Fizičko vaspitanje

Korektivna gimnastika u
prevenciji, detekciji i korekciji
posturalnih poremećaja
 Kifoza (kyphosis)
Pod kifozom se podrazumjeva prekomjerno izražena krivina cijelog kičmenog stuba ili jednog
njenog dijela.Kifotična krivina može biti izražena u velikom ili malom luku,a kod grbe je
zahvaćeno samo nekoliko pršljenova.
Kičma odraslog čovjeka ima fiziološku cervikalnu lordozu, torakalnu kifozu, lumbalnu lordozu i
sakralnu kifozu.
Odstupanja od fizioloških krivina ima za posljedicu tzv. «loše držanje».
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je deformitetu kičmenog stuba prethodilo loše držanje
koje nije na vrijeme otklonjeno.
Ovaj deformitet se sve češće javlja kod djece školskog uzrasta,zbog izmjenjenih uslova
života:duže sjedenje u školi,kod kuće,ispred kompjutera,nošenje teških torbi,smanjene fizičke
aktivnosti itd.
Ukoliko je ono izraženo u lakom stupnju teško se može uočiti, pa mu se i ne pridaje značaj.
Problemi mogu nastati ako dođe do fiksiranja «lošeg držanja» u konačan deformitet.
Funkcionalne smetnje se najprije odražavaju lokalno, na kičmi, a kasnije eventualno i na
drugim dijelovima lokomotornog aparata koji se uključuju u korelativne kompenzirajuće
funkcije.
 Shodno svojoj etiologiji kifoze se mogu podjeliti na dvije osnovne grupe: urođene(kongenitalne) i
stečene(akvirirane) kifoze.

 Urođene kifoze su one sa kojima se dijete rađa, a nastaju kao poslijedica promjena na strukturi
tijela pršljenova ili rebara.
 Stečene kifoze nastaju tokom života, i to uglavnom kao posljedica lošeg držanja tijela koje dovodi
do različitih promjena na koštano-zglobnom i mišićnom sistemu.

Postoje tri vremenski kritična perioda u razvoju djeteta koji su podložni za brzu evoluciju kifoze:
doba uspravljanja djeteta,doba polaska u školu i doba puberteta.

Klinička slika kifoze karakteriše se slijedećim znacima:

 glava je savijena naprijed,ispred linije vertikale,

 ramena su pomjerena naprijed,
 pojačana je pogrbljenost u leđnom dijelu kičmenog stuba,
 grudi su uvučene,
 lopatice su najčešće istaknute i odvojene od kičmenog stuba,
 trbuh je ispupčen i mlitav,
 koljena su lako savijena i uglavnom pomjerena u cijelini naprijed,
 stopala su najčešće insuficijentna.
 Prevencija i korekcija kifoze

Prevencija kifoze ogleda se prije svega u njenom sprečavanju,a ako već do nje dođe,da
se što ranije otkrije i pristupi saniranju nastalog poremećaja.Prevenciju treba započeti
što ranije.Vrlo važno mjesto u tom tretmanu,pored fizičkih vježbi,pripada pravilnom
držanju (kod stajanja,sjedenja, ležanja i sl),zatim nošenju odgovarajuće obuće i odjeće
i pravilnoj ishrani.
Nužno je da svaki učenik kontroliše svoje držanje, u čemu posebnu pomoć i savjete
treba da mu pruže profesor fizičke kulture,učitelj,školski ljekar,roditelji kao i ostali
nastavnici u školi.
Na nastavi fizičkog vaspitanja treba insistirati na svestranoj primjeni vježbi za
leđnu,ramenu i trbušnu muskulaturu, što ima bitnu ulogu u dobrom držanju tijela.
 Koncept vježbi za prevenciju i korekciju kifoze

 Kod početnih poremećaja vrši se

korekcija stava pred ogledalom.Učenik
je bokom okrenut prema ogledalu u
nastojanju da zauzme pravilan položaj
tijela.

 Nastavnik koriguje položaj,usmjerujući

pažnju na glavu,vrat i ramena.Glava i
vrat pomjeraju se unazad.Ramena se
povlače prema leđima,dok se grudni
koš istura naprijed,što dovodi do
ispravljanja grudne
krivine.Zadržavanjem ovog položaja
doprinosi se razvijanju trajnih navika
za pravilnim držanjem tijela.
 Početni položaj ležeći na trbuhu
je pogodan za jačanje mišića opružača
kičme.

 Ruke su uz tijelo,vrši se osovinsko(aksijalno)

opružanje kičmenog stuba,uz istovremeno
podizanje glave od tla i pomjeranje ramena
unazad.

 Početni položaj sa rukama pored

tijela.Zaručiti sa okrenutim dlanovima ka tlu,
podizanje ramena uz zaklon trupa u
grudnom dijelu kičme.
 Početni položaj sa rukama u
potporu,savijene u laktovima pod
pravim uglom.Laktovi u visini
ramena.Podizati rameni
pojas,glavu i ruke, uz izvrtanje
dlanova prema van i gore.

