Ponašanje pasa

Doc. dr. sc. Gordana Gregurić Gračner

Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Ponašanje pasa
Podrijetlo i udomaćivanje

• brojne pretpostavke o vremenu i mjestu udomaćivanja

• danas-osnovu istraživanja čine genetička istraživanja
• prema njima razdvajanje domaćih pasa od vukova dogodilo se prije oko
15 000 godina
• više od 400 pasmina pasa (i dalje u nastajanju)
• neke pasmine zadržale izgled sličan vuku
• druge pasmine selekcionirane na neoteniziranost (životinja zadržava
nezrele ili juvenilne karakteristike)-malo sličnosti s precima
 Ponašanje pasa
Podrijetlo i udomaćivanje

• U čovjekovu okolišu psi služe :

•radni psi
•psi čuvari
•za druženje i razonodu (kućni ljubimci)
•otkrivanje kriminala-droga, eksploziv
•traženje nestalih osoba (lavine,
ubojstva…)
•pomoć osobama s posebnim
potrebama
•otkrivanje raka (promijenjen miris
mokraće oboljelih)
•otkrivanje tartufa ….
 Ponašanje pasa
Društveno ponašanje

• Kanidi-društveni mesožderi skloni životu u skupinama

• sastav skupina značajno varira među pojedinim vrstama i populacijama

Tipovi društvenih organizacija prema Foxu (1975.)

• I lovci samotnjaci (crvena lisica - Vulpes Vulpes)-uspostavlja vezu isključivo u sezoni
parenja / pritom mužjak može ostati i pomagati u podizanju mladunaca, ali
uglavnom odlazi
• II vrste koje uspostavljaju dugotrajnije veze (dingo ili kojot, C. latrans)-obilje hrane
zadržava zajednicu skupa, ali kada se resursi smanje potomci se raspršuju
• III vuk – u skupinama od 2 do 30
- veličinu skupine diktira raspoloživost resursa
- složena hijerarhija u dominaciji i redoslijed hranjenja
- monogamni i razvijaju duge veze parova
 Ponašanje pasa
Društveno ponašanje

• Društveno ponašanje udomaćenih pasa-kućnih ljubimaca

• manje razvijen mentalitet skupine
• vlasnike doživljavaju kao članove skupine, a kuću kao brlog
• mogu naučiti kako se uklopiti u obitelj i razvijaju društvene odnose s ljudima
koji o njima brinu

NEPRIMJERENA POVEZANOST (prekomjerna privrženost / nedovoljna

privrženost)
-razvoj psihičkih problema- promjene u ponašanju (uznemirenost/dominacijska
agresivnost)
-kulminacija-napuštanje psa (ulica, sklonište za pse)
 Ponašanje pasa
Potraga za hranom i ponašanje pri hranjenju

• kao i kanidi, poludivlji psi su oportunistički čistači (jedu mnoge druge životinje i biljke)
• prehrana ovisi o vrsti kanida i geografiji staništa
• udomaćeni psi, kao i divlji često skupljaju višak hrane u tajnom skrovištu-zalihe mogu
potrajati i do mjesec dana (udomaćeni pas skriva npr. igračke)
• prednje šape služe za kopanje rupe, usta ili nos za stavljanje stvari u rupu, a nosom
nabaca zemlju na rupu kako bi je sakrio
• slobodnoživući, poludivlji psi su isto oportunistički čistači - prehrana im ovisi o
raspoloživim resursima (kante za smeće, drugi otpaci) pa čak i određene druge
životinje kao lovina
 Ponašanje pasa
Potraga za hranom i ponašanje pri hranjenju

• ponašanje pri hranjenju pasa-kućnih ljubimaca uglavnom reguliraju ljudi

• na tržištu razne vrste suhe (bazirane na žitaricama) i vlažne (mesne) hrane
• psi često preferiraju baš određenu vrstu hrane
• više vole kuhano meso od sirovog, govedinu, svinjetinu, janjetinu, piletinu i
najmanje konjetinu
• kao i u ljudi, ponekad se razvija netoleranciju na određenu vrstu hrane-fizički i
psihološki problemi (prilagođena hrana, npr. bez kukuruza)
 Ponašanje pasa
Potraga za hranom i ponašanje pri hranjenju

• neki psi, uz hranu koju im daje

vlasnik rado tamane sve do čega
dođu (terijeri npr. tamane glodavce)
• Koprofagija (svoj ili tuđi feces)
(neprimjerena prehrana ili
deficijencija enzima gušterače?)
ETIOLOGIJA NEPOZNATA
 Ponašanje pasa
Komunikacija

• psi komuniciraju korištenjem široke lepeze osjetilnih sustava

A. vid
B. osjet mirisa
C. sluh
 Ponašanje pasa
Komunikacija
VID

• na vid se ne oslanjaju u većoj mjeri

• oko šest je puta slabiji od vida prosječnog čovjeka
• relativno ima ograničeno zapažanje
• nisu slijepi na boje, ali svijet doživljavaju kao da jesu
• odlično vidi u prigušenom svjetlu-otkriva fine pokrete i kretanje
 Ponašanje pasa
Komunikacija
VID

• koriste razne vidne znakove

za prenošenje informacija

• npr. položaj tijela, ušiju, repa i

smjer pogleda-prenose važne
informacije o statusu i
namjeri u ponašanju
 Ponašanje pasa
Komunikacija
VID

