Brojila električne energije

 Brojila električne energije spadaju u grupu

mjernih instrumenata posebne namjene.
 Električna brojila služe za mjerenje i

registriranje potrošnje električne energije.

 Mjerenje utrošene električne energije svodi se

na mjerenje snage potrošača P i vremena t za

kojeg je potrošač priključen na mrežu.
 Mjerna jedinica električne energije je džul (J)

ali se češće u praksi upotrebljava kWh.

Podjela brojila električne energije
Danas se upotrebljavaju različite vrste brojila
električne energije, a podjelu je moguće izvršiti
po više kriterija:
 Prema izvedbi:

- elektromehanička (indukcijska) brojila

- elektronička (digitalna brojila)
 Prema vrsti energije koju mjere :

- brojila radne (djelatne) energije

- brojila jalove energije
  Prema broju faza
- jednofazna brojila
- trofazna brojila

 Prema broju tarifa

-Jednotarifna
- dvotarifna
- višetarifna
 Prema načinu priključka
-Izravna
-poluizravna (preko strujnog transformatora)
- neizravna (preko strujnog i naponskog

transformatora)
Elektromehanička brojila
 Elektromehanička brojila su u stvari indukcijska
brojila. Danas redovito upotrebljavano, indukciono
brojilo prikazano na slici 2., koje se sastoji od dva
elektromagneta (jedan naponski (1) i jedan strujni
(2)) između kojih se nalazi vrtiva aluminijska
pločica (4). Na pločicu djeluju magnetski tokovi koji
u njoj izazivaju vrtložne struje. Posljedica svega je
djelovanje zakretnih momenata na aluminijsku
pločicu. Može se postići da ukupan zakretni
momentizazvan naponima i strujama, koji okreče
aluminijsku pločicu, bude proporcionalan produktu
struje i napona trošila i kosinusu kuta između njih.
 Elektromehanička brojila
danas su još uvijek
najčešća u domaćinstvima,
dok ih u industrijskim
postrojenjima sve više
istiskuju elektronička
brojila. Karakterističan
izgled jednotarifnog
elektromehaničkog brojila
prikaza je na slici 3.Glavne
prednosti ovih brojila su
postojanost, dugotrajnost i
robusnost.
 Na slici su date sheme veza električnih
brojila, koja se najčešće upotrebljavaju u
električnim instalacijama. Brojila se izrađuju
za struje 2,5 A; 5 A; 20 A; 50 A; 75 A i 100 A
i za napone 100 V, 110 V, 220 V i 380 V. Za
veće struje i više napone upotrebljavaju se
strujni i naponski transformatori.
Karakteristične vrijednosti indukcionih
brojila električne energije
 - nazivni napon brojila treba da bude nazivni napon mreže
niskog napona,
 - nazivna struja brojila iznosi 1 A; 2,5 A; 5 A; 10 A; 20 A; 100
A. Prve tri vrijednosti upotrebljavaju se za brojila koja rade
preko strujnih mjernih transformatora,
 - tačnost mjerenja brojila izražava se greškom brojila. Ove
grešeke mogu biti:
  apsolutna: razlika između registrirane i tačne vrijednosti,
  relativna: količnik između apsolutne greške i prave
vrijednosti, i
  procentualna greška je relativna greška pomnožena sa 100 %.
 - klasa tačnosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrijednosti
brojčanog iznosa dozvoljene greške brojila pri osnovnoj snazi
uz referentne uvjete.
 Ormari za električna brojila služe da bi se
zaštitila električna brojila od mehaničkih
povreda i prašine i da ih učine
nepristupačnim nepozvanim osobama.
Ormari se razlikuju prema načinu veze
dovodnog voda sa gradskom mrežom, a ovaj
je postupak u neposrednoj ovisnosti od broja
brojila koncentriranih u jednom ormaru.
 Ormar sa neposrednom vezom električnog
brojila na dovodni vod je najjednostavniji tip
ormara. Sastoji se od jednog dijela i sa
jednim vratima. U njemu je smješteno brojilo
i uklopni sahat, rijeđe dva brojila, a iznad
brojila je polje osigurača. Ormar koji je vezan
na dovodni vod preko stezaljke električnog
brojila može se koristiti maksimalno za četiri
brojila i jedan uklopni sahat.
 Sastoji se od dva dijela: u donjem dijelu su

brojila a u gornjem je polje osigurača.

