1.

ATOM
GRAĐA
AT O M A
veličina jezgre i atoma
jezgra : atom = 1 : 10 000
subatomske čestice;
protoni, elektroni i neutroni
PROTONSKI I NUKLEONSKI BROJ

• Z = redni, atomski ili protonski broj

• Z = N(p+) = N(e-)
• A = maseni ili nukleonski broj
• A = N(p+) + N(n0)
• N(n0) = A – N(p+)
 IZOTOPI
Prirodni kemijski elementi većinom postoje kao smjese dvaju ili više izotopa.
Izotopi istog kemijskog elementa imaju jednak broj protona, ali se razlikuju brojem
neutrona.
Postoje stabilni i nestabilni izotopi.
Nestabilni ili radioaktivni izotopi spontano se raspadaju.
 Opisanu pojavu nazivamo radioaktivnošću, reakciju pretvorbe jednog elementa u drugi
uz emisiju zraka radioaktivnom pretvorbom, a takav kemijski element radioaktivnim.
Prirodna je radiokativnost spontano zračenje atomske jezgre, pri čemu nastaje nova
vrsta atoma.
IZOTOPI VODIKA
I Z O T O P I U G L J I K A• Kemijski element ugljik čine tri izotopa ugljika, tj. atomi ugljika
sa šest, sedam ili osam neutrona u atomskim jezgrama.
• Zbog toga izotopi ugljika imaju različite mase, ali imaju
jednaka kemijska svojstva jer ona ne ovise o masi atoma.
• Udio izotopa ugljika-14 u atmosferi je stalan
kao i u svim živim organizmima.
• Nakon prestanka života u ostatcima
organizama udio izotopa ugljika-14 smanjuje
se (svakih 5730 godina polovica se atoma
ugljika-14 raspadne) te se tako može odrediti
točna starost ostataka do unatrag 50.000
godina.

• Slika : Vučedolska golubica, nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938.g.
• Tu je metodu određivanja starosti
ugljikovim izotopima razvio Willard Libby
• 40-ih godina 20. stoljeća te je za svoja
istraživanja dobio i Nobelovu nagradu
1960. godine.
• Metoda je postala sastavnim dijelom
arheoloških istraživanja.

• Slika : škrinja sv. Šimuna u Zadru, nastala je u 14. stoljeću.

• Važno je napomenuti da se
metodom datiranja ugljikom-14
određuje starost materijala, a ne
predmeta koji je od tog materijala
izrađen.
• Primjerice, ako se određuje starost
drvenog kipa, tom ćemo metodom
odrediti vrijeme kad je drvo
prestalo rasti, a ne kad je neki
umjetnik izradio kip.
 Podjela izotopa:

Mononuklidni Polinuklidni
elementi elementi

imaju jedan imaju dva ili više

stabilan izotop stabilna izotopa
Be, F , Na, Al, P, I Sn – 10 izotopa
M A S E N I S P E K T R O M E TA R
 M A S E N I S P E K T R O M E TA R K L O R A
• Računanje relativne atomske mase klora:
• Prosječnu relativnu atomsku masu računamo :
• Ar(Cl)= x(35Cl) ∙ Ar(35Cl) + x(37Cl) ∙ Ar(37Cl)
• Ar(Cl) = 0,7577 ∙ 34,97 + 0,2423 ∙ 36,95
• Ar(Cl)= 35,45
 IZOBARI
• - atomi različitog protonskog broja Z
• - s jednakim nukleonskim brojem A
• 124
Sn, 124Te, 124Xe
• atomi različitih kemijskih elemenata
• kemijska svojstva su im različita
• broj protona, elektrona i neutrona
• isti : A
 ELEKTRONSKA
K O N F I G U R A C I J A AT O M A
Bohrov model atoma
• Elektroni se mogu nalaziti oko jezgre samo
na točno određenim kvantiziranim
putanjama i tada se atom nalazi u
stacionarnom stanju.,
(tada atom niti prima niti otpušta energiju).
Dovođenjem energije atom prelazi u više
stanje energije ,
• tzv . pobuđeno stacionarno stanje
• pri tome je apsorbirana energija (vezana).
• U tom pobuđenom stanju
elektron ostaje vrlo kratko
(oko 10-8 s) , a zatim se vraću
u osnovno stacionarno stanje.
Pri povratku u niže
stacionarno stanje emitira
prije apsorbiranu energiju jer
se vraća s više energetske
razine na niže.
Z A D ATA K ( 1 3 )
• Koja od navedenih tvrdnja vrijedi za atom pri prelasku iz jednoga
pobuđenog stanja u osnovno stanje?