Dominantne životinje-uspravan stav, uspravljene uši i rep+ izravan kontakt očima

Agresivno dominantna životinja kešenje zubi + piloerekcija na leđima

SVRHA

• Da životinja izgleda veća,

opasnija i da tako smanji
potrebu fizičkog sukoba
 Ponašanje pasa
Komunikacija
VID

• podređena životinja-nastoji izgledati što manja, spušta tijelo, uši i pogled

• izrazito podređene znaju se izvrnuti na leđa, otkriti ingvinalno područje i počesto se

pomokriti

• agresivno podređene životinje-zbunjujuća mješavina vidnih signala koji s jedne

strane znače samopouzdanje i želju za borbom (piloerekcija i iskešeni zubi), a s
druge strane pokazuju želju za izbjegavanjem takve situacije i pobjegnu (spuštene
uši, spušteno tijelo, spušten rep)
 Ponašanje pasa
Komunikacija
VID
• psi visoko neoteniziranog izgleda (obješene uške, podrezani repovi, duža dlaka)
često ne mogu iskazivati drugoj životinji (ili ona neće pravilno protumačiti)
znakove dominacije ili podređenosti-zbunjujući signali
 Ponašanje pasa
Komunikacija
NJUH

• udomaćeni psi se više oslanjaju na olfaktorne znakove

• udomaćeni pas-izvanredano razvijeno osjetilo njuha-do 100 000 bolje nego

ljudsko

• njušeći, pas razlikuje svoj miris od ostalih životinjskih ili ljudskih, odlično prati
tragove, otkriva lešine, narkotike, plijesan, plinove, bolest (rak)
 Ponašanje pasa
Komunikacija
NJUH
Kanidi-njuh iznimno bitan u komunikaciji
Tri vrste njušnih znakova:
• ostavljanje mokraće (najčešće-daje informacije o statusu jedinke, označavanje
teritorija i granica doma)
Sam čin mokrenja znak je za sebe-mužjaci najčešće mokre s jednom nogom podignutom,
ali često znaju podignuti nogu, ali ne i pomokriti se „šepurenje s podignutom nogom”-u
prisustvu drugih pasa.
• ostavljanje žljezdanih sekreta
Oko glave i u analnom području-žlijezde koje proizvode vodenasti sekret-psi često njuše ta
područja.
Otpuštanje apokrinih i lojnih sekreta iz analnih žlijezdi tijekom defekacije-bitno u
raspoznavanju jedinke i teritorija.
• ostavljanje fecesa-u udomaćenih pasa je najmanje korišten znak
 Ponašanje pasa
Komunikacija
SLUH
• izvrstan osjet sluha
• čuju zvukove u velikom rasponu frekvencija
• precizno određuju izvor zvuka
• točno razlikuju raznovrsne zvučne signale
• udomaćeni pas čuje zvukove u rasponu od 67 do 45 000 Hz (ljudi-64 do 23 000
Hz)
• vrlo velika pokretljivost uške (u mnogih pasmina)
• načini komunikacije glasovne komunikacije: režanje, gunđanje, cviljenje,
štektanje, kašljanje, lajanje (nedovoljno istražena struktura-predvidivo se
razlikuje prema kontekstu)
 Ponašanje pasa
Biološki ritam

• pas spava kada spava i vlasnik

• san psa ima nekoliko faza s epizodama od 1, 5 sata (srednje trajanje budnosti je
oko 40 minuta)-većina pasa tako spava tijekom dana-sve ovisi o dnevnom ritmu
vlasnika i pasmini pasa
• ciklus sna u psa
• razdoblje sna s mirnim
očnim pokretima (ne-REM faza)
• razdoblje sna s nemirnim (REM faza) očnim pokretima-u toj fazi sna psi
sanjaju (veslanje nogama, ispuštanje glasova i sl.)
• poremećaji spavanja nastupaju starenjem psa (više spavaju danje, manje noću)-
često je to obilježje sindroma degenerativnog poremećaja kognitivne disfunkcije
(degenerative disorder cognitive dysfunction syndrome, CDS)-usporedivo s
Alzheimerovom bolešću u ljudi
 Ponašanje pasa
Spolno ponašanje
• spolna zrelost sa 7 do 8 mjeseci
• prvo tjeranje ženke u dobi 6 do 12 mjeseci-ženke se tjeraju dva puta
godišnje (osim basenji-samo jednom godišnje)
• Faze estrusa
•PROESTRUS (traje do 2 tjedna -krvavi iscjedak, nemir, nije prijemljiva za
parenje)
•ESTRUS (traje 10-21 dan -dopušta mužjaku njušenje anogenitalnog
područja, zajahivanje, penetraciju i ejakulaciju-penis se tijekom penetracije
zadržava u vagini i životinje su spojene često gledajući u suprotnom smjeru)
•METESTRUS
(2 mjeseca-uključuje razdoblje
graviditeta)
•ANESTRUS
(4 do 5 mjeseci-razdoblje
reproduktivne neaktivnosti)
 Ponašanje pasa
Ponašanje pri porodu i roditeljska skrb

• graviditet traje oko 63 dana

• dan ili dva pred porod kuja je nemirna, traži osamu, trga papire, pokrivače, stelju-
nastoji „sviti” gnijezdo
• okot se često događa noću i traje 3 do 6 sati (oko 45 minuta pauze među štenjenjima)
• prosječno u leglu 6 do 7 štenaca
 Ponašanje pasa
Ponašanje pri porodu i roditeljska skrb

