SAFF broj 299

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Medina: Dr. Ali ibn Abdurrahman el-Huzejfi Tajne niti pobonosti u ramazanu

8 18

Kolumna
Borba za opstanak ta je njima Kuds?

Pogledi
Bonjako-muslimanske paralele: Damija u Diviu i crkva u avliji nane Fate Orlovi Nai vjerski predstavnici bolji su od naih politiara

22 26 30 38 50 58

Politika i drutvo
Nacionalno pitanje Imate republiku, ako je mognete sauvati

Drutvo
Kutak za islamsku omladinu

Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja Sudnji dan Dan koji e biti teak nebesima i Zemlji

Islamnet
Saudijska Arabija Naslov: U Kabi e moi klanjati 1.200.000 klanjaa

Islambosna
Kolumne Svjesna omladina - garant uspjeha i stabilnosti muslimana u Evropi

26. august - 26. ramazan

Uvodnik

Islamofobija, crno na bijelom Impressum

zvjetaj o islamofobiji 20042011. kojeg su u ime Islamske zajednice predstavili Ismail ef. Smajlovi i mr. Ekrem Tucakovi izazvao je reakcije, iako se nema ta komentirati u dokumentu koji crno na bijelo dokazuje atak na ustavnu jednakopravnost bonjakog naroda kroz vrijeanje njegovih vjerskih osjeanja. U ovom Izvjetaju sve je popisano i pobrojano - i ko, i kad, i gdje - i samo bi glup ili drzak politiki subjekt pomislio kako se tu ima ta prigovoriti karakteru Izvjetaja. p g j j Zar imenovanje asnog Kurana kujanom, u ateistikom listu Osloboenje Vildane Selimbegovi, e nije islamofobija, faizam j j i krenje Ustava BiH? ta se na te i takve dokaze o islamofobiji uope moe rei? Ipak, u Sarajevu su jednoglasno graknuli politiki i medijski pobratimi da osude ovaj Izvjetaj, kao dokument koji ne doprinosi interesima BiH, pa ispade da je Islamska zajednica kriva to brani vjerska osjeanja muslimana, a nisu krivi oni koji ta vjerska osjeanja vrijeaju, a ni ovi koji to mirno posmatraju, a sada su nali za shodno da reagiraju! Zanima nas odakle proizilazi tolika koliina bezobrazluka pa da se napadne Izvjetaj koji dokazuje islamofobiju, namjesto da se napadaju oni koji tu islamofobiju proizvode? Kao da je sva pamet u ovoj napaenoj zemlji pomrla, pa niko nee vidjeti ovo jeftino licemjerstvo?! Tim povodom, elimo se prije svega osvrnuti na preporuku iz vladajuih bonjakih stranaka, SDA i SDP - da ovakva pitanja treba rjeavati u institucijama sistema. Eureka!, ali, kako da se vladajui oligarsi toga sjetie ba sad, kad je objavljen Izvjetaj, a da se toga nisu sjetili ni jednom prije, kad god je trebalo u tim institucijama sistema braniti ustavnu jednakopravnost i vjerska osjeanja Bonjaka?! Slaemo se, ovo je posao za javnog tuioca, za parlament, za politike stranke, za cijeli sistem, jer kada se jedan narod u svojoj dravi do te mjere satanizira, kada mu se divljaki vrijea vjera, kao temelj njegovog identiteta, onda je to apsolutna nadlenost drave i svih njenih mehanizama za zatitu Ustava. Ali, ova je drava

utnjom uvuena u sauesnitvo sa islamofobijskim faizmom. Nikada nije reagirao javni tuilac, nikada parlament, a nikada, vala, ni te partije koje ive od bonjakih glasova. E, sad je kriva Islamska zajednica to se nije uklopila u tu zavjeru protiv ustavnih odredbi, koje Bonjacima garantiraju da nee biti diskriminirani. Je li to Islamska zajednica trebala da oduti na sve te napade, kako bi ispalo da je islamofobija demokratsko dostignue, utoliko to je neko zamislio da Bonjaci treba da postanu jedini ateistiki narod u Evropi, ime bi zapravo i prestali postojati kao narod? ...Jer nema naroda bez vjere, a da bi se u to uvjerili dovoljno je pogledati nae susjede kod kojih je vjera zjenica oka. U meuvremenu, dosjetio se lan Predsjednitva Bakir Izetbegovi da iskritikuje reisu-l-ulemu Ceria, jer se vjerski poglavar usudio da brani muslimane od genocidnih uvreda Karadievog nasljednika. Izetbegoviu, haman, nije bilo dosta to se izblamirao jo na poetku mandata trkarajui za Tadiem i Dodikom, pa bi da jo dublje potone u sramotu. Dri on pridiku reisul-ulemi kako svakodnevno javno konfroniranje ne doprinosi interesima BiH, a to bi znailo kako nije kriv Dodik koji blati muslimane, niti su krivi svi islamofobi po Sarajevu, ve je kriva Islamska zajednica koja se konfrontira branei ast i ponos bonjakog naroda. Da je bogdom Bakir Izetbegovi upola kao reisul-ulema Ceri, pa da makar jednom digne glas protiv napada na Bonjake, a i teroristikih napada na damije, drukije bi nas gledali, ne bi nam se smijali i ovako nas potcjenjivali. Umjesto toga, bonjaki politiari e, bezbeli, i ove godine otii u Biha da na konjskim trkama najbrem konju dodijele lentu sa imenom naeg prvog predsjednika, rahmetli Alije Izetbegovia. Jer, to su njihovi moralni dometi. ...Kao to su nai moralni dometi oitovani u opredjeljenju Islamske zajednice, predvoene slobodnim i odvanim reisu-l-ulemom da vie nikad nikome ne dozvolimo da nas vrijea i poniava.
26. august - 26. ramazan

Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica (KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080 swift: RZBABA2S Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi

Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com

www.saff.ba

asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba

Na kraju ramazana
Kako se primie kraj mubarek ramazana, srca vjernika su i radosna i tuna - radosna zbog toga to su uz Allahovu, subhanehu ve teala, pomo gotovo ispostila ramazan i time izvrila jedan od stubova islama, a tuna jer s odlaskom ramazana odlaze i mnogobrojne blagodati i ljepote. Ramazanom su nae damije pune klanjaa, uz ramazan smo solidarniji, u ramazanu pojaano uimo Kuran i klanjamo propisane nam namaze i nafile, u ramazanu se vie posjeujemo, manje ogovaramo i uvamo se grijeha; u ramazanu su jednom rijeju mnogobrojne blagodati...
Hatib: Nezim Halilovi Muderris rao i sestre u islamu! Danas 26. ramazana 1432. god. po H., 26. avgusta 2011. godine, posljednju ovogodinju ramazansku hutbu sam naslovio sa Na kraju ramazana 1432.H./2011. godine. Danas je brao i sestre i svjetski Dan Kudsa, kada se ummet kolektivno sjea Kudsa, u kojem je Medidu-l-Aksa, prva kibla i trei harem muslimana, a sjeanje na Kuds je sjeanje na Palestinu, koja se decenijama okupira i uzurpira i ona je samim time na savjesti ummeta, a prvenstveno njihovih vladara. Ummet treba da zna da se pitanje Kudsa nee rijeiti rezolucijama i mirovnim pregovorima, ve istinskim dihadom, a blago onima koji se budu borili u ime Allaha, subhanehu ve teala, za oslobaanje Mesdidu-l-Aksaa i Palestine i koji na tom putu postignu ehadet! U znaku ibadeta Mi brao i sestre imamo jo tri dana ovog mubarek mjeseca u kojima imamo priliku da se u skladu sa rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oslobodimo od vatre: Njegova

U dva Sahiha stoji da je Dibril a dolazio kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svakog ramazana i po jednom ga presluavao Kuran, da bi posljednje godine to uinio dva puta. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posljednja treina je oslobaanje od je u svakom ramazanu inio itikaf deset vatre! Zato iskoristimo ove preostale dana, dok je u godini u kojoj je preselio bio mubarek dane i noi i provedimo ih u u itikafu dvadeset dana! (Buharija) ibadetu, kako bi se potpuno oslobodili Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od dehennemske vatre! je sve do smrti prakticirao itikaf, to su Veliki halifa Omer ibn el-Hattab, inili i njegovi ashabi, kao i selef salih radijallahu anhu, je primicao ruke vatri (dobri prethodnici). Potvrda tome su rijei i govorio: Omere, radi za vatru koliko je Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhu: moe podnijeti! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je Niko od nas brao i sestre ne moe provodio u itikafu posljednjih deset dana podnijeti ni najslabiju dunjaluku vatru, ramazana! (Buharija) A u drugoj predaji pa kako se onda tek trebamo uvati stoji: Oivio bi noi, budio eljad, trudio dehennemske vatre, koja je na bi se i odloio bi svoj ogrta. desetine puta jaa i trajnija!? (Buharija i Muslim) Kako se primie kraj Aia, radijallahu anha, mubarek ramazana, srca prenosi da se intenzitet ibadeta vjernika su i radosna i tuna Muhammeda, sallallahu - radosna zbog toga to su alejhi ve sellem, pojaavao zadnjih deset dana: Rekla je uz Allahovu, subhanehu ve teala, pomo gotovo ispostila Aia, radijallahu anha: Prvih ramazan i time izvrila jedan dvadeset dana (ramazana) od stubova islama, a tuna jer je Poslanik, sallallahu alejhi s odlaskom ramazana odlaze ve sellem, mijeao namaz i mnogobrojne blagodati i Muhammed, i spavanje, a kada bi dolo ljepote. Ramazanom su nae sallallahu alejhi zadnjih deset dana, on bi sloio damije pune klanjaa, uz ve sellem, i odloio svoj ogrta! (Ahmed) ramazan smo solidarniji, u im je rekao: U jednoj predaji stoji da je ramazanu pojaano uimo Pokazan mi je Poslanik, sallallahu alejhi ve Kuran i klanjamo propisane va san. Istina sellem, budio Fatimu i Aliju, nam namaze i nafile, u je da je ona radijallahu anhuma, uvee ramazanu se vie posjeujemo, (Lejletu-l-Kadr) govorei im: Zar neete manje ogovaramo i uvamo sakrivena u ustati i klanjati? (Buharija i se grijeha; u ramazanu su zadnjih sedam Muslim) i budio je (Poslanik, jednom rijeju mnogobrojne dana, pa ko sallallahu alejhi ve sellem) blagodati... je bude traio Aiu, radijallahu anha, kada bi Poslanik, sallallahu alejhi neka je trai zavrio teheddud, a prije nego ve sellem, je u posljednjoj u zadnjih to bi klanjao vitr. treini ramazana pojaavao sedam noi! U Muvettau stoji, da je u ibadet, to potvruju rijei (Buharija) Omer ibn Hattab, radijallahu Aie, radijallahu anha, majke anhu, klanjao dobar dio noi, mumina: pa kada bi dola polovica noi, Prenosi Aia, radijallahu budio bi svoju porodicu govorei anhu, da bi Poslanik, im: Namaz, namaz, i prouio sallallahu alejhi ve sellem, kada bi dola bi ovaj ajet: Naredi svojoj eljadi da obavlja zadnja treina ramazana, smotao svoju namaz i ustraj u tome!... (Ta Ha, 132.). postelju, tj. ne bi se primicao enama, noi bi provodio u ibadetu i budio bi Traite Lejletu-l-kadr u zadnjih svoje ukuane (radi injenja ibadeta)! sedam dana (Buharija i Muslim). a Pored teravije koju je klanjao cijelog U jednoj od neparnih noi zadnjih ramazana, u zadnjih deset noi, u deset noi ramazana je i No Kadr, a Allah, zadnjem dijelu noi, Poslanik, sallallahu subhanehu ve teala, u Suri Kadr, istie alejhi ve sellem, je klanjao Salatu-t- njenu vrijednost: teheddud. Mi smo ga spustili (objavili) u Noi Kadr(1) Muhammed, sallallahu alejhi a ta ti misli ta je to No Kadr?(2) No Kadr ve sellem, nije izostavljao Salatu-t- je bolja od hiljadu mjeseci(3) meleci i Dibril, teheddud ni kada je bio bolestan ili s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj prekomjerno umoran, kada bi klanjao zbog odluke svake.(4) Sigurnost je u njoj sve sjedei. dok zora ne svane!(5) (El-Kadr, 1.-5.).
26. august - 26. ramazan

No Kadra je vrjednija od 83 godine i etiri mjeseca, pa ko od nas ne eli iskoristiti ovu no?! Onaj ko provede No Kadr, u ibadetu, bit e mu oproteni proli grijesi, kao to stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu: Ko provede No Kadr vrsto vjerujui i nadajui se Allahovoj nagradi, bit e mu oproteni proli grijesi! (Buharija). Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nam preporuuje da traimo No Kadra u zadnjih deset noi ramazana: Prenosi Aia, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Traite No Kadr, u neparnim noima posljednjih deset noi ramazana! (Buharija). Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorei o ramazanu, kazao: U njemu je no koja je vrjednija od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraeno dobro u njoj, uistinu je od onih koji su uskraeni! (Ahmed). Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, je rekao: Neki ashabi su u snu vidjeli da je Lejletu-l-Kadr u zadnjih sedam noi ramazana. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, im je rekao:

Pokazan mi je va san. Istina je da je ona (Lejletul-Kadr) sakrivena u zadnjih sedam dana, pa ko je bude traio neka je trai u zadnjih sedam noi! (Buharija) Ubade ibn Semh, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izaao jednom prilikom da obavijesti ashabe o Lejletu-l-Kadru, pa su se dva muslimana posvaala, na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Izaao sam da vas obavijestim o Noi Kadr, pa kada su se dva muslimana posvaala, dignuto je od mene znanje o njoj. Moda je to dobro po vas, nadam se, ali traite je u dvadeset i devetoj, dvadeset i sedmoj i dvadeset i petoj noi. (Buharija). Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nas podstie da se u toj noi obraamo dovom svome Gospodaru i od Njega traimo oprosta. Rekla je Aia, radijallahu anha, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Poslanie, ako doivim No Kadr, ta

Veliki halifa Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, je primicao ruke vatri i govorio: Omere, radi za vatru koliko je moe podnijeti!

u u njoj govoriti? Rekao je: Reci: Gospodaru, Ti si Taj Koji oprata, voli oprost, pa mi oprosti! Brao i sestre! Provedimo ovih nekoliko preostalih dana i noi mjeseca ramazana u ibadetu i tragajmo za Noi Kadr, nadajui se Allahovoj, delle anuhu, milosti, oprostu grijeha i Dennetima koji su nam obeani! Izvrimo obavezu sadekatu-l-fitra, kako bi na taj nain od posta odstranili eventualne nedostatke i kako bi post bio uzdignut Allahu, subhanehu ve teala! Budimo iskreni u naem vjerovanju i natjeimo se u dobru tokom cijele godine! Gospodaru, podari pobjedu svim ugroenim i obespravljenim muslimanima, daj nam snage da oslobodimo Palestinu i Kuds, ne iskuavaj nas s onim to neemo moi podnijeti, uini nas od onih koji se iskreno kaju za uinjene grijehe, primi od nas post, namaze i ostala dobra djela u mubarekramazanu, budi nam milostiv na Sudnjem danu i poasti nas u Dennetu drutvom a poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi!

26. august - 26. ramazan

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Salih b. Humejd

Ramazan mjesec pokajanja

Medina: Dr. Ali ibn Abdurrahman el-Huzejfi

Tajne niti pobonosti u ramazanu

Preveo i saeo: Semir Imamovi

H
Preveo i saeo: Esad Mahovac elika nam je elja da u ovom blagoslovljenom mjesecu govorimo o jednoj od njegovih najizraajnih odlika, jednom od najvrjednijih ibadeta kod Allaha i, slobodno moemo rei, jednoj od najintrigantnijih Allahovih blagodati prema ovjeku. To je dar koji ne ostavlja ni jednog grijeha a da ga ne obrie, nijedno krnjavo djelo a da ga ne upotpuni, niti sramote koju Allah njime ne oisti. Zaista je to iskreno pokajanje tevba Allahu koja podrazumijeva ovjekovo obavezivanje na ljubav i rad svega onoga to mu Allah nareuje, te mrnju i naputanje svega zabranjenog; dovu, poniznost i priznavanje Allahove snage i moi, pravde i mudrosti, te ljudsku slabost i potrebu za Allahom. Drugim rijeima to je naputanje grijeha poznavajui njegove loe strane, kajui se za njegovo injenje i vrsta odluka o nevraanju na njega. Svaki Allahov rob, bez obzira na njegove vrline, p potrebuje za p j j j pokajanjem Allahu. tavie, to je bila praksa poslanika i vjerovjesnika. Posluajmo ta nam to Allah o tome govori: I Adem primi neke rijei od Gospodara svoga, pa mu On oprosti; On, doista prima pokajanje, On je milostiv. (El-Bekare, 37.). Allahov poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kao najbolje Allahovo stvorenje je rekao: O ljudi, pokajte se Allahu! Doista se ja Allahu kajem stotinu puta u toku jednoga dana. Ako elite saznati

To je dar koji ne ostavlja ni jednog grijeha a da ga ne obrie, nijedno krnjavo djelo a da ga ne upotpuni, niti sramote koju Allah njime ne oisti.

koliko Allah voli one koji se kaju sjetite se hadisa u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisuje ovjeka koji je u pustinji pronaao svoju odbjeglu devu na kojem mu je bila poputnina i njegovu radost zbog toga ili posvjedoite iskrenost Allahovih rijei kada kae: Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste. (El-Bekare, 222.). Sljedee to nam ukazuje na vrijednost tevbe jeste to Allah loa poinjena djela onih koji se pokaju pretvara u dobra ili to im se vraaju njihova prijanja dobra djela koja su inili dok nisu bili na uputi. Allah o tome govori: ...ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela ine, Allah e njihova rava djela u dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan je. (El-Furkan, 70.). Poslije ovoga zamislimo stanje ovjeka ili jedne zajednice u kojoj se ljudi kaju Allahu. Da li e tu biti onih koji e biti nepokorni prema svojim roditeljima ili kidati rodbinske veze, ili onih koji kaljaju ast muslimana i ele da meu njima vladaju runa i razvratna djela, ili pak onih koji nepravdu jedni drugima ine?! Allahovi robovi, ne propustite priliku da se pokajete Allahu u ovom blagoslovljenom mjesecu, a pogotovo u njegovim zadnjim danima, jer Allah Uzvieni nas doziva i kae: Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv. (Ez-Zumer, 53.).
26. august - 26. ramazan

vala Allahu, Plemenitom i Silnom, koji je Svoje robove obasuo mnogobrojnim blagodatima, i sauvao ih mnogog zla. Njega hvalimo i Njemu zahvaljujemo na vidljivim i skrivenim blagodatima, i svjedoimo da je samo Allah Bog, koji druga nema, i ije dobro neprestano traje, i svjedoimo da je na vjerovjesnik i miljenik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, kojeg je On poslao sa uputom i jasnom istinom. Boe moj, podari Svome robu i Poslaniku, njegovoj asnoj porodici, plemenitim ashabima i estitim i bogobojaznim ljudima, Svoju milost i spas. O ljudi, dunjaluka kua nije kua ostanka, i va ivot na ovom svijetu je omeen granicom, odreenim brojem dana i noi, koju niko od vas ne moe prekoraiti, niti na bilo koji nain promijeniti. Nakon i toga ete prei u vjeni svijet, u kojem vas eka ili trajni uitak ili bolna patnja. Allah, delle anuhu, je, iz Svoje milosti i mudrosti, odredio da ljudi na buduem svijetu budu tretirani (nagraeni ili kanjeni) shodno djelima koja su inili na ovom svijetu. Kae Uzvieni: Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji da bi, prema onome kako su radili, kaznio one koji rade zlo, a najljepom nagradom nagradio one koji ine dobro. (En-Nedm, 31.); Onoga koji pred Gospodara svoga kao nevjernik izie eka Dehennem, u njemu nee ni umrijeti ni ivjeti; a one koji pred Njega iziu kao vjernici, a koji su dobra djela inili njih sve ekaju visoki stepeni, edenski vrtovi kroz koje e rijeke tei, u njima e oni vjeno ostati, i to e biti nagrada za one koji se budu od grijeha oistili. (Ta ha, 74.-76.); Tog Dana e se ljudi odvojeno pojaviti da im se pokau djela njihova; onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla vidjet e ga. (Ez-Zilzal, 7.-8.). U hadisikudsiju, Uzvieni veli: O robovi Moji, i to su samo vaa djela, koja vam zbrajam i koja u vam na kraju predoiti. Ko od vas nae dobro, neka zahva-

Kuds: Jusuf Ebu Senine

Post naih prethodnika

li Allahu, a ko nae zlo, neka ne kori nikoga drugog osim samog sebe. (Muslim od Ebu-Zerra). Bl a g o s lov lje n i mjesec ramazan je period u kojem se trai injenje to veeg broja dobrih djela, u njemu se uviestruuje nagrada za uinjeno djelo, i u njemu je Allah, delle anuhu, iz Svoje dobrote, na jednom mjestu, objedinio tri islamska temelja: post, namaz i zekat (dijeljenje na Allahovom putu), ali i druga asna djela, koja On voli i s kojima je zadovoljan, kao to su materijalna skrb o porodici, razni oblici dobroinstva, pomaganje siromanih i unesreenih, umra, koja u ramazanu ima vrijednost hada mimo ramazana, uenje Kurana, koji hrani duu i vodi je pravim putem. Uzvieni Allah je objavio Kuran u ovom mjesecu, a Kuran upuuje na svako dobro, osnauje i odgaja duu i daje ljudskom ivotu jedan sasvim novi smisao. Ramazan je, pored toga, i mjesec zikra, spominjanja i velianja Allaha, delle anuhu, nareivanja dobra i odvraanja od zla, dobroinstva prema roditeljima, odravanja rodbinskih veza i drugih vidova dobroinstva. Uzvieni Allah, postom, uva muslimana od zabranjenih postupaka (harama), i od djelovanja prokletog ejtana, kojeg je povezao u okove i suzio mu put dejstvovanja. Blago se svakom muslimanu kojem je Allah ukazao ovakvu poast. Blagoslovljeni mjesec ramazan je period u kojem se trai injenje to veeg broja dobrih dijela, u njemu se uviestruuje nagrada za uinjeno djelo, i u njemu je Allah, delle anuhu, iz Svoje dobrote, na jednom mjestu, objedinio tri islamska temelja: post, namaz i zekat.

Preveo i saeo: Esad Mahovac

vala Allahu koji nas je poastio mjesecom ramazanom i omoguio nam da u ovim vrelim danima poveamo nagradu svoga posta. Ovakve dane nai prethodnici s enjom su iekivali tako, naprimjer, Ebu Musa el-Eari nije vien za vrijeme vreloga dana osim kao posta. Zaista onaj ko, Allaha radi, na vrelini svome tijelu zabrani vodu zasluuje da ga Allah napoji na Sudnjemu danu. Zato, blago onome ko prieljkuje Allahovu milost u ovome mjesecu i ko je svojoj brai pokazao pravo lice islama pa ih ne ogovara, te uva njihov imetak i njihovu ast. Uspjeh onih prije nas dolazio je od njihove iskrenosti koja nama uveliko nedostaje. Neki od njih
26. august - 26. ramazan

Zato, blago onome ko prieljkuje Allahovu milost u ovome mjesecu i ko je svojoj brai pokazao pravo lice islama pa ih ne ogovara, te uva njihov imetak i njihovu ast.

neprestano su postili, a kada bi ih neko ponudio hranom odazvali bi se njihovom pozivu, ne htijui da neko sazna za njihov ibadet. Popravili su svoju nutrinu, pa je Allah popravio njihovu vanjtinu. Allahovi robovi, zato mi u ovoj blagoslovljenoj zemlji ne saraujemo sa Allahom, jer mi smo ovdje u opsadi i svi su protiv nas, pa i muslimani koji svojom utnjom podravaju neprijatelja. Iskoristimo ovu priliku da ujedinimo svoja srca i okrenemo se Allahu u svojim dovama ne bi li se odazvao iskrenim meu nama. Allahovi robovi, muslimani Somalije danas su u tekim trenucima kada ne smije izostati pomo muslimana. Nemojmo ih zaboraviti kao to su drugi zaboravili nas. Molimo Allaha da im pomogne i olaka neprilike u kojima se nalaze.

Polumjesec
Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine Federacija BiH

Zato SDA uporno pomae SDP-u? Novinari FTV-a su eksperti tkako su zavreni prologodinji Ovakvom politikom rukovodstvo SDA OopiFederacije Bosne i Hercegovine nijeve cijelomtetu samoi svojoj stranizbori na politikoj sceni, prinanijelo za izazivanje incidenata je svega, ci narodu dravi BiH.
glavnu rije vodi SDP. U svim kantonima sa bonjakom veinom trenutno je najutjecajniji SDP. SDP u ovakvu poziciju nije doao zahvaljujui izbornim rezultatima ve zbog pomoi Sulejmana Tihia koji je svoju SDA stranku, skoro, potpuno stavio u slubu interesa SDP-a. Ovo je poj p tvrdio i emsudin Mehmedovi, lan Predsjednitva SDA, a koji je ovih dana u saopenju za javnost otvoreno optuio svoje stranake kolege da rade u korist SDP-a. Optuujui p j Vladu Federacije BiH, emsudin Mehmedovi je rekao da se ova SDPvska bavi samo kadrovskim smjenama, da bi se doveli ljudi jednog profila i jedne politike orijentacije u prvom redu SDP-a i da se eliminiu oni koji pripadaju nekim drugim politikim opcijama. U svemu tome je, naalost, sauesnik i moja politika stranka.... Pogrene su predstave da je SDP-u na prvom redu interes drave i svih graana BiH. Njihov primarni cilj je osva-

ncident koji su novinari FTVa ovih dana napravili u damiji u ivinicama, kada su u vrijeme obavljanja teravih-namaza svojim agresivnim novinarskim metodama izazvali reakciju pojedinih vjernika, dokaz je koliko su se novinari Radio- televizija Federacije Bosne i Hercegovine usavrili u izazivanju incidentnih situacija. Ne treba biti previe informiran pa shvatiti kako je FTVu ovih dana trebao jedan incident sa Islamskom zajednicom, incident u kojem bi novinari FTV-a bili prikazani kao rtve nasilja Islamske zajednice. U nedostatku pravih argumenata i nemogunosti da adekvatno odgovore na optube koje dolaze iz Islamske zajednice, odnosno iz Izvjetaja o islamofobiji i diskriminaciji, urednitvo Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine je poseglo za oprobanom propagandnom tehnikom stvaranje incidentne situacije. Kao veliki strunjaci za izazivanje incidenata, novinari FTV-a su znali kada, gdje i kako e najlake da izazovu incident. Damija u ivinicama je bila najpogodnija meta, jer u toj damiji klanja Mehmed Butkovi, suspendovani glavni imam Medlisa Islamske zajednice ivinice koji je pravosnano osuen na 5 mjeseci uvjetno zbog bludne radnje. Nakon uspjenog izazivanja spomenutog incidenta, Radio- televizija Federacije Bosne i Hercegovine se mudro pretvorila u rtvu Islamske zajednice u BiH i istu tu Islamsku zajednicu natjerala da se sada mora danima pravdati da nisu krivi za spomenuti incident.

janje to vie pozicija u vlasti kako bi na osnovu toga to dulje produili svoj ostanak na vlasti. Kako sada stvari stoje SDA im u tome obilato pomae.

Reis dr. Mustafa Ceri vs 60 minuta RTV FBiH

Sud BiH dokazao da RAK nezakonito titi nasilniko novinarstvo FTV-a

ud Bosne i Hercegovine ponitio je zakljuak Regulatorne agencije za komunikacije kojim je bilo onemogueno voenje upravnog spora zbog uvreda i nepristojnosti emitiranih o reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriu na Federalnoj televiziji. Sud Bosne i Hercegovine u Vijeu za upravne sporove, u upravnom sporu tuitelja Mustafe Ceria, reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini protiv tuene Regulatorne agencije za komunikacije BiH na sjednici odranoj 16. 08. 2011. godine donio je presudu kojom se uvaava tuba reisu-l-uleme te osporava rjeenje i ponitava prvostepeni zakljuak Regulatorne agencije za komunikacije, te se predmet vraa prvostepenom organu na ponovno rjeavanje. Sud Bosne i Hercegovine u obrazloenju presude istie da je Regulatorna agen26. august - 26. ramazan

cija za komunikacije pogrijeila kada je osporila reisu-l-ulemi pravo da bude zainteresirana strana u postupku kada je zatraio zatitu radi krenja Kodeksa u politikoj emisiji 60 minuta RTV FBiH u kojoj je upotrijebljen od strane voditelja neprimjeren, zlonamjeran, nepristojan pa ak i vulgaran rjenik. Sud BiH je miljenja da je RAK povrijedio naelo materijalne istine, nije utvrdio pravo stanje stvari to je morao uraditi za pravilno i zakonito rjeavanje. Reisu-l-ulema se alio na odluku RAK od 18. 03. 2009. godine kojom mu je onemogueno da se pojavi u postupku i izvede dokaze vezano za klevete i uvrede Federalne televizije iz januara 2009. godine. Ovom presudom je sve reeno o ulozi RAK-a koji nezakonito titi nasilniko novinarstvo FTV-a.

10

Bakir Izetbegovi

Islamska zajednica u BiH

dana na pismo reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceria upueno Predsjednitvu BiH 4. augusta, a povodom uvredljivih izjava predsjednika entiteta RS Milorada Dodika o muslimanima. U odgovoru Izetbegovi u odreenom smislu dri lekciju reisu dr. Mustafi Ceriu jer je reisovo pismo jedna vrste javne konfrontacije. Tako Izetbegovi, izmeu ostalog, navodi ... protekli period i neposredno iskustvo pokazali su da svakodnevno javno konfrontiranje ne doprinosi interesima BiH i njenih graana. Naprotiv, samo uporni rad, strpljivost i konstruktivnost donose rezultate. U proteklih godinu upravo takva dosljedna i principijelna politika dovela je do bitnih pomaka i stabilizacije odnosa u regiji, to je podrano od naih stratekih saveznika Istono Sarajevo

Izetbegovieva politika dodvoravanja Beogradu i Zagrebu Dunost svih muslimana nema nikakvog pozitivnog uinka u BiH je da se finansijski Bakir i prijatelja u mi lan Predsjednitva BiHproteklih potrebu Bakirasvijetu. Razumijemoovaj brinu o IZ- u Izetbegovi reagirao je Izetbegovia da na
nain hvali svoj nain voenja politike, meutim svi graani Bosne i Hercegovine, a naroito mi Bonjaci znamo da u ovim navodima Bakira Izetbegovia nema ni jedan posto istine. O kakvim to pomacima i stabilizaciji regije govorite gospodine Izetbegoviu? Moda mislite na one uvredljive izjave Ive Josipovia o islamu i muslimanima u BiH, ili moda o Josipovievom podravanju Milorada Dodika da razvaljuje BiH. A ta je sa Srbijom i njenim konstantnim hukanjem Milorada Dodika da zaustavi sve procese napretka BiH? Ima tu jo dosta argumenata koji jasno ukazuju da vaa politika dodvoravanja Beogradu, prije svega, pa i Zagrebu nema nikakvog pozitivnog uinka.

Navijai Slavije napali porodicu Imada al Husina zvanog Abu Hamza

srijedu, 24. augusta, na dan fudbalske utakmice izmeu Slavije i Sarajeva, u Lukavici je napadnuta porodica Imada al Husina zvanog Abu Hamza. Abu Hamzina djeca su tog dana vozili iftar za Abu Hamzu i ostale postae u Imigracionom centru u Lukavici. Po povratku iz Imigracionog centra, kada su prolazili pokraj Slavijinog stadiona, bili su primijeeni od strane navijaa Slavije i koji su ih odmah napali. Prolazei pored stadiona Slavije automobilom smo naili pored vee grupe navijaa tog kluba, bilo je oko 200 navijaa. Kada su ugledali da nosimo mahramu na

glavama odmah su nasrnuli na na automobil. Udarali su po automobilu akama i rukama, psovali i pljuvali, uzvikivali su: Srbija je majka. Zahvaljujui brzoj intervenciji policije uspjeli smo se izvui bez teih povreda. Meutim, osjeamo ogroman strah, ne znamo kako emo ubudue ii babi u posjetu, govori nam Nudejma Softi.
26. august - 26. ramazan

eis dr. Mustafa ef. Ceri objavio je ovih dana fetvu o vanosti uplaivanja zekata i sadekatu-l-fitra u kasu Islamske zajednice u BiH. Iako se nigdje na navodi povod objavljivanja ovakve fetve, njega vjerovatno treba traiti u potrebi da se vjernicima jo jednom skrene panja na vanost i znaaj finasijskog pomaganja Islamske zajednice, kao jedne od najvanijih bonjakih institucija. Islamska zajednica u BiH trenutno se nalazi u veoma specifinoj situaciji. U strukturama vlasti Bosne i Hercegovine sjede mnogi bonjaki politiari (Znamo koliku mo u raspolaganju budetskim sredstvima imaju bosanskohercegovaki politiari.). Naalost, iako imaju potrebnu politiku mo, bonjaki politiari ne ine dovoljno na finansijskom obezbjeenju Islamske zajednice u BiH. Nadamo se da e se takva situacija promijeniti i da e bonjaki politiari konano shvatiti da je Islamska zajednica najvanija bonjaka kua u lijepoj nam domovini Bosni i Hercegovini. Takoer, nisu samo politiari duni brinuti se o finansijskoj stabilnosti Islamske zajednice. Svi mi Bonjaci moramo dati svoj doprinos na tom planu.

