrealističke slike/metafore?
Protiv koga se bori, od koga se štiti?
Prokomentiraj stihove: Mostovi su dignuti i neodoljiva brzica brani prilaze?
Tvrđava koja se ne predaje 
Tko je tvrđava koja se spominje u pjesmi?
Tvrđava čovjek kao individua, pojedinac kojeg vode duhovne vrijednosti.
Pronađi nadrealističke slike/metafore?
Kako se bori protiv opasnosti?
Kakva je to zastava srca i utvrda?
Tvrđava koja se ne predaje 
Tko je tvrđava koja se spominje u pjesmi?
Tvrđava čovjek kao individua, pojedinac kojeg vode duhovne vrijednosti.
Pronađi nadrealističke slike/metafore?
Tvrđava sa zastavom srca, bedemi sazdani od rana, oklop sna, konji od kositra i
vatre.
Kako se bori protiv opasnosti?
Prokomentiraj stihove: Mostovi su dignuti I neodoljiva brzica brani prilaze?
Tvrđava koja se ne predaje 
Tko je tvrđava koja se spominje u pjesmi?
Tvrđava čovjek kao individua, pojedinac kojeg vode duhovne vrijednosti.
Pronađi nadrealističke slike/metafore?
Tvrđava sa zastavom srca, bedemi sazdani od rana, oklop sna, konji od kositra i
vatre.
Kako se bori protiv opasnosti?
Uspavankom, oklopom sna (ugrožena je sloboda pojedinca, njegova umjetnost.)
Prokomentiraj stihove: Mostovi su dignuti I neodoljiva brzica brani prilaze?
Tvrđava koja se ne predaje 
Tko je tvrđava koja se spominje u pjesmi?
Tvrđava čovjek kao individua, pojedinac kojeg vode duhovne vrijednosti.
Pronađi nadrealističke slike/metafore?
Tvrđava sa zastavom srca, bedemi sazdani od rana, oklop sna, konji od kositra i
vatre.
Kako se bori protiv opasnosti?
Uspavankom, oklopom sna (ugrožena je sloboda pojedinca, njegova umjetnost.)
Prokomentiraj stihove: Mostovi su dignuti i neodoljiva brzica brani prilaze?
Zatvoreni mostovi, nemogućnost komunikacije. 
Ne predaju se mrtvi oslobođeni svojih čula.
Ne predaju se munje u brzom letu.
Ne predaju se živi sa draguljima očiju.

Utvrde se predaju, ali ne ove od sna.

Same se daju i same se otimaju.
Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca.
 Ne predaju se mrtvi oslobođeni svojih čula.
Ne predaju se munje u brzom letu.
Ne predaju se živi sa draguljima očiju.

Utvrde se predaju, ali ne ove od sna.

Same se daju i same se otimaju.
Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca.
Slijedi svoja uvjerenja, svoju umjetnosti, svoje ideale i tvoja umjetnost će živjeti.
 Služeći se kontrastom, pjesnik suprotstavlja
(ranjeno) lirsko ja kao tvrđavu sa jedinom
zastavom srca i gvozdene daleke vojske kao
opasnosti koje joj prijete.

Ideja Tim dvjema metaforama pokazuje se

egzistencijalna tema odnosa ugroženoga
pjesme pojedinca i svijeta.

Pjesma je pisana u alegoriji: u teškim

vremenima tvrđava sa jedinom zastavom
srca predstavlja pojedinca i njegove emocije
kao jedinu zastavu – za razliku od drugih
zastava. 
• Misaona lirska pjesma
• SLOBODAN STIH
• Tradicionalno + moderno
• Nadrealistička metaforika (F.G.Lorca)
• ALEGORIJA
• (Egzistencijalna) tema: ugroženi pojedinac i svijet
 Jadikovka kamena
Vratite me u gromade, u klisure, u
spletove gorja.
U zakone vječnosti moje djevičanstvo.
Bacite u mora, u oceane, gromovima
predajte me.
Vladari zemlje, mir i san mi dajte.
Neka vojske vaše ne zvone kopitima.
Neka suze ne teku.
Izvadite me iz pločnika i ulica, iz
pragova tamnica i katedrala.
Neka me munje i bure biju. I zvijezde
da me krune.
            I ti, ruko koja dižeš dlijeto,
ne daj mi život čovjeka.
Ne daj mi srce i razum i oči
koje gledaju.
U mramorna mora, u sne i magle
vratite me.
Vladari zemlje, mir i san mi dajte.
            I ti, ruko koja dižeš dlijeto, ne
budi me.
Ne daj mi oči koje gledaju zločin.
Jadikovka kamena
Tko je lirski subjekt?
Što traži/zahtjeva?
Pročitaj stihove kojima se unosi motiv rata?
Kojim stihovima lirski subjekt predstavlja kolektivnu bol, zajedničku
patnju?
Protumači stihove: Ne daj mi život čovjeka?
Koji se stih u pjesmi ponavlja, što on predstavlja?
Jadikovka kamena
Tko je lirski subjekt?
Kamen
Što traži/zahtjeva?
Pročitaj stihove kojima se unosi motiv rata?
Kojim stihovima lirski subjekt predstavlja kolektivnu bol, zajedničku
patnju?
Protumači stihove: Ne daj mi život čovjeka?
Koji se stih u pjesmi ponavlja, što on predstavlja?
Jadikovka kamena
Tko je lirski subjekt?
Kamen
Što traži/zahtjeva?
Želi založiti svoj život, želi živjeti spokojno, mirno.
Pročitaj stihove kojima se unosi motiv rata?
Kojim stihovima lirski subjekt predstavlja kolektivnu bol, zajedničku
patnju?
Protumači stihove: Ne daj mi život čovjeka?
Koji se stih u pjesmi ponavlja, što on predstavlja?
Jadikovka kamena
Tko je lirski subjekt?
Kamen
Što traži/zahtjeva?
Želi založiti svoj život, želi živjeti spokojno, mirno.
Pročitaj stihove kojima se unosi motiv rata?
Kojim stihovima lirski subjekt predstavlja kolektivnu bol, zajedničku patnju?
Protumači stihove: Ne daj mi život čovjeka?
Koji se stih u pjesmi ponavlja, što on predstavlja?
Vladari zemlje mir I san mi dajte (vapaj).
Ne daj mi oči koje gledaju zločin.
 Ne daj mi oči koje gledaju zločin.
Lirski subjekt ne želi biti dio nehumanog svjeta, svijeta koji donosi
patnju, sije strah, bezumlje, ne želi biti čovjek ako to znači ugroziti
drugog čovjeka (ljudsko biće).