• štenad na svijet dolazi u plodnim ovojnicama koja kuja trga zubima

• posteljice kuja često pojede-izvor nutrijenata
• odmah po štenjenju kuja oblizuje mladunce kako bi potaknula cirkulaciju i
potaknula na disanje
• većina štenaca počinje sisati u prvom satu od rođenja
• dok štenci sišu kuja ih nadalje čisti-posebice anogenitalno područje čime ih potiče
na mokrenje i defekaciju
 Ponašanje pasa
Ponašanje pri porodu i roditeljska skrb

• kuja se prva 2 do 3 tjedna usredotočuje na čišćenje i sisanje

• nakon 3 tjedna ih počinje ostavljati same sat do dva tijekom dana

• štenci sišu prva 3 do 4 tjedna života-tada počinje odbijanje-epizode dojenja se

smanjuju

• u toj dobi kuja počinje gurati štence od sisa i poticati njihovu neovisnost

• većina štenaca se u potpunosti odvikava od sisanja u dobi od 8 tjedana

 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja

Pet stadija razvoja ponašanja

• Prenatalni stadij
• Neonatalni stadij
• Prijelazni stadij
• Stadij socijalizacije
• Juvenilni stadij
 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja
PRENATALNI STADIJ

• od začeća do poroda i traje oko 63 dana

• relativno neistraženo razdoblje
• otkriveno da udomaćeni pas može učiti mirisima/okusima (kemosenzorni
znakovi) tijekom prenatalnog razdoblja i da to učenje može imati važnu
ulogu u oblikovanju njuhom vođenog razvoja i ponašanja nakon rođenja
 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja
NEONATALNI STADIJ

• štenci bespomoćni prva dva tjedna života-uvelike ovisni o majci (sisanje, obavljanje nužde,
udobnost)
• većinu vremena provode spavajući i hraneći se
• oči i uške su zatvorene i izvan funkcije pa se psići oslanjaju na osjetila mirisa, okusa i dodira
• mogu se kretati, ali su im motoričke sposobnosti ograničene i često refleksne
• relativno se često glasaju (cviljenje, gunđanje i cendranje)
 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja
PRIJELAZNI STADIJ

• faza brzih neuroloških i fizičkih promjena

• otvaranje očiju oko 13. dana
• otvaranje ušnih kanala između 18. i 20. dana
• samostalno mokrenje i obavljanje nužde (obično izvan legla)
• puzanje naprijed i natraške
• hod (nezgrapan) na sva četiri ekstremiteta
• početak interakcije među štencima (prvi znakovi borbene igre i mahanje
repom)
• glasanje je glasnije i kao odgovor na sve raznovrsnije poticaje
 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja
STADIJ SOCIJALIZACIJE

• početak obrazaca ponašanja odraslih jedinki

• senzorne i motoričke sposobnosti štenaca
u potpunosti razvijene (istražuju i uče o okolišu)
• više vremena podalje od majke, manje vremena spava i jede
• zubi izbijaju na početku ovoga razdoblja
• osjetljivo razdoblje sazrijevanja-razvoj društvenih veza s majkom, ostalim
štencima iz legla i svojom majkom
• neprimjerena socijalizacija u tome razdoblju može dovesti do strahom
uzrokovanih problema u ponašanju koji često potraju i do odrasle dobi (često
otporni na promjenu)
 Ponašanje pasa
Razvoj ponašanja
JUVENILNI STADIJ

• od 10. tjedna starosti do spolne zrelosti

• štenac brzo raste
• većina pasmina dostiže punu visinu i težinu do 8. mjeseca starosti
• trajni zubi zamjenjuju mliječne u dobi štenca od oko 5 mjeseci
• na početku ovog razdoblja većina se štenaca odvaja od majke i nastavlja
razvijati odnose s ljudima i drugim životinjama
• mužjaci počinju mokriti s podignutom nogom
• pubertet u mužjaka prilično spor proces- pokazuju interes za ženke već u
starosti od 4 mjeseca, ali ne pokušavaju parenje sve do 7. ili 8. mjeseca
• u ženki pubertet nastupa naglo u vrijeme prvog tjeranja (između 6. i 12.
mjeseca)
 Ponašanje mačaka
Doc. dr. sc. Gordana G. Gračner
Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Ponašanje mačaka
Podrijetlo i udomaćivanje

• predak domaće mačke je vrsta divlje mačke, Felis silvestris, -još uvijek vrlo
rasprostranjena, često u rubnim staništima, od sjeverne Europe do južne Afrike i
zapadne Indije
• DNA suvremenih mačaka pruža nam mogućnost pretpostavke da joj preci
prvenstveno potječu negdje iz područja Plodnog polumjeseca koji se protezao od
Turske do Egipta
• to podržava teoriju da su mačke bile domesticirane upravo zbog njihove
sposobnosti uništavanja štetočina-sisavaca
 Ponašanje mačaka
Podrijetlo i udomaćivanje

• Najraniji, čvrsti, arheološki dokazi udomaćivanja mačaka dolaze iz egipatskog

Novog kraljevstva, oko 1550. godine pr. Kr. do 850. godine pr. Kr.
• Kult mačke-božice Bastet dao je mačkama religiozno značenje; uginule mačke su
balzamirane, stavljali je u drveni kovčeg i odnosili u hram u Bubastis
• Postojala su razdoblja tijekom kojih je bilo zabranjeno iznošenje mačaka iz Egipta
premda je nejasno da li zbog njihove vrijednosti pri suzbijanju štetočina ili pak
njihovog svetog statusa koji je vjerojatno proizašao iz njihove korisnosti
• Prvo su iz Egipta prenesene u Italiju
 Ponašanje mačaka
Podrijetlo i udomaćivanje

• Sigurno je tek da mačke nisu bile široko rasprostranjene u Europi sve do 4.

stoljeća nakon Krista.

