Dokazi i dokazivanje u

srednjem vijeku
 Srednji vijek – neodređenog trajanja
 Odrednice: pad Zapadnog Rimskog Carstva,
feudalizam
 VI.-XI. stoljeće – rani srednji vijek
 XII.-XIII. stoljeće – razvijeni srednji vijek
 XIV. –XV. stoljeće – kasni srednji vijek
 R.C. Caenegem - Europa - Vjerska, kulturna,
institucionalna cjelina, epicentri: Italija, Flandrija,
Francuska, Engleska

Illustration: Medieval French manuscript

illustration (Li Livres dou Sante, 13th
century)
 Načelo personaliteta prava
 Plemenski sustav (udana žena,
materijalno / procesno pravo)
 Dvojnost pravnih struktura, izvorno -
plemensko pravo odvojeno od države
 Države donose zakone izuzetno,
sporadično i privremeno u pitanjima od
državnog interesa
 Osobno / subjektivno pravo / privilegija
pojedinca da živi u skladu s njegovim
plemenskim zakonom)

Picture: king Clovis dictates the

Lex Salica. Miniature, 14th century
Franačko pravo/pravo u Franačkoj, barbarski zakonici,
vulgarno rimsko pravo i kapitularija

 Leges barbarorum – lex Wisigothorum

(475), Burgundionum, Salica, Ripuaria,
Alemanorum, Bavariorum, U vrijeme
Karla Velikog: Lex Frisiorum, Saxorum,
Chamavorum, Angliourum
 Lex Romana Burgundionum i Lex
Romana Wisigothorum
 Caapitularia . legibus addenda, per se
scribenda (nova pravila za nove
okolnosti)
Pravni partikularizam

 Feudalni imunitet - "privatizacija"

zakona
 “Privatno” pravo, državno pravo, lokalni
običaji, kanonsko pravo
 Nova kaznena djela u srednjem vijeku
(radi održavanja feudalnog društvenog
poretka, vjerska kaznena djela)
U ranosrednjovjekovnoj Europi kriminalni sustav zadržao je
određene značajke i funkcije slične onima u starom vijeku

 Kazne su okrutne, koristi se mučenje (rimski utjecaj)

 Prisutnost iracionalnih kaznenih djela
 Iracionalni dokazi
 Privatnopravna priroda kaznenog progona
 Klasnost prava u kaznama i mučenju
 Krvna osveta prelazi u sustav kompozicije
 Sustav kompozicije
 (wergeld, busse, klasni sustav,
ekonomska propast)
 Načelo krivnje - utemeljeno na slučaju /
kazuistično
 Svijest počinitelja - određuje se prema
predmetu kaznenog djela i post factum
radnjama
 U ranosrednjovjekovnoj Europi prevladava mistična ili vjerska
faznih razvoja dokaza

 Brojni i česti, primarni ili sekundarni dokazi

 Zašto? Primitivna priroda društva, nepismenost,
javna i usmena suđenja, na otvorenom
 Teret dokazivanja na optuženoj strani
 Testiranje karaktera iskušenja - psi faktor -
bolan i ponižavajući rezerviran za neslobodne ili
kmetove
 Crkva i iskušenja - neki podržavajući dijelovi u
Bibliji i sv. Augustinu
Zakletve - (purgatorna (pročišć.), compurgatori
- suprisežnici)

 Strogo propisane riječi i geste

 klasnost prava
 Krivokletstvo / krivokletstvo kompurgatora,
 Odbijanje zakletve
 Rota / porota
 Lijan
Iuridicium Dei, ordalije

 Neoborivi dokazi - Karlo Veliki

 Jednostrana i dvostrana kušnja (čak i za tužitelja)
 Iskušavanje vodom (kipućom vodom, potapanjem, očistiti od sumnje?) njem. Kasselfang
 Iskušavanje vatrom (vruće željezo ili šetnja vrućim )
 Otkup od kotla
 Dvostrane ordalije (prijelaz do 9. stoljeća, pravosudni dvoboj – sudski dvoboj
 4. Lateranski sabor (i dalje kušnje doživljava sporadično - Sachsenspiegel 1220.-1235.,
Slaveni do 14. stoljeća)
Ordalije potapanjem i kipućom vodom
Ordalije vatrom – užareno željezo

Detail from a page of the ritual

in the Abbey Library
Lambach. Cml LXXIII. f. 64v,
72r (late 12th century)
 Regestrum Varadinense, Nagyvátad, Hungary, današnja Oradea, Rumunia

IZVOR: Legal history: European

Year Ordeals R.C. Caenegem
Perspective,
1208 4
1213 63
Status Number
1214 44
Innocence 130
1215 40
1216 13 Guilt 78