11

Ludi polumjesec

Imigracioni centar u Istonom Sarajevu

Emil Vlajki graanski Iftar za 13 postaa u zatvoru u IC u Lukavici nemusliman u CenUprolom broju smo pisali o akciji pri- U meuvremenuihsejebroj postaaOsim za kupljanja pomoi za organiziranje tru poveao, pa sada 13.
iftara za postae u Imigracionom centru u Istonom Sarajevu gdje robuje Imad al Husin Abu Hamza i drugi bivi naturalizirani graani BiH. Prema rijeima Abu Hamzine porodice, spomenuta akcija je vie nego uspjeno sprovedena. Najprije je Nezim Halilovi Muderis za brau u Imigracionom centru izdvojio veu sumu novca odmah s poetka ramazana, dok ne skupimo dovoljno da moemo praviti iftare svaki dan. Od toga smo napravili nekih desetak prvih iftara. Nakon toga su se ukljuila braa i sestre iz BiH, s Kosova, iz Slovenije, j Austrije, Njemake, vedske, Francuske, Kanade i najvie onih koji su se javili iz SAD-a. Bilo je onih koji su davali po 5 KM do veih uplata koje su sakupljap j pj li demati iz Amerike, vedske itd. Za dva iftara su izrazile elju dvije osobe da naprave i odnesu i to je realizirano. Apsolutno svi iftari dosad, od poetka ramazana, realizirani su od novca koji smo prikupili i tako e biti do kraja ramazana. Manji BH entitet

akon zavretka agresije na Bosnu i Hercegovinu u naoj javnosti esto se vodi rasprava o starim i novim muslimanima u BiH i o onom nekadanjem, prijeratnom bosanskom islamu, kada je islam bio, kako se to voli naglasiti, smjeten u strogoj privatnosti, izmeu zidova naih kua. O ovakvim muslimanima i tom prijeratnom islamu najvie vole priati nae komije Srbi i Hrvati, a naroito kardinal Vinko Pulji. Nae komije ne mogu prealiti taj islam i te prijeratne muslimane (o njihovoj komijskoj ljubavi sve je reeno i jo uvijek se govori pred Hakim tribunalom gdje se svakodnevno otkrivaju istine o srpsko hrvatskim zloinima nad prijeratnim muslimanima). U jednom takvom porodinom prijeratno islamskom ambijentu ivio je i Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske. ivio sam 10 godina u muslimanskoj porodici. Baba moga sina, majka moje bive supruge, bila je velika muslimanka, ali kada je obavljala vjerski obred, odlazila je i zakljuavala se u sobu, tako da niko nije znao ta ona radi. Tako to rade graanski muslimani. Za ljude poput Emila Vlajkija, Vinka Puljia i mnoge druge iz redova Srba i Hrvata i bonjakih ateista prihvatljivi su samo oni muslimani koji sakrivaju svoj islam.

iftare, novac je upotrijebljen i za sehure. Od sakupljenih sredstava e se organizirati bajramsko veselje za brau u Centru. Sve to oni imaju gore imaju jedni druge i ovo su jedini dani kad mogu osjetiti malo radosti i na ovaj nain ublaiti bol koju osjeaju zbog nepravde koja im se ini. Ukljuenost velikog broja ljudi u akciju, prenoenje selama sa svih strana svijeta, dove, lijepe rijei, posjete ponukane akcijom, sve je to uinilo da su svi zatvorenici primjetno raspoloeniji i nekako opet puni ivota. Najbolje to znamo mi koji gore idemo ve dugo dvaput sedmino, pa vidimo svaku promjenu raspoloenja, kae nam Nudejma Softi u ime Abu Hamzine porodice. Naalost, Imad al Husin Abu Hamza, osim zatvorskih iskuenja u Imigracionom centru, prolazi korz teak period jer se njegova porodica u Siriji nalazi u tekoj situaciji. Sirijska vojska mu je sruila porodinu kuu u gradu Derizor a snajperisti su stalna opasnost za njegovu porodicu.

Koliko para toliko srpsko - nacionalistike medijske muzike za Dodika

lada RS-a je poela sa podjelom stotina hiljada KM medijima u RS-u. Tako e magazin Novi Reporter, Fokus, Glas Srpske, Nezavisne novine, Pres RS, i drugi mediji biti honorirani od Vlade RS-a sa po vie stotina hiljada KM. Prema rasporeenim finansijskim sredstvima vidi se da je Vlada RS-a pripazila sve glavne medije u svom entitetu. Zna Milorad Dodik
26. august - 26. ramazan

koji su mu mehanizmi potrebni za za uspjeno vladanje u Republici Srpskoj. Odatle potie ta jedinstvena medijska slika u RS-u. Mediji koje Dodik obilato plaa vjeto manipuliraju Srbima u RS-u. I ne samo Srbima u RSu, Dodikovi mediji za novac koji dobivaju od njega svojom srpsko nacionalistikom propagandom aktivno razaraju BiH.

12

Ramazan na Grenlandu

Sarajevo

jegovima pod imenom Grenland i jedini je musliman u njoj, i punom odlunou posti 21 sat ramazanskog posta. Grenland je najvee ostrvo na svijetu, lei izmeu Sjevernog Atlanskog i Artikog okeana i dio je Kraljevine Danske sa sopstvenom upraa vom. Prema izvjetaju Arab TV Wassam koji ivi na Grenlandu posljednjih nekoliko godina i kojeg zovu Arapski Kolumbo je jedini musliman, koji ne samo da ivi na Grenlandu uprkos svom dugom i tekom putovanju, ve takoer vodi i uspjean biznis u glavnom gradu Grenlanda- Nuuku.

Wassam Azaqeer: Ponosan sam musliman jer ivim u Zato je Reid Hafizovi toliko bitan za dravi gdje ja jedini postim i obavljam namaz Azaqeer, porijekom iz Libana, Wassam vodi vlastiti restoran Wassamzemlji opkoljenoj ledenim bri- nevno ugosti oko 200 gostiju.koji svakod- Osloboenje? ivi u Mjesec ramazana ove godine pao je u ljetnji period tako da Wassam mora postiti 21 sat i nakon iftara on ima samo 2 sata da se pripremi za sehur i da pone novi post. Tokom ova dva sata Wassam, mora klanjati i akam i jacija-namaz. Wassam kae kako je veoma a ponosan musliman jer ivi u dravi gdje je on jedini koji posti i obavlja namaz u ime Allaha. On kae kako ponekad razmilja da ovaj sveti mjesec provede u Libanu, ali se zaustavi pri pomisli da ukoliko napusti Grenland, niko u ovoj zemlji nee ni postiti ni klanjati. (IslamBosna.ba)

Foto polumjeseca
Merkez Oil ugostio na iftaru hiljadu i pet stotina postaa Novi Travnik: Svake godine u vrijeme ramazana, kompanija Merkez Oil iz Novog Travnika organizira iftar za velik broj postaa. Ove godine Merkez Oil je pripremio iftar za ak 1.500 postaa.

ija Dizdarevi je jedan od najpoznatijih, sada ve bivih, novinara lista Osloboenje. Mnogo je tekstova napisao gospodin Dizdarevi u Osloboenju. On je odani zagovornik komunistikih ideja u naem drutvu i fanatini mrzitelj svega to je islamsko. Dizdarevi je napisao mnogo tekstova u Osloboenju u kojima je na najrigidniji nain vrijeao nae ugledne muslimane. Meutim, kada je napisao tekst u kome je iznio kontra miljenje i osudio stavove Reida Hafizovia, profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, odmah je dobio nogu iz Osloboenja. Iako se zbog toga digla velika galama u Sarajevu, Osloboenje je ostalo ustrajno u zatiti lika i djela Reida Hafizovia i kanjavanju Zije Dizdarevia. Time dolazimo do zakljuka da je Reid Hafizovi suho zlato za Osloboenje. A zato je Hafizovi toliko bitan za Osloboenje? Naravno, ne treba velika pamet da bi se znao odgovor na ovo pitanje. Reidu Hafizoviu je u Osloboenju dozvoljeno sve, ali sve dok u tom istom Osloboenju i magazinu Dani pie tekstove protiv reisa dr. Mustafe ef. Ceria i njegovih istomiljenika. Onog dana kada Hafizovi vie ne htjedne biti dio te propagande igre doivjet e sudbinu Zije Dizdarevia.

26. august - 26. ramazan

13

Aktuelno
Intervju: Ekrem Tucakovi, rukovodilac Slube za odnose s javnou Rijaseta Islamske zajednice u BiH

Za odreene ljude reisu-l-ulema reisu-l-ulema je krivac za sve

Objavljivanje prvog Izvjetaja o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji na podruju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovin oekivano je izazvao veliku panju domae javnosti. Ovih dana zabiljeene su brojne reakcije prozvanih osoba i institucija. U tim reakcijama mnogi od prozvanih su ponovo iznijeli brojne optube na raun islama i muslimana u BiH. Na ovu temu razgovaramo sa Ekremom Tucakoviem, rukovodiocem Slube za odnose s javnou Rijaseta Islamske zajednice u BiH
R AZGOVARAO: EZHER BEGANOVI slamofobija je tema kojom se naa javnost odavno bavi. Meutim, ovo je tek prvi zvanini izvjetaj o islamofobiji na podruju Bosne i Hercegovine. Nakon objavljivanja spomenutog izvjetaja uslijedile su brojne rekacije. Jeste li oekivali toliki broj rekacija, odnosno kako komentirate izreene reakcije na va izvjetaj? Naravno da smo oekivali reakcije i komentare, s tim da nismo oekivali da e se oglaavati neki koji to jesu uinili. Ovdje neu pojedinano komentirati reakcije, ali elim naglasiti neke vane naznake koje proizilaze iz dosadanjih reakcija. Prvo, nastoji se zamagliti su-

tina Izvjetaja koja govori o postojanju islamofobije, diskriminacije i netolerancije, a itava stvar usmjeriti ka marginalnim i tehnikim piIzvjetaj je javni dokument. to tanjima. Pretpostavljam da veina se tie reakcija volio bih da one doprvih komentatora nije uope pro- laze nakon prouavanja Izvjetaja, itala cijeli Izvjetaj, a da ponude prigovore i sukamoli ga prouila. Mogestije korisne za naredne izvjetaje i budu od pomoda otuda takve reakcije. Za nas su Drugo, uglavnom postoji od temeljne i da se standardi u buslaganje veine komentavanosti pojave duem izvjetaju ojaaju i tora Izvjetaja da u Boi primjeri kriteriji izotre. Islamska sni i Hercegovini postoji krenja zajednica je spremna sa islamofobija, to je velik ljudskih prava svakim dobronamjernim uspjeh i napredak. Mei dostojanstva ovjekom i drutvenom utim, problemi, po njivjernika, mi grupom voditi zdravu dema, nastaju oko imenosmo tragali za batu o ljudskim pravima vanja osoba i institucija tim pojavama, muslimana i muslimanza koje bi se ona vezala. iznijeli svoje skim vrijednostima u javMislim da je pogreno miljenje nom prostoru na princiupirati odmah prst u ljui nalaze, pima meusobnog uvaade i institucije. potkrijepili to vanja i potovanja ljudske primjerima. Nije osobnosti. Moram pojasniti da bilo selektivnog Izvjetaj nije nikoga propristupa. Prozvani i imenovani islamofobi iz vaeg izvjeglasio islamofobom, pravio spiskove osoba, institaja za sve optuuju reitucija i medija. Da li se sa dr. Mustafu ef. Ceria neko osjea islamofobom za kojeg istiu da je zloi tako izjanjava, da li se neko pono- upotrijebio instituciju Islamske si time i predstavlja mu to odskonu zajednice kako bi zatitio svoje dasku u profesionalnom ivotu, ne interese, kako komentirate reakmoe biti stvar Izvjetaja Rijaseta cije spomenutih prozvanih islasve dok je to na razini privatnosti i mofoba? linog opredjeljenja, dok se time ne kontaminira javni prostor i postane Moram ovdje jo jednom poddrutvena pojava. Termin islamo- sjetiti da u Izvjetaju nije niko imefob nijednom nije koriten u autor- novan islamofobom, a navedene su skom dijelu Izvjetaja, a u Izvjetaju konkretne izjave konkretnih ljudi se navodi samo na jednom mjestu kao primjeri koji potiu ambijent kao citat. Prema tome, pokuaji da netrpeljivosti i islamofobije. Dakase Izvjetaj devalvira optubama da ko, sve navedene izjave nemaju istu su napravljeni spiskovi islamofoba teinu, niti, ako bi se pravila njihova je jedna velika podvala. Ipak, sve gradacija, mogu stati u istu ravan. izae na vidjelo pa i ova podvala. to se tie njihovih optubi na Za nas su od temeljne vanosti raun reisu-l-uleme dr. Mustafe Cepojave i primjeri krenja ljudskih ria to nije nita novo, ustvari ta prava i dostojanstva vjernika, mi drugo od njih oekivati osim da op26. august - 26. ramazan

smo tragali za tim pojavama, iznijeli svoje miljenje i nalaze, potkrijepili to primjerima. Nije bilo selektivnog pristupa. Dakako, u Izvjetaj nisu uvrteni svi sluajevi, ali jesu oni najei primjeri i oni koji proizvode vee posljedice ili imaju specifinu teinu.

14

tuuju reisu-l-ulemu. Za odreene ljude on je krivac za sve. Krivica reisu-l-uleme je, za njih, ope mjesto u drutvenom ivotu Bosne i Hercegovine. injenica je da je ovo Izvjetaj Rijaseta Islamske zajednice, kao najvieg izvrnog i administrativnog organa, a ne reisu-l-uleme. No, po svojoj slubenoj dunosti osoba koja obnaa poziciju reisu-l-uleme mora tititi interese i prava muslimana, a jedan od naina jeste izrada razliitih vrsta izvjetaja i obavjetavanje nadlenih institucija. Reisu-lulemu dr. Mustafu Ceria bi mogli kritizirati zato nije ranije inicirao izradu ovakvih izvjetaja. Revnosni muslimani bi ga mogli optuiti da je bio nemaran prema dosadanjim krenjima njihovih prava i javnom poniavanju njihove vjere. Imalo poten analitiar drutvene i vjerske scene u Bosni i Hercegovini teko moe osporiti injenicu da je Islamska zajednica najotvorenija vjerska zajednica na ovim prostorima. Unato toj otvorenosti, ili moda upravo zbog toga, u poreenju sa bilo kojom drugom vjerskom zajednicom, Islamska zajednica je bila i danas jeste u daleko najveem fokusu propitivanja, davanja o njoj najrazliitijih miljenja, stavova i sudova. irok dijapazon suprotstavljenih, katkad ekstremno otrih i neutemeljenih miljenja o radu Islamske zajednice

dolazi izvana od politiara, medija i intelektualaca, ali i iznutra, od uposlenika organa i ustanova Islamske zajednice. Unutar Islamske zajednice nije trpio niko posljedice zbog toga to je kritikovao, ili se nije slagao, ili je iznosio ak i neprimjerene i proizvoljne stavove o aktivnostima Islamske zajednice i njenih autoriteta. Niko zbog razliitog miljenja u Islamskoj zajednici nije ostao bez posla. U drugim segmentima naeg drutva, uglavnom, nije tako. Daju se otkazi zbog i najmanjeg neslaganja s nadreenim, a kamoli otre kritike. Islamska zajednica ima puno pravo da bude ponosna na svoju unutarnju slobodu i slobodu svojih uposlenika. U tome moe biti primjer drugima. Jer samo slobodna institucija i slobodni ljudi mogu iskazati svoju linu sposobnost, kreativnost i hrabrost. U neslobodi se formiraju licemjeri i kukavice, podvojene i frustrirane linosti. Prema tome, prigovor da se objektivna, konstruktivna, dobronamjerna kritika Islamske zajednice naziva islamofobijom nema uporita i spada u domen paualnih tvrdnji. Iz dosadanjih reakcija, takoer se da zakljuiti da su mnogi iznenaeni potezom Islamske
26. august - 26. ramazan

Stoga je za oekivati da drava Bosna i Hercegovina u izradi i objavljivanju prvog Izvjetaja o islamofobiji prepozna dobru volju i vaan doprinos Islamske zajednice u borbi protiv netolerancije, diskriminacije i islamofobije.

zajednice, tj., da tako kaemo, odvanou i spremnou da se problem islamofobije u BiH konano ozvanii kroz jedan ovakav izvjetaj. Slaete li se sa nama?

Mogue da postoji iznenaenost, ali ovaj Izvjetaj pokazuje ozbiljnost i zrelost Islamske zajednice. Treba znati da je Islamska zajednica po svojoj misiji i ustavnoj definiciji duna da muslimanima osigura uvjete za vrenje vjerskih obreda, obrazovanje i edukaciju, titi prava muslimana i brine se o njihovim potrebama. Ne ostajui gluha i slijepa na probleme muslimana u drutvu i ne mirei se sa njenim javnim linom, uutkivanjem i oduzimanjem slobode, Islamska zajednica samo vri svoju zadau i pomae dravi u eliminaciji netolerancije, predrasuda i diskriminacije. Kada ukazuje na probleme muslimana ili odnos prema muslimanskim institucijama, zapravo Islamska zajednica je na svome terenu i kree se u okviru svojih normativnih akata i ustavne definicije. Zato su optube da se time naruava sekularni karakter drave smijene ili plod potpunog nepoznavanja demokratskih drutvenih tokova. Dakako, da se drava vie brine i poduzima znaajnije ak-

15

cije protiv netolerancije i diskriminacije na vjerskoj osnovi, moda ne bi bilo potrebe za ovim Izvjetajem. U medijima se mogu, uglavnom, itati i uti negativni komentari na Ivjetaj o islamofobiji, ima li pozitivnih reakcija? Dosadanje reakcije vie drim verbalnim i retorikim zamagljivanjima i manevrima da se skrene sa sutine i osnovne namjere Izvjetaja. Sutina Izvjetaja govori o postojanju elemenata islamofobije, ukazuje na kreiranje ambijenta netrpeljivosti, donosi primjere diskriminacije. Islamska zajednica bi se radovala kvalitenoj debati o sutinskim pitanjima i nalazima koje je ponudio Izvjetaj. Treba otvoriti diskusiju o diskriminaciji ena muslimanki koje nose maramu, o pritiscima na savjest vjernika u javnom prostoru, o kulturi dijaloga i profesionalnim standardima u medijima, o odgovornosti politiara u kreiranju ambijenta netolerancije i straha. Takva debata treba proizvesti zajedniku akciju svih segmenata drutva kako bi se onemoguile pojave kojima se udara na ljudsko dostojanstvo i poduzele akcije da se eliminaraju uzroci takvih pojava. U tom smislu svaki doprinos i konstruktivna analiza Izvjetaja je dobrodola i poeljna, bilo to afirmiranje ili osporavanje koje nudi argumente i otvara nove vidike. Vjerujem da nijednoj drutvenoj zajednici i odgovornoj vlasti nije stalo da tolerira diskriminaciju, irenje predrasuda i stereotipa o svojim graanima. Zato izvjetaji koji ukazuju na krenje ljudskih prava i sloboda za svaku demokratsku vladu i vlast mogu biti samo dobrodoli i od pomoi. Stoga je za oekivati da drava Bosna i Hercegovina u izradi i objavljivanju prvog Izvjetaja o islamofobiji prepozna dobru volju i vaan doprinos Islamske zajednice u borbi protiv netolerancije, diskriminacije i islamofobije. Islamska zajednica je uradila svoj dio posla, ukazala na postojanje problema, ponudila svoj doprinos u dijagnosticiranju, a za oekivati je da dravni organi urade svoj dio posla i poduzmu konkretne akcije u borbi protiv navedenih pojava.

Izvjetaj je zavren i usvojen jo u aprilu ove godine, zato je tek sada objavljen i uinjen dostupnim cjelokupnoj javnosti? Na sjednici Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 28. aprila 2011. godine je ra zmotren Iz vjetaj o isla mofobiji i j j j disk riminaciji. la novi R ija seta su ima li odreene sugestije. Izvjetaj je usvojen sa sugestija ma koje je treba lo u njega ugraditi. U saopenju sa sjednice R ija seta tada je objavljena vijest o usvaja nju Iz vje taja i k a za no da e on biti na k nadno prezentira n javnosti. Ugradnja tih primjed-

bi, tehnik a priprema tra ilo je odreeno vrijeme, u tome su doli godinji odmori i pripreme za ra ma za n ta ko da je u tome vrijeme iscurilo. Da k le radi se isk ljuivo o tehnikom pita nju. Dava nje nek ih drugih na mjera vremenu objavljiva nja je ista peku lacija. Na ravno, mi radimo i u ra ma za nu i, eto, poto je sve bilo spremno, dolo je do objavljiva nja Iz vje taja. Ne smeta onima koji prigova raju injenici da je Iz vje taj objavljen u ra ma za nu, k renje prava muslima na, disk riminacija vjernik a, njihovo poni ava nje u ra ma za nu ili mimo ramazana.

SDA i SDP ne mogu pobjei od svoga dijela odgovornosti zbog toga to se u naoj dravi ukorjenjuje ambijent islamofobije i netolerancije
Kako komentirate reakcije Bakira Izetbegovia, SDA i SDP-a? Koliko mi je poznato Bakir Izetbegovi nije komentirao Izvjetaj. Reakcije politikih stranaka su poprilino iznenaenje i nisam oekivao njihovo oglaavanje. Meutim, sada vidim da je dobro to to su one dale svoj komentar. Ve se u javnosti moglo uti da su reakcije ove dvije stranke licemjerne. SDA i SDP ne mogu pobjei od svoga dijela odgovornosti zbog toga to se u naoj dravi ukorjenjuje ambijent islamofobije i netolerancije. Islamska zajednica je ranije u vie navrata ukazivala na tu injenicu i traila da institucije drave, parlamenti i nadlena tijela rade svoj posao i sprijee voenje ideolokih i medijskih hajki. Politika je mogla vrlo efikasno djelovati kroz parlamente, vlade, ministarstva, odbore i komisije. Obadvije stranke su bile parlamentarne, neke i cijelo vrijeme vladajue. Ipak, iz ova dva stranaka saopenja isplivalo je na povrinu vie pokazatelja nego to je bilo za oekivati. Saopenja su pokazala koja stranka se u kojem segmentu Izvjetaja pronala, gdje ima svoje ruke, koga titi, odnosno odakle su koji udari na Islamsku zajednicu imali politiku naklonost. Ipak, moram primijetiti da je najokantniji bio komenar Sadika Ahmetovia, ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, koji je govorio o tetnosti Izvjetaja po dravu i njene unutranje odnose. Da li Bosna i Hercegovina treba biti drava u kojoj e se protest protiv krenja prava muslimana smatrati uvredom i prijetnjom za dravu? Mogao bi se po ovoj izjavi stei dojam da, po ministru sigurnosti Sadiku Ahmetoviu, ukoliko musliman ne pristane da se vrijea po osnovu vjere i ne uti na te uvrede, on je dravni neprijatelj? Ipak, hou da vjerujem da je izjava ministra Ahmetovia nespretno data i loe formulirana, a ne odraz njegovog uvjerenja ili profesionalne odgovornosti. Valjda e to nekada muslimanskoj javnosti objasniti! Borba protiv diskriminacije i netolerancije, krenja ljudskih prava i sloboda jedino se u diktatorskim reimima i totalitarnim dravama moe proglasiti tetnim po dravu i ugroavati njenu stabilnost i sigurnost.

26. august - 26. ramazan

16

Aktuelno
Povodom prvog Izvjetaja o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Vrijeme je za borbu protiv islamofobije

Za nas Bonjake muslimane objavljivanje ovog Izvjetaja je od ogromnog znaaja. Problem islamofobije je odavno prisutan u bosanskohercegovakom drutvu. estitamo Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini na hrabroj odluci da se na odgovoran i kvalitetan nain uhvati u kotac sa problemom islamofobije u Bosni i Hercegovini
PIE: EZHER BEGANOVI bjavljivanjem prvog Izvjetaja o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je pokazala veliku odgovornost prema obavezi zatite interesa islama i muslimana u Bosni i Hercegovini. Za nas Bonjake muslimane objavljivanje ovog Izvjetaja je od ogromnog znaaja. Problem islamofobije je odavno prisutan u bosanskohercegovakom drutvu. Na magazin posljednjih nekoliko godina redovno objavljuje Godinjak islamofobije u kojem na kraju kalendarske godine objavimo najdrastinije oblike islamofobije u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi nam dosta vremena i prostora da pobrojimo sve sluajeve krenja prava muslimana i nedolinog i veoma diskriminirajueg odnosa prema islamu koji se trenutno dogaaju u Bosni i Hercegovini. Znaaj objavljivanja Izvjetaja o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji nalazi se u injenici da je konano jedna zvanina institucija, ovaj put je to Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, poela na kvalitetan i odgovoran nain da se bavi ovim problemom. To ima za posljedicu da e mnogi Bonjaci o islamofobiji, diskriminaciji i nemuslimani, koji su rtve islamofo- toleranciji Islamske zajednice u bije, diskriminacije i netolerancije, Bosni i Hercegovini od ogromnog a koji se do sada nisu imali kome znaaja. poaliti i od koga zatraiti zatitu, sada moi i imati kome slobodno Takoer, svojim Izvjetajem da se poale i zatrae tu zatitu. Ne Islamska zajednica u Bosni i sumnjamo da e oni koji budu pri- Hercegovini, na odreeni nain, premali sljedei izvjetaj o islamo- obavezuje dravne institucije zakofobiji, diskriminaciji i netoleranci- nodavne i izvrne vlasti da se ponu ji u Islamskoj zajednici u Bosni i baviti ovim problemom. Prvo u svoHercegovini imati puno jim redovima, a onda i u materijala. Uzmimo svim ostalim segmentima samo za primjer problem Mnogi Bonjaci bosanskohercegovakog koji imaju Bonjakinje muslimani, drutva. koje nose hidab a koje koji su rtve se zbog svojih hidaba islamofobije, I na kraju, objavljivane mogu zaposliti u vediskriminacije i nje prvog Izvjetaja o islaini dravnih institucija netolerancije, a mofobiji, diskriminaciji iako im je to zagarankoji se do sada i netoleranciji Islamske tirano Ustavom Bosne nisu imali kome zajednice u Bosni i i Hercegovine. Sjetimo poaliti i od Hercegovini od ogromnog se koliko se nedavno dikoga zatraiti znaaja za one koji su do glo galame zbog toga zatitu, sada sada bili skloni injenju to je jedna Bonjakinja e moi i imati islamofobije i diskriminakoja nosi hidab upokome slobodno cije i netolerancije prema slena u Sudu Bosne i da se poale Bonjacima muslimaniHercegovine. Politiki i zatrae tu ma. Bez obzira koliko ti predstavnici iz Republike zatitu. islamofobi bili odluni Srpske su danima vodiu svojim islamofobinim li kampanju protiv sponakanama, oni su postali menute Bonjakinje. svjesni da od danas u Bosni Nemogunost upoljavai Hercegovini ima neko ko nja muslimanki koje nose hidab u zvanino i pedantno biljei njihodravnim institucijama nije jedini ve islamofobine ispade ili napade. problem (Muslimanke sa hidabom Islamofobi su postali svjesni da je teko se upoljavaju na bilo koje Islamska zajednica dovoljno odluradno mjesto u dravi. Evo recimo, na u svom nastojanju da se hrabro niko ne moe ni zamisliti da bi jedna suprotstavi ovom zlu. Objavljivanje muslimanka sa hidabom na glavi izvjetaja je prvi korak na tom putu, mogla biti voditeljica na dravnim tu su brojne druge zakonom dozvotelevizijama, ne bi mogla biti ak ljene mogunosti. Jedna od takvih ni novinarka.), ovo smo naveli kao mogunosti je procesuiranje islajedan svakodnevni oblik islamo- mofoba. Vjerujemo da e i taj dan fobije, oblik koji je toliko izraen jednom osvanuti. Da smo u pravu da je postao skoro normalno stanje govore nam prve rekacije prozvanih u naem drutvu. I u drugim se- islamofoba. Iz njihovih reakcija se gmentima naeg drutva muslimani ve osjeti drukiji ton. zbog svog islama esto imaju dosta problema. Institucionalno bavljenje estitamo Islamskoj zajednici u ovim problemom pokree sa mrtve Bosni i Hercegovini na hrabroj odtake rjeavanje ovakvih problema. luci da se na odgovoran i kvalitetan Samo zbog te injenice mora se rei nain uhvati u kotac sa problemom da je objavljivanje prvog Izvjetaja islamofobije u Bosni i Hercegovini.
26. august - 26. ramazan

17

Kolumna
Borba za opstanak

ta je NJIMA Kuds?
Okupacija Mesdidu-l-Aksaa je kruna zastraujue slike savremenog svijeta, u kome je mogue milijardu i po muslimana terorizirati kroz uzurpaciju njihovog svetog mjesta. Sloboda Kudsa je prije svega pitanje vjerodostojnosti zapadnih proklamacija o slobodi...
Pie: Fatmir Alispahi nstitucija suosjeanja prelazi granice drava, naroda, avlija, kua i ljudi. Sebe itamo i obrazujemo na tuim iskustvima. Biti sebian, pa ne osjeati druge, znai raditi protiv sebe. Evo, da je Norveka imala snage da vodi gromoglasnu kampanju protiv islamofobije, da bude na pravoj strani historije u pogledu velikosrpskih zloina, vjerovatno bi bile manje anse da se pojavi jedan masovni ubica kakav je Brejvik. Zamislimo hipotetiki da je Brejvik godinama pratio objektivne izvjetaje i reportae o etnikim zloinima nad Bonjacima i Albancima, ili o zloinima cionista nad palestinskim civilima, u njemu se vjerovatno ne bi pojavilo oboavanje velikosrpskih zloinaca i mrnja prema muslimanima. Ubistvo 77 nevinih Norveana odgojio je ambijent koji nije znao biti na strani pravde i istine, niti suosjeati sa rtvama velikosrpskog genocidizma. Zamislimo koliko je Brejvika odgojeno na Zapadu, usljed politike dvojnog morala, po kome prava muslimana nisu prava, niti su muslimanske rtve rtve, ve je cijeli svijet podreen zapadnome nadovjeku?! Ta ogromna koliina islamofobijske mrnje odve se ne moe zadovoljiti prolijevanjem muslimanske krvi u muslimanskim zemljama, pa oduka trai i u zapadnim dravama, poput Holandije i Danske, koje

prednjae parlamentarcima iji je naoruanih okupatora i biti izloeni politiki program mrnja prema silnim torturama?! A Gadafijeva muslimanima. Ako se i tamo pojavi vojska, uz to, prijeti i da e Vatikan neki domai terorist, koji e poiniti sravniti sa zemljom, pa su katoliki masovno ubistvo kako bi osvijestio vjernici u stalnoj strepnji. Znaaj Dance i Holanane, da budu jo Vatikana u katolianstvu nije ni blizu odluniji u mrnji prema znaaja Mesdidu-l-Aksaa strancima - bit e to u islamu, jer je Mesdidutamonja demokratska volja. l-Aksa prva Kibla ummeta Ekstremne snage u Evropi i trei harem. Braniti imaju legitimitet Evropljana, djetetu da doe do majke, one kreiraju Brejvike koji braniti ednima da dou u tom zatvorenom krugu do vode, isto je to braniti bivaju odgojeni da u ime muslimanima da dou do jo veeg ekstremizma Mesdidu-l-Aksaa. Ko ima ubijaju odgojitelje. Morala pravo drati milijardu i bi se dogoditi neka velika po muslimanskih dua u katarza, golemi zaokret, stanju stalnog ponienja kako bi Zapad pokuao i neizvijesnosti pred zaustaviti, pa lijeiti, bolest Dokle god je jednom od tri najvanije islamofobije. Tek tada bi cionostika muslimanske kue? islamofobija mogla biti tortura u Kaemo muslimanske lijeena i u Sarajevu, koje Kudsu bol koja a ne jevrejske, kranske ili je postalo metropola ovog pripada samo ma ije druge. Mesdidu-lnovog evropskog faizma. A muslimanima, Aksa je muslimanski, kao lijeenja nema bez kulture dotle je svaki to su Mekka i Medina suosjeanja i shvatanja da antifaizam muslimanske, pa je sporenje su svi ljudi jednaki, i u obesmiljen, ovog suvereniteta bezona Dobru i u Zlu. Oekivati jer je svaka drskost koju samo jo bol samo razjedinjeni da cijeli svijet suosjea sa muslimani neija bol, bez rtvama 11. septembra, mogu podnositi. a u ime tih rtava ubijati univerzalnih Generalno, iza trijumfa civile i razarati imovinu u znaenja. cionistike okupacije muslimanskim zemljama, Palestine ne stoji toliko paradoks je koji se ne moe Izrael, a ni Amerika, pravdati. Ideja globalizacije koliko stoji muslimansko je imperijalistiki sistem koji nejedinstvo, pa ak i neka namee svoju pravdu i istinu, a zamee vrsta autodestruktivne strasti kojom prava potlaenih naroda i kultura. To su, recimo, egipatske i sirijske vlasti zlo se mora zavraati na mjesto odakle progonile i dodatno poniavale je puteno, u vidu ovog ili nekog drugog palestinsku brau. Takva manifestacija Brejvika, za ije je rtve kriv sistem koji nemorala i nepameti moe se izvoditi muslimanske ivote i svetinje vidi kao samo po tuem diktatu i u vlastitoj manje vrijedne. zatucanosti, to je konstantna dijagnoza mnogih muslimanskih Marionete cionizma marionetskih reima. Te sluge cionizma i amerikog imperijalizma Moemo li zamisliti svijet u kome glavni su krivci to se i ove godine neka muslimanska vojska, recimo Kudsa sjeamo sa gorinom u prsima i Gadafijeva, dri pod okupacijom zebnjom u oima, jer nas boli injenica Vatikan, a katolici koji ele doi da je muslimansko nejedinstvo na propovijed pape Benedikta kumovalo da se Kuds, kao i mnogo XVI moraju prolaziti kroz kordone toga prije, nae pod cionistikom
26. august - 26. ramazan

18

okupacijom, jer strahujemo da godine koje dolaze mogu donijeti devastaciju ili ak ruenje Mesdidu-l-Aksaa od strane cionista, a da mi nikakvog oruja osim dove i suza neemo imati. I ovoga, posljednjeg petka u ramazanu, organizira se Dan Kudsa, u znak jedinstva sa ummetom koji suosjea ogorenje i povrijeenost zbog injenice da cionistiki reim Mesdidu-l-Aksa dri pod opsadom i pod prijetnjom ruenja. Cionisti znaju ta je muslimanima prva Kibla ummeta, trei Harem i mjesto Israa, odakle je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzdignut na najvie nebo. Posebno mjesto Kudsa kod muslimana je oznaeno Kuranom i hadisom. Allah, delle anuhu, okolicu Mesdidu-l-Aksaa, tj. Kuds, naziva mubarek prostorom. U prvom ajetu Sure El-Isra kae: Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Mesdidu-lHarama u Mesdidu-l-Aksa, iju smo okolinu blagoslovili, kako bismo mu neka znamenja Naa pokazali. On, uisitinu, sve uje i sve vidi. (Sura ElIsra, 1.). Kako je onda mogue da jedna paradrava, nastala genocidom i zavjerom, a to je nesumnjivo lina karta Izraela decenijama nesmetano udara na jednu od najsvetijih taaka za milijardu i po muslimana? I da Zapad, koji je sav nakien priama o antifaizmu i humanizmu, bez imalo interesovanja posmatra ovo svetogre? Dokle god je cionostika tortura u

Mesdidul-Aksa je muslimanski, kao to su Mekka i Medina muslimanske, pa je sporenje ovog suvereniteta bezona drskost koju samo jo razjedinjeni muslimani mogu podnositi.