 Iz početnog položaja sa prstima

ruku prepletenim na leđima i
dlanovima unazad, zaklon
grudnog dijela kičme,sa
povlačenjem ruku nazad u
zaručenje,(istu vježbu raditi i sa
visokim zaručenjem).
 Početni položaj sa rukama u
odručenju,dlanovi na tlu.Podizanje ruku,
ramenog pojasa i glave (koja je u
produžetku kičme), što više od tla.

 Početni položaj sa rukama savijenim u

laktovima, prsti prepleteni na potiljku.Zaklon
grudnog dijela kičmenog stuba i glave,uz
maksimalno podizanje laktova od tla.
 Početni položaj gimnastički sjed
je prilično težak početni
položaj,posebno za one osobe koje
imaju kratke mišiće zadnje lože
buta.Ovaj početni položaj je vrlo
pogodan za jačanje mišića opružača
grudnog dijela kičme.

 Početni položaj sa rukama zgrčno

odručenim,podlaktice vodoravno uz
nadlaktice,dlanovi dolje.Maksimalno
povlačiti ruke (laktove)
unazad.Zadržati pravilan položaj
lumbalnog dijela kičme.

 Početni položaj sa rukama zgrčno

odručenim,laktovi su u visini
ramena,podlaktice pod pravim uglom u
odnosu na nadlaktice.Povlačenje
podlaktica unazad, uz elongaciju
kičmenog stuba.
 Početni položaj sa rukama u odručenju u
visini ramena i blago raširenim
nogama.Odručiti rukama što više iza
tijela,sa izvrtanjem dlanova naprijed i gore.

Početni položaj upor klečeći

primjenjuje se u različitim varijantama i uz
korišćenje različitih rekvizita.Glava treba da
prati kičmeni stub.Za većinu vježbi potrebno
je fiksirati potkoljenice uz pomoć sprave ili
suvježbača.

 Početni stav sa osloncem na

podlaktice.Podizati gornji dio tijela do
horizontale,uz eloganciju grudnog dijela
kičme,ruke u zaručenju,glava u produžetku
kičme.
 Iz početnog položaja sa opruženim rukama i
dlanovima na tlu,povlačiti bokove unazad,uz
što veću eloganciju grudnog dijela kičmenog
stuba,primičući ramena ka tlu.

 Iz početnog položaja sa prstima okrenutim

ka unutra,spuštati gornji dio tijela dok brada
ne dodirne tlo.Laktovi se pomjeraju van, a
bokovi nešto naprijed.
 Iz početnog stava u uporu klečećem sa
dlanovima oslonjenim na tlo, podizati
bokove do potpunog opružanja
nogu.Pomjeranjem bokova stati na cijela
stopala,a grudni koš primicati ka
koljenima.Šake se ne pomjeraju.
 Stojeći početni položaj
po pravilu, treba primjenjivati pri kraju tretmana kada se fizičke sposobnosti učenika podignu na
veći nivo.

 Iz početnog položaja sa dlanovima naslonjenim na zid,nešto šire od ramenog pojasa i stopalima

malo udaljenim od zida, savijati laktove u polje, održavajući ih u visini ramena,primicati grudi ka
zidu,dok brada ne dodirne zid.Čitavo vrijeme svi segmenti tijela su kao kod normalnog uspravnog
stava.
 Stojeći u uglu prostorije,neznatno udaljeni od zida,sa savijenim rukama u laktovima,pod pravim
uglom, osloniti se šakama na zidove.Primicati grudi prema uglu uz eloganciju gornjeg-torakalnog
dijela kičmenog stuba.Isto se može izvesti između dovratnika,pri čemu su ruke u poluodručenju.
 Iz početnog položaja sa rukama iza
tijela, prepletenih prstiju,dlanovima
okrenutim unazad, zaručenje uz
eloganciju torakalne kičme i privlačenja
lopatica ka kičmenom stubu.

 Kroz odručenje saviti ruke u laktovima

pod pravim uglom.Povlačiti nazad
podlaktice,ne spuštajući laktove ispod
nivoa ramene ose.Istovremeno kičmeni
stub elongirati i zategnuti trbušnu
muskulaturu.
 Sve predhodno opisane vježbe uspješno se mogu primjeniti u preventivne,korektivne i terapijske
svrhe.
 Program vježbi korektivne gimnastike može se izvoditi kroz redovnu nastavu fizičkog vaspitanja ili
posebno organizovane časove korektivne gimnastike u školi.
 Koristeći stečena znanja profesor fizičkog vaspitanja može u značajnoj mjeri da doprinese
pravilnom formiranju dječijeg organizma i utiče na smanjenje posturalnih poremećaja kod
mladih.Njegov poseban doprinos ogleda se, prije svega u kontroli,prevenciji i ranom otkrivanju
tjelesnih poremećaja.
Fotografije: Ivana Tomčuk, Miljana Krivokapić, Matija Jokić, Dragana Jokić

Autor: Prof.Dragana Jokić

Kotor
Crna Gora

jun 2008.godine.