• povezanost mačaka i poganstva nije pridonijela njihovoj popularnosti u mnogim

dijelovima Zapadne Europe

• od 19. stoljeća naovamo popularnost mačaka je rasla i pri kraju 20. stoljeća
njihov broj premašio je broj pasa u mnogim Zapadnim zemljama
 Ponašanje mačaka
Podrijetlo i udomaćivanje

• većina mačaka-kućnih ljubimaca nisu mačke neke određene pasmine i navode se

različito: kao mačke bez rodovnika, mačke mješanke ili križane mačke

• ako ne obraćamo pažnju na boju i duljinu njenu dlake-mala razlika u njihovoj

veličini u usporedbi s ostalim udomaćenim životinjskim vrstama

• unatoč lakoći kojom se socijalizira s čovjekom, zadržala je mnoge karakteristike

divlje mačke
 Ponašanje mačaka
Podrijetlo i udomaćivanje
• mačke s rodovnikom još su uvijek u manjini među mačkama-kućnim ljubimcima.

• u novije vrijeme, pasmine su se razvile na temelju pojave specifičnih mutacija, kao

što su mačka munchkin (patuljasta), bezdlačna mačka sphynx i opuštena mačka
ragdoll („krpene lutke“)

• druge su potekle hibridizacijom domaćih mačaka s drugim vrstama mačaka:

o mačka chausie (hibrid s mačkom iz džungle, F. chaus)

o bengalska mačka koja svoje točkasto krzno i karakterističnu odvažnost

zahvaljuje azijskoj leopardskoj mački, Prionailurus bengalensis.
 Ponašanje mačaka
Učinci udomaćivanja

• većina mačaka (osim onih s rodvnicom)-proizašla iz nekontroliranog parenja među

jedinkama koje su same birale jedna drugu
• kontrola populacije se postiže kastracijom ili zadržavanjem mačaka u kući- sve se
više koristi u gradskim područjima Sjedinjenih Američkih Država i dijelovima
kontinentalne Europe, ali, još nije uobičajeno na području Velike Britanije i u
ruralnim područjima
 Ponašanje mačaka
Učinci udomaćivanja

• lov je karakteristika ponašanja divljih mačaka koju je zadržala većina domaćih

• iako je malo njih učinkovito kao grabežljivci, mačke su uspješne kao ubojice ptica i
malih sisavaca te imaju lokalni utjecaj na dinamiku tih populacija
 Ponašanje mačaka
Učinci udomaćivanja

• mačke imaju specifične hranidbene potrebe tj. imaju:

o (i) ograničenu mogućnost smanjenja razgradnje bjelančevina što rezultira

potrebom za 18% proteina u hrani za mačiće
o (ii) potrebu za visokom razinom aminokiselina koje sadrže sumpor kao što
su cistein, metionin i taurin
o (iii) nemogućnost da sintetiziraju prostaglandine iz malih molekula
prekursora;
o (iv) visoku potrebu za niacinom i tiaminom

ZATO SE NE MOGU HRANITI BILJKAMA VEĆ IM

TREBA SIROVO MESO
 Ponašanje mačaka
Učinci udomaćivanja

• vjerojatno iz tog razloga, većina mačaka koje se ne drže samo u kući održava
ekskluzivnim svoje područje oko kuće osiguravajući si bitan izvor hrane svojih
donedavnih predaka
• čak i dobro hranjene mačke još uvijek idu u lov
• kako mačke ne love surađujući, usmjerene su na mali plijen - ako o tom plijenu
ovisi njihovo hranjenje moraju početi lovom prije nego što postanu gladne
 Ponašanje mačaka
Ponašanje u lovu i igranje

• veliki ili opasni plijen mačka napada jedino kada je posebno gladna; kada mačka nije
gladna može napasti plijen, ali ne ubija odmah već se sa plijenom „igra”

• ta strategija potječe iz kompromisa između izravne koristi od hrane dobivene

ubijanjem i rizika da će se mačka tijekom tog procesa ozlijediti

• nasuprot tome, čimbenici koji potiču odrasle jedinke na „igranje“ igračkama

sugeriraju da je to, u smislu motivacije, predatorsko ponašanje; najučinkovitije
igračke liče na tipičan plijen po veličini, površini i teksturi kao i načinu kretanja, i
intenzitet igre i veličina igračke povećavaju se intenziviranjem osjećaja gladi
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