1217 10 Agreement 75
1219 60 Withdrawal of 25
Complaint
1220 45
1221 43
1222 22
1226 11
1229 16
1234 11
1235 7
Sudski dvoboj - (nedovoljno dokaza, lažna
optužba, nezadovoljstvo presudom)
 Zakon jačeg, primitivnog oružja -
osoblje i štit, klubovi u Rusiji (12.
stoljeće)
 (Poznat od Ostrogota, Burgunda,
Salijskih Franaka (6. stoljeće)
 Proširenje suđenja borbama zbog
društava utemeljenih u ratnicima
 Normani su ga donijeli u Englesku 1066.
 Prvaci
Prikaz sudskog dvoboja u Sachsenspiegelu
(početak i sredina 14. stoljeća)
Racionalni dokazi (svjedoci, „svod“, „praćenje tragova“,
priznanje, dokumenti, istraga

 Racionalni dokazi (svjedoci, „svod“, „praćenje tragova“, priznanje, dokumenti, inkvizicija)

 Ne mogu svjedočiti: žene, maloljetnice, osobe bez poslovne sposobnosti, krivokletnici
 Svjedoci (slučajni i „dokumentarni” (općinski i pozvani) - Lex Salica
 Razlozi za pozivanje svjedoka kralja pred sudom - zakletva na vjernost (vazalna i opća)
 Ruska pravda (11. i 12. stoljeće) - vidioci i posluhsi
 Vinodolski zakonik (1288) - (svjedoci, silovanje)
 Dokumenti - od 8. do 11. stoljeća - rijetki i često neautentični
 Kraljevske povelje (pečat); Engleska: Writovi u širokoj upotrebi
 Inquisitio - rijetka formalna istraga u ime kralja koju su izvodili njegovi časnici, obično
fiskalna - podaci o istaknutim mještanima dati pod zakletvom - kraljevska privilegija u
usporedbi s porota, rota u pravnim sustavima Slavena
U razvijenom i kasnom srednjem vijeku,
ordalije sve rijeđe
 Gradovi s poveljama / privilegijama "izuzeća" od sudskih / pravosudnih dvoboja
 Engleska, William II pokušali su ukinuti ordalije, Henry II - progonstvo, čak i ako se
iskušenjem hladne vode pokaže nevinim ako mjeđtani budu svjedoci protiv oslobođenih
 Ordalije pod povećalom i kritikom - Peter the Chanter Verbum skraćenica (1191-1192)
 Ordeals- temptatio Dei - napušten bilo izričito, neupotrebom
Jačanjem uloge države u pravosuđu i afirmacijom crkvenog,
posebno inkvizitornog sudstva, dokazi postaju sve formalniji

 Istraga (širenje pisanih dokumenata, tajne istrage, postupak in camera, teret dokazivanja
pripada tužitelju, ali optuženi je u teškom procesnom položaju)
 Dva svjedoka - (Matej, XXVI, 60)
 Primarni cilj - priznanje- dovodi do mučenja, probatio regina (široko rasprostranjeno već u
13. stoljeću u Italiji)
 Španjolska (ukinuta 1325., osim u slučajevima hereze i krivotvorenja), mučenje u
Portugalu uvedeno u drugoj polovici 13. stoljeća
 Engleska - nema uobičajenog mučenja (Star Chambers), sir Edward Coke - članak 39.
Magna Carta
 Utjecaj rimsko-kanonskog sustava
Constitutio Criminalis Carolina 1532.

 Car Karlo V. - afirmiranje i širenje inkvizicijskih načela kaznenog prava. Iako je

supsidijarni izvor kaznenog materijalnog i procesnog prava, imao je ogroman pravni
utjecaj (Kazneni zakon Austrije, Bavarske i Saske izravno su preuzeli mnoge Karolinine
odredbe)
 Inkvizicijsko načelo 14. stoljeća počelo je prodirati u suđenje njemačkog suda, trajalo je
sve do 18. stoljeća
 Cilj kaznenog postupka bio je ishoditi priznanja optuženog – regina probationis
 Ako je optuženi osporavao bitne dijelove optužbe - mučenje, o stupnju okrutnosti i trajanju
optužnice odlučivao je "dobronamjerni i razumni sudac".
 Izjave dane pod mučenjem ne ulaze u evidenciju, već one dane nakon
 Kazneni slučajevi rješavali su se tajno i u pisanom postupku. Karolina čak upozorava da se
optuženom ne smiju iznositi okolnosti kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, te da mu
se neće pružiti prilika da se brani.
Porota u Engleskoj – umjesto ordalija?

 Mnoge posebnosti sustava običajnog prava proizlaze iz institucije porote - temelja za

anglosaksonski koncept slobode
 Po kraljevoj naredbi, svaka administrativna jedinica (stotine) imenuje 12 poštenih ljudi
koji su dužni prijaviti sve zločine. Kasnije - šerif imenuje 24 u Veliku porotu (do 1933.)
 U kaznenom postupku porota se formirala mnogo kasnije. U kaznenom postupku, mala
porota odlučuje o krivnji optuženika na temelju izvedenih dokaza.
 Do 18. stoljeća. Ne može se koristiti porota bez pristanka optuženog, optuženi mučeni da
pristanu (bez presude porote optuženi ne može biti osuđen, niti mu je oduzeta imovina, pa
je često birao umrijeti u zatvoru