• A. Emitira svjetlost određene valne duljine.

• B. Apsorbira svjetlost određene valne duljine.
• C. Emitira svjetlost svih valnih duljina.
• D. Apsorbira svjetlost svih valnih duljina.

• Odgovor : A
Z A D ATA K ( 1 4 )
• Koja tvrdnja vrijedi za atom pri prelasku iz osnovnoga u jedno pobuđeno stanje?

• A. Emitira svjetlost određene valne duljine.

• B. Apsorbira svjetlost određene valne duljine.
• C. Emitira svjetlost različitih valnih duljina.
• D. Apsorbira svjetlost različitih valnih duljina.

• Odgovor : B
 ELEKTRONSKI
O M O TA Č AT O M A

• Elektroni se nalaze u
elektronskom omotaču.
•  Energetske razine ili ljuske u
kojima se mogu nalaziti
elektroni označavamo
brojkama od 1 do 7 ili slovima :
• K, L, M, N, O, P, Q 
-ljuska ili nivo
-K.L.M.N.O.P.Q

-podljuska:
-s.p.d.f

-orbitale
• 1. Paulijevo načelo
• Najveći broj elektrona u ljuski: 2n2.
• U svakoj se orbitali mogu nalaziti po dva elektrona suprotnog
spina (Paulijev princip isključenja).
• Spin elektrona može se zamisliti vrtnjom elektrona oko vlastite
osi.
• Elektrone prikazujemo strelicama.
• Smjer strelice pokazuje spin elektrona, ↑↓ .
• 2. Hundovo pravilo

• Istovrsne orbitale popunjavaju se uvijek tako da najveći broj

• elektrona bude nesparen, jer je tada energija atoma najmanja,
• a atom najstabilniji, (prema Hundovom pravilu).
• Pravilo dijagonale
Elektronska konfiguracija atoma i
iona
• Magnezij – 12Mg

• 1s22s22p63s2
• Ne3s2
• 2, 8, 2
• Mg2+ Ne ; izoelektronske čestice
• Fosfor – 15P

• 1s22s22p63s23p3
• Ne3s23p3
• 2, 8, 5
• P3- Ar ; izoelektronske čestice
metali (d-blok)
• Željezo – 26Fe

• 1s22s22p63s23p64s23d6
• Ar4s23d6
• 2, 8, 14, 2
• Fe2+  Ar3d6

• Fe3+  Ar3d5
• Neki elementi s obzirom na njihov položaj u
periodnom sustavu elemenata, nemaju
očekivanu elektronsku konfiguraciju, jer je to
energetski povoljnije.
• Primjer: (6. i 11. skupina)
11 . S k u p i n a i l i g r u p a
• Bakar – 29Cu

• Ar4s23d9

•  neočekivana EK

• Ar4s13d10

•  

• Srebro – 47 Ag

• Kr5s24d9

•  neočekivana EK

• Kr5s14d10
6. Skupina ili grupa
• Krom – 24Cr

• Ar4s23d4

•  neočekivana EK

• Ar4s13d5

•  

• Molibden – 42 Mo

• Kr5s24d4

•  neočekivana EK

• Kr5s14d5
 Ž E L I M Z N AT I V I Š E :
• Propuštajući usku zraku Sunčeve svjetlosti kroz staklenu
• prizmu , ona se rastavila na :
• crveno, narančasto, žuto, zeleno, plavo i ljubičasto zračenje.

• Takav niz boja Isaac Newton nazvao je spektrom.

• Valne duljine područja vidljivog dijela spektra su

od 400 nm do 700 nm.
vidljivi dio spektra od
400 – 700 nm
• Kontinuirani spektar
• – prolaskom bijele svjetlosti žarulje s užarenom
• metalnom niti kroz staklenu prizmu također
nastaje spektar duginih boja koje prelaze jedna u drugu.

• Takav spektar daju sve užarene čvrste tvari,

on nije specifičan za pojedinu tvar.
Linijski spektar
– eksperimentalno se može osvijetliti atome svjetlošću i
nakon toga svijetlost propustiti kroz staklenu prizmu.
Prijelaz jedne boje u drugu više nije neprekidan ,
već se mogu vidjeti pojedine jasno odvojene linije.
• Linijski spektar je specifičan za svaku tvar jer mu je izvor u atomima.
• Takvi spektri za kemičare imaju jednako značenje
• kao otisak prsta za kriminaliste.