Glavna razlika između divlje F. silvestris i domaće F. catus je u društvenom

ponašanju, kako prema drugim tako i prema jedinkama vlastite vrste
• F. silvestris je samotna i vezana uz
neko područje, čak i kad je količina
hrane dostatna za osnivanje kolonije;
najveća skupina su zato ženke sa, o
njima ovisnim, mladuncima koji se uz
majku zadržavaju tek nekoliko
mjeseci
• F. catus je sposobna živjeti u puno
većoj gustoći naseljenosti nego njen
predak -to je vjerojatno rezultat
selekcije tijekom udomaćivanja kada
je žitnica postala dovoljno velika da
privuče više štetnika od onog broja
koji bi lako pod kontrolom držale
jedna ili dvije mačke
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija
• Uglavnom su istraživane mačke slobodno živućih skupina okupljenih oko
predvidivih i obilnih izvora hrane s mogućnošću postojanja zaliha (farme i
ribarska sela)

• ženke - uočeno suradničko ponašanje, i to obično među ženkama u bliskom

srodstvu; najvjerojatnije objašnjenje za postojanje takvih skupina je
poboljšana tolerancija prema ženskim potomcima, vjerojatno postignuta
selekcijom tijekom udomaćivanja

• mužjaci rjeđe pokazuju suradničko ponašanje i često su lutalice, ali mogu

ostati i priključeni koloniji, izbjegavajući pritom konflikt sa starijim jedinkama
sve dok ne postanu dovoljno jaki i iskusni za natjecanje za mogućnost parenja
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• suradnja između ženki uključuje pomaganje tijekom uzgoja mladunčadi u kojem

dijele gnijezda, a mačići se njeguju i hrane bez diskriminacije
• udružuju se i radi zajedničke obrane od nepoznatih mačaka obaju spolova
• nepoznati spolno zreli mužjaci predstavljaju opasnost za život mladunčadi, iako je
nejasno u kojoj mjeri je upravo to uzrok njihove smrtnosti
• sve ženke unutar skupine imaju mladunčad istovremeno, bez reproduktivne
supresije dominantnih jedinki
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• suradnja se održava korištenjem tri obrazaca taktilnog ponašanja

• međusobnog trljanja
• uzajamne njege
• zagrljaja repom
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• međusobno trljanje može biti značajno asimetrično unutar para

mačaka, što navodi na pretpostavku da to može imati značenje
iskazivanja podređene uloge između jedinki koje dobro poznaju jedna
drugu, premda to nije submisivni signal jer se nikada ne pokazuje u
kontekstu agresivnog ponašanja

• uzajamno njegovanje je, međutim, nešto što prati umjerenu agresiju i

zato može biti pokušaj pokazivanja dominacije, pri čemu dolazi do
agresije ukoliko primatelj njegu izbjegava.
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• Repertoar signala mačaka uglavnom odražava njihove senzorne vještine

te njihovo podrijetlo kao samotnih večernjih životinja

o visoko razvijen njuh i sluh

o vid neosjetljiv na boju, ali osjetljiv na otkrivanje pokreta
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• Obilježavanje mirisom - učinkovito za trajno obilježavanje granica područja ili

mjesta od posebnog značenja
o (i) mokraćom, posebice gdje je poprskano
o (ii) izmetom, ako se ostavi neprekrivenim
o (iii) izlučevinama obraznih žlijezda ostavljenim u visini glave na mjestima
poput grančica

• reproduktivno aktivni mužjaci mirisom obilježavaju teren često i dosjetljivo, njihov

urin sadrži visoke razine sumporom bogatih spojeva što može biti pokazatelj
kvalitete.
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• društveni mirisi se primaju putem receptora njuha i receptora u

vomeronazalnom organu zauzimanjem karakterističnog „flehmen“
položaja u kojem su usta lagano otvorena, a gornja usna povučena

• za razliku od ljudi, mačke se nesumnjivo znatno oslanjaju na mirise koji im

pružaju informacije o njihovom okolišu, kako društvenom tako i fizičkom
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija
• nasuprot tome, slobodno živuće mačke su općenito tihe, čujno se
glasaju uglavnom tijekom parenja i agresivnih susreta te tijekom
interakcije majke s mačićima
• mačke kućni ljubimci, naročito sijamske i njima srodne pasmine su
puno glasnije-mijauču puno češće; to je vjerojatno naučeni
odgovor koji su ljudi nagrađivali hranjenjem, otvaranjem vrata i
slično
• neke mačke imaju repertoar različitog mijaukanja od kojih je svaki
rezerviran za određenu namjenu

• predenje, drugi način glasanja mačaka

proizlazi iz potrebe za njegom; nema
znanstvenog dokaza da to označava
osjećaj „zadovoljstva“
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• uške guraju naprijed i uspravljuju kako bi pokazale povjerenje

(samopouzdanje), a unatrag kako bi pokazale namjeru da odstupe
• polegnute uške znače da mačka očekuje uključivanje u borbu
• unatrag polegnute uške označavaju defenzivni položaj često združen s
pištanjem
• u neprijateljskom ponašanju, mačke mogu stajati uspravno na stražnjim
nogama, okrenute postrance i ježenjem dlake na leđima kako bi
maksimalizirale svoju veličinu
• mlaćenje repom često združeno s režanjem također je iskaz agresije
 Ponašanje mačaka
Društveno ponašanje i komunikacija

• jedinke s manje samopouzdanja mogu „uvlačiti“ glavu među ramena i

prilijegati uz tlo

• kada mačke počnu prijetiti jedna drugoj sukob se teško prekida jer
nedostaju signali koji ukazuju prihvaćanje poraza: gubitnik će obično vrlo
polako otpuzati, izbjegavajući bilo kakve brze pokrete koji bi mogli biti
okidač da ga počne proganjati jedinka s više samopouzdanja.
 Ponašanje mačaka
Udvaranje i reproduktivno ponašanje