Kudsu bol koja pripada samo muslimanima, dotle je svaki antifaizam obesmiljen, jer je svaka bol samo neija bol, bez univerzalnih znaenja. Bol koju je pretrpjela norveka nacija ne bi trebao da suosjea niko drugi, zar ne? A kamo bi nas to odvelo? Upravo do situacije u kojoj se Kuds tie nas, a Brejvik njih. Antifaistika magla

U izvrsnoj knjizi Fajeza Khalila Svjedok historije ispovijest palestinskog diplomate, koju sam itao u toku ramazana, kao jedno od najboljih unutarnjih svjedoenja palestinske tragedije, opisan je autorov doivljaj Mesdidu-l-Aksaa, koji je pohodio nakon mnogo godina: Otiao sam u damiju ElAksa i klanjao namaz. Poto utolih viegodinju elju za Kudsom, omrznuti prizori su mi poeli privlaiti panju. Osjeajui gaenje prema vojnicima i policajcima, koji su jo od prije stajali ispred kola i bogomolja, jo vie mi je pritisnulo duu kada sam vidio da je broj izraelskih vojnika ispred Mesdidi Akse znatno povean. Autor podsjea da su se cionisti shodno odluci UN broj 242 morali povui iz Kudsa, ali su smatrali da vazduni prostor ovog grada i sve to je pod njim pripada njima, tvrdei da je Kuds njihov vjeiti glavni grad, te dodaje da cjelokupna historija i pravna dokumenta pokazuju da,
26. august - 26. ramazan

19

ak, i svojina Zida plaa, koji za katakteru posthitlerovskog svijeta, Jevreje predstavlja svetinju, pripada toliko korumpiranog da je utke islamskim fondacijama. On navodi dozvolio otimanje palestinske da je izraelska strana razvila jedan zemlje i ubijanje palestinskih ivota. prvokativni nastup, te se prisjea Palestinska sudbina je ep na ustima situacije kada je tadanji opozicioni Amerike i Evrope, ije su deklaracije p politiar, koji nije bio ni lan o antifaistikim principima obina j j parlamenta Ariel aron s tri hiljade magla, bez pokria i vjerodostojnosti. vojnika doao u provokativnu posjetu Mesdidu-l-Aksa je kruna ove Mesdidul Aksa, a palestinski narod zastraujue slike savremenog svijeta, sa svih strana i ene i djeca, i stari u kome je mogue milijardu i po i mladi doao je uvati Mesdidul muslimana terorizirati kroz uzurpaciju Aksu. njihovog svetog mjesta. Iz ovog autentinog svjedoenja Moemo li tako zamisliti okupiranu osjetimo tu bezonu cionistiku Mekku, gdje nas cionistika vojska torturu oko Mesdidu-l-Aksaa, preko desetine punktova puta do ali i vrhunsku patriotsku i vjersku Kabe, moemo li zamisliti okupiranu samosvijest palestinskog naroda koji Poslanikovu, a.s., damiju u Medini?! u ime cijelog ummeta svojim ivotima Jednaku zebnju treba osjetiti i u i tijelima titi nau prvi Kiblu i trei pogledu okupacije Mesdidu-l-Aksaa, harem. U odnosu na tu konkretnu jer je i ovaj trei harem neraskidivi dio rtvu besramno djeluje ponaanje muslimanskog duha. A ispade da se nekih muslimanskih vlada koje su odbrana ovog svetog mjesta tie samo proteklih decenija ak potpomagale Palestinaca, ak ni svih muslimanskih obespravljivanje i vlada, a pogotovo ne lanih proganjanje palestinskog zapadnih univerzalnih naroda. Rije je o Tako je i vrijednosti. U ambiciji za sluganskim reimima, zloin nad pravdom stvari treba posve bez asti i morala, ijim Kudsom, kao obrnuti, jer je sloboda se glavama upravlja iz najoitija taka Kudsa i Mesdidu-lVaingtona i Tel Aviva, pa genocida nad Aksaa, prije svega pitanje je uope upitno kad kaemo Palestincima, vjerodostojnosti zapadnih da se radi o muslimanskim mrlja na obrazu proklamacija o slobodi, vladama. ...Kao to je ovjeanstva, a tek na zadnjem mjestu upitno kad kaemo da u zbog koje Palestinaca koji tu ive. Vaingtonu sjedi amerika svaka pria o Analogno tome, kad je vlada, budui da je Tel Aviv slobodi gubi Hitler vrio genocid nad sutinski glavni vjerodostojnost. grad Sjedinjenih Drava. A da nije tako, odavno bi Sjedinjene Drave stale na stranu rtve i pravde, antifaizma i istine, namjesto to su postale marioneta u podravanju najgoreg zloina u ljudskoj historiji. Velimo najgoreg, i velimo u ljudskoj historiji, jer nikada niko nije decenijama, tako dugo, i tako javno, ubijan i protjerivan kao palestinski narod. Ni jedna kolektivna patnja u historiji nije ravna patnji palestinskog naroda! Ta patnja svjedoi o zloinakom
26. august - 26. ramazan

Jevrejima, i kad je Beograd vrio genocid nad Bonjacima, i kada Tel Aviv vri genocid nad Palestincima, svi ti genocidi se u zadnjoj liniji tiu rtve, a u prvoj politikog Svijeta koji nije imao snage da sprijei masovni zloin. Tako je i zloin nad Kudsom, kao najoitija taka genocida nad Palestincima, mrlja na obrazu ovjeanstva, zbog koje svaka pria o slobodi gubi vjerodostojnost. A svi bismo eljeli da prie o tzv. antiterorizmu budu istinite, da u njih ne sumnjamo, i da budemo dio planetarne koalicije za dobrobit ovjeka, bio on musliman, jevrej ili kranin. U tom smislu Fajez Khalil i zavrava svoju palestinsku ispovijest: Mi smo strpljiv narod. Ova zemlja pripada nama i jednog dana emo se sigurno vratiti naoj kui. Tada e Jevreje uvati palestinski narod koji je doivio nevjerovatnu bol. ...Onako kako Palestince nije uvao jevrejski narod koji je doivio nevjerovatnu bol. Iz ovog citata se vidi spremnost Palestinaca na pratanje i uzdizanje iznad sebinosti, na prelazak meuetnikih i meuvjerskih granica u cilju izgradnje budunosti po mjeri svakog ovjeka. Dokle god to isto ne osjete ljudi na Zapadu, pa i sami Jevreji, dotle e nad njihovim civilizacijskim kredibilitetom lebdjeti j nae pitanje: ta je njima Kuds?

20

Apel za pomo

Senahidu Aliiu i njegovoj majci

hitno potrebna pomo
a sam Senahid Alii roen sam 23.10.1995. u Doboju. Sin sam Alii Enide i rahmetli Mustafe. Moj otac je umro prije 2 godine i od kada njega nemam nita a nam (meni i mojoj mami) vie u ivotu ne ( j j ) ide kako treba. ak ne moemo imati ni ono najosnovnije. Ja sam bolestan, imam epilepsiju i nemam dovoljno novca za lijeenje. Mi imamo oevu penziju ali ona nam ne moe biti jer imamo mnogo plaanja oko moga lijeenja a i trokovi oko moga kolovanja su isto potrebni, majka mi nigdje ne radi osim to ide na dnevnice radi po kuama (isti) pa ako neko ima ponudu za poten i uredno plaen posao, nek nam se javi na 0038761587167 ako je u mogunosti i ne treba puno za putni troak ona ce akobogda doi. Dobili smo i opomenu za izgon iz stana jer moj otac rahmetli nije uspio zbog smrti otplatiti kredit-hipoteku za stan pa vas zato molim i obraam vam se da nam pomognete na bilo koji nain ili novcem ili nekako drugaije, ja troim lijekove: lamictal 50mg i largactil 25mg tegretol cr, i svakih 4 mjeseca po preporuci ljekara moram raditi kontrolne nalaze pretrage za koje mi treba 700 maraka osim putnih i usputnih trokova, autobuske karte za mene i mamu i usput da neto pojedemo il popijemo treba jo oko 100 maraka. Ve dugo nisam iao na te pretrage ba zbog nedostatka novca a moje zdravstveno stanje se pogoralo i vjerovatno mi se treba promijeniti terai pija. Ubrzo trebam i na operaciju nosa jer mi je esto krvarilo iz nosa pa je moja mama uspjela nekako obezbjediti novac i da uradim pretrage i nalaze za uzronike tog krvarenja (polipi) koje moram

hitno operisati i iza to mi treba otprilike po pretpostavci oko 500-600 maraka. Da vam napomenem da je moja terapija od epilepsije doivotna i moje zdravlje ovisi o njoj i za te terapije moja mama dadne skoro cijelu penziju. Upali smo u dugove za komunalije, plaanje obaveza jer ne moemo ih plaati radi kupovine mojih lijekoo va. Svi vi koji moete i elite mi pomoi to moete obaviti na moj raun (raun moje i mame) za koji smo postavili dokumenat na zidu kao i o svemu ostalom to vam piem da bi dokazao da je ovo sve istina, a svoju pomo moete nam uputiti i vredi nosnim pismom ili preko western uniona i na adresu: Alii Enida Ul. Mee Selimovia 60/3 74000 Doboj I o svemu nas obavijestite na telefon vi 0038761587167 ili ako vam trebaju jo kakve informacije o nama. Unaprijed vam mnogo hvala na razumijei vanju i p j pomoi. iro raun: 554-101-000938-06-10

26. august - 26. ramazan

21

Pogledi
Bonjako-muslimanske paralele: Damija u Diviu i crkva u avliji nane Fate Orlovi

Nai vjerski predstavnici ai

bolji su od naih politiara
Naime, zadaa Islamske zajednice je da gradi i obnavlja damije i ona to dobro radi; to potvruju i oni koji kau dosta je vie gradnje damija, a zadaa drave je da pravi fabrike. Napraviti damiju je jako dobra stvar. To to nemamo fabrika je jako loa stvar. Meutim, kritikovati gradnju damija zato to nemamo fabrika je isto kao da kritikujete uenika koji dobro ui i ima petice zato to neki drugi uenik ima jedinice
Pie: Fahrudin Sinanovi okom agresije na BiH porueno je 614 damija. Najvei broj damija poruen je na podruju koji danas obuhvata Republika Srpska. Uz logistiku i vojnu pomo iz Srbije, politika elita bosanskih Srba, na elu sa ratnim zloincem Radovanom Karadiem i SDS-om, vojska RS-a, na elu sa zloincem Ratkom Mladiem, i Srpska pravoslavna crkva zajedniki su uestvovali u sistematskom ruenju damija, ba kao to su zajedniki radili na projektu genocida i unitavanja svih tragova postojanja Bonjaka, muslimana na ovim prostorima. Nakon ruenja damija, Srpska ostaloga, govore i o odnosima i pravoslavna crkva se trudila da stanju unutar bonjakog naroda, izgradi crkve i tamo gdje ih nikad konkretno: o bonjakim politikim nije bilo, gdje nikad Srbi predstavnicima i nisu ivjeli. Bez truna muslimanskim vjerskim straha od Boga graene Kad ste zadnji predstavnicima. puta uli nekog su crkve na tuoj, otetoj Obje crkve, i ona u bonjakog imovini, pa i na temeljima Konjevi polju, u avliji politiara da poruenih damija. nane Fate Orlovi, i ona se oglasio u Najoitiji primjeri i u Diviu, na temeljima vezi sa crkvom dokazi za ovu tvrdnju su poruene damije, u Konjevi crkva u Konjevi Polju, izgraene su 1996. godine. Polju? Tek izgraena u avliji nane Danas, uprkos istrajnoj sporadino se Fate Orlovi, i crkva u borbi heroine nane Fate Diviu, izgraena na oglase, uslikaju Orlovi, uprkos sudskim se sa nanom temelju poruene damije odlukama u njenu korist, Fatom Orlovi, u ovome mjestu. Osim to crkva se i dalje nalazi naroito svjedoe o sistematskom u njenoj avliji. S druge pred izbore, i zloinakom projektu, strane, crkva koja je u zaborave na taj ove dvije crkve, izmeu Diviu bila izgraena problem.

Crkva u Diviu izgraena na temeljima damije

26. august - 26. ramazan

22

Obnovljena damija u Diviu

nai vjerski predstavnici. Dakle, Islamska zajednica je rijeila problem nelegalne gradnje crkve u Diviu, a politika nije rijeila problem nelegalne gradnje u Konjevi Polju. Medlis IZ-e Zvornik, Kad bi i nana Fata mogla da ih Muftijstvo tuzlansko, Rijaset, pripazi reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri, muftija tuzlanski Husein Kako se i zato dogodilo to da ef. Kavazovi, predsjednik MIZ-e se crkva u Konjevi Polju i dalje Zvornik Mustafa ef. Muharemovi nalazi u avliji Fate Orlovi, a da i drugi nai vjerski predstavnici je crkva u Diviu uklonjena i da konstantno su radili, stalno vrili je ponovo izgraena damija? U pritisak na Srpsku pravoslavnu odgovoru na ovo pitanje je dokaz crkvu, Optinu Zvornik, tvrdnje izreene u naslovu da entitetske i dravne organe su nai vjerski predstavnici bolji vlasti, na pravosudne instance i i efikasniji od naih politikih meunarodnu zajednicu sve dok predstavnika. nisu rijeili problem i uklonili Naime, crkva u Konjevi Polju crkvu sa temelja damije. je napravljena na privatnoj imovini Kad ste zadnji puta uli nekog nane Fate Orlovi i taj sluaj je bonjakog politiara da se oglasio morala rjeavati sama drava, u vezi sa crkvom u Konjevi odnosno politiari, meu kojima Polju? Tek sporadino se oglase, su i bonjaki predstavnici. A, uslikaju se sa nanom Fatom s obzirom da je crkva u Diviu Orlovi, naroito pred izbore, i bila sagraena na temeljima zaborave na taj problem. Bavei poruene damije, dakle na Nana Fata bori se da ukloni crkvu se raznim tenderima od kojih se vakufskoj imovini, u ovaj sluaj moe imati koristi. Jer, onaj ko iz svoje avlije
26. august - 26. ramazan

na temeljima poruene damije je uklonjena i na njenom mjestu je ponovo napravljena damija. Damija je ve u funkciji; zvanino otvorenje bilo je u julu ove godine.

je najdirektnije bila involvirana, umijeana, kao pravno zaintesirana strana, i Islamske zajednica, odnosno

23

proe na tender obino pripazi politiare koji mu pomognu da pobijedi na tenderu. Nana Fata Orlovi od svoje sirotinje ih ne moe pripaziti. Haman zato i ne moe da pobijedi.

Freze, damije i fabrike

Ne samo kada je rije o crkvi u Konjevi Polju, ve openito pria o povratku Bonjaka u Republiku Srpsku najbolje govori o nesposobnosti, neznanju, da ne poseemo za teim kvalifikacijama, naih bonjakih politikih predstavnika. Sva pria se uglavnom svodi na podjelu freza, od kojih najvie koristi imaju Srbi koji od povratnika budzato i dodabe kupuju poljoprivredne maine. Nema tu sistematskog, studioznog pristupa, kvalitetne i ostvarive startegija povratka. Islamska zajednica dobro radi ono to je u njenoj domeni gradi i obnavlja poruene damije. Nerijetko se moe uti kako neki govore: Dosta je vie gradnje damija, to se ne prave fabrike. Zapravo, i ova reenica govori da su nai vjerski predstavnici bolji od

politikih predstavnika. Naime, zadaa Islamske zajednice je da gradi i obnavlja damije i ona to dobro radi; to potvruju i oni koji kau dosta je vie gradnje damija, a zadaa drave je da pravi fabrike. Napraviti damiju je jako

Sva pria su uglavnom svodi na podjelu freza, od kojih najvie koristi imaju Srbi koji od povratnika budzato i dodabe kupuju poljoprivredne maine. Nema tu sistematskog, studioznog pristupa, kvalitetne i ostvarive startegija povratka

dobra stvar. To to nemamo fabrika je jako loa stvar. Meutim, kritikovati gradnju damija zato to nemamo fabrika je isto kao da kritikujete uenika koji dobro ui i ima petice zato to neki drugi uenik ima jedinice.

Stara damija u Diviu

26. august - 26. ramazan

24

Politika i drutvo
Nacionalno pitanje

Imate Republiku, ako je mognete sauvatii sauvat

Franklinov odgovor je mogao dati svaki osniva Republike Bosne i Hercegovine nakon sjednice ZAVNOBiH-a, dok je varijanta tog pitanja 1992. godine mogla biti, ta nam je Svijet priznao?, na koje bi odgovor glasio, Republiku, ako je mognete sauvati. Eto replike svakom onome ko grijei ili nam podvaljuje alei se u javnosti da pripadnici bonjakog naroda jedini na prostoru bive Jugoslavije nisu dobili svoju nacionalnu dravu
AUTOR: SVEN RUSTEMPAI SARAJEVO, 22.8.2011. oktor James McHenry, jedan od delegata drave Maryland na konferenciji odranoj 1787. godine, na kojoj je donesen Ustav Amerike republike, ostavio je dragocjeno svjedoanstvo o dravnikoj genijalnosti, napisavi da je zadnjeg dana vijeanja u hodniku ispred Dvorane nezavisnosti, njegov kolega delegat Benjamin Franklin upitan od jedne dame, pa, doktore, ta smo dobili Republiku ili Monarhiju?, odgovorio, Republiku, ako je mognete sauvati. Franklinov odgovor je mogao dati svaki osniva Republike Bosne i Hercegovine nakon sjednice ZAVNOBiH-a, dok je varijanta tog pitanja 1992. godine mogla biti, ta nam je Svijet priznao?, na koje bi odgovor glasio, Republiku, ako je mognete sauvati. Eto replike svakom onome ko grijei ili nam podvaljuje alei se u javnosti da pripadnici bonjakog naroda jedini na prostoru bive Jugoslavije nisu dobili svoju nacionalnu dravu. Poto je republika drava, i to upravo nacionalna drava, jasno je da su Bosanci i Hercegovci na ZAVNOBiH-u dobili svoju nacionalnu dravu, Republiku Bosnu i Hercegovinu, te da je ona 1992. svjetski priznata kao samostalna, punopravna lanica Ujedinjenih nacija. Svi dravljani Republike Bosne i Hercegovine, Bosanci i Hercegovci, priznati su time kao nacija, pa je stoga i svaki pripadnik bonjakog naroda priznat kao pripadnik bosanskohercegovake nacije, to j g j jest, ima svoju nacionalnu dravu. injenica da u njoj ima i drugih naroda, ne mijenja nita; i mnoge druge drave su takve, recimo, republike Srbija i Crna gora. jelom svijetu priznati i tretirani nacionalno kao Bosanci - osim u vlastitoj domovini! Zato ne i u domovini? Zato to su njihovi lideri od gotovine napravili ne samo veresiju nego i gubitak, tj. to su se odrekli tog Ustavom RBiH i svjetskim priznanjem RBiH kao 177. lanice UN, rjeenja nacionalnog pitanja. Benjamin Franklin je Amerikance upozorio: (imaete) Republiku, ako je mognete sauvati! Bonjakom narodu je pored nacionalnog, rijeeno i njegovo narodno piUdareni dvodravnom agresijom SR tanje. U Ustav RBiH je 1993. umjesto Jugoslavije (Srbije i Crne gore) i Repuimena Muslimani, uneseno ispravno blike Hrvatske objedinjene u Srpskonarodno ime, Bonjaci. Uspostavljene hrvatskom paktu, popraenom jezivim su i institucije narodne kulture i omo- krenjem Povelje UN i pridruenog guena sloboda organiziranja, izraa- Internacionalnog prava, bonjaki lideri vanja i djelovanja, na osnovu srljaju da tu nacionalnu drakojih su tokom 20 godina vu nepovratno izgube. objavljena mnoga djela knjievnika, historiara, politoPrvi uspjean udar na loga i ostalih prominentnih Republiku Bosnu i Herceuvara i tvoraca kulture i govinu, nainjen je Washinsveukupne profilacije naroda. gtonskim ugovorom, marta Bonjaci su obnovili ili uspo1994. Da se to objasni, treba stavili svoje institucije kao to barem kratak uvod. Srpskosu npr. BKZ Preporod i Bohrvatski pakt je tako sainjen njaki institut. A koliko su u t da SRJ i njene iredentistike tome uspjeni, zavisi od njih trupe unutar RBiH organisamih. zirane kao Vojska republike Nacionalno srpske (a ustvari ealon JugoNacionalno pitanje je i pitanje je i slavenske armije), bude agreinae narodu rijeeno kada inae narodu sor na RBiH i baci je na korijeeno kada se uspostavi i prizna drava u ljena u blitz-kriegu. Ali su taj se uspostavi i plan Armija i MUP RBiH, kojoj taj narod ima sva prava jednog naroda, a svaka osoba prizna drava u uz odano stanovnitvo, nadu tom narodu ima slobodu, kojoj taj narod ljudskim naporima i rtvama prava i suverenitet koji pripaima sva prava skrili tokom prve polovine da svakom graaninu jedne jednog naroda, 1992. Blitz-krieg je slomljen, g drave (jest jednako nacije). a svaka osoba u te krnja Jugoslavija u pomo Svaki graanin je pripadnik tom narodu ima zove svojega partnera, Rete nacije odn. drave. Kada slobodu, prava i publiku Hrvatsku, koja ljeta je 1992. Svijet priznao Repusuverenitet koji 1992. postupno kree u sve bliku Bosnu i Hercegovinu, pripada svakom jau vojnu agresiju na RBiH; priznao je sve njene stanovni- graaninu jedne nastupa dvodravna agresija ke kao Bosance i Hercegovdrave (jest koja bjesni do prvih mjeseci ce, tj. bosanskohercegovaku jednako nacije). 1994. naciju jedinu naciju u BiH koja je postala subjekt InterDa su Vatikan i Njemanacionalnog prava. Svaki je ka stvarni stratezi Republike pripadnik bonjakog naroHrvatske, izmeu ostalog da 1992. priznat kao graanin RBiH, a ilustrira i temeljna potka njihovog odtime nacionalno kao Bosanac odn. Her- nosa naspram krnje Jugoslavije, uobliecegovac. Na putovanjima po svijetu, na na u misli njemakog filozofa Friedrich graninim prelazima su ih tretirali kao Nietzschea, da je najbolje oruje protiv Bosnian national odn. Bosnian citizen. neprijatelja, drugi neprijatelj. Tog drul Paradoks i bijeda je u tome da su u ci- gog neprijatelja su Republici Hrvatskoj
26. august - 26. ramazan

26

njeni stratezi nali u Republici Bosni i Hercegovini. Ali poto su Vatikan i Njemaka, a time i cijeli Zapad, svojoj tienici Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu u BiH, u propagandnom domenu namijenili ulogu rtve a ne ulogu agresora, pojavio im se problem sve veeg curenja informacija sa terena koje eksponiraju hrvatsku agresiju i njene gnusne zloine protiv graana Republike Bosne i Hercegovine, ciljano iz bonjakog naroda. Naime, i pored strogo kontroliranih medija, na Zapadu se ipak pojavljuju podaci o hrvatskim konc. logorima Heliodrom, Dretelj i ostalim, slike sruenog mosta u Mostaru, dokazi o HV-HVO masakrima muslimana a najbolji bosanski tjednik (igrom sluaja publiciran u Splitu) Feral Tribune, e na svojoj naslovnici donosi karikaturu Miloevia i Tumana golih u krevetu. Sve se to nije nikako uklapalo u Zapadu (Rimu) poeljnu propagandnu sliku Republike Hrvatske kao pravednice i rtve. I stoga Njemaka nastoji to rijeiti po kratkom postupku putem Kinkel-Juppeovog plana koji vri prvu a potpunu trodijelnu nacistiku podjelu BiH na srpsku, hrvatsku i bonjaku dravu, od kojih bi se prve dvije ujedinile sa maticama, ali plan ne prolazi (iako ga podrava i Predsjednik Predsjednitva RBiH). I stoga na centar scene silovito istupa ameriki Senator Joseph Biden (Dozef Bajden), rimokatolik, politiar kojeg ameriki istraivai stvarne oligarhijske strukture smatraju agentom hobotnice Vatikana ( (Jesuit Temporal Coadjutor) koja vlada Zapadom (Malr teki vitezovi, Vitezovi Kolumba, Opus Dei, Society of Jesus). Joseph Biden - tada Senator a sada Potpredsjednik Sjedinjenih drava - dolazi u Sarajevo i diktira ultimatum Republici Bosni i Hercegovini da kapitulira, da se (samo) ukine da bi Republika Hrvatska prekinula vojnu agresiju. Taj ultimatum ameriki pravnici formuliraju u tekstu Washingtonskog ugovora, kojim se ukida Republika Bosna i Hercegovina, a stvara Federacija BiH. Ugovor je ekspresno potpisan 18.3.1994. I pored tog skidanja jednog agresora sa krvavih lea teroriziranog stanovnitva, srpsko-crnogorski dio Srpsko-hrvatskog pakta nastavlja masakr bh. graana jo 19 mjeseci, da bi se zatim u Dejtonu potpisala suspenzija Republike Bosne i Hercegovine ka njenom ukidanju, uz stvaranje Republike srpske, to je trasirano upravo Washingtonskim ugovorom. Dejtonskim ugovorom je velikosrpskoj komponenti Srpsko-hrvatskog pakta kompenziran gubitak Republike

srpske Krajine u Hrvatskoj realiziran ukidanjem te tvorevine putem pogroma (genocida) kojega je Republika Hrvatska izvrila nad srpskim narodom

Joseph Biden - tada Senator a sada Potpredsjednik Sjedinjenih drava - dolazi u Sarajevo i diktira ultimatum Republici Bosni i Hercegovini da kapitulira, da se (samo) ukine da bi Republika Hrvatska prekinula vojnu agresiju.

u Hrvatskoj u operaciji Oluja augusta 1995. godine - a ujedno dana i nadoknada za gubitak pokrajine Kosovo, odn. stvaranje Republike Kosovo nekoliko godina kasnije, pod patronatom Sjedinjenih drava. Od tada Beograd i Zagreb dre Republiku Bosnu i Hercegovinu okupiranu, u procesu njenog konanog unitenja, sa svim konzekvencama koje takav teror donosi njenim preostalim odanim graanima.

Iako za izbavljenje Republike Bosne i Hercegovine iz dejtonske suspenzije postoji odlina pravna podloga, niti jedna politika stranka ne trai da se odbaci ilegalni i nefunkcionirajui Dejtonski ustav (Aneks 4) i vrati status quo ante, Ustav RBiH. A po tom pitanju veleizdaje drave, graana i naroda od strane lano nazvanih pro-bosanskih stranaka sa centralama u Sarajevu, vai jedna druga izreka dravnikog genija citiranog na poetku: Bog pomae onima koji sebi pomognu, Benjamin Franklin, Almanah Sirotog Riarda.
26. august - 26. ramazan

27

Drutvo
Intervju: Sabahudin Imamovi, direktor pogrebnog preduzea Revda d.o.o.

Naa prednost je u tome

mjestu mogu obaviti sve poslove vezane jestu obaviti poslove vezane za organizaciju denaze
Propisi denaze su jasni. Meutim svakodnevno se borimo protiv upliva tuih obiaja koji nisu u skladu sa islamskim propisima. U namjeri da upoznamo nae graane sa pravilima denaze Medlis IZ-e Tuzla je tampao je brouru pod nazivom Kratka uputa o ponaanju na denazi a njen sadraj je objavljen na naoj web stranici
Razgovarao: Hrustan Noi ospodine Imamoviu hoete li nam rei kada je osnovano ovo preduzee i ko je osniva? Imamovi: Pogrebno preduzee Revda doo Tuzla osnovano je 2002. godine od strane Medlisa Islamske zajednice Tuzla sa osnovnom zadaom da omogui dostojanstven pokop umrlih u skladu sa islamskim propisima i obiajima. Meutim postoje i podaci da je u periodu izmeu dva svjetska rata na podruju grada Tuzle egzistiralo pogrebno drutvo sa istim nazivom. Naalost ne postoje podaci koji bi jasnije osvijetlili okolnosti pod kojima je navedeno pogrebno drutvo radilo i prestalo sa radom.

to korisnicii naih usluga na jednom korisnic naih usluga jednom

Imamovi: Mi znamo da se pograbne usluge trae iz nude i one zaista pripadaju grupi tzv. neeljenih djelatnosti. Tako da ta atmosfera oko organizacije denaze i to emotivno Veliki broj graana Tuzle koristio stanje korisnika usluga neminovno se je usluge podrebnog drutva Revda. prenosi na sve nas u preduzeu. Sa Vaim dolaskom na funkciju Pored pogrebnih usluga vae direktora primjetne su razne preduzee radi i na odravanju promjene u radu preduzea.Na emu mezarja grada Tuzle. Recite nam zasnivate internu i eksternu politiku kakva je Vaa ocjena trenutnog stanja poslovanja? i ureenja mezarja, te kakvi Imamovi: Funkciju su planovi Vaeg preduzea direktora preduzea Novim za lokacije buduih mezarja? poeo sam obavljati u pravilnikom je, Imamovi: Revda mjesecu maju 2007. izmeu ostalog, ureuje i odrava sedam godine i s obzirom da zabranjeno gradskih mezarja. Kada je Revda ve zauzimala na niane i uzmem u obzir dosadanje lidersku poziciju u oblasti druga obiljeja okolnosti, smatram da se pruanja pogrebnih postavljati mezarja o kojima vodimo usluga na podruju opine fotografije. brigu nalaze u dosta dobrom stanju, mada uvijek moe Tuzla, moj zadatak bio je da ouvam pozitivan bolje. Nedavno je na snagu trend u poslovanju te stupio Novi pravilnik o da pokuam napraviti odravanju i ureenju novi iskorak u oblasti organizacije mezarja kojim se nastoji uspostaviti poslova, marketinke prezentacije red na naim mezarjima, a prije svega firme i proirenja asortimana usluge. u pogledu izgradnje spomenika. Tako p j g to se tie poslovne politike, mislim npr. Novim pravilnikom je, izmeu da su profesionalnost u poslu kao i ostalog, zabranjeno na niane i druga adekvatno vrednovanje rada svakog obiljeja postavljati fotografije. A to se pojedinca preduvjeti za stvaranje tie raspoloivog prostora na mezarjima, povoljnog radnog ambijenta i moram konstatovati da je veina postizanja zacrtanih ciljeva. U gradskih mezarja u velikom dijelu ovom poslu nema mjesta oputanju, popunjena ili rezervisana a mezarje Goli nemamo pravo na greku, tako da brijeg i Bukovi pred zatvaranjem. moramo voditi rauna o najsitnijim Medlis Islamske zajednice Tuzla kao detaljima i svakoj organizaciji vlasnik mezarja trenutno preduzima denaze pristupiti kao da nam je aktivnosti usmjerene na proirenju prva. postojeih mezarja i otvaranju novih S obzirom na emocionalnu lokacija. U tom pogledu i opina stranu ovog posla, kako se Tuzla duna je da obezbijedi lokaciju tune prie svakog pojedinca i za centralno gradsko mezarje jer e porodice odraze na uposlenike problem ukopa u skorijoj budunosti Revde? biti aktuelan.
26. august - 26. ramazan

28

Koje su nove usluge koje pruate i po emu ste drugaiji od ostalih? Imamovi: U toku 2007. godine stvorili smo potrebne uvjete te poeli pruati usluge dovoza umrlih iz iostranstva. Takoer uveli smo usluge snimanja i fotografisanja denaza, a poetkom 2008. godine zapoeli smo i posao prodaje niana. U cilju marketinke prezentacije firme postavljena je web stranica

raspolaemo specijaliziranim voznim parkom, funkcionalnom mrtvanicom i gasulhanama i jedini imamo pristup svim gradskim i prigradskim mezarjima. A najvaniji argument koji nam ide u prilog jeste sistem lanarine u koju je ukljueno preko 25.000 lanova i koja omoguava graanima Tuzle besplatno pruanje pogrebnih usluga i druge pogodnosti koje se svakodnevno realiziraju.

nisu u skladu sa islamskim propisima. U namjeri da upoznamo nae graane sa pravilima denaze Medlis IZ-e Tuzla je tampao je brouru pod nazivom Kratka uputa o ponaanju na denazi a njen sadraj je objavljen na naoj web stranici. O stanju vjerske svijesti puno govore i betonska zdanja koja se grade na naim mezarjima pri emu se esto prelazi granica dobrog ukusa. Najkrae reeno, odsustvo prave vjere rezultira pojavom da

i uraen je znak firme. Naa prednost u odnosu na druga pogrebna preduzea je to korisnici naih usluga na jednom mjestu mogu obaviti sve poslove vezane za organizaciju denaze. Inae,

Koliko korisnici Vaih usluga poznaju islamske propise denaze i ureenja mezarja? Imamovi: Propisi denaze su jasni. Meutim svakodnevno se borimo protiv upliva tuih obiaja koji

Biografija: Sabahudina Imamovia

Sabahudin Imamovi roen je 19.11.1968. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju upravnu kolu zavrio je u Tuzli, a zatim pravni fakultet u Sarajevu. Prije imenovanja za direktora Revde, obavljao je poslove strunog saradnika sektora administracije u Ministarstvu unutranjih poslova TK i rukovodilac pravne slube i obezbjeenja objekta u SKPC Mejdan doo Tuzla. Trenutno je i lan Opinskog vijea u Tuzli ispred SDA Opinskog odbora Tuzla.

usvajamo tue naine ivota i tue obiaje koji nemaju veze sa bonjakom tradicijom i islamskim propisima. Pribliava nam se i ramazan, recite nam ta za Vas predstavlja mjesec ramazan? Imamovi: U mjesecu ramazanu ja sam se vratio vjeri tako da za mene ramazan simbolizira novi poetak. Svaki novi ramazan je prilika da ponemo iznova, osloboenih starih mahana i runih navika. Blizinu ramazana osjetim ve u mjesecu redebu jer me obuzme potreba za sprovoenjem rauna i snanijim preispitivanjem svog stanja. Na najvaniji resurs je bogobojaznost i odgojen pojedinac. Na bonjakom povratku istinskim vrijednostima dini islama moramo svi raditi a mjesec ramazan je prava prilika za to.