Stoga se pobunjeni kamen obraća čovjeku-stvaratelju (umjetniku) kao

ruci koja diže dlijeto s molbom da ga ne pretvara u čovjeka, a poanta je
izražena u navedenom stihu
• Misaona lirska pjesma
• Tema: egzistencijalna zabrinutost (rat, zločin)
• Naslov: Jadikovka kamena – bol kamena OKSIMORON
• Lirski subjekt: kamen
• Prirodnosti i bezazlenosti kamena suprostavljena je
čovjekova razaračka snaga.
• POBUNJENI KAMEN (Molba postaje pobuna)
Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš
Volio bih da me voliš,
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i blijesak svjetlosti u rosi.
Volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma.
Ako si izvor, i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.
1. Što o ljubavi iskazuje lirski subjekt?
a. Uvjeren je da će se ljubav
ostvariti.
B. Sretan je zbog ostvarene ljubavi.
C. Žali zbog izgubljene ljubavi.
D. Želi da se ljubav ostvari.
2. S čim je lirski subjekt uspoređen?
a. s danom B. s noći C. s pjesmom D.
sa zorom
3. Koji je pjesnički postupak
upotrijebljen u sljedećemu stihu?
Ako si noć, ja ću bit zora
a. hiperbola B. kontrast C. oksimoron
D. usporedba
4. Koja je riječ bliskoznačna riječi
izvor?
a. rosa B. pjesma C. stijena D. česma
5. Koja je vrsta rime upotrijebljena u
polaznome tekstu?
a. isprekidana B. nagomilana C.
obgrljena D. ukrštena
Kaštelanova poetika:
• Individualizacija – neprestano traženje sebe
• Egzistencijalna zabinutost
• Humanizam
• Umjetnost odolijeva vremenu
Čovjek umire pjesma ostaje
 Vesna Parun
1922. - 2010.
Vesna Parun rođena je na otoku Zlarinu. 
Nakon gimnazijskoga školovanja u Šibeniku i
Splitu upisala je studij romanistike na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali morala
ga je prekinuti zbog početka Drugoga
svjetskog rata. Cijeloga se života kao
slobodna umjetnica bavila pisanjem: bila je
pjesnikinja, esejistica, dramatičarka,
kritičarka te spisateljica za djecu.
• Vesna Parun u svojoj poeziji progovara o intimnim i egzistencijalnim temama.
• teme: djetinjstvo, mladost, zavičaj, egzistencijalna tematika
• Ljubav je središnja tema njezina pjesništva. Posebne su njene ljubavne pjesme:
o ženskoj intimi, o biti ženstva, o neispunjenom materinstvu, o vječnoj
nerealiziranoj ljubavi prema muškarcu
• utjecaj starozavjetne poezije (biblijski verset →forma slobodnog stiha)
• Pripadnost mediteranskom kulturnom krugu potvrđuje se
u njenim pjesmama bujnom i originalnom metaforikom.
• utjecaj hrvatske pjesničke tradicije (pjesnici moderne, Ujević, Tadijanović), ali i
utjecaj nadrealizma
• njezina je poezija, poput Kaštelanove, spoj modernizma i tradicije
Stvaralaštvo
zbirke: 
• Zore i vihori, 1947. - odudara od socreal. poetike
• Crna maslina • antologijske pjesme: 
• Vidrama vjerna Ti koja imaš nevinije ruke
Mati čovjekova
• Koralj vraćen moru
Balada prevarenog cvijeća
• Stid me je umrijeti Usnuli mladić
• Ukleti dažd Djevičanstvo
Sonet o sreći
Ti koja imaš
nevinije
ruke, 364. str
Ti koja imaš nevinije ruke?
Čiju sreću pretpostavlja
svojoj žena
koja ispovjednim tonom
gradi pjesmu?
U pjesmi se ispovjednim
tonom prikazuje intimni
svijet snažne žene kojoj je
sreća voljenoga čovjeka
važnija od vlastite sreće.
Komu se lirski subjekt
Koja je tema pjesme?
obraća?
Lirski subjekt obraća se
drugoj ženi (ti koja
Tema: odricanje radi sreće
imaš...), čime pjesma
voljenoga bića.
dobiva ton osobne
ispovijedi.
 Naslov