• mačke se mogu združivati s mužjacima u bilo koje doba godine, ali

odbijaju sve spolne ponude osim tijekom sezone(a) parenja, za sjevernu
hemisferu tipično, u kasnoj zimi i sredinom ljeta
 Ponašanje mačaka
Udvaranje i reproduktivno ponašanje

• U proestrusu, ženke prvo šire svoje područje oko kuće, i tada se

intenzivira njihovo trljanje o predmete
• u tom stadiju one vjerojatno ostavljaju svoj miris koji privlači mužjake,
koji, slijedom toga, iznenadno šire područje svog kretanja kako bi
obuhvatili područje ženke
• kao rezultat, nekoliko mužjaka se može okupiti oko ženke, ali u tom
trenutku ona odbija parenje s bilo kojim od njih
• iznenađuje da je suparništvo među njima u takvim skupinama obično
slabo ili ne postoji premda, ako je u prilici, dominirat će pojedina muška
jedinka
 Ponašanje mačaka
Udvaranje i reproduktivno ponašanje

• mačke se valjaju, predu, rastežu i ritmički istežu te uvlače kandže, nakon

dan ili dva ulaze u estrus i pokazuje seksualnu prijemljivost zauzimanjem
položaja lordoze među napadima valjanja
• mačka je poliandrična tj. pari se s više mužjaka okupljenih oko nje
uključujući i dominantnog mužjaka ako on postoji, ali ne pari se samo s
njim

• osim navedenog, vidljivo je da većina mačaka zadržava spolno

ponašanje svojstveno divljoj mački, omogućavajući im unakrižno
parenje s potpuno divljom F. silvestris te slobodno živućim mačkama
 Ponašanje mačaka
Dominacija

• čini se da, unutar većine domaćinstava koje imaju više mačaka ili
slobodno živućih mačaka postoji labavi „hranidbeni red“ u kojem neke
jedinke imaju prednost u pristupu hrani

• ako hijerarhija doista trenutačno postoji u umovima mačaka, čini se da

ne igra bitnu ulogu u rasplođivanju ili reproduktivnom ponašanju.
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• Razvoj ponašanja mačića obično je podijeljen u faze:

• (i) prenatalno razdoblje;
• (ii) neonatalno razdoblje koje traje sve do kraja drugog tjedna nakon
gestacije tijekom kojeg su mačići relativno bespomoćni i nisu još
senzorički kompetentni
• (iii) razdoblje socijalizacije od trećeg do osmog tjedna kada se mačići
aktivno udružuju i uče o društvenim odnosima
• (iv) mladenačko razdoblje kada postaju sve više neovisni koje završava s
prijelazom u odraslo doba i nastupom spolne zrelosti.
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• mačići na svijet dolaze u jednom ranom stadiju razvoja, slijepi, gotovo

gluhi i bez sposobnosti termoregulacije, iako su osjećaj dodira, okusa i
njuha prilično dobro razvijeni
• većinom koriste miris i taktilne podražaje na majčinom trbuhu refleksno
locirajući bradavice te počinju sisati
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• sisanje je često združeno s predenjem, vjerojatno kao signal majci koji

joj inhibira kretanje (odlazak od mladunčadi)

• u početku, mačići ne mogu hodati i vuku se „veslajući“ prednjim

nogama, orijentirajući se uglavnom prema mirisu
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• stražnje noge sazrijevaju trećeg i četvrtog tjedna života, omogućavajući

mačićima da počnu hodati i trčati; dok potpunu koordinaciju pokreta
postižu u sedmom tjednu
• voljno uriniranje i defekacija počinju tek oko četvrtog tjedna, a prije
toga mačka otklanja otpadne tvari od mačića tijekom njege
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• sluh mačića razvija se postepeno, kako se slušni kanal otvara i vanjske se

uške otklope te usprave tijekom drugog tjedna života
• glasanje drugih mačaka uzrokuje veći interes od svih drugih zvukova i
postaje združen s lokomotornim odgovorom tijekom četvrtog tjedna;
majčinom glasanju se pristupa, a od neprijateljskog se odmiče
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• vrijeme kada se otvaraju oči je jako različito, i moguće je bilo kada unutar
prvih četrnaest dana života, ovisno o genetskim čimbenicima, spolu
mačića i vjerojatno ovisno o osvjetljenosti okoliša
• očna tekućina, u početku zamućena, postupno se bistri dopuštajući
stvaranje bolje slike
• vizualni korteks razvija se paralelno s očima; u početku, mnoge stanice
odgovaraju na oba oka, ali se vrlo brzo specijaliziraju za jedno ili drugo
oko, iako ostaje veza koja dopušta binokularan vid
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• od četvrtog tjedna života, mačići, dok ne spavaju, provode puno

vremena u igri.
• u početku, veliki dio toga vremena usmjeren je na druge mačiće u leglu,
• u starosti od sedam tjedana života, razdvaja se igra na igru s
predmetima i igru s društvom