26. august - 26. ramazan

29

Drutvo
Kutak za islamsku omladinu
Pripremio: Ezher Beganovi Bosni i Hercegovini postoje brojne islamsko muslimanske organizacije. Naalost, naa javnost nije dovoljno upoznata o radu i znaaju islamsko muslimanskih organizacija. U elji da damo svoj doprinos na tom putu od ovog broja Saffa redovno emo se baviti radom spomenutih organizacija. Ovu temu Saff e tretirati bez redakcijskih komentara, iskljuivo, kroz objavljivanje izvjetaja o aktivnostima u i oko islamsko muslimanskih organizacija. Pozivamo sve islamsko muslimanske organizacije da nam alju svoje pismene i foto izvjetaje.

Fondacija Darul Kuran Mostar

Ljetna kola Kurana

F
ondacija Darul Kuran i ove godine je uspjeno organizirala Ljetnu kolu Kurana. Za razliku od ranijih godina ove godine uz uee naih maliana, omogueno je i uee za malo stariju populaciju. Ljetna kola Kurana je odrana tokom jula mjeseca a na lokalitetu kampa Tara Blagaj, kao to je bio sluaj i prethodne dvije godine. Kamp Tara prua izvanredne ambijentalne, smjetajne i sportsko-rekreativne mogunosti, od kojih izdvajamo: Ambijent srednjovjekovne Bosne, dva namjenska bazena, jahanje, streljatvo, posjete kulturnohistorijskim spomenicima Hercegovine i dr. Na ovogodinjoj Ljetnoj koli Kurana okupilo se tridesetak maliana i desetak odraslih osoba. Primarni ciljevi ovog seminara, kao i prethodnih, su poduavanje polaznika ispravnom p uenju j Kurana asnog, te razvijanja svjesnosti o ulozi Kurana u svakodnevnom ivotu muslimana i muslimanke, a to sve uz pomo vjetih, uenih i marljivih muallima iz Bosne i Hercegovine, ali i eminentnih muallima sa svjetski priznatih islamskih univerziteta.

Udruenje Izvor Selsebil ivinice i Udruenje Prosvjetitelj-Muallim Srebrenica

Medicinska karavana u Cersku

prvoj treini ramazana u organizaciji Udruenja Izvor j j Selsebil ivinice odrana je medicinska karavana u Cersku, opina Vlasenica. Tim ljekara na elu sa mr. j dr. Mirsadom ljiviem pregledao je oko 100 uglavnom starijih osoba. Pacijentima su podijeljeni besplatni lijekovi. Najea oboljenja kod pregledanih pacijenata su: visoki krvni pritisak, dijabetes i kotana oboljenja. Medicinska karavna je organizovana u saradnji sa Udruenjem ProsvjetiteljMuallim iz Srebrenice uz podrku Svjetske asocijacije muslimanske omladine (Muslim Youth NEDWE), Ured u Bosni i Hercegovini. Do kraja godine planirano je jo nekoliko medicinskih karavana povratnicima u istonu Bosnu.

Udruenje Svjetlo Sarajevo

Info tand u srcu grada Sarajeva na etalitu Ferhadija

arajevsko Udruenje Svjetlo redovno organizira podjele paketa sa hranom za socijalno ugroene kategorije u gradu, ljetni info tand (podjela islamskog materijala - dvd i leci), te javne tribine u BKC-u i velikoj Sali kina Igman tokom itave godine jednom sedmino (nedjeljom). Ovaj put predstavljamo aktivnost info tand. Info tand u srcu grada Sarajeva na etalitu Ferhadija koji se postavlja u ljetnom periodu jednom sedmino, obino subotom, idealna je prilika za sve one koji ele da svoje domove ukrase uenjem ilahija, Kuran-i Kerima, te da pogledaju poune klipove za odrasle i djecu. Volonteri i simpatizeri humanitarnog Udruenja Svjetlo pored DVD materijala kojeg besplatnog dijele takoer nude svim prolaznicima
26. august - 26. ramazan

besplatne letke sa islamskom tematikom, ali i o maloljetnikoj delikvenciji, dobroinstvu prema roditeljima, tetnosti puenja po ljudsko zdravlje itd. Na ljetnom info tandu svako moe da nae neto za svoju duu, a da je tand dobro prihvaen od strane Sarajlija svjedoi velika posjeenost ve treu godinu zaredom.

30

Mladi muslimani Dan Kudsa

Izraelski lobi i vanjska politika Sjedinjenih Drava

U
druenje Mladi muslimani i ove godina organiziralo manifestaciju Dan Kudsa. Manifestacija je organizirana u Amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Pored drugih sadraja na spomenutoj manifestaciji je upriliena i promocija knjige koju je udruenje Mladi muslimani upravo izdalo. Rije je o knjizi Izraelski lobi i vanjska politika Sjedinjenih Drava. Skraeno izdanje knjige Izraelski lobi i amerika vanjska politika, djelo je koje je ve nakon prvog izdanja (2006. godine) izazvalo velike polemike u samim Sjedinjenim Dravama, a kasnije i drugim zemljama svijeta. Autori knjige su profesori politikih nauka John j jg p p J Mearsheimer sa Univerziteta u ikagu i Stephen Walt sa Hardvard Univerziteta. Tema koju tretira ova knjiga kako, zato i u kojoj mjeri Sjedinjene Amerike Drave pomau Izrael je intrigantna sama po sebi i znaajna iz mnogo razloga. Djelo je nastalo na bazi jednog novinskog lanka koji su autori trebali objaviti u asopisu Atlantic. Iako je urednitvo tog asopisa naruilo od spomenutih profesora jednu objektivnu studiju o uticaju izraelskog lobija na politiku Sjedinjenih Drava, istu nije htjelo (ili smjelo) javno objaviti. Djelo ukazuje na postojanje izraelskog lobija i na njegov ogroman uticaj na vanjsku politiku Sjedinjenih Drava. Izraelski lobi se definira kao koalicija osoba i organizacija koje aktivno i nesmetano djeluju sa ciljem da vanjsku politiku Sjedinjenih Drava usmjere u pravcu podrke Izraelu. Prema miljenju autora lanka, izraelski lobi politiku Sjedinjenih Drava skree od amerikih nacionalnih interesa i istovremeno Amerikance ubjeuje da Sjedinjene Drave i Izrael imaju jednake interese. Kljune organizacije lobija su Komitet amerikoizraelskih javnih poslova (AIPAC) i Konferencija predsjednika znaajnih jevrejskih organizacija. Njih vode tvrdolinijai koji uglavnom podravaju ekspanzionistiku politiku partije Likud i na neki nain smatraju se protivnicima mira iz Osla. Da nema moi lobija koji koristi ameriki politiki sistem, odnosi izmeu Izraela i Sjedinjenih Drava bili bi na niem nivou nego to su danas. Izraelski lobi nije jedinstven pokret sa centralnim vostvom, pored amerikih jevreja on obuhvata i protestantske krane.

Servis za kreativna rjeenja i Udruenje Poziv u raj

Ekskurzije djece u Republiku Tursku

S
ervis za kreativna rjeenja u saradnji sa Udruenjem Poziv u raj, uspjeno je okonao program ekskurzije djece u Republiku Tursku. Put Turske krenulo je 45 djece iz svih krajeva Bosne i Hercegovine; Sarajeva, Visokog, Zenice, Travnika, Bugojna, Sanskog Mosta, Zavidovia, Bosanske Krupe, Buima i Tuzle. Vrijedni domaini iz Organizacije Insani yardimi vakfi iz Istanbula, potrudili su se da djeci prue puni ugoaj. Tokom etiri dana boravka u Istanbulu, djeca su obila centre za izuavanje Kurana, Minijaturk park, Top Kapi Saray, Plavu damije, Ejup damiju, Yavuz Selimovu damiju, krstarenje Bosforom. Posebna ast pruena nam je na prijemu kod glavnog muftije pokrajine Ejup, gospodina Isa Gurler, koji je djecu ugostio na veeri i darovao poklonima. Cijeli put i boravak u Istanbulu proao je u najboljem redu.
26. august - 26. ramazan

31

Iz islamskih riznica
Jerusalem: Nakon osloboenja Kudsa

Treba li vam vea poast

od uea u osvajanju i osloboenju Bejtul-makdisa?
Prva hutba odrana u Bejtul-makdisu, odnosno Kudsu u Jerusalemu nakon njegovog osloboenja od strane islamskog vojskovoe i vladara Ebul-Muzaffera Jusufa ibn Ejjuba, poznatog kao Salahuddin el-Ejjubi, koje se desilo 4. abana 583. h.g / 10. oktobra 1187. (Prema knjizi: El-Unsu eldelilu bi tarihi-l-kudsi ve-l-halil, od Mudiruddina el-Hanbelija). Hutbu je odrao ejh Muhiddin Muhammed ibn Zekijjiddin Ali el-Kurei
Preveo i prilagodio: Semir Imamovi akon to se uspeo na minber, ejh Muhiddin el-Kurei je prouio suru El-Fatiha, a zatim je prouio nekoliko ajeta, iz razliitih kuranskih poglavlja, koji u sebi sadre zahvalu Allahu, delle anuhu, ili koji poinju zahvalom Njemu Jedinom. Prouio je: i zameo bi se trag narodu koji ini zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova! (El-Enam, 45.); Hvaljen neka je Allah koji je nebesa i Zemlju stvorio i tmine i svjetlo dao, pa opet oni koji ne vjeruju druge sa Gospodarom svojim izjednauju! On vas od zemlje stvara i as smrti odreuje, i samo On zna kada e Smak svijeta biti, a vi opet sumnjate. On je Allah na nebesima i na Zemlji, robove obasipa blagodatima koje On zna i to krijete i to pokazujete, i traju, i Koji nevjernike postepeno On zna ono to radite. (El-Enam, 1 pribliava Svojoj kazni, i Koji 3.); ...i reci: Hvaljen Allah koji Sebi je, iz Svoje pravednosti, odredio nije uzeo djeteta i koji u vlasti nema da dani donose sad pobjedu sad ortaka, i kome ne treba zatitnik zbog poraz, i Koji, iz Svoje dobrote, nemoi i hvalei Ga veliaj! (El- daje da konana pobjeda pripadne ! Isra, 111.); Hvaljen neka je Allah koji bogobojaznima, i Koji titi Svoje Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne plemenite robove, natkriljui ih iskrivljenu, nego ispravnu, da tekom Svojim hladom, i Koji je Svoju kaznom, koju e On dati, opomene, a vjeru uzdigao iznad svih ostalih da vjernike koji ine dobra vjera. On je El-Kahir djela divnom nagradom (Potinitelj), kojem se obraduje, u kojoj e vjeno Ovoj kui niko ne moe suprostaviti, boraviti, i da opomene one podarili ste Ez-Zahiru ala halikatihi koji govore: Allah je Sebi miris tevhida, (Apsolutni vladar) uzeo sina. O tome oni nita vratili svetost kojem nema premca, Elj ne znaju, a ni preci njihovi. i slavu, a od mir r (Naredbodavac, Kako krupna rije izlazi iz nje udaljili Suveren), ije naredbe usta njihovih! Oni ne govore svaku vrstu se, bez pogovora, drugo do neistinu! Pa zar e neugodnosti, izvravaju, El-Hakim ti za njima od tuge svisnuti, irka, (Sudac), ija presuda se ako oni u govor ovaj nee paganstva i ne odbija, Najhvaljeniji da povjeruju? (El-Kehf, 1. ? zabludjelog zbog vlastitih uspjeha 6.); Reci: Hvala Allahu i vjerovanja, i pobjeda, zbog ponosa mir robovima Njegovim koje jg j i na tome su kojim je privilegovao je On odabrao! ta je bolje: vam posebno Svoje miljenike, pobjede zahvalni asni koju je darovao onima Allah ili oni koje Njemu ravnim smatraju (En-Neml, meleci. koji pomau Njegovu 59.); Neka je hvaljen Allah, vjeru, i zbog toga to ije je sve ono na nebesima i je oistio Svoju asnu sve ono na Zemlji! Hvaljen kuu (Bejtul-makdis) neka bude i na onom svijetu! od prljavtine irka On je Mudar i Sveznajui. (Es-Sebe, (idolatrije, politeizma). 1.); Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj Zahvaljujemo mu se zahvalom nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, onoga koji svojom unutrinom i tri i etiri krila ini izaslanicima; On vanjtinom svjedoi zahvalu. onome to stvara dodaje to hoe, On, Svjedoim da nema drugog uistinu, sve moe. Milost koju Allah boga osima Allaha, Koji nema podari ljudima niko ne moe, poslije druga, Jedinog, Koji je utoite Njega, dati; On je silan i mudar. svakome, i Koji nije rodio i nije (Fatir, 1.-2.). roen, i Kojem niko ravan nije, svjedoanstvom onoga koji je Prva hutba: svoje srce oistio tevhidom (istim monoteizmom), i koji trai Hvala Allahu Koji je uzvisio Allahovo zadovoljstvo, i svjedoim islam davi mu pobjedu, i ponizio da je Muhammed, sallallahu alejhi nevjerstvo i idolatriju Svojom ve sellem, Njegov rob i poslanik, i snagom i moi, i Koji upravlja onaj koji je otklonio svaku sumnju, stvarima onako kako On to suzbio irk i nevjerstvo, odbacio hoe i eli, i Koji Svoje zahvalne jasnu potvoru, i kojeg je, Allah,
26. august - 26. ramazan

32

delle anuhu, u jednom asu noi preveo iz Hrama asnog u Hram daleki, a potom uzdigao u nebeske visine kod Sidretu-l muntehaa, kod kojeg je dennetsko prebivalite, kad je Sidru pokrivalo ono to je pokrivalo pogled mu nije skrenuo, nije prekoraio. (En-Nedm, 14.17.). Neka je na njega, njegovog prvog nasljednika Ebu-Bekra esSiddika, prethodnika u vjerovanju, zatim vladara pravovjernih Omera ibn el-Hattaba, prvog koji je p g j j uklonuo krieve sa asnog hrama u Kudsu, vladara pravovjernih Osmana, oca dviju Poslanikovih supruga i sakupljaa Kurana, vladara pravovjernih Aliju ibn Ebi Taliba, unititelja idolatrije i kipova, njegovu asnu porodicu, ashabe i one koji ih slijede u dobroinstvu, Allahov vjeni mir i rahmet. O ljudi, radujte se Allahovom zadovoljstvu, jedinom ispravnom cilju i najveem stepenu kojeg moete postii, nakon to Vam je omoguio (olakao) da vlastitim rukama istrgnete Kuds iz ruku zabludjelog naroda i vratite ga tamo gdje pripada, u okrilje islamske vlasti, i oistite Njegovu kuu, koja je izgraena uz Njegovu dozvolu, kako bi se u njoj velialo i spominjalo Njegovo ime, i koji

vam je pomogao da udaljite irk sa ovih svetih prostora, na kojima, gotovo itavo jedno stoljee, obitava idolatrija i slave se njena obiljeja, i uzdrmate temelje nevjerstva svojom istom i nepatvorenom vjerom. Ovaj sveti mesdid sazdan je na bogobojaznosti, a njegova graevina ukraena je velianjem i slavljenjem Allaha, delle anuhu. Bogobojaznost je u njegovoj biti, njegovim temeljima, s njegove prednje i zadnje strane. On je domovina vaeg oca Ibrahima, i mjesto sa kojeg je va Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzdignut na nebo, i vaa prva kibla prema kojoj ste se okretali u namazu. On je obitavalite Allahovih vjerovjesnika i krajnje odredite (cilj ka kojem streme) Allahovih prijatelja, mezarje Allahovih poslanika, mjesto objave i grad u kojem su sputene Allahove naredbe i zabrane. Na njegovom tlu je Erdu-l-maher (mjesto na r kojem e svi ljudi biti okupljeni na Sudnjem danu), a na njegovoj
26. august - 26. ramazan

Ovaj sveti mesdid sazdan je na bogobojaznosti, a njegova graevina ukraena je velianjem i slavljenjem Allaha, delle anuhu. Bogobojaznost je u njegovoj biti, njegovim temeljima, s njegove prednje i zadnje strane.

svetoj zemlji je mesdid, kojeg je Allah, spomenuo u Svojoj jasnoj Knjizi, El-Mesdidul-aksa, mesdid u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u noi Israa, obavio namaz u drutvu plemenitih meleka. Njegovim stanovnicima je Allah poslao Svoga roba i Poslanika, i Svoju rje koju je udahnuo u Merjemu i Duh od Njega, Isaa, sina Merjeminog, kojeg je poastio Svojom poslanicom i uzdigao vjerovjesnitvom, i uinio Svojim pokornim i poslunim robom, koji ni jednog momenta nije izaao iz okvira robovanja Njemu jedinom. Rekao je Uzvieni: Mesihu nee biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni melekima, Njemu najbliim.; Allah nije uzeo Sebi sina, i s Njim nema drugog boga! Inae, svaki bi bog, s onim to je stvorio radio to bi htio, i jedan drugog bi pobjeivao. Hvaljen neka je Allah koji je daleko od onoga to oni iznose, koji zna i nevidljivi i vidljivi svijet, i On je vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju! (El-Muminun, 91.); !

33

Nevjernici su oni koji govore: Bog je Mesih, sin Merjemin! Reci: Ko moe sprijeiti Allaha da, ako hoe, uniti Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu, i sve one koji su na Zemlji? Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na onome to je izmeu njih; On stvara to hoe, i Allah sve moe. I Jevreji i krani kau: Mi smo djeca Boija i miljenici Njegovi. Reci: Pa zato vas onda On kanjava zbog grijehova vaih? A nije tako! Vi ste kao i ostali ljudi koje On stvara: kome hoe On e oprostiti, a koga hoe, On e kazniti. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na onome to je izmeu njih, i Njemu e se svi vratiti. O sljedbenici Knjige, doao vam je poslanik Na nakon to je neko vrijeme prekinuto slanje poslanika da vam objasni, da ne biste rekli: Nije nam dolazio ni onaj koji donosi radosne vijesti, ni onaj koji opominje! Pa, doao vam je, eto, onaj koji donosi radosne vijesti i koji opominje. A Allah sve moe. (El-Maide, 17.-19.). Bejtul makdis je vaa prva kibla, drugi mesdid podignut na Zemlji, i trei od tri sveta mesdida, koje je dozvoljeno posebno zijaretiti (posjetiti). Da vi niste od odabranih Allahovih robova, ne bi vas On, na ovaj nain, privilegovao nad ostalim ljudima, i ne bi Vam dao blagodat u kojoj nemate susjeda, niti bi vam ukazao poast koju ne dijelite sa drugima. Blago vojsci, na ijim rukama su se obistinila Poslanikova navjetenja (predskazanja, radosne vijesti), i koja je ponovo oivjela bedranski

duh, Ebu Bekrovu istinoljubivost, stanovnika pustinje. Nije li ovo Omerov vojni trijumf, Osmanovu hram kojeg je Allah spomenuo u pronicljivost i Alijinu odvanost. Svojoj asnoj Knjizi, rekavi: pobjedom, Hvaljen neka je Onaj koji je u Ovom velikom podsjetili ste nas na slavne dane jednom asu noi preveo Svoga roba El-Kadisijje, Jermuka i Hajbera, i iz Hrama asnog u Hram daleki, slavne Halidove bitke i pobjede. iju smo okolinu blagoslovili kako Neka vam Allah zbog toga, a u ime bismo mu neka znamenja Naa Njegovog Poslanika, podari pokazali. On, uistinu, sve uje i najljepu nagradu, nadoknadi sve vidi. (El-Isra, 1.). Nije li ovo rtvu koju ste na tom putu mjesto u kojem je Allah, delle pretrpjeli, prihvati va tekarrub, anuhu, zaustavio sunce Svome nastojanje da Mu se pribliite i poslaniku Joui ibn Nunu, kako umilite borei se na Njegovom bi, prije mraka, porazio svog putu i zalaui vlastiti ivot, i neprijatelja i pobjedonosno uao smjesti vas u Dennet, kuu na njegove kapije? Nije li Allah, sretnih. Budite svjesni ove delle anuhu, naredio Musau da blagodati, istinski je cijenite, i pozove svoj narod u borbu za ponizno Mu se zahvaljujte na njoj. osloboenje ovog mjesta, ali ga, Vae uivanje u ovoj blagodati i osim dvojice ljudi, niko iz Benu sluenje interesima vjere iskljuivo Israila nije posluao, pa ih je Allah je Njegova zasluga, koju trebate kaznio etrdesetogodinjim uvati kao zjenicu svoga oka. To je lutanjem po zemlji? Zahvaljujte uistinu pobjeda, u znak koje su Allahu to vam je dao odlunost u irom otvorene nebeske kapije. onome to je Benu Israil odbio Ona je svjetlost koja razbija tamu, uiniti, iako ih je Allah, delle njome se hvaliu plemeniti meleki, anuhu, uzdigao nad ostalim i njoj se raduju Allahovi ljudima, i uputio vas na poslanici i vjerovjesnici. ono to je uskratio Treba li vam vea poast Boe moj, uini prijanjim narodima. od uea u osvajanju i da potraje vlast Zbog ovog mjesta, Allah osloboenju BejtulTvog pokornog je rije vau ujedinio, a makdisa? Vojska koja roba, zahvalnog bili ste podijeljeni u p j j visoko dri svoje sablje, u na Tvojim grupe i tabore. estitam vremenu u kojem nema blagodatima, vam na pobjedi zbog koje poslanika, istinski je koji priznaje vas je Allah pohvalio u nosilac imana, i gotovo Tvoju dobrotu Svom posebnom drutvu, da je dolo vrijeme u i dareljivost, i svrstao vas u red Svojih kojem e te, uz Allahovu Tvoje britke odanih vojnika. Ovoj dozvolu, ostvariti i druge sablje, kui podarili ste miris velike pobjede, i u kojem bljetave tevhida, vratili svetost i e stanovnici gradova svjetiljke, slavu, a od nje udaljili imati veu poast od zatitnika Tvoje svaku vrstu neugodnosti, vjere, uvara Tvoga svetog hrama.

26. august - 26. ramazan

34

irka, paganstva i zabludjelog vjerovanja, i na tome su vam posebno zahvalni asni meleci. Za vas se sada mole i oni na nebesima i na Zemlji, i na vas prizivaju j p j Boiju milost i oprost. uvajte ovo dobro i nikako ga ne isputajte iz svojih ruku, a najbolji nain da to ostvarite je bogobojaznost. Ko se bude drao ueta bogobojaznosti uspio je, a ko se sklone u njeno okrilje, zatitio se od svakog zla. j g uvajte se slijeenja strasti, injenja svega loeg, vraanja unatrag i posrtanja pred neprijateljem. Iskoristite trenutnu situaciju, kako bi uklonuli i posljednju prepreku koja vam stoji na putu! Borite se, Allaha radi, onako kako se treba boriti, zaloite svoje due na putu sticanja Allahovog zadovoljstva, jer On vas je uinio Njegovim odabranim robovima. Pazite da vas ne zavede ejtan i da vae due na obuzme oholost, pa da, makar na momenat, pomislite da ste pobjedu izvojevali zahvaljui vaim otrim sabljama, vrsnim konjima i fizikoj snazi i izdrljivosti. Ne, tako mi Allaha, pobjeda jedino dolazi od Allaha, Silnog i Mudrog! Nemojte, nakon to vam je ukazana poast, data velika pobjeda, i poklonjen poseban dar, sve to iznevjeriti injenjem velikih grijeha i prijestupa. (...). Drite se dihada, jer je on jedan od najboljih ibadeta, i najasnijih zanimanja. Pomozite Allaha, i On e vas pomoi, i uvajte Ga i pazite, i On e vas uvati i paziti, i sjeajte Ga se, i On e se vas sjeati, i zahvaljujte Mu, i On e vam poveati blagodati. Oistite ovu svetu zemlju od svih prljavtina, koje joj ne prilie, i zbog kojih se va Gospodar srdi, i sasijecite nevjerstvo u njegovom korjenu. Allah je najvei, od Njega je pomo i pobjeda, i neka Njegovo ponienje snae onoga ko u Njega ne bude vjerovao. Znajte, Allah vam se smilovao, da je ovo prilika koju ne smijete propustiti, da je pred vama oslabljeni i ranjeni neprijatelj kojem ne smijete dozvoliti da se oporavi i povrati snagu, da vam na dohvat ruke stoji ratni plijen kojeg ne smijete propustiti, i da pred vama stoji zadatak, kojeg morate izvriti do kraja. Stvari se vrjednuju prema njihovoj zavrnici, a ono to je steeno, prema ouvanim i uteenim zalihama. Allah Vas je pomogao protiv brojano jednakog

neprijatelja, iji borbeni moral je daleko ispod vaeg, a ako budete ustrajni i strpljivi, vaih dvadeset e pobijediti njihovih dvjesto, a vaih sto e pobijediti njihovih hiljadu, jer su oni narod koji ne shvaaju, a sada vam Allah daje olakicu; On zna da ste izmoreni: ako vas bude stotina izdrljivih, pobijedit e dvije stotine; ako vas bude hiljada, pobijedit e, Allahovom voljom, dvije hiljade. A Allah je uz one koji su izdrljivi. (El-Enfal, 65., 66.). Neka A llah, vama i nama, pomogne u izvravanju Njegovih naredbi i ostavljanju Njegovih zabrana, i neka Nas, sve zajedno, obraduje skorom pobjedom: Ako vas Allah pomogne, niko vas nee moi pobijediti, a ako vas ostavi bez podrke, ko je taj ko vam, osim Njega, moe pomoi? (A lu Imran, ? 160.). Najasnije i najprodornije rijei koje mogu izgovoriti u ovom momentu, i najbolje pojanjenje kojeg mogu dati, jesu rijei Znanog, Silnog, Jednog i Jedinog, Koji je objavio u Svojoj asnoj Druga hutba

Knjizi: A kad se ui Kuran, vi ga sluajte i utite da biste bili pomilovani. (El- Araf, 204.). Utjeem se Allahu od prokletog ejtana, u ime Allaha, Milostivog, Samilosnog: Allaha hvali sve to je na nebesima i to je na Zemlji. On je Silni i Mudri! On je prilikom prvog progonstva iz domova njihovih protjerao one sljedbenike Knjige koji nisu vjerovali. Vi niste mislili da e otii, a oni su mislili da e ih utvrde njihove od Allahove kazne odbraniti, ali im je Allahova kazna dola odakle se nisu nadali i On je u srca njihova strah ulio; vlastitim rukama i rukama vjernika svoje domove su ruili. Zato uzmite iz toga pouku, o vi koji ste obdareni! (El-Har, 1.-2.). Sebi i vama oporuujem ono to nam je Allah naredio: da Mu se, onako kako to samo Njemu dolikuje, pokoravamo, i da budemo daleko od svega onoga to nam je zabranio. Rekoh ove rijei, i od Uzvienog Allaha traim oprost za sebe, vas i sve ostale muslimane.

Dova za velikog vladara i osvajaa Kudsa Salahuddin el-Ejjubia

oe moj, uini da potraje vlast Tvog pokornog roba, zahvalnog na Tvojim blagodatima, koji priznaje Tvoju dobrotu i dareljivost, Tvoje britke sablje, bljetave svjetiljke, zatitnika Tvoje vjere, uvara Tvoga svetog hrama, asnog gospodina, pobjednikog vladara, ujedinitelja ummeta, porazitelja oboavoca kria, dobroinitelja ovog i onog svijeta, muslimanskog vrhovnog voe i poglavara i osvajaa Bejtul-makdisa, Ebul-Muzaffera Jusufa ibn Ejuba, vladara pravovjernih. Boe moj, proiri njegovu vlast, pomozi ga asnim melecima, i podari mu, u ime ove iste vjere, najljepu nagradu. Boe moj, prihvati njegovu odlunost i ustrajnost kao odlunost i ustrajnost svih sljedbenika Muhammedove vjere, ouvaj duh kojeg je on udahnuo u ovaj ummet, ogradi iman njegovom zatitom, i uini da se njegova rije potuje i na istoku i na zapadu. Boe moj, kao to si mu pomogao da osvoji Bejtul-makdis, nakon to su neki ljudi pali u oaj i poeli o Allahu misliti ono najgore, pomozi mu i u drugim bitkama, otvori mu kapije nevjernikih utvrda, ponizi i rastjeraj njegove neprijatelje i pridrui ih njihovim prethodnicima. Boe moj, zahvali mu se u Muhammedovo ime i proiri njegovu vlast na istoku i zapadu. Boe moj, pomozi mu da popravi stanje u unutranjim i pograninim dijelovima islamske drave, da ponizi nevjernike i na pokornost natjera buntovnike i grjenike. (...) Boe moj prihvati njegovu dovu u kojoj te moli: Gospodaru moj, omogui mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da inim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milou Svojom, meu dobre robove Svoje!