ruke su lirskoga
sintagma nevinije subjekta nevine, ali
ruke u naslovu ruke su druge žene
upućuje na nevinije – na taj se
paradoksalnu način naglašava
situaciju: temeljni motiv
odricanja i altruizma.
Kompozicija
• Pjesma se sastoji od 3 kompozicijki tematske cjeline. Što je u središtu
svake?

• u prvoj je cjelini u prvom planu ljubav, 

• u drugoj prikaz voljene osobe s posebnim naglaskom na
neispunjenom majčinstvu, 
• a u trećoj sam lirski subjekt i molba koju upućuje drugoj ženi
Pjesnički jezik, pronađi metafore...
• metaforama se (uglavnom pejzažnim) prikazuju tri temeljna motiva:
• voljena osoba (šuma, prijazni gušteri; žedne zmije koja ja ukrotih), 
• suparnica (tvoje grlo hladovina njegovu ležaju; noć tvojega glasa
voćnjak još nedodirnut olujama) 
• te sam lirski subjekt (njedra / koja su pustošili pogledi / goniča stoke
na sajmovima / i pohlepnih razbojnika). 
Mati čovjekova, str. 208
• Bolje da si rodila zimu crnu, o mati moja, nego mene.
Da si rodila medvjeda u brlogu, zmiju na logu.
I da si poljubila kamen, bolje nego lice moje,
Vimenom da me je dojila zvijerka, bolje bi bilo nego žena.

I da si porodila pticu, o mati moja, bila bi mati.

Bila bi sretna, krilom bi ogrijala pticu.
Da si porodila drvo, drvo bi oživjelo na proljeće.
Procvala bi lipa, zazelenio šaš od pjesme tvoje.

Do nogu bi ti počivalo janje, da si mati janjetu.

Da tepaš i da plačeš, razumjelo bi tebe milo blašće.
Ovako sama stojiš i sama dijeliš muk svoj s grobovima,
Gorko je čovjek biti, dok nož se s čovjekom brati.
Mati čovjekova
• Pjesma Mati čovjekova netipična je antiratna pjesma. Građena je nizom vizualnih
pjesničkih slika kojima se predstavlja majčinska bol. Pronađi ih.
• zima crna, medvjed u brlogu, zmija na logu, kamen... 

• Temeljni motiv nesretne majke (čovjekove) pokazan je u opreci prema majci

ostalih bića u prirodi. Pritom se iskustvo lirskoga ja poistovjećuje s općeljudskim
iskustvom, odnosno iskustvom patnje. 

• Uvodeći pejzažne motive, pjesnikinja ih suprotstavlja motivu majke, a temeljna

se misao otkriva na kraju pjesme: Ovako sama stojiš i sama dijeliš muk svoj s
grobovima; / gorko je čovjek biti, dok nož se s čovjekom brati. 
• Završnim aforizmom naglašava se konkretan povijesni trenutak (Drugi svjetski rat)
koji dobiva općeljudsko značenje
Vesna Parun, Prozori 2.  Kojim je osjetilnim podražajem
Sanjam zelene brodove u tihoj luci u prikazan motiv grive u polaznom
kraju neznanu s onu stranu brijega. tekstu?  
Negdje laje pas, vrlo daleko. Cesta čeka A. auditivnim B.  gustativnim 
pred kućom, nestrpljiva. Konj zlatne grive C.  olfaktivnim D.  vizualnim
rže u zazidanom dvorištu. Nema vjetra.
3.  Što lirskom subjektu omogućuje
Ako se popnem na toranj, vidjet ću promjenu gledišta u polaznom tekstu?
okruglo nebo, niske, niske oblake. Jednu B. balkon B.  brod C.  parobrod D.  toranj
lastu i dim parobroda. Još dalje svijet će
biti velik, čudan. 4. Koji je pjesnički postupak uporabljen
u sljedećim stihovima? 
Pod crvenim balkonom večer na ružama Sanjam zelene brodove u tihoj luci 
počiva. u kraju neznanu s onu stranu brijega. 
A.  anafora B.  elipsa C.  opkoračenje D. 
1.  O čemu govori polazni tekst? sinestezija
A. o ravnodušnosti prema ljudima i
prirodi  5.  Kojom je sintagmom izrečena
B. o ljubavi prema životinjama i prirodi  nemogućnost promjene?
C. o čežnji za dalekim i nepoznatim  A.  laje pas B.  jednu lastu C.  dim
D. D.  o strahu pred životom i svijetom parobroda D.  nema vjetra