• igranje s predmetima uključuje mnoge obrasce koji su posljedično tome

uklopljeni u ponašanje tijekom lova, dok se signali kao što je otvaranje
usta, kretanje u stranu i nasrtljivost koriste isključivo u društvenoj igri
• razvoj igre je složeni proces i u leglu varira od jedinke do jedinke, ovisno
o tome koje joj mogućnosti pruža okolina
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• ponašanje mačke majke je presudno u održanju legla (izbor prikladnog

brloga)
• mačke ne grade gnijezdo, ali za macenje uvijek izabiru dobro zaklonjeno
mjesto te mogu privremeno postati agresivne prema drugim mačkama
ili kućnim životinjama, pretpostavlja se kako bi smanjile opasnost od
grabežljivaca
• nakon nekoliko tjedana mogu mačiće premjestiti, jednog po jednog (radi
higijene ili radi smanjenja mogućnosti prijenosa ektoparazita)
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• majke imaju koristi od refleksa „potiljka“: hvatanje mačića za labavu

kožu na stražnjoj strani vrata uzrokuje da se mačić refleksno skupi uz
inhibiciju manifestacije svih drugih ponašanja

• isti refleks koriste mužjaci za obuzdavanje ženki prilikom koitusa, te ljudi

kao benignu metodu za imobilizaciju mačaka
 Ponašanje mačaka
Razvoj ponašanja

• tijekom razdoblja do odbića, ponašanje majke utječe na bitne elemente

u razvoju mačića; bez njenog utjecaja oni će vjerojatno razviti široki
raspon abnormalnosti- fizičkih, emocionalnih i ponašajnih
• na primjer, u divljini će mačka početi donositi u gnijezdo napola
umrtvljeni plijen kada mačići budu u dobi od oko četiri tjedna: to je
važna komponenta u stjecanju vještine lova
• ubrzo nakon toga ona će početi odlaziti od mačića na sve dulje razdoblje
stimulirajući odbijanje; no često provjerava težinu mačića
• laktacija je metabolički zahtjevna, a često i kritična za mačku koja se
prehranjuje lovom, stoga majka nastoji što ranije odbiti mačiće kako i
ona sama ne bi oslabila.
• ukoliko je tijekom gestacije pothranjena, može prema mačićima postati
agresivna-s druge pak strane mačići nastoje što više produžiti sisanje i
ne izlagati se riziku napuštanja gnijezda dok ne postanu stariji i jači
 Ponašanje mačaka
Socijalizacija

• pojam socijalizacija u širem se smislu više koristi za opisivanje raspona

razvojnih procesa pomoću kojih mlade životinje uče kako identificirati i
postići interakciju sa članovima vlastite vrste i kako biti u interakciji s
pripadnicima druge vrste, gotovo uvijek s ljudima
• neki, ali vjerojatno ne svi, ti procesi analogni su utisnuću (eng.
imprinting) i nastupaju vrlo brzo tijekom „osjetljivog razdoblja“
• u domaće mačke osjetljivo razdoblje socijalizacije s ljudima počinje u
dobi od oko 2 tjedna života, čim odgovarajući senzorni sustav postane
kompetentan; domaći mačići o kojima nisu skrbili ljudi sve do njihova 8
ili čak više tjedana života manje su socijalizirani s ljudima, što upućuje na
to da osjetljivo razdoblje spontano završava krajem navedenog
razdoblja, vjerojatno zato jer se mačić tada počinje plašiti nepoznatog
 Ponašanje mačaka
Socijalizacija

• mačići s kojima se bavilo od 2 tjedna života su više naklonjeni ljudima u

dobi od 5 tjedana nego mačići s kojima se do tada ljudi nisu bavili
• ako se s jednima i drugima ljudi bave od 5 tjedna starosti na više, oni
postaju vrlo slični u ponašanju u dobi od 6 mjeseci života

• vrlo rano bavljenje mačićima je olakšavajući, ali ne i neophodan

čimbenik socijalizacije
 Ponašanje mačaka
Socijalizacija

• kao i u pasa, niti u mačaka ne postoje dokazi da socijalizacija s ljudima

ometa razvoj socijalizacije među pripadnicima iste vrste; mačići rastu
zajedno sa pripadnicima svoje vrste i ljudima istovremeno,
usmjeravajući svoje spolno zanimanje samo prema pripadnicima iste
vrste
 Ponašanje mačaka
Socijalizacija

• mačja „osobnost“ čini se da postaje stabilna nakon 2. godine života iako

ostaje otvorena za utjecaje okoliša i prilikama za učenje
 Ponašanje
Etologija odnosa mačka-čovjek

• „problemi“ u ponašanju mačaka mogu se podijeliti u one koji su vrsno

specifični, a iskazuju se u neprikladnom trenutku i one koji predstavljaju
određenu patologiju, iako tu postoji i mogućnost njihova preklapanja
• neprikladno mokrenje („kaljanje kuće“, a to je često
„normalno“ obilježavanje mirisom izvedeno na
neprikladnom mjestu)
• teritorijalna agresija
• agresija prema mačkama unutar umjetno formirane
društvene skupine
• obrambena agresija prema vlasniku
• povlačenje i skrivanje
• grebanje predmeta u kući
• nepoželjno grabežljivo ponašanje
Dobrobit pasa i
mačaka
Doc. dr. sc. Gordana Gregurić Gračner
Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja
 Dobrobit pasa i mačaka