26. august - 26. ramazan

35

Ramazanske fetve
Aktuelna pitanja i dileme

Vjerski imperativi su iznad

ljudskih elja i prohtijeva
Saff redovno prenosi fetve eminentnih islamskih uenjaka iz razliitih pravnih i drugih islamskih naunih oblasti i cjelina
etva o erijatskoj zabranjenosti organiziranja i uestvovanja u tzv. bajramskim sijelima i dernecima koje organiziraju ugostiteljske radnje uz erijatom zabranjene sadraje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Vijee za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Sarajevo, 19. ramazan, 1432.H/19.08.2011. Fetva broj 4/11 Na brojna pitanja koja su uputili lanovi Islamske zajednice u vezi pojave oglasa u kojima pojedine ugostiteljske radnje i kafii oglaavaju organiziranje tzv. bajramskih sijela, derneka, partiya, feti..., uz erijatom zabranjene sadraje, po slubenoj dunosti donosim sljedeu FETVU erijatski je zabranjeno (haram) organiziranje i uestvovanje u gore spomenutim tzv. bajramskim sijelima, dernecima, partiyima, fetama... na koje pozivaju pojedine ugostiteljske radnje i kafii dovodei najvei islamski blagdan Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, terevenki i erijatom zabranjenih oblika zabave, esto uz uee pjevaa i pjevaica iz drugih kultura koji ne osjeaju i ne razumiju duh i smisao Bajrama. Bajram je blagdan radosti u kojemu se vjernici na primjeren, erijatom dozvoljen nain raduju i vesele nakon skrueno obavljenog ibadeta posta i iskazane ljubavi, predanosti i

odanosti Uzvienom Allahu i vrijednostima Njegove vjere. Postom i drugim ibadetima tokom mjeseca ramazana vjernici pokazuju zavidan nivo samodiscipline i samosavlaivanja na putu pribliavanja idealu takvaluka - suzdravanja od svega ime Allah, delle anuhu, nije zadovoljan. Uestvovanjem u gore spomenutom grijehu (masijet), koji je u potpunoj oprenosti s duhom, znaenjem i ciljem blagdana Bajrama, musliman se udaljava s puta istine i takvaluka i priklanja se ejtanskom drutvu, a o ejtanu i njegovom zavoenju, Kuran kazuje: ...ejtan je doista ovjeku otvoreni neprijatelj. (Jusuf, 5.); j p j j (J ) ejtan je, uistinu, va neprijatelj, pa g j p ga takvim i smatrajte! (Fatir, 6.); ejtan im ! je lijepim postupke njihove predoio, pa ih od pravog puta odvratio. (Muhammed, 38.). Konzumiranje alkohola je, kao to je opepoznato, strogo zabranjeno u islamu, pa bi obiljeavanje Bajrama u neislamskom ambijentu, uz konzumiranje, sluanje i gledanje onoga to je haram, predstavljalo veliki grijeh koji dovodi u pitanje sve duhovne vrijednosti ramazana i posta te je samim tim u suprotnosti s duhom i ciljem ovog velikog islamskog blagdana. Zato pozivamo muslimane da se ne odazivaju ejtanskom pozivu i da ne uestvuju u spomenutim haram sijelima i dernecima, a vlasnicima ugostiteljskih objekata savjetujemo da se okanu skrnavljenja blagdana Bajrama. To je savjet za onoga koji u Allaha i onaj svijet vjeruje, - a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai i opskrbie ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta - kae Uzviea ni Allah u suri Et-Talak, 2.-3. ajet. Fetva-emindr. Enes Ljevakovi Ramazan i odlazak na more Selam alejkum! Dosta firmi, pa tako i moja daje godinji odmor u ovom mjesecu. Navikao sam sva26. august - 26. ramazan

ke godine ii sa porodicom tokom godinjeg na more. Da li se mi, ukoliko bi otili na more, moemo smatrati putnicima, tj. da li nam ostaje obaveza posta s obzirom da putnicima nije obavezno postiti? Koliko bi se na put stvarno mogao smatrati putem? Jasna mi vrijednost posta ali isto tako iz vie razloga idemo na more na ljetovanje a eto ove godine e nam oboje biti u isto vrijeme. Kako da se postavimo u ovom sluaju? Dr. Enes Ljevakovi, fetva-iemin Es-selamu alejkum! Miljenja sam da u dilemi izbora izmeu godinjeg odmora na moru i ramazana musliman treba dati prednost ramazanu. Odmor na moru tokom ramazana, posebno u ljetnom periodu, postila osoba ili ne, sa vjerskog aspekta nije dobro rjeenje, jer je ambijent koji tamo vlada u to vrijeme u opreci s ambijentom i vrijednostima koje isijava i podrazumijeva post i ramazan. Razumijem i vau dunjaluku elju i potrebu, pa sami odaberite ono to mislite da je za vas bolje i pree. Neka vam Allah pomogne da odaberete ono to je za vas bolje na ovom i buduem svijetu. (Izvor, www.rijaset.ba) Da li je onome koji ima namjeru postiti est dana evvala, nakon ramazana, propisano da tih est dana spoji ili mu je dozvoljeno da ih razdvoji i posti u bilo kojem dijelu mjeseca evvala? ejh Abdullah ibn Abdurrahman ibn Dibrin, Allah mu se smilovao Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Post est dana evvala, nakon posta mjeseca ramazana, je sunnet (pohvalan, dobrovoljan in), a ne stroga obaveza kako bi se dalo razumjeti iz tvog pitanja. Najbolje ih je postiti odmah

36

poslije Bajrama, spojeno (jedan boravio kod svoje kue. Hadis je za drugim), to sugeriraju rijei zabiljeio Buharija u svome Sahihu. Poslanika, sallallahu alejhi ve se- Proputene dane nisi duan nallem: Ko isposti ramazan, a zatim postiti. (Izvor: Fetv ramadn, odmah nakon toga jo est dana 2/694.) evvala, tretirat e se kao da je postio cijelu godinu. (Ovo je u skla- Post u skandinavskim zemljama du sa poznatim kuranskim principom koji glasi: za svako uraeno Selam alejkum! Zbog odreedobro djelo, ovjek e biti nagraen nih okolnosti, interesuje me vrideseterostruko. Primijenimo li ovaj jeme posta u Norvekoj. Naime, princip na post 36 dana 30 dana u Norvekoj su prisutne polarne ramazana + 6 dana evvala dobit noi, te je prema vaktiji vrijeme emo 360 dana poakam-namaza, odnosno ifsta, to predstavlja tara iza pola jedanaest. Kada jednu lunarnu godiZato pozivamo se izrauna, ukupno se posti nu). S druge strane, muslimane da blizu 20 sati. Da li musliposta ima slobodu se ne odazivaju mani u takvim okolnostima izbora, da li e ovih ejtanskom imaju neku olakicu priliest dana postiti spopozivu i da ne kom posta? jeno ili odvojeno, na uestvuju u poetku, u sredini spomenutim ili na kraju mjeseca. haram sijelima Kako god da postui dernecima, pi, izvrio je ono to a vlasnicima se trai od njega, i ugostiteljskih objekata moe se nadati obesavjetujemo anoj nagradi. Ako da se okanu iz opravdanog razloskrnavljenja ga, bolesti, putovablagdana nja, postporoajnog Bajrama. ciklusa (ena), ne bude u mogunosti postiti u mjesecu evvalu, dozvoljeno mu je da to uini poslije. A Allah najbolje zna! (Izvor: Fetv ramadn, 2/693.) Poeo sam sa postom est dana evvala, ali zbog odreenih okolnosti i ranije preuzetih obaveza, nisam bio u stanju ispostiti svih est dana. Tanije reeno, postio sam etiri, a ispustio dva dana. Kako da postupim, da li da naknadno postim jo dva dana, i da li sam grjean zbog toga? ejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Bz, Allah mu se smilovao Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Post est dana evvala spada u red dobrovoljnih ibadeta (nafila) i nije obavezan. Za dane koje si ispostio ima nagradu kao za bilo koji drugi dobrovoljni post, a nadati se da bi ta nagrada mogla biti i potpuna, ukoliko se prekid posta desio usljed opravdanih razloga i okolnosti, sukladno hadisu: Kada se ovjek razboli ili ode na put (i zbog toga ne bude u mogunosti initi djela koja je prije toga redovno inio), Allah, delle anuhu, i dalje pie dobra djela koja je radio dok je bio zdrav i dok je
26. august - 26. ramazan

Es-selamu alejkum! Sve dok postoji razlika izmeu dana i noi unutar 24 sata preteno je miljenje da treba postiti kako je uobiajeno: od zore do zalaska sunca (akam) na temelju kuranskog ajeta: ...a potom upotpunite post do nastupa noi. Ukoliko bi no ili dan trajali 24 sata onda bi se primjenjivao takvim (odreivanje vremena obavljanja pojedinih ibadeta) najblie teritorije na kojoj se raspoznaje dan i no unutar 24 sata ili takvim koji vai za Mekku. Openito, ovo pitanje treba rjeavati na niovu Ummeta, a ne parcijalno, za pojedine muslimanske (nacionalne) zajednice (Bonjaci, Turci, Albanci, Pakistanci, Arapi, Turci...). Vrijeme na jednoj teritoriji vai za sve.

37

Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja Sudnji dan

Dan koji e biti teak nebesima i Zemlji

Neki ljudi e prei preko Sirat- uprije poput treptaja oka, neki poput munje, neki poput vjetra, neki poput konjanika na brzom konju, neki poput jahaa na devi, neki e prei urei, neki e se spoticati, padati i dizati, neki e pasti u Dehennem, pa e nakon to izdre zasluenu kaznu izai iz Dehennema, a neki e zavriti zauvijek u dehennemskom grotlu
Pie: Muhamed Nasirudin el-Uvejd Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli od vjerovanjem u Sudnji dan misli se na vjerovanje u sve ono o emu nas je obavijestio Uzvieni Allah u Kuranu i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnoj tradiciji a to e se desiti nakon smrti, kao to je iskuenje u kaburu i kaburski azab, proivljenje i okupljanje ljudi na jednom mjestu, itd. Kada govore o Sudnjem danu, neki islamski uenjaci koriste sintagme: mali i veliki Sudnji dan, podrazumijevajui pod sintagmom mali Sudnji dan, smrt, jer onaj ko umre i ode sa dunjaluka, za njega je praktino nastupio Sudnji dan, u smislu da vie nema povratka niti mogunosti da se popravi i ini dobra djela. A veliki Sudnji dan znai proivljenje ljudi nakon smrti i okupljanje na jednom mjestu radi polaganja rauna pred Allahom, d.. Sudnji dan ima svoje predznake, a posebno se istiu tzv. veliki predznaci kao to su: pojava Dedala, pojava naroda Jedud i Medud, silazak Isaa, a.s., pojava Mehdija (pravednog vladara), izlazak sunca sa zapada i drugi. Taj Dan ima svoje predznake, jer je to uistinu velik dan i straan dogaaj. Allah je iz milosti prema ljudima uinio da tom velikom dogaaju prethode odreeni predznaci, kako bi se ljudi vratili u okrilje Allahove vjere i pripremili za Sudnji dan. Mnogobrojni kuranski ajeti i hadisi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, nepobitan su dokaz da e se desiti Sudnji dan, nakon kojeg e se saznati konane ljudske sudbine u vjenom ivotu. Upozoravajui na taj veliki dogaaj, Allah, d.., u Kuranu je objavio: Kako ne pomisle da e oivljeni biti, na Dan veliki, na Dan kada e se ljudi zbog Gospodara svjetova dii. (El-Mutaffifin, 4.-6.). ubio da odem njegovoj porodici i zamolim ih da ti oproste, jer, tako mi Allaha, da te vide kako uplakan i budan doekuje zoru, oprostili bi ti. Reeno je Zejdu ibn Mezidu: ta je s tobom, stalno te vidimo uplakanog i prestraenog? Odgovorio je: Allah mi je obeao, ako Mu budem nepokoran da e me u Dehennem baciti i zatvoriti. Tako mi Allaha, da mi je zbog mojih grijeha obeao da e me baciti i zatvoriti u banji Strahote Sudnjeg dana (kupatilu), plakao bih dok mi suze ne bi presuile. Nema sumnje da razmiljanje o Prenosi se da je Amid e-ami mnogo prizorima koji e se desiti na Sudnjem plakao i podizao glas u mesdidu, a suze danu, izaziva pozitivan efekat na srce su mu kvasile zemlju. Ljudi su se poalili svakog vjernika i vjernice. Razmiljanje o namjesniku na Amidovo ponaanje, pa ga prizorima poput puhanja u j je on pozvao na razgovor i rekao p g Sur, proivljenja, stajanja pred mu: uo sam da ti svojim Allahom, polaganje rauna za Muhammed, plaem i naricanjem ometa velike i male grijehe, vaganje sallallahu alejhi druge ljude dok klanjaju. djela, prelazak preko Siratve sellem, Malo se smiri i uuti dok ljudi uprije, podjela listova ili knjiga rekao je: Iz ne zavre namaz. On je istog ljudskih djela i iekivanje Dehennema trenutka zaplakao i rekao: Tuga u koju ruku e dobiti svoju e izai neki na Sudnjem danu natjerala knjigu, razmiljanje o duini ljudi nakon to me na obilne suze. One su za stajanja na Sudnjem danu, o osjete njegovu mene predah od te tuge. Ata neizvjesnosti i teini iekivanja kaznu i ui es-Sullemi je kritikovan zbog glasnika koji e govoriti: taj e u Dennet. stalnog plaa, pa je rekao: Kad i taj je sretnik, ili: taj i taj je Stanovnici se sjetim stanovnika vatre i nesretnik, o strahu da ne bude Denneta e patnje u Dehennemu, ja sebe osramoen pred svim ljudima ih nazivati zamislim meu njima i to me u Danu u kojem nee koristiti dehennemtjera na pla, pa kako onda onaj prijateljstvo ni rodbinska veza, lijama. koji radi djela stanovnika vatre (Buharija) kako stoji u ajetu: I nijedan ne plae zbog toga. grijenik nee grjehove drugog nositi; ako grjehovima pretovareni Grijenici e se tog Dana pozove da mu se ponesu, niko mu guiti u znoju ih nee ponijeti, pa ni roak. (Fatir, 18.). Sve to vjernike podstie na Ljudi e na Sudnjem danu biti injenje dobrih djela, na samoobraun i proivljeni goli, bosi i neobrezani, sukladno ustrajnost u slijeenju Allahove upute koje kuranskim rijeima: Onoga Dana kad e ga potediti strahota Sudnjega dana i smotamo nebesa kao to se smota list papira obezbijediti mu Allahovu milost i nagradu. za pisanje. Onako kako smo prvi put iz nita U svom djelu El-Mevaiz, Imam Ibnul- stvorili, tako emo ponovo iz nita stvoriti, z Devzi zabiljeio je predaju u kojoj stoji to je obeanje Nae, Mi smo doista kadri to da je Rebiu ibn Hejsema, koji je noi uiniti. (El-Enbija, 104.). provodio u ibadetu, njegova majka upitala: A u predaji od Aie, r.a., stoji da Sine, zato ne spava? On je odgovorio: je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Majko, onaj ko doeka no, a boji se da rekao: Ljudi e biti proivljeni goli, bosi i mu noga ne posklizne na velikom Danu, neobrezani. Na to je Aia, r.a., zaueno on ne moe spavat. Zabrinuta zbog rekla: Allahov Poslanie, zar mukarci i njegovog stanja, stalnog plaa i nonog ene goli zajedno na jednom mjestu, da bdijenja, upitala je: Sine, da nisi moda gledaju jedni u druge? Allahov Poslanik, ubio nekoga, pa se kaje zbog toga? sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: Jesam, majko, odgovorio je. Majka ga Aia, situacija e biti mnogo tee od toga je ponovo upitala: Reci mi, sine, koga si da e ih zanimati da gledaju jedni u druge.
26. august - 26. ramazan

38

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selelm, rekao: Ljudi e na Sudnjem danu biti u znoju koji e prodirati u zemlju duboko sedamdeset laktova, a dopirat e im do uiju. (Buharija i Muslim). U drugoj predaji, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Na Sudnjem danu sunce e se spustiti iznad ljudskih glava jednu milju, i ljudi e biti u znoju shodno svojim djelima, jednima e znoj biti do koice, jednima do koljena, jednima do pojasa, a neki e biti u potpunosti u znoju, i pokazao je svojom rukom do usta. (Muslim). Neki ljudi e biti spaeni tog iskuenja, jer e ih Allah staviti u Svoj hlad kada ne bude drugog hlada. Meu njima su: mladi koji je odrastao u pokornosti Allahu, ovjek ije srce je bilo vezano za damiju, ovjek koji je dijelio sadaku tajno tako da mu ljevica nije znala ta daje desnica, pravedni vladar, mladi kome se ponudila lijepa i ugledna ena, pa je on odbio samo zbog straha od Allaha, dvojica muslimana koji su se voljeli, sastajali i rastajali, samo u ime Allaha. Postavljanje vage Allah e na Sudnjem danu postaviti vagu na kojoj e biti vagana djela ljudi. Uzvieni Alalh je objavio: A oni ija dobra djela budu lahka, oni e posve izgubljeni biti, u Dehennemu e vjeno boraviti. Vatra e im lica priti i iskeenih zuba e u njemu ostati. (El-Muminun, 103.-104.).

Prenosi se od Enesa ibn Malika da je rekao: Traio sam od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da se zauzima za mene na Sudnjem danu, a on mi je odgovorio: Ja u to svakako uiniti. Zatim sam upitao: Allahov Poslanie, a gdje u te nai? Odgovorio je: Prvo me potrai kod Sirat-uprije. A ako te ne naem kod Siratuprije, upitao sam? Rekao je: Onda me potrai pored vage (mizan). A ako te ni tu ne naem, ponovo sam upitao, a on mi je odgovorio: U tom sluaju me potrai na mom Havdu (izvoru), jer ja u sigurno biti na jednom od ta tri mjesta. (Tirmizi). U vjerodostojnim hadisima stoji da e se na Sudnjem danu vagati: djela, listovi ili knjige djela i oni koji su inili djela, tj. ljudi. Dokaz da e se posebno vagati ljudska djela je hadis koji prenosi Ebu Hurejre, a u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dvije rijei su lahke na jeziku, teke na vagi, a drage Milostivom Allahu, to su rijei: Subhanallahi ve bi hamdihi, subhanallahil-Azim! (Buharija i Muslim). Dokaz da e listovi ili knjige djela biti vagane na Sudnjem danu je hadis koji prenosi Abdullah ibn Amr, u kojem je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Na Sudnjem danu e pred svim
26. august - 26. ramazan

Upitali su: A kakva je to uprija? Odgovorio je: To je klizava uprija na kojoj su kuke i iroko trnje koje ima kukaste bodlje, slino onom koje raste u Neddu, a poznato je kao Sadan.

ljudima biti prozvan ovjek iz moga ummeta, i pred njim e se razviti 99 registara njegovih djela, a svaki registar je dug dokle ljudski pogled dopire. Zatim e mu Allah rei: Da li negira ita iz ovih registara? Odgovorit e: Ne negiram, Gospodaru! Allah e ga onda upitati: Da li su ti meleki pisari uinili nepravdu? Nisu Gospodaru, odgovorit e. Onda e ga Allah upitati: Ima li moda neko opravdanje ili neko dobro djelo koje bi se moglo vagati sa tvojim loim djelima? g g j j ovjek e odgovoriti: Gospodaru, ja ne znam ni za jedno svoje dobro djelo u koje bih se danas mogao pouzdati. Tada e mu Allah rei: Nije tako! Ti kod Nas ima zapisano jedno dobro djelo, a danas nema nepravde, pa e mu pokazati list na kojem pie da je jedanput iskreno rekao: ehedu en la ilahe illallah, ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh. Tada e ovjek rei: Gospodaru moj, ali ovo dobro djelo ne znai nita u usporedbi sa ovolikim loim djelima. Allah e mu rei: Znaj da ti se danas zulum nee uiniti! Zatim e taj papir sa ehadetom biti stavljen na jedan tas vage, a na drugi tas svi registri loih djela, i prevagnut e list sa ehadetom, nad loim djelima. (Tirmizi). Dokaz da e ljudi kao izvrioci djela biti stavljeni na vagu je hadis koji prenosi Ebu

39

Hurejre u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Na Sudnji dan e doi izrazito debeo i visok ovjek, ali kod Allaha nee vrijediti ni koliko krilo komarca. (Buharija i Muslim). Podjela knjiga Uzvieni Allah je objavio: I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu emo mu knjigu j jg otvorenu pokazati: itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to to e svoj raun polagati. (El-Isra, 13.-14.). Vjernici e knjigu svojih djela dobiti u desnu, a nevjernici i munafici, u lijevu ruku. O tome govore sljedei ajeti: A onaj kome se da knjiga u lijevu ruku njegovu rei e: Kamo sree da mi knjiga moja ni data nije i da ni saznao nisam za obraun svoj! (El-Hakka, 25.); Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko e raun poloiti i svojima e se radostan vratiti; a onaj kome bude knjiga njegova iza lea njegovih data, propast e prizivati i u ognju e gorjeti. (ElInikak, 7.-12.). Primijeujemo da se u ajetima iz sure El-Inikak spominje da e nevjernici knjigu svojih djela dobiti u lijevu ruku, a u ajetu iz sure El-Hakka, spominje se da e im knjiga djela biti data iza lea, to naizgled upuuje na kontradiktornost u ajetima. Meutim, komentatori Kurana su, na osnovu odreenih predaja, otklonuli svaku sumnju u postojanje kontradiktornosti u spomenutim ajetima, objasnivi da e nevjernici, kada dobiju knjigu u lijevu ruku, pokuati je sakriti iza lea, zbog sramote i ponienja koje e osjetiti. Obraun (hisab) U Kuranu se esto, kad se govori o Sudnjem danu, spominje termin el-hisab, a znai obraun koji e ljudi imati pred Allahom, za sve ono to su na dunjaluku radili. Na to aludira i hadis koji prenosi Ebu Berze u kojem je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Na Sudnjem danu, ni jedan ovjek se nee pomjeriti sa svoga mjesta dok ne bude pitan za etvero: za mladost kako ju je proveo, za ivot u emu mu je proao, za imetak kako ga je stekao i u ta ga je potroio i za znanje ta je s njim uradio. (Tirmizi). Obraun vjernika i nevjernika nee biti isti. Naime, Allah, d.., e tog Dana sauvati vjernike, ne samo dehennemske vatre, ve i sramote pred ostalim ljudima. Abdullah ibn Omer prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah e se na Sudnjem danu pribliiti vjerniku i postavit e zastor izmeu njega i ostalih ljudi, a zatim e ga upitati: Sjea li se tog i tog grijeha koji

si uinio? Vjernik e odgovoriti: Sjeam, Gospodaru! Zatim e ga Allah toliko podsjeati na grijehe koje je poinio, da e pomisliti da je upropaten, a zatim e mu Allah rei: Ja sam ti te grijehe pokrio na dunjaluku, a danas ti ih opratam. A to se tie nevjernika i munafika, pred svim ljudima e biti reeno: Ovo su oni koji su poricali svoga Gospodara, pa neka je Allahovo prokletstvo na nevjernike! (Buharija i Muslim). U Kuranu se spominje da e oni koji dobiju knjigu djela p j j j jg j u desnu ruku, lahko raun poloiti. ta se podrazumijeva pod lahkim obraunom? Prenosi se od Aie, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Niko nee biti obraunat na Sudnjem danu, a da nee biti kanjen. Ja sam na to rekla: Allahov Poslanie, zar Allah nije objavio: Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko e raun poloiti i svojima e se radostan vratiti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odgovorio: Ovdje se misli na izlaganje djela, a ne na obraun. Onaj ko bude detaljno obraunavan, on e biti kanjen. (Buharija i Muslim). Prvo za to e ovjek polagati raun na Sudnjem danu jeste namaz. Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Prvo za to e ovjek polagati raun na Sudnjem danu je namaz, pa, ako mu namaz bude ispravan, bit e mu ispravna (primljena) i ostala djela, a ako mu namaz bude neispravan, takva e mu biti i ostala djela. (Sahihuldami). A prvo zbog ega e se ljudi meusobno parniiti pred Alalhom, jeste ubistvo, odnosno krv. To potvruje hadis koji je prenio Ibn Mesud, u kojem stoji: Prvo za to e se suditi ljudima je prolijevanje krvi. (Buharija i Muslim). Jedan od simbola ili obiljeja Sudnjega dana, a koji e obradovati vjernike, svakako je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, Havd ili izvor, o kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Duina moga Havda je mjesec dana hoda. Njegova voda je bjelja od mlijeka, miris joj je prijatniji od miska, njegovo kamenje je poput zvijezda na nebu, onaj ko se s njega napije nikada vie oednjeti nee. (Buharija i Muslim). A Semure ibn Dundub prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svaki Allahov poslanik imat e svoj Havd i oni e se ponositi brojem svojih sljedbenika na Havdu, a ja se nadam da e na mom Havdu biti najvie ljudi. (Tirmizi).
26. august - 26. ramazan

Sirat-uprija Sirat-uprija je most koji e biti postavljen iznad Dehennema. Ona je tanja od dlake, a otrija od sablje. Neki ljudi e prei preko Sirat-uprije poput treptaja oka, neki poput munje, neki poput vjetra, neki poput konjanika na brzom konju, neki poput jahaa na devi, neki e prei urei, neki e se spoticati, padati i dizati, neki e pasti u Dehennem, pa e nakon to izdre zasluenu kaznu izai iz Dehennema, a neki e zavriti zauvijek u dehennemskom grotlu. Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Zatim e biti postavljena uprija iznad Dehennema. Upitali su: A kakva je to uprija? Odgovorio je: To je klizava uprija na kojoj su kuke i iroko trnje koje ima kukaste bodlje, slino onom koje raste u Neddu, a poznato je kao Sadan. Neki e prei preko te uprije brzinom treptaja oka, neki poput munje, neki poput vjetra, neki poput brzih konja. Neki od njih e se spasiti bez ijedne ogrebotine, neki e se spasiti nakon to ih dokae i ogrebu dehennemske kuke, a neki e biti straga gurnuti u Dehennem. Zadnji koji bude prelazio bit e dugo zadran na Siratupriji. (Buharija i Muslim).

40

Samo vjernici e uspjet prei Sirat- Dennet. Tako mi onoga u ijoj je ruci upriju, dok e nevjernici s nje biti Muhammedova dua, bolje e poznavati baeni u vatru. Na to aludiraju sljedei put do svoje kue u Dennetu, nego put ajeti: A kad u Dehennem edne grjenike do svoje kue na dunjaluku. (Buharija) potjeramo. (Merjem, 86.); Na Dan kada budu u vatru odvueni, s licima dolje efaat okrenutim: Iskusite vatru dehennemsku! (El-Kamer, 48.). Onaj ko uspije prei efaat zapravo znai zauzimanje Sirat-upriju nee odmah, im pree, za nekoga radi ostvarivanja koristi ili g j zatei otvorena dennetska vrata, ve e otklanjanja tete od njega. to se tie ih nai zatvorena i zakljuana, a onda e efaata na Sudnjem danu, preduvjeti za to vjernici biti zadrani na mostu izmeu su: Allahova dozvola da se neko zauzima Denneta i Dehennema, sve dok za nekoga i Allahovo zadovoljstvo s ne poravnaju i ne izmire meusobne onim za koga se zauzima. Kada se govori sporove, kako bi iz njihovih grudi u o efaatu na Sudnjem danu, onda s potpunosti bila odstranjena zloba i prije svega misli na zauzimanje naeg zavist. Tek tada zasluuju opis poslanika, Muhammeda, iz Kurana: I Mi emo zlobu iz sallallahu alejhi ve sellem, za grudi njihovih istisnuti, oni e Allah e mu njegov ummet. kao braa na divanima jedni rei: Znaj da prema drugima sjediti.(Elti se danas Veliki efaat Hidr, 47.). Ebu Seid el-Hudri zulum nee prenosi da je Muhammed, uiniti! Zatim To je trenutak kada e se sallallahu alejhi ve sellem, e taj papir Muhammed, sallallahu alejhi rekao: Vjernici e se spasiti sa ehadetom ve sellem, zauzimati za neke biti stavljen na vatre, ali e biti zadrani na ljude kod Allaha, nakon to jedan tas vage, mostu izmeu Denneta i oni budu traili zauzimanje a na drugi tas Dehennema, da bi poravnali od Nuha, Ibrahima, Musaa i svi registri meusobne raune i nepravdu Isaa, a.s., pa oni to odbiju zbog loih djela, koju su jedni drugima uinili nemogunosti da se za njih i prevagnut na dunjaluku. Tek kada budu zauzimaju. e list sa potpuno oieni, onda e Enes ibn Malik, r.a., prenosi ehadetom nad im se dozvoliti da uu u da je Muhammed, sallallahu loim djelima. alejhi ve sellem, rekao: Kad nastupi Sudnji dan ljudi e se izmijeati jedni s drugima i doi e Ademu, a.s., i rei e mu: Zauzimaj se za nas! On e im odgovoriti: Nisam ja za to, ve idite Ibrahimu, a.s., on je Allahov prijatelj. Zatim e otii do Ibrahima, a.s., i traiti da se zuzima za njih, a on e ih uputiti na Musa, a.s., Kad dou Musau, a.s., da ga zamole da se zauzima za njih kod Allaha, on e ih uputiti na Isaa, a.s., a Isa, a.s., e ih uputiti na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. A kada dou do mene, ja u im rei: Ja sam za to. Nakon toga ja u zatraiti dozvolu od Allaha i On e mi dozvoliti, pa u uiniti seddu i slaviti Ga i hvaliti kako nikada do tada nisam. Zatim e mi biti reeno: Muhammede, podigni glavu, reci bit e sasluan, trai dat e ti se, zauzimaj se, tvoje zauzimanje bit e prihvaeno. Ja u onda rei: Gospodaru, moj ummet, moj ummet! Allah e mi rei: Idi i izvedi iz Dehennema svakog ovjeka koji u srcu bude imao imana kolik zrno penice! Ja u to uiniti i vratiti se, pa u ponovo uiniti seddu i hvaliti Allaha onom istom zahvalom, a
26. august - 26. ramazan

On e mi rei: Muhammede, podigni glavu, reci i bit e sasluan, trai dat e ti se, zauzimaj se tvoje zauzimanje e biti prihvaeno! Zatim u ponovo rei: Gospodaru, moj ummet, moj ummet! Nakon toga Allah e mi rei: Idi i izvedi iz Dehennema sve ljude iz tvog ummeta koji u srcu budu imali imana koliko zrno goruice. Ja u to uraditi i ponovo u se vratiti i uiniti seddu i veliati i hvaliti Allaha istom zahvalom, a On e mi rei: Muhammede, podigni glavu, reci i bit e sasluan, trai dat e ti se, zauzimaj se tvoje zauzimanje e biti prihvaeno! Ja u po trei put rei: Gospodaru, moj ummet, moj ummet! Allah e mi rei: Idi i izvedi iz Dehennema sve ljude iz tvoga ummeta koji u srcu budu imali makar trun imana! I ja u to uiniti. (Buharija i Muslim). Osim toga, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimat e se kod Allaha da otvori kapije Denneta kako bi vjernici uli u Dennet. Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja u doi pred dennetska vrata, a uvar na kapiji e upitati: Ko si ti? Ja sam Muhammed, odgovorit u. Onda e melek rei: Nareeno mi je da nikom prije tebe ne dozvolim da ue u Dennet. (Muslim) Zatim, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimat e se za sve one koji su uli u Dehennem, a bili su monoteisti, odnosno vjerovali su da je Allah jedini Bog. Tako u hadisu stoji da Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Iz Dehennema e izai neki ljudi nakon to osjete njegovu kaznu i ui e u Dennet. Stanovnici Denneta e ih nazivati dehennemlijama. (Buharija). Osim ovih vrsta efaata, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, e se zauzimati da se nekim vjernicima povea nagrada i stepeni u Dennetu, zauzimat e se za one koji su zbog svojih djela zasluili da uu u vatru, da ne uu, kao i da se nekim nevjernicima ublai kazna u Dehennemu. Ova vrsta efaata dozvoljena mu je iskljuivo za njegovog amidu, Ebu Taliba. Ebu Seid el-Hudri prenosi da je pred Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, spomenut njegov amida Ebu Talib, pa je Poslanik, a.s., rekao: Moda e mu koristiti moje zauzimanje za njega na Sudnjem danu, tako da e biti u pliaku dehennemskom. Vatra e mu dosezati do koica, ali e mu od toga mozak vrijeti. (Buharija i Muslim). A najvie e se obradovati Poslanikovom efaatu onaj ovjek koji je barem jedanput u ivotu, iskreno rekao la ilahe illallah, kako stoji u predaji od Ebu Hurejre koju je zabiljeio imam Buharija.

