Š TO J E O N D A SA S U V R EM EN I M M A R K S I S TI M A ?

• Uvjerljive i učinkovite kritike ”lažne svijesti” i ''znanstvene ideologije” kao

nepogrešivog vodiča za klasnu politiku

• Posljedica su angažmana francuskog filozofa i sociologa Louisa Althussera i

njegovih ”althusserovskih” učenika

• “althusserovski trenutak” (suptilna razina društvene i političke analize )

• posljednji izdisaj engelsovske ortodoksije

Louis Althusser
• ”Kritički realizam” (filozofski nasljednik “althusserovski trenutka”)
preformulacija Althusserove slabo potkrijepljene tvrdnje o znanosti i
stvarnosti

• Glavni razvojni aspect marksističke teorije iza 70-ih- djela Antonija

Gramscija

• Ciljevi marksizma su se “smekšavali”- materijalizam prirodne

znanosti, kazualni prikaz slijeda tehnološkog napretka i oblika klasne
vladavine te uloga elita

• Rekonceptualizacija marksističke ideologije (fleksibilnost prema

Antonio Gramsci
popularnoj svijesti i nacionalnim borbama)
 Ernesto Laclau
• Ernesto Laclau i Chantal Mouffe- rekonceptualizacija klase kao diskurzivnog (
a ne “materijalnog”) fenomena

• Klasa kao “materijalni” fenomen nestaje, a shvaćanja ideja orijentiranih na

djelatnost (društvene skupine)- postale su kultura, a ne ideologija

• Prioritet ili primat „klase“, „ekonomije“ ili „sredstava proizvodnje“ ne može se

održati

• Tradicionalni koncept ideologije tako postaje nekoristan u smislu navođenja ljudi

na političko djelovanje

• Politički,Laclau i Mouffe su zagovarali “gramscijevsku potrebu”

• Marksisti su tako zaključili s ideološkom borbom, ocijenivši je kao politički

neučinkovitu
Chantal Mouffe
• Postoje područja svijeta u kojima su marksistička znanstvena
ideologija i ideološka politika još uvijek u punom zamahu

• Kina, Kuba, Vijetnam i Sjeverna Koreja (sustavi koji su više

naliik onima prije pada zida)- ortodoksni marksistički režimi

• Povezanost autoritarnih nacionalizama i komunističke

ideologije

• S jedne strane Kina i Sjeverna Koreja su regionalne sile, a

Vijetnam i Kuba vrlo siromašne zemlje, često pod sankcijama

• Inercija, gerontokracija i status parije imaju veliki utjecaj u

održavanju režima marksističke ortodoksije
 MARKSIZAM SHVAĆEN KAO
„ZNANSTVENI SOCIJALIZAM“

• Postavljen na doktrinama povijesnog i dijalektičkog materijalizma

• Utjecajan u politici 20.st. ( građanski i svjetski ratovi, hladni rat i izgradnja nacije)

•Marx i Engels nisu mogli zamisliti političke i ekonomske procese socijalističke tranzicije niti praktične poteškoće
Lenjina, Staljina, Mao Zedunga ili Fidela Castra

•Pogrešno je stoga zaključiti da je marksizam kao politička snaga koja je izmijenila svijet ekstrapolitana iz
razmišljanja jednog čovjeka ili male skupine ljudi
• Varijante marksizma u režimima s imperijalnim pretenzijama (Rusija i Kina) zadobile su puno više pozornosti od
antiimperijalističkih varijanti maloga dosega (Kuba i Vijetnam)

• Marskističlke stranke su imale priličnu snagu u istočnoj Europi prije i poslije Drugoga svjetskog rata, ali padom „zida“, slom
satelitstih režima u istočnoj Europi razijao se munjevitom brzinom

• Brza industrijalizacija, središnje planiranje i ukidanje tržišta kapitala, jednostranačka vlast i totalitarno nepoštivanje ljudskih
prava- definirane značajke ispravne marksističke prakse

• U stvarnosti su postojali mnogi nemarksistički režimi koji su bili totalitarni i represivni, pa opet nisu uspjeli proizvesti
modernizaciju koju su ostvarile neke od glavnih marksističkih sila

• Marksistički režimi ipak su položili temelje neke vrste socijalne demokracije koju su bili spremni zagovarati Marx i Engels

• Oni su pripadali revolucionarnim socijalistima, 40-ih godina 19. stoljeća- boreći se protiv autoritarizma te za institucionalizaciju
i demokratizaciju predstavničke vlasti kao i internacionalizam „naroda“ unutar nacionalnih država i među njima
 G R A M S C I J E V S K I I P R O T U K U LT U R A L I S T I Č K I M A R K S I Z M I

• Asocirani s novim društvenim pokretima, posebice u liberalnim demokracijama i u

borbama u istočnoj Europi u doba pada zida
• Građanski prosjed- instrumentalna postavka za uspostavu novih režima

• Tu se svrstavaju razni egalitarni pokreti, pokreti za oslobođenje u vidu rasne,

etničke, jezične, religijske ili seksualne pripadnosti

• Takvi pokreti konstruirani su kao “novi” nasuprot klasnoj politici “staroga kova”-
razlogu postojanja marksizma kao pokreta
• Ipak takvi pokreti za poboljšanje statusa neke manjine morali su mjeriti svoju
zakinutost prema nečemu
• “Novi socijalni pokreti” poukšali su razviti shvaćanja
emancipacije manje povezanih s materijalnim, a više
povezanih s osobnim iskustvima i intersubjektivnom
evaluacijom

• Koliko su važna ekonomska pitanja u pitanju socijalnog i

osobnog oslobođenja?

• Kritika postmarksista od strane marksista