5 SLOBODA
• 1. Sloboda od gladi i žeđi vode I?!
D
OVO
• 2. Sloboda od neudobnosti I PR JE
ŠTU
I PO
• 3. Sloboda od boli, ozljeda A S
Ki bolesti
P R
O U
• 4. Sloboda od straha D E N i stresa
AVE
SE N
L
• 5. Sloboda I izražavanja vrsno specifičnog ponašanja
DA
 Dobrobit pasa i mačaka

1. Sloboda od gladi i žeđi – osigurati životinji dovoljnu količinu kvalitetne

hrane i higijenski ispravne vode
 Dobrobit pasa i mačaka

2. Sloboda od neudobnosti - osigurati životinji odgovarajući zaklon i mjesto za odmor

 Dobrobit pasa i mačaka

PSI-u pokusu

• prilagodljivi objekti s dovoljno prostora za kretanje

• raspoređeni da se psi mogu lako premještati
tijekom čišćenja
• između boksova zajednička vrata
• videokamera koja nadzire ponašanje pasa s monitorom u drugoj prostoriji
• samo iznimno-pojedinačni smještaj
• tijesan prostor-lokomotorne stereotipije
• duljina boksa-najmanje 4 duljine tijela psa
• visina boksa=visina čovjeka
• omogućiti istraživačko ponašanje nižom razinom ograda (ili prozirnom ogradom)
• različite platforme (do 1/3 boksa)
• zaklon od drugih pasa i pogleda
 Dobrobit pasa i mačaka

MAČKE-u pokusu

• 1m2 po mački
• prostor siguran za njih i radnike
• osigurati okoliš bez buke
• jednostavno za čišćenje
• zadovoljavajuća ventilacija
• mora fizički i psihički djelovati stimulativno na mačke
• protuklizne podloge
• bez oštrih izbočina
• dovoljno visoko za kretanje mačaka i ljudi (barem 2 m)
• visoki standard čistoće (svakodnevno čišćenje i dezinfekcija)
• posebne prostorije za pripremu hrane, ali da ih mačke mogu vidjeti
• dobra ventilacija
• dovoljno prostora za kretanje
• osiguravanje i redovito pražnjenje posuda za fiziološke potrebe
 Dobrobit pasa i mačaka

• 3. Sloboda od boli, ozljeda i bolesti - osigurati životinji brzu i primjerenu

veterinarsku njegu i preventivnu zdravstvenu zaštitu

Često u uzgajalištima buka i do 100 dB ubog laveža-oštećenje sluha pasa

 Dobrobit pasa i mačaka

• 4. Sloboda od straha i stresa - osigurati životinji uvjete i postupke koji

ne dovode do psihičke patnje životinje

• osigurati okoliš bez buke i zvukova koji plaše

• dovoljno svjetlosti
• baratati životinjama smireno i pažljivo
• postepeno (posebice pse) privikavati na postupke obuzdavanja (uvijek
ista osoba, bliska psu)
 Dobrobit pasa i mačaka
• 5. Sloboda izražavanja vrsno specifičnog ponašanja- osigurati životinji dovoljno
prostora, prikladnih objekata za boravak i odgovarajuće društvo životinja iste
vrste

• psi i mačke- pojedinačno držanje-samo u iznimnim situacijama

• mačkama prostor obogatiti predmetima za zabavu (penjalice na različitim

visinama i manje kutije za odmor)
• nužna rana socijalizacija
• mačkama omogućiti komunikaciju s ljudima (značajno smanjenje stresa pri
veterinarskim zahvatima)
 Dobrobit pasa i mačaka

• psi-društvene životinje-nužna socijalizacija instutucionalizacija (ekstremna

nervoza)-u društvu sa štenadi provoditi barem 40 minuta/tjedan (5
minuta/tjedan)
• starija štenad (6- 11 tjedana) treba 2,5 minuta intenzivnog kontakta sa
životinjom/tjedno
• psi moraju biti u harmoničnim skupinama (parovi, pa do skupine od 6-11 jedinki
i pritom prepoznati i izdvojiti agresivne)
• predmeti za zabavu potiču agresivnost, teško se održavaju, a i psi brzo postanu
nezainteresirani-problem se rješava vješanjem igračaka (onemogućena
monopolizacija i prljanje)
• psi dugo zainteresirani za mirisne igračke i glodalice-isto ih objesiti
• omogućiti istraživačko ponašanje promatranjem
• pojedinačni zakloni-za svakog psa posebno
 Dobrobit pasa i mačaka
ZAŠTITA DOBROBITI PASA I MAČAKA LUTALICA
• sterilizacija (smanjenje brojnosti lutalica i njihova broja u azilima)
• strelizacijom se i smanjuje broj postupaka neškodljivog uklanjanja

1 kuja + njeno žensko potomstvo u 6 godina daju 67 000 štenaca

1 mačka+ njeno žensko potomstvo u 6 godina daju 420 000 potomaka

• sterilizacija u općoj anesteziji, brz oporavak, gubitak agresivnosti

• sterilni kućni ljubimci su zdraviji, rjeđe obolijevaju od bolesti skupih za liječenje,
dulje žive
• kako potaknuti vlasnike da daju sterilizirati kućne ljubimce-porez na
nesterilizirane; mikročipiranje; educirati i poticati pučanstvo da steriliziraju svoje i
udomljuju napuštene kućne ljubimce
• kažnjavanje zlostavljanja
• edukacijama o zaštiti dobrobiti životinja i odgovornosti započeti još u djetinjstvu