41

Islam i nauka
Nauni radovi egzaktno potvrdili koristi ramazanskog posta

Operacija bez noa peracija

Takoer, evidentiralo se znaajno smanjenje koncentracije serumskih triglicerida (30%, p <0,001) tokom ramazanskog posta u odnosu na period prije ramazana. Smanjenje obadvoje, serumskih triglicerida i ukupnog holesterola se zadralo 1 mjesec nakon ramazana. Do kraja ramazana, serumski HDL holesterol izrazito je porastao (14,3%, p <0,001) i ostao povien 1 mjesec nakon ramazana, za razliku od LDL holesterola koje je pokazao znaajan pad (11,7%, p <0,001)i takoer se odrao 1 mjesec nakon ramazana. Srednja tjelesna teina je pala za 2,6% (p <0,01) na 29. dan ramazana
Pie: Dr. Adem Zalihi, Sar ajevo, 21.08.2011. novije vrijeme sve je vie ozbiljnih medicinskih studija koje pot vruju koristi islamskog posta po zdravlje ljudi. Naime, ka ko muslimani u posljednje vrijeme, hva la A lla hu, sve vie uva avaju imperativ pr ve kuranske objave: Ikre, tj.ui, sve ee se pojavljuju ozbiljni nauni radovi koji i u naunom smislu otkrivaju koristi ramazanskog posta po zdravlje ljudi. Koristi su mnogobrojne, te ga esto nazivaju operacijom bez noa. Nauni asopis Annals of Nutrition and Metabolism objavio je neke naune radove o uticaju posta po zdravlje ljudi. Donosimo saete preglede nekih od tih radova. Rad marokanskih ljekara Fasting during Ramadan Induces a Marked Increase in High-Density Lipoprotein Cholesterol and Decrease in Low-Density Lipoprotein Cholesterol 1 (Post za vrijeme ramazana uzrokuje znaajno poveanje HDL-holesterola, i pad LDLholesterola) Ispitivanje je provedeno na 32 odrasla zdrava mukarca, da se ispitaju promjene u serumu ukupnog holesterola, triglicerida, holesterola u lipoproteinima visoke gustoe (HDL-dobri holesterol) i lipoproteinima niske gustoe (LDL-loi holesterol), glukoze i tjelesne teine tijekom ramazana. Rezultati su pokazali znaajan pad koncentracije ukupnog holesterola (7,9%, p <0,001) u serumu tijekom ramazana u poreenju sa periodom prije posta. Takoer, evidentiralo se znaajno smanjenje koncentracije serumskih triglicerida (30%, p <0,001) tokom ramazanskog posta u odnosu na period prije ramazana. Smanjenje obadvoje, serumskih triglicerida i ukupnog holesterola se zadralo 1 mjesec nakon ramazana. Do kraja ramazana, serumski HDL holesterol izrazito je porastao (14,3%, p <0,001) i ostao povien 1 mjesec nakon ramazana, za razliku od LDL holesterola koje je pokazao znaajan pad (11,7%, p <0,001) i takoer se odrao 1 mjesec nakon ramazana. Srednja tjelesna teina je pala za 2,6% (p <0,01) na 29.dan ramazana. Ovi rezultati ukazuju na to da ponaanje u ishrani tokom ramazana blagotvorno utie na plazma lipide i lipoproteine.
26. august - 26. ramazan

Rad turskih strunjaka a. Eff ects of Intermittent Fasting on Serum Lipid Levels, Coagulation Status and Plasma Homocysteine Levels 2 (Uticaji povremenog posta na nivo lipida, koagulacioni status i nivo homocisteina u plasmi) Metode: ukupni kolesterol u serumu, trigliceridi, lipoproteini visoke gustoe (HDL-dobri holesterol), lipoproteini niske gustoe (LDL-loi holesterol), protrombinsko vrijeme, aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (aPTT), plazma fibrinogen, D-dimer i razine homocisteina mjerene su kod 24 zdravih postaa volontera (12 ena i 12 mukaraca) u dobi od 21 do 35 godina. Uzorci venske krvi uzeti su 1 sedmicu prije ramazana, 21. dan ramazana, i 20 dana nakon ramazana. Rezultati: Nisu zabiljeene znaajne promjene u nivou serumskog ukupnog holesterola, triglicerida i LDL-a. Nivo HDL-a znatno je povien za vrijeme ramazana (p <0,001) i 20 dana nakon ramazana (p <0,05). Nivoi protrombinskog vremena, a PTT-a, fibrinogena i D-dimer-a bili su u fiziolokim granicama u svim uzorcima, ali nivo D-dimer-a bio je znaajno nii na kraju ramazana u odnosu na nivo prije i poslije posta (p <0,001). Nivo homocisteina, koji jo uvijek u referentnim rasponima, bile su niske tokom ramazana (p <0,05) i dosegle nivoe od prije posta, nakon ramazana. U zakljuku se navodi da su njihovi rezultati pokazali da je perodini post doveo do nekih korisnih promjena u nivou serumskog HDL-a, homocisteina i koagulacijskog statusa, te da povremeni post moe imati korisne uinke na hemostatike riziko markere za kardiovaskularne bolesti. b. Interleukin-6, C-Reactive Protein and Biochemical Parameters during Prolonged Intermittent Fasting 3

42

(Interleukin-6, C Reaktivni protein, i biohemijski parametri za vrijeme prolongiranog periodinog posta) Metode: U cilju procjene uticaja dugotrajnih promjena unosa hrane na upa lne markere i biohemijske parametre u studiji je uest vova lo 40 zdravih dobrovoljaca norma lne teine (20 ena u dobi izmeu 20 i 38 godina, 20 mukaraca u dobi izmeu 23 i 39 godina, indeks tjelesne mase (BMI) <25 kg/ m 2 ) koji su postili za vrijeme ramazana, i drugih 28 zdravih dobrovoljaca, odgovarajue dobi (14 mukaraca i 14 ena) koji nisu postili. Uzorci venske kr vi uzeti su sedam dana prije ramazana, tijekom zadnje sedmice ramazana i 3 sedmice na kon ramazana. Mjereni su serumski interleukin-6 U zakljuku se (IL-6), C-reaktivni navodi da su protein (CR P), njihovi rezultati homocistein, vitamina pokazali da je periodini B12, folna kiselina, post doveo do ukupni holesterol (TC), nekih korisnih trigliceridi, lipoproteini promjena niske gustoe (LDL-loi u nivou holesterol) i lipoproteini serumskog visoke gustoe (HDLHDL-a, dobri holesterol) u krvi . homocisteina, i Rezultati: Nisu koagulacijskog zabiljeene znaajne statusa, te promjene u serumu da post moe ukupnog holesterola, imati korisne triglicerida i LDL nivoiama. TC / HDL uinke na omjer (HDL rizini hemostatike faktor) bio je smanjen za riziko markere za kardiovrijeme i poslije ramazana vaskularne u oba spola u grupi koja je postila, dok nije bilo bolesti. promjena u grupi koja nije postila. IL-6 (p

<0,001), CRP (p <0,001) i homocistein (p <0,01) bili su znaajno nii tokom ramazana u ispitanika koji su postili kod oba spola u odnosu na bazalne vrijednosti (1 nedelju prije ramazana).

Zakljuak: Rezultati pokazuju da dugotrajni periodini post kao to je ramazan ima pozitivne uinke na status upalnih parametara u ljudskom tijelu kao i na faktore rizika za kardiovaskularne bolesti, kao to su homocistein, CRP i odnos TC / HDL.

Biljeke
1) Ahmed Adlounia, Noreddine Ghalimb, Abdellah Benslimaneb, Jean Michel Lecerfc, Rachid Salea a) Laboratoire de recherches sur les lipoprotines, Dpartement de Biologie, Facult des Sciences Ben Msik, and b)Laboratoire des Lipoprotines, Institut Pasteur du Maroc, Casablanca, Morocco; c)Service de Nutrition, Institut Pasteur de Lille, France. 2) Fehime Benli Aksungara, Aynur Erenb, Sengul Urec, Onder Teskind, Gursel Atese Departments of a) Biochemistry, b)Microbiology, c)Metabolism and Nutrition, d)Cardiovascular Surgery and e)Cardiology, School of Medicine, Maltepe University, Istanbul, Turkey. 3) Fehime B. Aksungara, Aynur E. Topkayab, Mahmut Akyildizc. Departments of a) Biochemistry, b) Microbiology and c) Cardiovascular Surgery, Maltepe University, School of Medicine, Istanbul, Turkey.

26. august - 26. ramazan

43

Prie
Razgovor dina vjernika i ovjeka nevjernika o ljudskim pravima

Od danas nikada vie neu utatii utat

Muslimani, vi ste najbolji ummet koji se pojavio na Zemlji, imate ono to ni jedan drugi narod nema, Allahovu Objavu u kojoj je snaga, mo, progres, srea i svako dobro i napredak. No, i pored toga, vi ste drugima, koji ni blizu nemaju ono to vi imate, dozvolili da vas porobe i ponize i to vaim orujem. I jo ih trpite, saburate...
PIE: DR. AHMED EREF PREVEO I PRILAGODIO: ABDUSAMED NASUF BUATLI a jednom ostrvu, bogatom raznovrsnim plodovima, ivio je din vjernik koji se zvao Abdurahman, sa svojom suprugom, takoer estitom i ednom vjernicom koja mu je bila istinska podrka u ivotu i u pokornosti Allahu. Sa njima je na tom ostrvu ivio i jedan ovjek, zvao se Muhalif Almavi i njegova supruga koji su bili suta suprotnost branom paru iz svijeta dina. Naime, za razliku od dinskog branog para koji je ivot provodio u pobonosti, ljudski brani par s vjerom nije imao nita. Njihova ivotna deviza bila je: Uzmi sve to ti ivot prua! Iz potovanja prema svome komiji, da ga ne bi plaio i uznemiravao, din Abdurahman se nikada nije prikazivao u svom prirodnom, dinskom obliku, ve u liku vrlo skromnog, poniznog i kulturnog ovjeka. Din Abdurahman je bio vrlo poboan, skroman, dobronamjeran i iskren. Nikog nije mrzio, nikome nije zavidio niti je ikome nasilje inio. Uz sve to nije bio uope bogat. Imao je skromnu kolibu u kojoj je, zajedno sa svojom suprugom, provodio veinu svoga vremena oboavajui Allaha, d.. Kada bi nastupilo vrijeme namaza, din Abdurahman je izlazio izvan kolibe da proui ezan. Njegov glas i poziv na namaz svakodnevno su sluali ovjek Muhalif i njegova supruga. Din je namjerno uio ezan naglas ne bi li i njegov komija doao da klanjaju u dematu ili ne bi li ga barem ezan podstaknuo da klanja sa svojom suprugom u kui. Umjesto toga, jednog dana je Muhalif, srdit i bijesan, doao kod dina Abdurahmana i zapodjenuli su sljedei razgovor: ovjek: Zna li ti da me svojim uenjem ezana uznemirava? Ezan u zoru, ezan na podne, ezan poslije podne, ezan za akam, ezan u toku noi! ovjee, izludie me tvoji ezani! Din: Al komija, to je poziv na namaz! I tebi je takoer dunost da se odazove i da klanja namaz. ovjek: ta tebe briga za mojim namazom! To je stvar mog slobodnog izbora i ja imam pravo da radim ta ja hou, jer sam slobodan ovjek. Din: Dragi brate, ja tebe ne prisiljavam. Meutim mi ivimo na istom mjestu, mi smo komije i moja dunost je da te na najljepi nain posavjetujem. ovjek: Nema ti sa mnom nita! Ja samo elim da ti prestane uiti ezan, a ako ve hoe da to radi, onda to ini u kolibi, a ne izvan nje. Nakon te une rasprave, ovjek se vratio svojoj kui, a din vjernik i njegova supruga, nastavili su provoditi vrijeme u pobonosti i dobrim djelima. Samo to din Abdurahman nije vie ezan uio izvan kolibe da ne bi ometao svoga komiju. Jednog dana, dok je din Abdurahman uio Kuran u kolibi, uo je povien glas izvan kolibe, pa je pomislio da neko ui ezan. Izaao je da vidi o emu se radi, kad ono njegov komija Muhalif pustio muziku i pjesme neke pjevaice, a on uz tu muziku plee. Dinu Abdurahmanu se neto steglo u grudima od tuge za komijom koji vrijeme provodi u orgijanju i besposliarenju. Nije mogao otrpiti. Otiao je do Muhalifove kue i blagim glasom, punim potovanja, rekao mu: Dragi komija, zar ne zna da je na Gospodar zabranio muziku? Muhalif, ljut to je ovaj uope doao, cinino je odgovorio: Kakav je to grijeh?

kada napadne na moja prava

Pa, to je samo muzika, hrana za duu! Din: Meutim, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je muziku i muzike instrumente u mnogim vjerodostojnim hadisima koje je zabiljeio imam Buharija i drugi muhadisi. ovjek: Ja ne poznajem tog tvog Buhariju. Valjda je i on bio ovjek od krvi i mesa, i ne mislim da je bio bolji od mene. Uostalom, ljudski razum je mjera stvari i sudija, a ne hadisi koje biljei taj Buharija. Ako ljudski razum neto prihvata onda je to dobro, ako ne prihvata, tek tada se to odbacuje. Din: Meutim, mi ne posjedujemo svi isti razum i pamet, i kad bi svako od nas postupao po onome to mu njegov razum nalae i stvarao zakone na temelju razuma, svi bismo bili u zabludi i svaki ovjek bi vlastiti razum uzeo za sudiju. ovjek: Dosta mi je tebe i tvog mudrovanja! Ostavi me na miru! Idi, zatvori se u svoju kolibu i zaepi ui ako ti se ne slua muzika! Din: A to si se onda alio na moje uenje ezana i govorio da ti smeta? ovjek: Pa, ta? alio sam se zbog toga to ima ruan glas, a ja sluam muziku i pjevae iji glas mi duu dira i budi najljepa osjeanja. Naravno, ti to ne moe shvatiti, jer nema pojma o umjetnosti. Na to je din Abdurahman zautio. Okrenuo se i pognute glave otiao do svoje kolibe, razoaran zbog loeg ponaanja njegovog komije ovjeka. Jednog popodneva, nakon to je klanjao namaz, din Abdurahman je otiao da lovi ribu u moru. Meutim, kada je doao na obalu zatekao je prizor zbog kojeg se morao vratiti kui. Naime, on je na obali mora zatekao Muhalifovu enu koja se skoro gola, sunala na obali. Nimalo se nije uznemirila niti postidila kada je vidjela Abdurahmana. Naprotiv! Umjesto da se ona postidi i vrati kui, din Abdurahman je morao pokupiti svoje stvari i vratiti se kui. Kad se vratio njegova supruga je primijetila da je tuan i neraspoloen, pa ga je pitala to se brzo vratio i ta je razlog njegovom neraspoloenju.

44

On joj je ispriao ta je i koga vidio na morskoj obali, a ona mu je rekla: Ne brini zbog toga! Idem ja da je posavjetujem. Moda e me posluati i primiti savjet. Supruga dina Abdurahmana je obukla dilbab, stavila hidab na glavu i otila da posavjetuje svoju kominicu. Bila je oprezna i odmjerena. Rekla joj je: Draga sestro, ja bih eljela da ti neto kaem ako me eli sasluati? Muhalifova supruga: Reci, ta eli? Abdurahmanova supruga: Draga sestro, mi ivimo zajedno na ovom mjestu i svako od nas bi trebao paziti na osjeanja onog drugog. Mi smo komije i dijelimo ovaj ivotni prostor. Nije dobro da uznemirava mog mua svojom golotinjom, a osim toga, Allah je zabranio razgoliavanje. Muhalifova supruga: ta zapravo hoete ti i tvoj mu? Ja radim to ja hou! Sloboda je moje ljudsko pravo, zar ne?! Ili moda eli da budem ekstremna tako kao ti i da nosim hidab? Znaj, da se to nee desiti. Abdurahmanova supruga: Ali sestro, ta ti ima protiv hidaba? On je zatita za enu od pokvarenih mukih pogleda, i to je naredba naeg Gospodara, a ne neija druga. Muhalifova supruga: Naprotiv! To nije zatita, to je simbol zaostalosti i dekadencije. Svijet je danas postao progresivan i napredan. eni je dao apsolutnu slobodu i ona nije niim sputana niti je njena ljepota skrivena pod kojekakvim hidabima. ena je poput cvijeta i njenu ljepotu niko ne smije pokrivati ni skrivati. Abdurahmanova supruga: Ali, kako to moe biti? Ta Allah nam je naredio da pokrijemo nau ljepotu i ukrase i da ih zatitimo od pogleda nemoralnih mukaraca koji se Allaha ne boje i koji u enskoj ljepoti vide samo slastan zalogaj s kojim e utoliti svoju strast. Allah je naredio eni hidab kako bi bila zatiena kao biser u koljci u ijoj ljepoti ne moe i nema pravo uivati niko osim njenog mua. Muhalifova supruga: Ostavi se pametovanja, ve skini taj ador i uivaj zajedno sa mnom! Abdurahmanova supruga: Boe sauvaj da skinem sa sebe odjeu estitosti i da, udovoljavajui niskim strastima, obezvreujem svoju linost i izazivam Allahovu srdbu. Muhalifova supruga: Onda mene ostavi na miru i pusti me da radim ta hou! No, nije se zavrilo samo na tome. Nije prolo puno vremena kad se ovjek Muhalif ponovo obreo pred kolibom dina Abdurahmana.

Rekao mu je: Ova tvoja koliba reI nakon to je ovjek Muhalif zamahmeti izgled ovog mjesta i ne mogu da, nuo da krampom srui kolibu, din Abpored svoje ovako lijepe i velike kue, durahman nije imao izbora. Morao mu gledam ovu tvoju tronu kolibu. Za- je pokazati ono to je obeao. U tom trehtijevam da je to prije ukloni sa ovog nutku din Abdurahman se vratio u svoj mjesta! izvorni dinski oblik i pustio takav krik da Din: A gdje u onda ivjeti i gdje u je Muhalifu ispao kramp iz ruke i da se, uiti Kuran i klanjati namaz? od silnog straha, zajedno s krampom svaovjek: Klanjaj gdje hoe, samo ov- lio na zemlju. Bio je izbezumljen od stradje vie nee moi. ha. Tada mu je din Abdurahman priao Din: Ali, komija ti si mi stalno go- i rekao: Uistinu sam ja dugo trpio tvovorio o demokratiji, o ljudskim i graan- ju nepravdu i tvoje uznemiravanje, a evo skim pravima, o toleranciji i prihvatanju dolo je vrijeme da ti pokaem svoju stvardrugog i drugaijeg. Zato svoj praktini nu mo i da ti takoer shvati svoje pravo ivot ne uskladi sa onim to proklamu- stanje. Uznemiravao si me na sve naine, je? nisi uvao komijsko pravo, zapravo nisi ovjek: Ja sam ovo mjesto nastanio mi dao nikakvih prava, ali sam ja saburao prije tebe i mnogo sam napredniji i civili- na svemu to si mi inio. Meutim, nisam ziraniji od tebe. Moje miljenje ima mno- mogao saburati kad si napao moju vjeru. go veu teinu od tvoga i ja sam sigurno Ti si me neprestalno poniavao i vrijeao, u pravu. i to uznemiravanje se iz dana u dan poveDin: No, bez obzira na to ko je prvi avalo, ali ja i pored toga nisam elio da ti nastanio ovo mjesto, mi smo komije i uzvraam i da te plaim. Na tvoju alost mi zajedniki dijelimo ovaj prostor. Svoje sad si prevrio mjeru. Napao si neto zbog elje hoe da ostvari, a zaboega mi je ponestalo sabura. ravlja na elje i potrebe tvojih Zato zapamti to u ti rei! Od Uznemiravao sugraana. To je po vjerskim danas nikada vie neu utati si me na propisima nedopustivo. kada napadne na moja prava, sve naine, ovjek: Ne spominji mi a posebno ti neu dozvoliti da nisi uvao vjeru. Vjeru i erijat moe mi napada i vrijea vjeru. komijsko sprovoditi samo unutar svoje Znaj da je meni vjera vrjednija pravo, zapravo kolibe, i nipoto je ne unosi u od mene samog, i znaj da e nisi mi dao ivot! se od danas na ovom ostrvu nikakvih prava, Din: Ali, to je nemoguuti ezan i da e se na njemu ali sam ja e! Allah nam je objavio vjeru oboavati Jedan i Jedini Bog, saburao na i erijat upravo zbog toga da Allah, sve dok ja budem iv, a svemu to si mi ivot po njima uredimo?! nadam se i nakon moje smrti, inio. Meutim, ovjek: Ne proturjei mi! do Sudnjega dana. nisam mogao Ovo je moja elja. saburati kad Naravouenije Din: A ta je sa mojim si napao moju eljama? Zar ja nemam prava vjeru. Muslimani, vi ste najbolji kao i ti? Zar ja nisam stanovummet koji se pojavio na Zenik ovog ostrva kao i ti? mlji, imate ono to ni jedan ovjek: Da, ali znaj da su drugi narod nema, Allahovu moje elje, hiljadu svjetlosnih Objavu u kojoj je snaga, mo, godina ispred tvojih i onih progres, srea i svako dobro i napredak. koji su kao ti! I pored vrlo ozbiljnog upozorenja, No, i pored toga, vi ste drugima, koji ni blidin Abdurahman nije sruio svoju koli- zu nemaju ono to vi imate, dozvolili da vas bu niti ju je izmjestio na drugu lokaciju. porobe i ponize i to vaim orujem. I jo ih Nastavio je vrijeme provoditi u namazu i trpite, saburate, i ekate da vam se smiluju uenju Kurana, sve dok se jednog dana oni koji milosti nemaju, oni koji su posijali nije ponovo pojavio ovjek Muhalif, ali zlo od marika do magriba, i koji su, koriovaj put s krampom u ruci, odluan da stei se vaim dostignuima u nauci, zlouvlastitim rukama srui kolibu. Kad ga potrijebili tu Allahovu blagodat da bi poje din Abdurahman ugledao, istrao je robili ljude i borili se protiv Allahove istine. pred njega i upitao: ta to smjera ura- Vrijeme je da se trgnete iz sna i u svoje ruke uzmete ono to vam prirodno pripada i da diti? Muhalif: Ja sam te upozorio i rekao izbavite muslimane iz ovog silnog ponieti da sam srui ili izmjesti svoju kolibu, nja, ali i cijelo ovjeanstvo iz ropstva silnicima i lanim bogovima, i da ih izvedete iz ali ti to nisi uinio. E, sad u je ja sruiti! Din: Ne ini to nipoto, jer tako mi robovanja ljudima u robovanje Gospodaru Allaha, ako to uini doivjet e neto ljudi, koje donosi istinsku slobodu, iz tmina nevjerstva u svjetlo islama, iz tjeskobe to ti se nimalo nee svidjeti! ovjek: Hajde, pokai mi da vidim dunjaluka u prostranstvo i sretan ivot na dunjaluku i na ahiretu. Uistinu je vrijeme! ta e to ti uraditi!
26. august - 26. ramazan

45

Zelena transferzala
Crna Gora

Ramazanski viski roajskog gradonaelnika

R
amazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara. To je mjesec posta, to znai suzdravanje od jela i pia, seksualnog odnosa, loih rijei i ponaanja i ostalih stvari zabranjenih u islamu. Posti se od zore pa sve do zalaska sunca. Kod nas muslimana u Sandaku se ovom mjesecu poklanja velika panja, posti i mlado i staro, poste i oni koji klanjaju i oni koji to ne ine, oni koji to, iz sebi znanih razloga ne ine, imaju odreenu vrstu potovanja prema postaima. Vrlo je esta slika u naem Sandaku da se zatvaraju ugostiteljski objekti ili se iz njih izbacuju alkoholna pia u znak p potovanja prema j p ovom mjesecu. ak i nae komije Srbi i Crnogorci, vrlo esto iz potovanja prema nama, izbjegavaju u naem drutvu piti kahvu, sok ili zapaliti cigaru. Ono to je posebno iznenadilo i razoaralo nas Bonjake muslimane u Roajama jeste dogaaj koji se desio prije neki dan u srcu naeg ponosnog Roaja. Naime, predsjednik Optine Roaje Nusret Kala, koji je na toj funkciji od prologa vijeka, cijelih 18 godina, je na toj funkciji reizabran po peti put. Okupio Nusret u svom kabinetu svoje saradnike i rijeio da taj in proslavi, kako e ga proslaviti nego onako kako tom dogaaju i dolikuje uz viski, ampanjac i Nikiko pivo. Razgrnula se trpeza treeg dana asnog ramazana a predsjednik Nusret se slika, slika prava kafanska, kae da potuje mjesec ramazana, pa ne eli da ulazi u politike obraune kao to to ini opozicija. Kalau ramazanski post nije smetao da proslavi uz aicu viskija, sa svojim partijskim drugovima i kolegama. Sa slike na zidu ga laganim osmjehom pogleduje njegov partijski ef Milo ukanovi, kao da kae: Bravo Nusrete, bravo etiu! Mi Roajci ga sa nevjericom gledamo kako u stanju pijanstva pozira fotoreporterima i kamerama usred asnog ramazana. Postieni i pognute glave gledamo ta se deava u kabinetu naeg gradonaelnika i pitamo se zasluujemo li mi boljeg ovjeka da nas vodi? Ako nita drugo barem da kao nai komije Crnogorci i Srbi potuje na post i na ramazan. (Autor: A. M.sandzaknews.com)

Novi Pazar

Besplatno suneenje 50 djeaka Iako je obeano nije otvoren nijedan

G
radska uprava Novog Pazara planira organizirati nesvakidanji dogaaj. Naime, uz p j g j pomo p j prijatelja j iz Istanbula, predvoenim abanom Erdenom i Salihom Akgulom, Gradska uprava Novog Pazara organizuje besplatan sunet za pedeset djeaka u Sandaku. Akcija e biti sprovedena 11. septembra ove godine, a sva djeca obuhvaena istom dobie na poklon tradicionalno sveano odijelo namijenjeno za ovu priliku, kao i bicikl marke Salcano. Sam obred obavie, u odgovorajuim uslovima, hirurzi iz Novog Pazara i Istanbula a nakon toga bie uprilien bogat kulturno umjetniki program. Cilj akcije je da, uz podrku humanih ljudi, jednom broju djeaka iz porodica slabijeg ekonomskog statusa omogui obavljanje v a n o g i s l a m s k o g obreda.

Prizren

novi fakultet na bosanskom jeziku U

niverzitet u Prizrenu slovi za multietniku visokokolsku ustanovu. Meutim, prava istina je sasvim drukija. Na oglasnim tablama skoro da se ne moe vidjeti ni jedan natpis osim na albanskom jeziku, iako na Edukativnom fakultetu, nastavu na sve etiri godine pohaa vie stotina studenata bonjake i turske nacionalnosti. Iako je obeano i prole i ove godine nije otvoren nijedan novi fakultet na bosanskom i turskom jeziku. Prole godine, tadanji ministar za obarzovanje, nauku i tehnologiju Enver Hoxhaj pravdao je to neblagovremenim dostavljanjem spiska fakulteta od strane bonjakih i turskih politikih p r e d s t a v n i k a. Zato ni ove godine nema ni jednog smjera na ova dva jezika na ovom Univerzitetu niko ne zna da objasni.

26. august - 26. ramazan

46

Novi Pazar Hadet

Amko Vrujanin: Din me gaao saksijom u glavu!

Pazar je proteklih bio u centru panje N ovikako regionalne javnosti,dana novopazarskom a sve zbog brojnih pria se u jednoj kui u naselju Hadet pojavio din (duh). Tokom irenja prie na ovu temu pojavili su se brojni likovi sa nevjerovatnim i izuzetno smijenim priama kako su vidjeli spomenutog dina. Prenosimo najsmjeniju verziju vienja dina u novopazarskom naselju Hadet. Autor ove prie je Amko Vrujanin. Vidio sam ga prije mjesec dana, poslije ponoi, na gornjem spratu kue. Krenuo sam za njim, brat je ostao da uva donji sprat. Tad mi je pobjegao, a mi itave noi nismo zaspali! Ponovo se pojavio pre dvije nedelje. Tada ga je video sinovac Irfan, potrali smo za njim, on je odskoio na krov, a onda je u jednom trenutku skoio na Irfana, pocepao mu koulju, koju smo odmah zatim spalili. Din je poslednji put vien prije tri dana. Kad su mi javili, dotrao sam iz grada kao bez due. Din je bio na balkonu, obuen u bijelo, kad sam krenuo na njega, gaao me je saksijom za cvijee, i onda je utekao. Skakao sam za njim i vikao da u ga uhvatiti, makar se u najmanju rupu sakrio.

Kosovo

Mladi Bonjak Rejhan Kurbaevi najbolji atletiar Kosova

R
ejhan Kurbaevi je jedan od mladih i veoma perspektivnih kosovskih atletiara koji trenutno ivi na relaciji Pe - Pritina. U Pei ivi sa svojom porodicom a u Pritini studira tjelesni odgoj, tj. DIF i izmeu mnogih popularnih sportova poput fudbala, koarke ili rukometa izabrao je jedan zanimljiv sport - atletiku. Rejhan Kurbaevi: Jo kao dijete sam uvijek volio sport. Bavio sam se sportom, meutim tenzije koje su zavladale za vrijeme rata na Kosovu djelovali su na moje prve korake prema sportu. Moj prvi klub jeste jedini bonjaki klub na Kosovu Enver-Nele iz Vitomirice, koji je tih godina bio i najuspeniji atletski klub na Kosovu u periodu od 2004. - 2007. godine. Ovaj perspektivni atletski klub se svake godine takmii u atletskoj ligi Kosova i u kojem se svake takmiarske sezone rodi neki novi talenat i gdje se svake sezone osvoji mnogo medalja u tom sportu. Svi mi koji ivimo u regionu Pei i u naoj Vitomirici a volimo atletiku moramo se javno zahvaliti ovjeku koji je veoma zasluan za uspjeh atletike na ovim prostorima koji svojim sportskim entuzijastom plijeni pozitivnom energijom a to je svakako direktor Atletskog kluba Enver-Neleu Vitomirici Faik Bali koji je ujedno i direktor Doma kulture u ovom mjestu. Iako ovaj atletski klub vrlo loe stoji sa finansijama uostalom kao i veina sportskih kolektiva, nae se novac za takmienja te takoe veliku zahvalnost dugujemo i Bonjacima u dijaspori koji kolikotoliko finansijski pomau na klub, istie on. Bile su to moje najbolje sportske godine. Discipline na kojima sam se takmiio u konkurenciji kosovskih atletiara su trke na 100 i 200 metara kao i tafete 4 x 100, skok u dalj i troskok te sam u svakoj toj atletskoj disciplini postizao najbolje rezultate i bio ampion Kosova tokom tih godina. Moji uspjesi su se nastavili u srednjoj koli gdje sam kao jedini predstavnik Bonjaka Kosova pune etiri godine za redom osvajao kolski kros i proglaavao se za najboljeg sportistu. (Vinetu Gani za Info-ks)

26. august - 26. ramazan

47

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima

Velibor Ostoji: Sada moemo obojiti i Bratunac u plavo

Od ovog broja poinjemo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sva svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima poinjemo od svjedoenja Miroslava Deronjia. Deronji je osueni ratni zloinac. On je pred Hakim tribunalom priznao krivicu za ta je osuen na 10 godina zatvora za zloin u selu Glogova kod Bratunca, gde je 1992. ubijeno 65 bonjakih civila. Prije i u toku agresije na BiH Miroslav Deronji je bio predsjednik Optinskog odbora Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine u optini Bratunac i lan Ratne komisije optine Bratunac. Slijedi njegovo svjedoenje o zloinima nad Bonjacima u opinama Podrinja.