 Ormar sa sabirničkim razvodom je tip ormara
za pet i više razvodnih tabli sa električnim
brojilima i odgovarajučim poljem osigurača.
Ormar ima tri dijela, gornja vrata zatvaraju
polje osigurača, a donja polje razvodnih tabli
i sabirnički razvod.
Za izradu ormara sa sabirničkim razvodom,
sabirnice mogu biti postavljene horizontalno,
vertikalno ili pod uglom, ali trebaju biti međusobno
paralelne i razmaknute
najmanje 40 mm. U sabirničkom razvodu postavlja
se sabirnica za zaštitu od napona dodira, za
neutralni ili nulti provodnik, kao i za upravljanje
dvotarifnim brojilima.
Sabirnice za zaštitni i neutralni provodnik imaju
dimenzije faznihsabirnica, a sabirnica za
upravljanje dvotarifnim brojilima ne treba da bude
uža od 15 mm, debljine, kao i ostale sabirnice, 3
mm. Sabirnica za uzemljenje se postavlja sa
prednje strane pri vrhu
osiguranog dijela ali iza zaštitnog poklopca.
 Preporučuje da visina ormara bude dovoljna za
postavljanje tri brojila jedno iznad drugog, dok
se za širinu ne preporučuje više od pet brojila.
U zgradama sa velikim brojem stanova
postavljaju se brojila na podestima svakog
drugog, trećeg ili četvrtog kata. Ako se na katu
nalaze četiri stana, tada ormar treba postavljati
na svakom drugom katu. Ako je na katu pet ili
više stanova, tada ormar za brojilo treba
postaviti na svakom katu. Napajanje ormara po
katovima vrši se sa vertikalnog razvoda.
Ormar sa pet i više tabli, računajući i rezervnu,
treba da ima mogućnost isključivanja sa
električne mreže. Za tu svrhu ugrađuje se
neposredno uz ormar za brojila priključno-
prolazni ormarić (slika 4.10.) u kome je tabla
dimenzije razvodne table za monofozno
brojilo, a na tabli „teretna“ sklopka koja
odgovara opterećenju dotičnog ormara.
Teretna sklopka može biti i u ormaru za
brojila.
Priključak ormara po
spratovima na
vertikalnom razvodu.
Svaki ormar ima teretnu
sklopku u priključno-
prolaznom ormariću
Razvodne table za brojila
 Električne instalacije se priključuju na
elektrodistributivnu mrežu preko električnih
brojila. Zbog toga, elektrodistributivna
preduzeća propisuju način montiranja brojila
na razvodnim tablama. Pri tome, vodi se
računa o tome da se onemogući namjerno ili
slučajno priključivanje na elektrodistributivnu
mrežu prije brojila.
 Dimenzije razvodnih tabli su:
 - za jednofazna brojila 300 x 200 mm,
 - za trofazna 450 x 250 mm.
 Na tabli su četiri otvora  6 mm za
pričvršćivanje zavrtnjeva, a u sredini je otvor
za „peti“ zavrtanj. U donjem dijelu su otvori 
10 mm za uvod (2 ili 4) i izvod (3 ili 4)
provodnika. U ovim otvorima limenih tabli
mora se staviti izolaciona uvodnica, a na
tablama od plastične mase ivice treba da su
zaobljene.
 Razlikuju se slijedeći tipovi razvodnih
uređaja:
 - kućni prikljućni ormarići,
 - razvodni uređaji za stambene i slične

objekte,
 - upravljački ormari,
 - razvodne baterije,
 - prenosivi razvodni uređaji, i
 - kabelski ormari.
 Kućni priključni ormarić je razvodni uređaj
kojim završava niskonaponska
elektrodistributivna mreža i počinje električna
instalacija potrošača, a osnovna svrha mu je
smještaj sklopnih aparata za zaštitu vodova
do brojila.
 Razvodni uređaj za stambene i slične objekte

je mjesto razvoda u tim objektima. U takav

razvodni uređaj ugrađuju se najčešće aparati
za zaštitu vodova i potrošača, te brojila za
registraciju utroška električne energije.
Nazivna struja sklopnih aparata na razvodnim
uređajima rijetko prelazi 63 A, a najčešće
iznosi 10-25 A
 Upravljački ormari ili komandne ploče služe za
razvod strujnih krugova. U njih se ugrađuju
sklopni aparati za zaštitu strujnih krugova i
potrošača od preopterečenja ili kratkih spojeva
te aparati za upravljanje potrošačima ili grupom
potrošača. Nazivne struje sabirnica upravljačkih
ormara mogu iznositi nekoliko hiljada ampera.
 Razvodne baterije imaju sličnu funkciju kao i
upravljački ormari, sa slijedećim osobinama: -
najčešće se postavljaju u pogonskim
postrojenjima, - mehanička zaštita kućišta, u
koja se postavljaju razvodne baterije obično je
relativno visoka. Nazivne struje sabirnica
razvodnih baterija rijetko prelaze 600 A.
 Prenosivi razvodni uređaji najčešće se
upotrebljavaju na gradilištima. U njih se,
pored sklopnih aparata za zaštitu strujnih
krugova i potrošača, često ugrađuju i
transformatori za niski napon, te strujna ili
zaštitna naponska sklopka.
 Kabelski ormari služe za smještaj sklopnih

aparata (osigurača) u čvorištima kabelske

mreže. Pored svoje osnovne svrhe oni mogu
poslužiti i za smještaj uređaja za upravljanje
javnom rasvjetom.
 Električni razvod se mora postaviti tako da ne
bude nikakvih naprezanja na spojeve
provodnika, osim ako nisu specijalno
konstruirani (predviđeni) za takvu svrhu.
 Da bi se izbjegla oštećenja, kabeli se ne smiju

postavljati preko gradilišnih puteva i preko

pješačkih staza. Gdje je nužno, mora se
predvidjeti specijalna zaštita od mehaničkih
oštećenja.
 Pri ispitivanju razvodne table (ormara) treba
provjeriti:
 - da li su označeni strujni krugovi i elementi, -
da li je tabla (ormar) izvedena prema projektu,
 - izmjeriri otpor izolacije,
 - provjeriti da li su postavljeni glavni (tarifni)
osigurači,
 - ukoliko je tabla (ormar) od metala izjeriti otpor
uzemljenja uključivo i otpor uzemljenja vrata,
 - provjeriti vazdušne razmake neizolovanih
dijelova pod naponom,
 - provjeriti da li je postavljena jednopolna šema.