Naser je pobio veinu dobrovoljaca pljakaa Jo jedna vrlo oigledna i iroko rasprostranjena pojava, naroito u Srebrenici, bila je pljaka. Tih dana, sve do 20. aprila, lanove te jedinice koja je veinu vremena bila zajedno u Srebrenici, mogli smo u Bratuncu videti sa Goranom, ali kroz Bratunac su oni prolazili kolima i drugim vozilima koja su bila natovarena robom i raznim opljakanim stvarima. Vozili bi ih preko mosta u Srbiju. Sve ove stvari su bile ukradene iz radnja, iz kua i slino, i odvezene u Srbiju. j eleo bih sada da preem na dogaaje od 19. i 20. U selu Potoari, koje se

nalazi izmeu Srebrenice i Bratunca, muslimani, predvoeni Naserom Oriem, postavili su zasjedu u kojoj su pobili veinu tih dobrovoljaca. Ne znam detalje tog dogaaja. Sve to sam uo je da su u zasjedi saekali dobrovoljce koji su se vraali iz pljake, vozei opljakanu robu u Srbiju, i sve ib poubijali. Dogaaji nakon toga, koji su i najvaniji, u vezi su sa dolaskom armije u Bratunac. Trupe, ija je ovo bila zona odgovomosti, stigle su nakon 20., nakon ove zasjede. Mogli su stii negde izmeu 21. i 23. Bila je to jedna mala formacija JNA koja j stigla. j J j je g Stigli su iz ekovia. Nikada nisam g bio u ekoviima i nisam znao oficira koji je stigao sa njima. On se zvao Relji. Mislim da je bio kapetan. Bila je to jedna oklopno-mehanizovana jedinica sa oko 20 do 30 ljudi. Imali su pet oklopnih transportera, jedan tenk i 10 borbeno-oklopnih vozila. Ono to je bilo udno je to je u jedinici bio jedan porunik. Zvali smo ga Musa. Bio je Albanac. Veina ljudi u toj jedinici, koje sam upoznao, su bili iz Srbije ili Vojvodine, iz okoline Novog Sada. Dan ili dva nakon to je Relji stigao u Bratunac, proglasio je vojnu upravu. Relji je polijepio plakate po gradu. Sebe je proglasio komandantom grada. I otprilike u to vrijeme, oni su poeli da planiraju i sprovode u djelo kampanju razoruavanja muslimanskih sela u regionu Bratunca. Sve se ovo deavalo izmedu 28. aprila i prvih dana maja. Tada su poeli da razoruavaju muslimanska sela kao i muslimane u Bratuncu. Na jednom od zasedanje Kriznog taba, gospodin Relji nam je rekao da je donio odluku da se razoruaju muslimanska sela. On je svoju kampanju nazvao kampanjom razoruavanja ekstremista, ali mi smo znali da se to odnosi na muslimanska sela. Ova kampanja se sprodovodila na sljedei nain: prvo
26. august - 26. ramazan

bi se mobilisala Teritorijalna odbrana, onda bi vrlo rano ujutru, prije zore, oni okruili selo, ali bi napravili irok obru, da ne bi doli previe blizu kua u selu, a onda bi on dao signal i svaki vojnik bi ispalio jedan do dva metka. Na taj nain bi stavili seljacima do znanja da je njibovo selo okrueno, policija i armija e ui u selo u oklopnim transporterima, doi do centra sela i onda, megafonom objaviti stanovnitvu da treba da se skupi na odreenom mjestu, to bi bilo ili lokalna kola ili zgrada mjesne zajednice, gdje e predati svoje oruje. Ja sam, kao obian vojnik, uestvovao u jednoj takvoj operaciji u kojoj je selo Podau razoruano. To je predgrae Bratunca. Ove operacije, koje su imale za cilj razoruavanje sela, su sprovoene do 6. maja i one su ukljuivale sela Glogova, Konjevi Polje, Voljavica i neka druga sela. Dakle, tako je sprovoena kampanja razoruavanja muslimanskih sela. Kao to sam rekao, to se sprovodilo do 6. maja, jer je 6. maja izbio sukob izmeu muslimana i armije u selu Hranca. A onda, 9. maja se desio dogaaj u Glogovi. I to je bio kraj kampanje razoruavanja. Glogova Ja sam 30. septembra 2003. priznao krivicu za zloin progona, za moje djelovanje vezano za napad na Glogovu. Moje djelovanje vezano za napad na Glogovu je dokumentovano u Bazi injenica, zajedno s Dogovorom o nagodbi, i prihvatio sam to kao istinu. Kao to je konstatovano u Bazi injenica, tokom napada na Glogovu i u toku ispunjavanja operativnog cilja plana da se trajno rasele bosanski muslimani iz bratunake optine, mnogi bosanski muslimani, stanovnici Glogova, uglavnom ene i djeca, su prisilno raseljeni iz Glogova. Kao rezultat napada na selo Glogova, 9. maja 1992., 65 bosanskih muslimana,

48

stanovnika tog sela, su ubijeni, cjelokupno muslimansko stanovnitvo sela je prisilno raseljeno i znaajan broj domainstava bosanskih muslimana je sravnjeno sa zemljom. Damija je takode spaljena i unitena. Dana desetog ili jedanaestog maja 1992. sam otiao na Pale kako bih prisustvovao sastanku i izvijestio o dogaajima u bratunakoj optini. Sastanku na Palama, koji je odran u velikoj prostoriji gdje se odravaju konferencije, su prisustvovali Radovan Karadi, Velibor Ostoji i Ratko Mladi, te predsjednici kriznih tabova Republike Srpske. Ja sam dao svoj izvjetaj Radovanu Karadiu, Veliboru Ostojiu i Ratku Mladiu koji su sjedili zajedno za jednim stolom u toj konferencijskoj sobi. Na zidu iza njih su bile karte koje su prikazivale etniku strukturu Bosne i Hercegovine po dijelovima u raznim bojama. Srpska podruja su bila oznaena plavom bojom. Ja sam izvijestio da je Glogova djelimino unitena i u velikoj mjeri u plamenu, te da su bosanski muslimani prisilno iseljeni. Svi prisutni u toj prostoriji su moje izvjetavanje doekali s pljeskom, a Velibor Ostoji je nakon toga dao svoj komentar rekavi: Sada moemo obojiti i Bratunac u plavo. Dan nakon operacije u Glogovoj, ona je nastavljena 10. maja u Bratuncu i u predgrau zvanom Suha, prigradskom naselju. Prije toga, veliki broj muslimana je napustio Bratunac, kao rezultat dogaaja koji su se dogodili sredinom aprila i, naravno, znaajan broj njih je otiao iz Bratunca jo poetkom aprila, zbog dogaaja u Zvomiku. Ne znam koliko je muslimanskog stanovnitva bilo ostalo u Bratuncu kada je operacija poela 10. maja. Ljudi su pozvani megafonom da idu na stadion. Reeno im je da idu na stadion ili na autobusku stanicu. Vojska i policija su ovo uinili. Autobusi za Kladanj su kretali sa autobuske stanice. Negdje tokom popodneva tog dana - ne

Ovo objanjenje nam je djelovalo relativno neuverljivo i pitali smo ga da li vojska zna za to i on je rekao da zna. Relji zna. Rekli smo im da to to radi nije u redu i da svi ti judi treba da budu transportovani jer su to bili zakljuci donijeti od strane Kriznog taba, vezani za ovu operaciju, da svi ljudi treba da budu transportovani. Meutim, tamo je bilo mnogo naoruanih dobrovoljaca. Psovali su sve. Tako da ustvari nismo mogli nita da uinimo. Te veeri, mukarci koji su bili odvojeni su odvedeni u hangar blizu kole Vuk Karadi i tamo zatvoreni, kao i u Ja sam dao svoj izvjetaj kolskoj fiskulturnoj Radovanu sali. sjeam se koliko je sati Karadiu, Ono to sam vidio bilo - otiao sam u zgradu Veliboru kada sam se vratio sa Pala, to optine i sreo Radoljuba Ostojiu i Ratku je bilo ili 11 . ili 12. maja, je Dukanovia, koji je bio Mladiu koji su da je vojna policija osigurala predsjednik Izvrnog sjedili zajedno hangar. Ono to znam je da odbora i lan Kriznog za jednim je komandant vojne policije taba, i on mi je rekao da stolom u toj u to vrijeme bio Savo Babi, je dobio informaciju od konferencijskoj policajac u penziji. policije da na stadionu sobi. Na zidu Prva vijest koja je dola razdvajaju mukarce i ene. iza njih su bile do mene - mogao je biti Nas dvojica smo otili karte koje su recimo dvanaesti - je da do stadiona i doli do prikazivale su ljude u hangaru tukli. kapije. Nismo ulazili etniku Desila su se i neka ubistva. unutra. Doli smo do strukturu Bosne Reeno mi je da dobrovoljci kapije i vidjeli da ene i i Hercegovine konstantno ulaze unutra po dijelovima u djeca ulaze u autobuse, dok i da je Drago Zeki, otac su mukarci bili sklonjeni u raznim bojama. p j g pokojnog Gorana Zekia, stranu i stajali su sa strane. odlazio tamo redovno. uo Tako sam ja vidio da je na sam - mogue je da sam ve stadionu bila velika grupa 12-og imao tu informaciju dobrovoljaca i, kasnije mi - da su Drago Zeki i je reeno - meutim, ja to nisam tada dobrovoljci izvodili ljude iz hangara vidio - da su, od onih koji su ulazili i odvodili ih u nepoznatom pravcu. u autobuse, prije nego to bi uli Takoe, sam uo da su dobrovoljci unutra, uzimali novac i nakit. Takoe neke ljude izvodili zbog novca, obino sam vidio i jedno vojno vozilo, ali se ljude za koje su pretpostavljali da imaju ne sjeam ije je bilo. Mukarci su novac, i da su eljeli da im pokau gdje stajali na jednoj strani a ene i djeca su ga sakrili. Kasnije sam takoe uo su bili ukrcavani u autobuse. Vidjeli da su neki od tih ljudi bili ubijeni, ali j smo Predraga ubrila - Pekija tamo. i da su neki puteni. Dvanaestog ili On je bio jedan od dobrovoljaca. A trinaestog, Savo Babi mi je rekao da poto nismo znali zato su odvajali su dobrovoljci ve poeli da ubijaju mukarce od ena i djece, pitali smo neke ljude u hangaru. On mi je takoe ga zato se to inilo. Objanjenje koje rekao i da neki stanovnici Srebrenice nam je on dao bilo je da odvajaju odlaze u hangar. Oni su se pridruivali mukarce od ena i djece i da e dobrovoljcima. Bilo je takoe i nekih mukarce da zadre i kasnije zamijene ljudi iz kraja koji su ulazili unutra i za Srbe koji su negdje bili zarobljeni. uestvovali u tuenju i ubistvima.
26. august - 26. ramazan

49

Islamnet
Tadikistan Saudijska Arabija

Diktator Rahmon propisao U Kabi e moi klanjati 1.200.000 klanjaa Saudijske j Arabije j p putova, mostova, dekret kojim se zabranjuje V lasti u novo proirenje novih infrastrukture. Za tunela i kreu p j ostale p potrebe Mesdidul-harama u Mekki. napajanja elektrinom energijom p j j gj djeci ulazak u damije Novim proirenjem najsvetiji bit e sagraena posebna p p j j j g p plinska
islamski mesdid dobit e 400.000 m, to znai da e nakon najnovijeg proirenja j u Kabi moi k l a n j a t i 1.200.000 k l a n j a a ime e ovaj j m e s d i d p postati najvea j bogomolja na g j svijetu. Vlada j Saudijske A r a b i j e isplatila je 40 p j milijardi rijala, tj. oko 8 milijardi j j j j eura vlasnicima otkupljenog pj g zemljita za novo proirenje. j p j Pored proirenja Mesdid ulp j harama predvia se izgradnja centrala. Nakon planiranog

adikistanom, kao i drugim veinsko muslimanskim bivim republikama Sovjetskog Saveza, vlada agresivna diktatura. Tadikistanski diktator zove se Emomali Rahmon. Ovaj diktator poznat je po nasilju nad islamom i muslimanima. Rahmonov posljednji dekret u vezi islama daje nam potpunu sliku u kakvim uvjetima ive tadikistanski muslimani. Naime, Emomali Rahmon je ovih dana potpisao dekret kojim je slubeno potvrdio zakon kojim se zabranjuje djeci ulazak u damije. Ova je zakonska odredba bila dugo predmet sukoba pozicije i opozicije u tadikistankom Parlamentu u glavnom gradu Duanbeju. Tadikistanska vlada donijela je ovaj rigorozni zakon opravdavajui ga borbom protiv ekstremizma. Emomali Rahmon je ekao ramazan da naredi poetak sprovedbe spomenutog zakona. Tim Zakonom odreeno je i da svi uenici i studenti, koji su otili studirati i uiti islamske nauke, moraju prekinuti studije i vratiti se u zemlju. U protivnom prijeti im oduzimanje dravljanstva. To znai da se u zemlju mora vratiti oko 1.500 uenika i studenata koji studiraju u inozemstvu, a najvie u Egiptu.

p proirenja bit e p j potrebno uposliti novu radnu snagu. p g Trenutno j je na odravanju j Mesdidul-h arama u Mekki uposleno 10 hiljada radnika.

Saudijska Arabija

Saudijci su najvelikoduniji narod na svijetu

umanitarna pomo ugroenom narodu Somalije traje u mnogim zemljama u svijetu. Slina akcija sprovodi se i u Saudijskoj Arabiji. Velikoduni Saudijci su za samo dva dana skupili oko 30 miliona eura te stotine tona hrane, odjee i medicinske opreme i lijekova. Saudijci su po ko zna koji

put pokazali da su najvelikoduniji narod na svijetu. U njihovu velikodunost uvjerili smo se i mi Bonjaci kada su nam braa Saudijci pritekli u pomo kada nam je ta pomo najvie trebala. Poznato je da je Saudijska Arabija proteklih godina pomogla Bosni i Hercegovini sa vie stotina miliona KM.

26. august - 26. ramazan

50

vedska

Francuska

Petnaest hiljada islamofobino antisemitskih Rachid Nekkaz pozivam internet stranica ene koje nose nikab da se agencija za drutvena g godini ovakvih vedskahistoria Forum fr U 2009. bilo jjebrojj hiljada,internet ne boje i da se slobodno istraivanja j stranica 8 j danas, levande objavila j j je 2011. godine g islamofobino ovih dana izvjetaj o p j j porastu antisemitskih internet stranica kreu
islamofobije i antisemitizma u j ovoj zemlji, odnosno o j j broju islamofobino j antisemitskih internet stranica i njihovom uticaju j j na irenje islamofobije i j j antisemitizma u vedskom drutvu. Navedeno istraivanje j uraeno j je na zahtjev vedske j vlade. Agencija Forum g j fr levande historia p pedantno j izbrojala da je j se broj islamofobino j antisemitskih internet stranica u p j posljednje j dvije godine udvostruio. dostigao je cifru od 15 hiljada.

Sirija

Policija i vojska tjeraju Sirijce da se izjanjavaju da je Bashar al Assad bog

ashar al Assad, okrutni zloinac ne prestaje sa unitavanjem vlastitog naroda. Sirijska vojska i policija ini strane zloine nad sirijskim narodom, tanije nad Sirijcima Uz sunijama. okrutnost, Basharove ubice karakterizira da navika snimaju zloine koje ine te da iste snimke postavljaju internet, na kao da ele da itav svijet vidi njihovu zloinaku ud. Tako je ovih dana objavljen video zapis na kojem sirijske policije pripadnici mue jednog civila tjerajui ga da glasno ponavlja da nema

drugog boga osim Bashara al Assada (spomenuti video snimak moe se pogledati na http://www. internet adresi isla m memo.cc /ved io -ima ge s/ vedio/2011/08/23/132515.html).

Navedeni video snimak otkriva pravu prirodu borbe Basharovog reima protiv sirijskog naroda.

achid Nekkaz, francuski biznismen osnovao je fond za pomo muslimankama koje nose nikab a koje budu izloene finansijskim kaznama zbog noenja nikaba na javnom mjestu u zemljama koje su ozakonile spomenutu zabranu. Podravam zakon koji bi sankcionisao mueve koji silom nameu svojim enama noenje nikaba i koji enama zabranjuju da naputaju svoje domove. Meutim, protiv sam zakona koji zabranjuje enama koje nose nikab da se slobodno kreu ulicama, jer sloboda kretanja je najvanije pravo svakog ovjeka koje zagovara demokratija. Stoga, pozivam na graansku neposlunost prema spomenutim zabranama. Pozivam ene koje nose nikab da se ne boje i da se slobodno kreu. Plaanjem kazni elim dokazati da je ovaj zakon beskoristan i pokazati da taj zakon nee moi postii cilj svojih zakonodavaca, kae Rachid Nekkaz koji je do sada platio vie stotina eura kazne u ime ena koje je policija kaznila za noenje nikaba u Belgiji i Francuskoj.

51

Velika Britanija

Brazil

Tariq Jahan: Heroj Engleske U posljednjih deset godina broj damija je uetverostruen

razil je najmnogoljudnija katolika zemlja na svijetu. U Rio de Janeiru je nedavno otvorena prva damija. Otvaranjem Damije da Luz u Rio de Janeiru oznaen je poetak znaajnijeg irenja islama u Brazilu. Ranijih godina u Brazilu se ivjeli uglavnom muslimani porijeklom iz Libana, Sirije i Palestine. Posljednjih godina sve vei broj Brazilaca prelazi na islam. Jedan od onih koji su preli na islam je i Omar Israfil, bivi katoliki svetenik. Sa Omarom islam je prihvatila i njegova ena Alessandra Faria. Broj muslimana u Brazilu u konstantnom je porastu. Trenutno u Rio de Janeiru ivi 500 muslimanskih familija od ega su

85% njih roeni Brazilci koji su preli na islam. Situacija u Sao Paulu i drugim brazilskim gradovima je sasvim drukija gdje je veina muslimana arapskog porijekla. Iako u Brazilu ne postoje zvanini podaci o broju muslimana, prema Paulu Pintu, ekspertu za islam iz Fuminense Federal University, u Brazilu ivi oko milion muslimana. Takoer, u posljednjih deset godina broj damija je uetverostruen, tako da danas u Brazilu ima 127 damija. Nakon 11. septembra i napada na Ameriku povean je interes za islamom i u Brazilu , kae Sami Isbelle, glasnogovornik Beneficent Muslim Society. m

edavni nasilni protesti u Engleskoj privukli su veliku panju svjetske javnosti. Poznato je da su nasilnici prilikom protesta u Birminghamu ubili tri muslimanska mladia. Jedan od ubijenih muslimanskih mladia je Haroon Jahan. Nakon ubistva Haroona i jo dvojice muslimanskih mladia, birminghamski muslimani su poeli da se okupljaju i organiziraju kako bi se osvetili nasilnicima za njihov zloin nad nedunim muslimanskim mladiima. Veliki broj muslimana je doao pred kuu Tariqa Jahana, oca ubijenog Haroona. Skrhan od bola za ubijenim sinom, Tariq Jahan je smogao snage da pozove okupljene muslimane na razum i strpljenje. Ja sam izgubio sina. Crnci, Azijati, bijelci, svi mi ivimo u istoj zajednici. Zato nam treba da ubijamo jedni druge. Smirite se molim vas i idite kui. Okupljeni muslimani su posluali Tariqa Jahana nakon ega su se mirno razili svojim kuama. Britanski mediji su izvjestili o ovom hrabrom potezu Tariqa Jahana. Meutim, njegova hrabrost i humanost nije dobila zasluenu panju. Tariq Jahan je svima pokazao kakvi su ljudi muslimani. Iako on istie da nije heroj, Tariq Jahan je zasluio najvie poasti ovog svijeta.

Turska

Premijer Erdogan jo jednom dokazao da je najbolji muslimanski politiar u svijetu

ecep Tayyip Erdogan, turski premijer je jo jednom dokazao da je politiar sa velikim srcem. Premijer Erdogan jedini je proteklih dana boravio u humanitarnoj posjeti Somaliji gdje je sa svojim najbliim saradnicima odnio potrebnu pomo ugroenom somalijskom narodu. Premijer Erdogan je tom prilikom obeao da e Turska nastaviti pomagati Somaliji. Turski premijer je, bez ikakve sumnje, u Somaliju putovao kao iskreni vjernik musliman, eljan da pomogne somalijskim muslimanima, a nikako kao politiar koji na taj nain skuplja jeftine politike poene.
26. august - 26. ramazan

Osim to je preporodio svoju Tursku, premijer Erdogan se sve vie ukljuuje u pomaganje rjeavanja nagomilanih problema u ostalim muslimanskim zemljama.

52

Egipat

Irak

Ko za drugog pravi eljezni kavez na kraju sam zavri u tom kavezu

gipatski sudovi su poznati po groznim eljeznim kavezima u kojima se smjetaju optuenici tokom sudskog procesa. Ova ponienje doivjeli su mnogi Egipani. Kavezi u sudnicama

imaju za cilj da se do kraja ponizi i unaprijed osudi optuena osoba. Ovaj izum izmislio je, sada ve bivi, omraeni egipatski diktator Hosni Mubarak. Decenijama je ovaj diktator na navedeni nain

poniavao svoje sugraane. Meutim, na kraju pravda uvijek stigne svakoga, pa tako i Hosnia Mubaraka. Zaista je bilo zanimljivo kada je prije nekoliko dana Hosni Mubarak izveden pred egipatski sud. Mu b a r a k je zajedno sa svojim sinovima i bliskim saradnicima virio kroz eljezne ipke istog onog kaveza kojeg je izmislio. Na njegovom licu i licu njegov i h sinova i b l i s k i h saradnika mogli smo vidjeti koliko su ponieni to su na kraju svojih raskonih ivota zavrili na ta ko bijedan nain. Ko za drugog pravi eljezni kavez na kraju sam zavri u tom kavezu!

Dok cijeli svijet osuuje zloine u Siriji iitski lideri Assada nazivaju bratom

Foto islamneta
Jedan taliban potpalio 19 Natovih cisterni Napadi na Natove konvoje koji prevoze gorivo u Afganistan su veoma esti. U posljednjih godinu dana talibani su uspjeli unititi preko 300 cisterni sa gorivom.

oqtada al Sadr, popularni iitski lider iz Iraka pozvao je svoje pristalice da podre reim sirijskog krvnika Bashara al Assada u njegovom pohodu nad sirijskim narodom. Nazivajui Bashara al Assada bratom, Moqtada al Sadr je za sve osudio Ameriku. Moqtada al Sadr, kako kae, podrava arapske revolucije u Egiptu i Tunisu i svrgavanje tamonjih diktatora. Mi podravamo arapske revolucije u Egiptu i Tunisu u ruenju njihovih despota, meutim Sirija je neto drugo. Brat Bashar al Assad je ovjek koji titi Bliski istok od kolonijalnih namjera Amerike. Nije Moqtada al Sadr jedini iitski lider koji podrava zloine Bashara al Assada u Siriji, istu bratsku podrku Assadov reim ima i od strane libanonskih iija, naroito od pokreta Hezbolah. Naravno, nikakvo udo nije to iitski prvaci Bashara al Assada nazivaju bratom i pruaju mu podrku. Poznato je da je Assad pripadnik alavitske, tj. iitske manjine koja ve decenijama vlada Sirijom. Zato je Assad za Moqtada al Sadra i njegove iitske pristalice brat kojem treba pomoi u borbi protiv veinskih sunija.

26. august - 26. ramazan

53

Evropska islamofobija
Novi antisemitizam

Arapska (muslimanska) krivica

Kada sam prvi put uo vijesti o zloinu u Oslu, prepao sam se da bi za to mogla biti odgovorna grupa mahnitih muslimana. Posljedice bi bile strane. U roku od par minuta bi se tako neka grupa hvalila kako je izvrila junako djelo. Sreom, stvarni masovni ubica se sam predao na licu mjesta. On je prototip jednog nacistikog-antisemita novog trenda. Njegova vjera se sastoji od nadmoi bijelaca, kranskog fundamentalizma, mrnje demokratije i evropskog ovinizma, sve to pomijeano s nepodnoljivom mrnjom prema muslimanima
Prijevod: Senada Meanovi Izvor:Uri-avnery.de 30.07.2011 inistar nacistike propagande dr. Joseph Goebbels je nazvao svog efa Adolfa Hitlera telefonom u paklu: Mein Fhrer, vie uzbueno, najnovije vijesti iz svijeta. Izgleda da smo bili na pravom putu, antisemitizam osvaja Evropu! Dobro, odgovara g Fhrer, to e biti kraj idova! Hmm...samo...nije ba tako moj Fhrer. Po svemu sudei, izabrali smo pogrene Semite. Naa pokoljenja, novi nacisti, upravo unitavaju Arape i sve ostale muslimane u Evropi. Onda s cerekanjem nastavlja: Uostalom, za guenje u g gasnim komorama ima mnogo vie muslimana nego idova. g Ali, ta je sa idovima? Neete vjerovati; ovi novi nacisti vole Izrael, idovsku dravu, a Izrael voli njih! Da li je okrutni in norvekog je svoj in paljivo planirao due neo-naciste u Oslu samo jedan vremena, a zatim ga hladnokrvno izolirani incident? Desniarski izvrio. Nije imao sauesnika. ekstremisti iz cijele Evrope i USA Ili jeste? Zar nisu svi hukai ustvari ponavljaju jednoglasno: On ne njegovi sauesnici? Zar odgovornost pripada nama! On je samo jedan ne snose svi besramni demagozi luak, osobenjak. Svuda ima luaka! poput Netanyahua, koji su se nadali Ne moe se jedan cijeli politiki da e se na talasu mrnje, strahova i tabor osuditi zbog neega predrasuda domoi vlasti? to uini jedna osoba! To zvui poznato. Gdje smo Oduevljeni Izraelom ovo ve ranije uli? Naravno, nakon ubistva Kako se ispostavilo, rabina Yitzhaka. njihove raunice su se Nema nikakve potvrdile. Za manje od povezanosti izmeu godinu dana nakon ubistva, masovnog ubice iz Osla i Netanyahu se domogao ubistva u tel Avivu. vlasti. Sada Izraelom Ili ipak ima? vlada desniarsko krilo Mjesecima prije rabinovog koje postaje radikalnije ubistva paljivo je iz godine u godinu, a u pripremana kampanja Ovaj talas zadnje vrijeme i iz sedmice protiv njega, koja je uzimala islamofobije u sedmicu. U Knessetu sve vie maha. Skoro sve ide izvan sada vodeu ulogu imaju izraelske desniarske grupe toga. Poput apsolutni faisti. su se natjecale ko e ga vie cunamija, on I sve to kao posljedica ocrniti. moe zavriti tri pucnja jednog jedinog Tako je na jednoj unitenjem. fanatika koji je rijei demonstraciji kruila Ove jednog cininog demagoga fotomontaa rabina islamofobine shvatao mrtvo ozbiljno. u uniformi SS-ovca. partije i grupe Posljednji prijedlog Na balkonu s kojeg podsjeaju na naih faista, direktno iz atmosferu u se mogla posmatrati usta Avigdora Liebermana, demonstracija, stajao je Njemakoj u je da se se poniti Benjamin Netanyahu i ranim 1920Sporazum iz Osla, rabinov burno aplaudirao kada je im godinama vrh dostignua. No, ispod balkona proneen kada su vratimo se Oslu. mrtvaki sanduk s etnike grupe Kada sam prvi put rabinovim imenom. i dobrovoljaki uo vijesti o zloinu u Vjerske grupe su sprovodile korpusi irili Oslu, prepao sam se srednjovjekovne, svoj otrov da bi za to mogla biti kabalistike ceremonije u mrnje. odgovorna grupa mahnitih kojima je rabin osuivan muslimana. Posljedice bi na smrt. Poznati i utjecajni bile strane. U roku od rabini su uestvovali par minuta bi se tako neka u toj kampanji. Nije se uo glas grupa hvalila kako je izvrila junako upozorenja, ni iz desniarskih, a ni djelo. Sreom, stvarni masovni ubica iz vjerskih krugova. se sam predao na licu mjesta. Ubistvo je doista izveo jedan On je prototip jednog nacistikogosamljenik, Yigal Amir, bivi antisemita novog trenda. Njegova doseljenik, student na vjerskom vjera se sastoji od nadmoi bijelaca, univerzitetu. Openito se kranskog fundementalizma, pretpostavlja da se prije izvrenog mrnje demokratije i evropskog ubistva konsultovao s najmanje jednim ovinizma, sve to pomijeano s utjecajnim rabinom. Kao i Anders nepodnoljivom mrnjom prema Behring-Breivik, ubica iz Osla, Yigal muslimanima.
26. august - 26. ramazan

54

Ovakva vjera je rasprostranjena u cijeloj Evropi. Male radikalne grupe ultra-desniara postaju dinamine politike partije koje zauzimaju mjesta u parlamentu, a ponegdje vode i glavnu rije. Zemlje koje su do sada bile uzor politike racionalnosti odjednom raaju ekstremne, faistike hukae naroda, gore i od pripadnika amerike Tea partije, jo jednog potomka novog duha vremena. Avigdor Lieberman je na doprinos ovoj ilustrativnoj globalnoj ligi. Ono to skoro sve evropske i amerike ultradesniarske grupe imaju zajedniko jeste njihovo oduevljenje Izraelom. Na svom politikom manifestu sa 1.500 stranica, na kojem je radio dugo vremena, ubica iz Osla je Izraelu posvetio cijelo poglavlje. Breivik se zalagao za savez evropskih ekstremnih desniara sa Izraelom. Za njega je Izrael vanjsko mjesto zapadne civilizacije u smrtnoj borbi protiv ubilakog islama. (Ovo nekako podsjea na obeanje Theodora Herzla da e budua idovska drava biti vanjsko mjesto zapadne kulture protiv azijskog barbarstva.) Jedan dio neskrivajueg filocionizma ovih islamofobinih grupa je, naravno, ista prevara koja je predodreena za kamufliranje njihovog neonacistikog karaktera. Ako se vole

idovi ili idovska drava, ne moe se biti faista, ili? Da se kladimo da moe! Ipak, ja mislim da je veliki dio njih zaista istinski oduevljeno Izraelom. Izraelski desniari, oko kojih trkaraju ove grupe, trvde da nije njihova krivica to privlae te hukae. To je istina, naravno. Ali, ipak se treba upitati ta je to to ih privlai? Zar ovdje nije potreban ozbiljan ispit savjesti? Koliko je situacija zaista ozbiljna, postao sam svjestan tek kada me je jedan prijatelj uputio na neke od njemakih antiislamskih blogova. Zaista sam bio okiran. Izljevi osjeaja su bile skoro identine kopije klevetnikih rijei Josepha Goebbelsa. Istovjetni hukaki slogani. Iste zlobne tvrdnje. Ista demonizacija. S malo razlikom: umjesto idova su sada Arapi oni koji potpokavaju zapadnu civilizaciju, zavode kranske djevojke, kuju zavjere kako da zavladaju svijetom. Protokoli starjeina Mekke. Dan nakon dogaaja u Oslu sam sluajno gledao interesantan program na Al-Jazeerinom engleskom TV-programu, jednom od najboljih na svijetu. Puni sat vremena je novinar intervjuisao
26. august - 26. ramazan

Ako bi svi muslimani jednog jutra napustili Evropu, to bi dovelo do kolapsa strukture drutva u Njemakoj, Francuskoj, Italiji i mnogim drugim zemljama.

ljude na ulicama Milana o muslimanima. Odgovori su bili zapanjujui: Islamofobija na ulicama Milana

Damije bi trebale biti zabranjeneTo su mjesta gdje muslimani planiraju zloine koje e izvriti Oni zapravo ni ne trebaju damije, dovoljan im je tepih (serdada) za klanjanjeMuslimani su doli u Italiju da unite italijansku kulturu Oni su paraziti, ire droge, kriminal i bolesti Oni bi trebali biti protjerani do zadnjeg ovjeka, zadnje ene i zadnjeg djeteta. Italijane sam uvijek smatrao miroljubivim, ljubaznim narodom. ak su se i za vrijeme Holokausta ponaali bolje od mnogih ostalih evropskih naroda. Benito Mussolini je tek u posljednoj fazi, kada je bio totalno zavisan o Hitleru, postao fanatini antisemit. A sada, nepunih 66 godina nakon to su italijanski partizani na javnom trgu za noge objesili Mussolinija, mnogo jai oblik antisemitizma vlada italijanskim ulicama, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama. Naravno da tu postoji i stvarni problem.

55

Muslimani nisu skroz neduni za ovakvu situaciju. Lahkom metom ih ini njihovo p ponaanje. Ba kao to su i j idovi u svoje vrijeme radili. Evropa je u dilemi. Ona treba strance, muslimane i sve da bi radili za nju, da bi privreda napredovala, da bi za sve penzionere mogle biti isplaene penzije. Ako bi svi muslimani jednog jutra napustili Evropu, to bi dovelo do kolapsa strukture drutva u Njemakoj, Francuskoj, Italiji i mnogim drugim zemljama. No, mnogi Evropljani se osjeaju nelagodno kada te strance vide na svojim ulicama s njihovom odjeom, nepoznatim obiajima i jezicima. Doseljenici tako mijenjaju sliku mnogih etvrti, otvaraju trgovine i restorane, ene njihove keri, konkuriu s njima na mnoge naine. I to vrijea. Dramatiar Max Frisch je jednom rekao: Doveli smo radnike u Njemaku, i otkrili smo da smo zapravo doveli ljude. Tu se Evropljani donekle mogu i razumjeti. Imigracija zaista prouzrokuje pravi problem. Migracija sa siromanog juga na bogati

Ovakva vjera je rasprostranjena u cijeloj Evropi. Male radikalne grupe ultradesniara postaju dinamine politike partije koje zauzimaju mjesta u parlamentu, a ponegdje vode i glavnu rije.

sjever je fenomen 20. i 21. stoljea, kao rezultat ogromne nejednakosti meu narodima. Ono to bi bilo neophodno jeste evropska imigracijska politika, zatim dijalog s manjinama o integraciji ili multikulturnosti. Sve to nee biti jednostavno. Ali ovaj talas islamofobije ide izvan toga. Poput cunamija, on moe zavriti unitenjem.

Ove islamofobine partije i grupe mnoge podsjeaju na atmosferu u Njemakoj u ranim 1920-im godinama kada su etnike grupe i dobrovoljaki korpusi irili svoj otrov mrnje i kada je vojni pijun imenom Adolf Hitler kao antisemitistiki govornik zaradio svoje prve lovorove vijence. Svi oni su izgledali beznaajno, moda ak i malo luckasto. Mnogi su se ismijavali ovjeku imenom Hitler, koji je podsjeao na Charlyija Chaplina, smijenog klauna s brkovima. Ali nakon neuspjelog nacistikog pua 1923., slijedila je 1933., godina kada su nacisti preuzeli vlast, zatim 1939., godina poetka Drugog svjetskog rata, i onda 1942., godina kada su na snagu stupile i gasne komore. To su kljuni poeci kada politikim oportunistima postaje jasno da je najjednostavniji nain preuzimanja vlasti stvaranje straha i mrnje, kada drutveni osobenjaci postaju nacionalistiki i vjerski fanatici, kada se napadi na bespomone manjine akceptiraju kao legitimna politika, i kada se smijeni mali ljudi pretvaraju u monstrume. Je li to dr. Goebbels iji smijeh dopire iz pakla?

26. august - 26. ramazan

56

Kolumne

Svjesna omladina - garant uspjeha

i stabilnosti muslimana u Evropi
slamBosna.ba - Kako se grad Mainz nalazi na naem putu ka Luksemburgu, rado smo prihvatili njihov poziv. Moram priznati da mi je posjeta njihovom dematu dala podstrek i da napiem ovaj tekst. Naime, njihov demat je specifian iz vie razloga. Kao prvo, demat vie lii na omladinsko udruenje, jer gotovo, osim par staraca, svi prisutni lanovi njihovog demata su u cvijetu mladosti. Specifini su takoer i po tome to se njihov demat isljuivo koristi njemakim jezikom. S upotrebom njemakog jezika u naim svakodnevnim aktivnostima elimo dati ansu sve veem broju Nijemaca konvertita, da se u njemakom dematu osjeaju kao kod kue, jer esto je sluaj da konvertiti moraju uloiti veliki napor kako bi se integrirali u turskim, bonjakim i njemakim dematima, iako se nalaze u njihovoj sopstvenoj dravi, objanjava jedan od aktivista demata, Edin Ljaji, koji pored tenog njemakog takoer odlino govori maternji bosanski. Ramazan, mjesec socijalizacije Islam kao vjeru i sveobuhvatni koncept ivljenja je gotovo nemogue upranjavati na izolovan i iz drutva otrgnut nain. Samo promatranje i razmiljanje o 5 islamskih arta e nas dovesti do zakljuka da islam ne moe biti sveden na privatnu stvar svakog pojedinca - kako se to esto prenaglaava u sekularnom drutvu. Pa tako, da bi osoba po prvi put izgovorila prvi islamski art ehadet, potrebno je da to uradi pred svjedocima, javno i glasno. Namaz kao stub vjere je ak 27 puta vrjedniji ukoliko se upranjava u dematu, dok propisi nalau da se neki namazi poput dume, obavljaju iskljuivo zajedniki. Zekat, kao trei islamski art je upravo uspostavljen i propisan od Uzvienog kako bi muslimani razvili senzibilitet za socijalno defavorizovane kategorije drutva i direkno utjecali na popravljanje njihovog materijalnog stanja. Uzgred da napomenem, da, ukoliko bi samo 10 najbogatijih ljudi na svijetu platilo zekat - na Zemlji ne bi ostalo gladnih usta. Had kao godinji kongres muslimana

nije ni potrebno stavljati pod socioloku lupu, jer je vjerujem svakom jasno da se radi o ibadetu ije upotpunjavanje i izgled moemo zamisliti samo u formi zajednikog, dematskog upranjavanja. I zadnji, peti islamski art je ramazan koji trenutno proivljavamo. Ramazan je mjesec Allahove milosti, koja se ogleda i kroz mnogobrojne ramazanske mehanizme koji pospjeuju socijalizaciju muslimana, koji se nalaze na vjetrometini individualistikog drutva, a to je posebno izraeno na Zapadu. Najmarkantniji ramazanski mehanizam socijalizacije prepoznajemo u teravijama, ali i u sve eem organiziranju kolektivnih iftara, gdje nam se prua prilika da lanove nae ue i ire zajednice upoznamo u jednom sasvim novom ambijentu. Ono to me je navelo da piem o ovoj temi su upravo ovogodinji ramazanski iftari i teravije na kojima sam imao priliku da uestvujem, a koji su utjecali da ostvarim nova poznanstva, zaponem nova prijateljstva, te doem do novih saznanja i zakljuaka. Podstaknut kuranskim ajetom A ti obraduj prave vjernike! (Prijevod znae! nja, El-Bekara, 223.), cilj mi je da ovim tekstom obradujem prave vjernike tako to u sa vama/njima podijeliti jedan za26. august - 26. ramazan

kljuak do kojeg sam doao tokom ovog ramazana. Naime, lan sam omladinskog udruenja Unija mladih aktivista, koje okuplja bonjaku omladinu u Luksemburgu. Tokom ovog mjeseca, ramazana, organizirali smo omladinski iftar, koji je postao i jedna vrsta tradicije, a na kojem je pored naih mladia i djevojaka iz Luksemburga, uee uzela i naa omladina iz belgijskog grada Antwerpena, kao i iz Njemakog grada Offenbacha. U prelijepom bratskom ambijentu, prije i poslije iftara, druili smo se sve do sabaha. Okupljanje je posebno dobilo na kvalitetu prisustvom psihologa Edina Tule, koji je na esti gost u Luksemburgu, kao i njegove supruge, takoer psihologa, Aide Tule, koja je svoje znanje prenosila na enske lanice naeg Udruenja. Pored ukusne hrane, kvalitetnih predavanja, razmjene miljenja i informacija, ambijent je dobio na kvalitetu i uenjem ilahija na bosanskom, turskom i arapskom jeziku, od strane jednog od gostiju iz Belgije. Takoer, iskoriteno je i prisustvo predstavnika najvee humanitarne organizacije u Luksemburgu Muslim Hands, mladog Michaela, koji nam je predstavio njihov rad i angaman. Znaajno je spomenuti da je

58

tokom veeri prikupljana i simbolina pomo za medresu Gasi Isa-beg u Novom Pazaru, koja je kao i druge nepoltronske ustanove IZ u Srbiji, rtva srpske diskriminatorske politike. Kao to to obino biva, uinjeni hair stvara priliku za realizacijom novog dobra, kao to i zlo raa priliku da se uini novi er. Naime, nakon omladinskog iftara u Luksemburgu, nai gosti iz demata Sandak iz Offenbacha su izrazili elju da izvrate na nae gostoprimstvo, tako da su nas takoer pozvali na iftar. Inae tradicija naeg meusobnog posjeivanja traje ve 3. godinu za redom, i naravno, odvija se uvijek tokom mjeseca ramazana. Tokom nae uzvrate posjete, imali smo priliku da ostvarimo nova poznanstva, odrimo stara, te se druimo u bratskoj, oputenoj atmosferi. Naa omladina u Njemakoj na visini zadatka Na iftaru je bilo prisutno i par naih aktivnih omladinaca iz njemakog grada Mainza, koji su nam predstavili rad njihovog udruenja, te nam ponudili da iste te veeri posjetimo njihov demat u Mainzu, kako bi se upoznali s njihovim ostalim lanovima i dogovorili nau daljnu suradnju. Kako se grad Mainz nalazi na naem putu ka Luksemburgu, rado smo prihvatili njihov poziv. Moram priznati da mi je posjeta njihovom dematu dala podstrek i da napiem ovaj tekst. Naime, njihov demat je specifian iz vie razloga. Kao prvo, demat vie lii na omladinsko udruenje, jer gotovo, osim par staraca, svi prisutni lanovi njihovog demata su u cvijetu mladosti. Specifini su takoer i po tome to se njihov demat isljuivo koristi njemakim jezikom. S upotrebom njemakog jezika u naim svakodnevnim aktivnostima elimo dati ansu sve veem broju Nijemaca konvertita, da se u njemakom dematu osjeaju kao kod kue, jer esto je sluaj da konvertiti moraju uloiti veliki napor kako bi se integrirali u turskim, bonjakim i njemakim dematima, iako se nalaze u njihovoj sopstvenoj dravi, objanjava jedan od aktivista demata, Edin Ljaji, koji pored tenog njemakog takoer odlino govori maternji bosanski. Nakon to su nas detaljno upoznali s njihovim mnogobrojnim aktivnostima, te nakon klanjanja teravije namaza, Edin je na mikrofonu pozvao sve lanove demata da se pojedinano poselame s gostima iz Luksemburga.

Predstoji svijetla budunost Ono u to sam se te veeri uvjerio i to posebno elim da naglasim je injenica da gotovo nema grada u Evropi a da u njemu ne bitie grupa muslimana koja ivi za islam i izgara za njegove ideale. Mladi ljudi, uzorni studenti i radnici, ponosni roditelji, uspjeno integrirani i korisni lanovi drutva, ali prije svega bez kompleksa i spremni da rtvuju svoje vrijeme i novac kako bi Evropa konano uvidjela, ili bolje reeno priznala, da su islam i muslimani realnost evropskog drutva. Evropa koja neprestano batini islam ve od 8. stoljea. U kontekstu autohtonosti islama u Evropi, zanimljiv j p p j je podatak da j zadnji je j muslimanski grad u islamskoj paniji pao u ruke krana iste godine kada je otkrivena Amerika, to jest 1492. godine. Da bi u to vrijeme, na drugom kraju Evrope, na Balkanskom poluostrvu, Turci uveliko uspostavljali pravdu islama, to jasno ukazuje da Evropa ne da vie nije, ve nikada nije ni bila iskljuivo judeo-kranski kontinent, ve je islam konstantno i aktivno uestovao u kreiranju evropskog identiteta, posebno s utjecajem na renesansu koja je dovela do preokreta u umjetnosti i nauke, te raskida s evropskim mranim srednjim vijekom. I zato znajte da su bolji dani pred muslimanima, pa tako i pred Bonjacima u Evropi. Nikakvi genocidni memorandumi SANU-a (da ne nabrajam pojedinano hake osuenike jer je spisak podugaak), niti pak teroristike akcije raznih islamofoba poput one od Breivika u Norvekoj, ne mogu zaustaviti muslimane u ostvarivanju naih elementarnih prava na tlu Evrope. Sitni iar Naalost, na kraju ne mogu a da ne primijetim jedan nedostatak kada je rad naih demata u pitanju, a odnosi se naalost na nae hode. Naime, svako ko je iole iskren primijetit e da je nemali broj naih

imama daleko od visine zadatka na kojem su se nali. S takvim svojim ponaanjem, kaljaju ugled hoda i status koji bi imam morao imati u drutvu. Naime, kada govorim o dijaspori, nerijedak je primjer da neke hode i nakon desetina godina provedenih u dijaspori, nisu savladali dovoljno dobro jezik kako bi odrali kvalitetnu hutbu na jeziku lokalnog stanovnitva. A nerijetko se usude da na maternjem jeziku govore o potrebi integracije njihovih dematlija koji zabezeknuto gledaju u prostor izmeu minbera i ahmedije. A da ne govorim o onima koji se ne stide da ive od islama a ne za islam kako bi trebalo da bude. Zbog takvog njihovog odnosa prema imamluku, ponajvie su postieni uvaeni imami koji savjesno obavljaju svoje zaduenje, i iji rezultati rada ukazuju da su svjesni odgovornosti koju su ponijeli. Takoer, usljed negativnog utjecaja na narod koji takve hode-profiteri vre, i sam se naem u prilici da 3 puta razmislim prije li nekom saoptim da potjeem iz imamske porodice. A ta rei tek o onima koji se ne ustruavaju i ne boje Uzvienog da stanu na elo jedne Islamske zajednice, pa da zbog obinog dvosobnog stana, potpadnu pod utjecaj dravnih struktura, te umjesto da rade za dobrobit islama i muslimana, oni ulau napore u suprotnom smjeru, pa su nerijetko i zavidni, te ak opstruiraju rad drugih Islamskih zajednica koje se mogu pohvaliti dobrim rezultatima i nepoltronskim odnosom prema svemu i svakom ko eli da muslimane i Bonjake stavi pod svoju apu. Nadam se da e ovaj zadnji dio ovog priloga biti shvaen kao dobronamjeran savjet, ak i od onih koji se u njemu prepoznaju u negativnom kontekstu. Kako god, najvanije je da su mladi muslimani Evrope, pa i svijeta, svakim danom sve svjesniji istinitosti misli rahmetli Alije Izetbegovia, koje glase: Kuran i islam su odve vane stvari da bi ih mogli prepustiti samo hodama. (Alija Izetbegovi, Razmiljanja iz zatvora 1983. - 1988.)

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Ekskluzivni rezidencije snimci Gadafijeve

Nauka i zanimljivo
Samci ive deset godina krae ESA ipak nee gaati asteroid

Ramazanska idila u Bosanskom Kobau

IB TV
IslamBosna TV, ciklus Bojkotuj grijeh Videovijesti: Hrabre sunnije u Siriji gaaju

Tekstovi
Kad je papa plaao dizju Lijep odnos prema stvorenjima
26. august - 26. ramazan

59

Kolumne

Materijalizam - razarajue sredstvo

slamBosna.ba - Uvodnim dijelom ovog teksta, kao autor, elim predstaviti svoj rad i najaviti knjigu na temu materijalizma koju piem i namjeravam inallah zavriti i objaviti nakon studija. Tema je zanimljiva, danas neizbjena, ali na nju nije potroeno puno mastila i hartije. Nae vrijeme trai mnogo pisanog, zato su knjige najbolje sredstvo saopavanja. Upravo su knjige najinstrumentalnije od svih sredstava bez kojih ne moemo. Materijalizam, izazovi, tendencije i utjecaj na drutvo je sve ono na ta elim ukazati. Iz fokusa line ulne percepcije, svojim istraivakim radovima i voljom pokuat u da odgonetnem, ili dam odgovore na najopenitija pitanja koja se tiu ove teme. Materijalizam je planetarna drutvena pojava. Politika savremenog drutva ne poznaje pojam ljudskog dostojanstva. Drutvo manipulie tom pojavom sprovodei svoju volju u djelo, koristei slabosti pojedinca nemonog da se pridrava primarnih moralnih principa. - AUTOR Materijalizam je razarajue sredstvo... Koliko sebe smatramo sposobnim da priznamo i vidimo stvari onakvima kakve zaista jesu? Koliko se pitamo da li smo u pravu kada neto opaamo i p p mislimo da je tako? istoa razmiljanja ispravnosti individualnih stavova nije onakva kakva bi trebala biti. Ako je ovo pitanje doista pitanje, a ne samo retorika forma unaprijed sigurna u svoj odgovor, onda se u pitanju neto i od nekoga trai. Ovo pitanje poziva savremenog ovjeka, ovjeka iz dananjice. Svijet u kome ivimo je svijet zablude, on nam, htjeli to ili ne, naruava lini sistem vrijednosti servirajui svoje fiktivne vrijednosti, a kao najopasniji vid sistematskog unitenja ljudske svijesti, javlja se tenja iskljuivo ka zadovoljenjima materijalne prirode. Domaaj ljudske ruke, od najsiunije estice elektrona u atomu do makrokosmosa, pokazuje da je ipak ista ta ruka primitivna u odabiru izmeu poimanja i prizna-

nja apsolutne Boije volje nad njom i prolaznog materijalistikog nagona u kome preovladava hedonizam i na koju naalost upuuje skriveni spiritualni gest u vidu kaiprsta. Sa religijom dolaze i limiti ili tzv. moralne konice koje ovjeka sprjeavaju od injenja zla ili pomisli o injenju bilo ega nedozvoljenog. Ne bismo pogrijeili ako bismo idealizovali vrijednost koju poznajemo kao moralnost. Svijet u kome danas ivimo kreira instikte bazirane na materijalnim potrebama linog sistema vrijednosti, oduzimajui najvee bogatstvo: razum, svodei ljudsku vrstu na ivotinjski nivo. Na Gospodar u Kuranu kae: Ima ljudi koji imaju oi, a ne vide; Imaju srca, a ne osjeaju; Imaju ui, al ne uju; Oni su kao ivotinje, pa ak i gori od ivotinja. Jedna injenica opravdava apsurd da su ljudi stvorili sebi svijet koji im neprimjetno, ali sigurno, oduzima ljudsku ulogu. Materijalizam, kao fenomen koji dominira savremenim svijetom ispoljava se u razliitim vidovima, od radikalnog ateizma do diktiranja vrijednosnim sistemima iz svijeta umjetnosti. Materijalistiki aspekt kreiranja ljudske svijesti je danas najvee oruje manipulacije. Materijalistiki koncept promiljanja stvarnosti sukobljava se sa duhovnom ili spiritualnom percepcijom svijeta. Materija se shvaa kao jedini princip funkcije drutva i svijeta. Da li takav gest dovodi do promjene meuljudskih odnosa, vrijednosti i odnosa prema samoj religiji? DA!!! Dananji ovjek teko nalazi svoje mjesto (ne geografski, ve duhovno). Status u drutvu odreenog pojedinca,

opet zbog pasivnog stava drutva u velikoj mjeri zavisi od materijalnih stvari koje posjeduje. Ne trai se drutvenost kao takva, ve koristi koje iz nje proizilaze - konstatuje Hobbes. To se deava kao posljedica prikazivanja pojednostavljene i vrlo esto iskrivljene mentalne slike. ovjek se u materijalizmu doivljava kao pomona taka interesnih ciljeva, a sam materijalizam se u kapitalizmu manifestuje kroz drutveni progres i adaptaciju pojedinca na novi poredak. Takav povrni vrijednosni sistem je doveo do stvaranja povnih odnosa i povrne komunikacije. Odanost materijalizmu i odreenost prema spoljanjem svijetu su uzrok nedefinisanih porodinih standarda. Uloga vaspitaa kod formiranja jedne nove linosti je velika, zato se mora sprovoditi sistematski osmiljen pedagoki nacrt vaspitavanja mladog pojedinca kao budueg nosioca vrijednosnog sistema u skladu sa islamskim kodeksima koji jasno definiu ivotni ideal. U ravnotei elja, misli i poriva, uvijek orijentisani ka onoj dobroj strani bez koje ljubav i plemenitost ne mogu egzistirati, ljudi postaju opozicija. Kada se spomene investicija, prvenstveno se misli na investiranje u razvijanje linih intelektualnih, socijalnih i prije svega emotivnih sposobnosti, kapaciteta i vjetina potrebnih za dostizanje nivoa potrebnog ljudskoj svijesti. Pogled na svijet mora imati jednu dimenziju koju dre dva glavna stuba: optimizam i vrijeme. Prvi je stvar individue i karaktera, a drugi nepromjenjiv i nedostian promjenama sa simptomom prolaznosti, jer vrijeme doista prolazi. Pozitivno shvatanje i gledanje svijeta je prije svega najbitniji uslov opstanka, ali i uspjeha. Stvaranje potpune duhovne ravnotee i oslobaanje ovjeka od strahova, smatram kao najbitniji uslov za poetak. Moda je zato i teko poeti Samo procesom edukacije i potpunog shvatanja Kurana i Sunneta se moe neutralisati materijalizam i probiti zid koji razdvaja ljude... Autor: Denis airovi, Obrada: IslamBosna.ba

26. august - 26. ramazan

60

Iz arhiva
Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovakih muslimana, Izdava: Islamska dionika tamparija, Sarajevo, 1940. god (II dio)

Ahdnama je najbolji dokaz

da se islam u Bosni nije irio nasilnim putem Bosni nije irio putem
Kad smo historijskim dokumentima dokazali injenicu da su Bonjaci grupno preli na islam, namee nam se pitanje kakvim su se sredstvima Turci sluili irei islamsku vjeru. Prvo to nam treba u ovom pogledu istaknuti je to da su vijesti o nekom nasilnom isturivanju bosanskih krana u doba fetha apsolutno neosnovane. Te vijesti su skovali i historijom ih nazvali ljudi kojima nije stalo do historijske istine.
Pie: Mehmed Handi 463. u proljee pregazi silni turski sultan Mehmed el-Fatih Bosnu i zauze bilo silom bilo predajom sve vanije gradove pa i kraljevu prijestolnicu Jajce. Tada je nastupio as brze islamizacije. 36.000 bogomilskih porodica pohrlilo je pod Jajce da se Fatihu poklone. [1] U Jenjiarskom zakonu izriito se kae: Kada je osvaja Istanbula, sultan Mehmed han - Boija milost i zadovoljstvo s njim! - doao na Bosnu sa svojom pobjedonosnom vojskom, svi stanovnici te zemlje i sav svijet, kada su saznali snagu i mo padiaha, utoita cijelog svijeta, doli su pred njega, poklonili se pred njegovim velianstvom i odjedamput preli na islam. Kada je padiah, utoite cijelog svijeta, vidio da su ovi odjedamput grupno preli na islam rekao je: U koliko ja znam, ovo nije runa grupa ljudi. Zbog toga to su p g primili islam ree im p padiah: to hoete, od mene traite! Stanovnici te pokrajine rekoe: Nek se iz nae zemlje kupe mladii! (koji e se u Istanbulu odgajati za visoke slube) Njihovoj je molbi udovoljeno, te ih primaju bez razlike bili obrezani ili ne. Nije propis njih kao vojska ili kao bjegunci iz Ugarske, pregledati. Od ovog naroda sakupljani su Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Srbije i mladii za uzgajanje na carskom dvoru, Crne Gore, kad se je Turska povlaila iz te je veina izala sa visokim astima i njih. Dakle, nema nikakva dokaza kako poloajima i postala pametna i znana.[2] bi htio Raki - da su bosanski krstjani Ovom su prilikom mnogi bogomilski poslije pada Bosne i Huma svi listom preli velikai, a za njima i ostali bogomilski u islam, jer su muslimani (uz rimokatolike svijet preli na islam. Slino je bilo i kod kao najmalobrojnije) u tim zemljama, osvojenja Hercegovine. Meu velikaima i pored mnogih bjeanja pravoslavnog elementa u susjedne drave, pa koji su preli na islam bio je mladi sin Hercega Stjepana, i njegovog neznatnog prelaza Stjepan - kasniji veliki vezir u islam, uvijek bili manjina Ahmed paa Hercegovi, djeca stanovnitva. To su doslovce kralja Stjepana Tome Zigmund rijei prote Davidovia, iz kojih i Katarina i mnogi drugi, koji se vidi ta bi on i svi njegovi spadaju u prvi red velikaa ove istomiljenici htjeli sa tvrdnjom zemlje. da je u Bosni i Humu prije Dakle, nae je miljenje Turaka vladalo pravoslavlje. da se je islam brzo u Bosni i Ove sve rasprave vie slie Hercegovini rairio za razliku vjerskim propagandistikim i od drugih susjednih zemalja. politikim raspravama, kojima Uzrok je tomu to su bogomili Dr. Truhelka je svrha doi do eljenog cilja, a grupno (u Jenjiarskom kae: Ako ne do historijske istine. Mi smo kanunu turski stoji: bir se uvai, da i ranije spomenuli nekoliko ugurden) kroz kratko vrijeme su Slaveni, dokaza grupnog prelaenja na skoro svi preli na islam. Mnogi koji su se islam u poetku turske vlasti, koji su pisali o ovom pitanju naselili na jugu a sada emo iznijeti jo novih Evrope, bili prvi i ovdje izvru historijsku dokaza, da se vidi da se je islam istinu. Oni ele dokazati da predstavnici irio i u gradu i na selu i to ba bosanski muslimani nijesu svijetlog tipa, u prvo doba turske vlasti. uistinu starosjedioci u Bosni i dobiva vanost Mi iz tog doba imademo Hercegovini nego doseljenici. injenica, da je vrlo malo sauvanih Oni kau: U poetku turske isto svijetli tip dokumenata, pa i ono malo vlasti u ovim krajevima u muslimana gotovo svi s reda mogu sluiti bilo je samo u gradovima najjae kao dokumenti za ovu nau poneto muslimana. Nakon zastupan, jer tvrdnju. Ranije smo spomenuli bekog rata 1683. u Bosnu po tome bi ba Isa begovu vakufnamu i kako i Hercegovinu sletjeli su se muslimani bili nam i ona u ovom pogledu muslimani iz Maarske i najii Slaveni slui za dokaz. Iz 873. (1469), drugih zemalja, koje je Turska u Bosni. dakle est godina iza osvojenja izgubila, Ovo miljenje Bosne, sauvao nam se hudet zastupa Petar Gakovi u eriatskog suda, u kome se svojim Prilozima za istoriju spominje spor oko zemlje i etnografiju Bosne. Evo ta n. pr. prota izmeu nekog Davud bega i seljaka iz sela g g j Svetislav Davidovi u svom lanku Dusine u kreevskoj nahiji. eriatski sud Srednovjekovna bosanska crkva nije bila je rijeio spor u korist seljaka, jer je zemlja bogumilska ni patarenska[3] doslovce njihova batina, koju su naslijedili od otaca kae: Bosansko-hercegovaki muslimani i djedova. Seljaci o kojima je govor jesu ine veinu u gradovima zato to je vrlo Husejn sin Pavlov, Muhamed sin Pavlov i mnogo Turaka dolo u te krajeve ili Hasan sin Radivojev.
26. august - 26. ramazan

61

Iz ovog se jasno vidi da su ti seljaci otac Sulejman musliman, onda moemo odmah nakon fetha preli na islam. zakljuiti, da je iza fetha preao na islam. Interesantno je u ovom hudetu i to da se Moj prijatelj Hamdi ef. Kreevljakovi meu svjedocima spominje est muslimana mislio je, da se ovo odnosi na Ali pau, ijem je ocu ime Abdulah. Ko poznaje ija je Alipaina damija u Sarajevu, te je injenicu da su mnogi nemuslimanska i napisao, da je Ali paa iz Drozgometve. imena svojih otaca prikrivali na taj na in Meutim kako se ovdje Ali paa to su svoje oceve nazivali Abdulahima, oslovljava kao veliki vezir, a 21. dumade Abdulgafurima, Abdulhajima i slinim ulata 964. godine spominje se kao umrli imenima, koja u prijevodu znae Boijeg (merhum), a znamo iz spomenutog roba, tome e ovaj dokumenat jo vie u sidila[8] da je vlasnik Alipaine damije ovu svrhu posluiti. Ovaj je dokumenat umro kasnije ovog datuma i to 17. safera naen kod Salih hode Salinovia u selu 965. (decembar 1557), to nam postaje Dusini kraj Kreeva.[4] jasno, da se ovdje radi o drugom Ali pai. Sauvao nam se i hudet brodskog U popisu velikih vezira nalazimo samo (zenikog) kadije iz 908. (1502) godine u oko ovih doba Hadim Ali pau, koji je kome se radi o sporu o zemlji, koja pripada 907. (1501) imenovan velikim vezirom. posadi grada Bobovca. Granice te zemlje 909. je svrgnut, a na njegovo mjesto je svjedoe starci koji su zapamtili feth iz doao Ahmed paa Hercegovi. 912. opet raznih okolnih sela. Iz sela Dragovia se je doao Hadim Ali paa i ostao na tom g spominje ivan i njegovi sinovi Sarude poloaju dok nije poginuo 917. (1511). i Hasan, zatim Dobrein i njegov sin Turska vrela ne znaju za porijeklo Hadim Alija, Pavle Bogilja, Vuka i njegovi sinovi AIi pae. Ovim dokumentom moemo Sarude i Nikola. Kako se vidi i u ovom dokazati, da je i ovaj veliki vezir porijeklom dokumentu se spominju muslimani koji Bonjak. su preli na islam po bosanskim selima oko Osim ovog rodoslovlja u spomenutom Bobovca. Interesantno je da je Sarude sin sidilu imamo i ova: U Sara Alijinoj mahali j j Vukaev musliman, a brat mu Nikola u Sarajevu umro je Ine beg sin irmerdov, nemusliman.[5] a unuk Radiev. Kao nasljednik njegov U hudetu iz 925. (1519) radi se opet javio se Murat sin Timurhanov, unuk ( ) p o sporu izmeu ah-bega sina irmerdova Iljasov, a praunuk Radiev.[9] Zvorniki p g (Ovom je irmedu sultan kadija javlja sarajevskom, da Murat II. 1442/43. poklonio su nasljednici Ahmeda sina zemlje na Romaniji) i seljaka Kada je padiah, Lutfije, a unuka Markova, iz sela Miletine i Brekovia na vidio da su ovi koji je umro u Sarajevu, Aia Romaniji. Svjedoci granica su odjedamput i Halima keri Husejnove, a izmeu ostalih: Sulejman sin grupno preli unuke Markove.[10] Bjelakov, Karaoz sin Boljiev, na islam rekao Iz vakufname ekrekije Iljas sin Rajkov, Jusuf sin je: U koliko ja Muslihudina saznajemo Vukotin, Alija sin Bjelakov i znam, ovo nije da je u blizini Gazi Husrev Bali sin Boljiev.[6] U jednom runa grupa begove damije neki Hasan hudetu se spominje ovoliko ljudi. Zbog toga sin Jatiivov imao duane. ljudi, koji su na selu preli na to su primili Vakufnama je datirana 932. islam ree im (1526).[11] islam! U sudskom sidilu padiah: to Da jo jedamput ponovim: sarajevske mehkeme iz 964. i hoete, od mene Dokumenata iz ovog doba 965. (1556-1557) spominje traite! ima vrlo malo, ali i od ovog se nekoliko ostavinskih parnica, u kojima se spominju rodoslovlja, koja nam ovdje mogu posluiti kao dokumenti. Najinteresantnije je rodoslovlje nekog Evlije iz sela Drozgometve, koji ima neku ostavinsku parnicu. Svjedoci svjedoe, da je on sin Sulejmanov, Sulejman sin Milodarov, Milodar sin Vuine, a Vuina sin Ostoje. Veliki vezir, umrli Ali paa je sin Radoinov, Radoin je sin Vuine, a Vuina sin Ostoje. Prema tome zajedniki djed im je Ostoja. [7] Zapisnik je datiran 21. dumadel-ulata 964. (1557). Kad uzmemo da je Evlijin
26. august - 26. ramazan

malog broja gotovo svaki moe posluiti kao dokaz protiv tendencioznih tvrdnja o islamizaciji Bosne i Hercegovine. Stvari koje smo naveli odnose se veinom na obini seoski ili gradski svijet, a da i ne spominjemo velikae koji su preli na islam i istakli se u visokim slubama.[12] Mnogi se zaboravljaju kad tvrde, da su muslimani u Bosni i Hercegovini uglavnom gradski elemenat. Muslimani su najbrojniji u gradovima, ali ipak samo jedna treina muslimanskog stanovnitva pripada gradu. Ostale dvije treine su seoski elemenat. Ovo nam potvruje statistika. U posljednje vrijeme raste broj muslimanskog gradskog stanovnitva stoga to je muslimanski elemenat nesrazmjerno prema drugima ekonomski pao, te ovi ekonomski pali, ili zapravo ekonomski oboreni trae utoite u gradu. Davidovid, Gakovi i drugi kau, da se mnogo Turaka iz poetka po gradovima u Bosni i Hercegovini naselilo. Ovo je jedna obina izmiljena neistina, kojoj oni sami ne mogu nai dokaza. Turci nijesu imali u svojim zemljama ni onoliki broj stanovnitva, koji je potreban, a kamo li da su imali viak da ga u Bosni naseljavaju. Turci su samo ostavili po tvravama svoju posadu, meu kojom je bilo vrlo malo pravih Turaka i ta posada je bila nedostatna. Zna se da je u Zveaju na Vrbasu ostavljeno 50 jenjiara i 30 drugih vojnika. Ako uzmemo u obzir da je Zveaj bio pogranina tvrava prema Maarima, onda se moemo uvjeriti da je malen broj ostavljen za posadu. Ako uzmemo ovo mjerilo onda moemo zakljuiti da nije u cijeloj osvojenoj zemlji ostalo nego samo nekolike hiljade ljudi. Da Osmanlije nisu imali neki viak naroda, koji bi mogli upotrebljavati za neku intenzivniju kolonizaciju, vidi se ve po tome, da je sultan Mehmed II., osvojivi Jajce i druge bosanske gradove, odvojio treinu iteljstva, te ih poslao u Carigrad, da ih tamo naseli i popuni iteljstvo, koje se smanjilo, jer su se Grci veinom razbjegli. Tu politiku nastavio je i prilikom osvajanja drugih, naroito grkih gradova.[13] Osim toga kada je nakon osvojenja Bosne do nekih sedamdeset godina osvojena Maarska mnoge dijelove Maarske naselili su bosanski muslimani, koji su govorili bosanskim jezikom. Turski putopisac Evlija elebija, koji je Maarskom putovao 1660. i 1661., dakle prije bekog rata, spominje, da se naim jezikom govori u Peuju.[14] Za stanovnke Budima kae, da su svi Bonjaci.[15] Stanovnici

62

ikloa govore poturski,[16] to po naem miljenju svakako oznaava na jezik. Za stanovnike Sigetvara kae, da su bijele boje i da su Bonjaci. [17] Za stanovnike Kanie kae, da su Bonjaci i da znadu nekoliko jezika, izmeu kojih je na prvom mjestu bosanski.[18] Da u Bosni i Hercegovini nije odmah nakon osvojenja bilo mnogo muslimana slavenske krvi i bosanskog jezika, ne bi oni mogli naseliti ovolika mjesta po Maarskoj i u njih prenijeti svoj jezik. Evo jo jedan nepobitan dokaz za nau tvrdnju. Veina damija u Bosni i Hercegovini podignuta je na mnogo godina prije bekog rata. To znai da su te mnogobrojne damije i tada trebale, jer je bio velik broj muslimana kako u gradu tako i na selu. Od 104 sarajevske damije 98 ih je sagraeno prije 1600. godine. Skoro je isto tako sa Mostarom, Banjom Lukom, Foom, Rogaticom, Travnikom i drugim bosanskim i hercegovakim gradovima i mjestima. Sila je seoskih damija, o kojima postoji iva tradicija u njihovim mjestima da su od fetha. Gluac i oni, koji se za njim povode i imaju istu namjeru kao i on, ele rei, da su muslimani u Bosni i Hercegovini u veini doljaci, a pravoslavni elemenat, da je tu starosjedilac. Meutim historijski dokumenti ba govore obratno. A kad ne bi bilo ni tih historijskih dokumenata dovoljan bi kao dokaz za nau tvrdnju

kakvim su se sredstvima Turci sluili irei islamsku vjeru. Prvo to nam treba u ovom pogledu istaknuti je to da su vijesti o nekom nasilnom isturivanju bosanskih krana u doba fetha apsolutno neosnovane.[21] Te vijesti su skovali i historijom ih nazvali ljudi kojima nije stalo do historijske istine. Ovo nam potvruju mnogi dokumenti, a napose ahdnama - povelja kojom jami sultan Fatih slobodu vjere bosanskim fratrima. Veina damija [22] Ta se ahdnama do danas u Bosni i uva u fojnikom samostanu. Hercegovini Miijenje da je ova ahdnama podignuta bio isti jezik bosanskih falsifikat nema ni jednog je na mnogo muslimana, koji nema ni dokaza. Na tu se ahdnamu godina prije onoliko turcizama koliko pozivaju kasniji turski sultani. bekog rata. To ih ima jezik pravoslavnih U Kemurinim Biljekama iz znai da su te Srbijanaca i ako su se oni prolosti bosanskih katolika mnogobrojne prije oslobodili turske vlasti. ima pet kasnijih dokumenata damije i tada Dr. Truhelka kae: Ako se u kojima se poziva na ovu trebale, jer je uvai, da su Slaveni, koji su ahdnamu. Od tih su tri bio velik broj se naselili na jugu Evrope, bili fermana, jedna bujuruldija prvi predstavnici svijetlog tipa, muslimana kako i jedan arzuhal. Osim toga u gradu tako i komu je plava kosa i modro ovake ahdname su izdavali na selu. oko[19] glavnom rasnom sultani prije i poslije Mehmeda odlikom, dobiva vanost II. Dakle kada je Mehmed II. injenica, da je isto svijetli tip osvojio Bosnu zatekao je pored u muslimana najjae zastupan, bogomila u Bosni uglavnom jer po tome bi ba muslimani bili jo katolike. Bogomili nijesu prema najii Slaveni u Bosni.[20] I ovu vrstu propisu svoje vjere imali crkava, a katolici dokazivanja Glueva kola isputa iz vida. su ih imali. Bogomili su bili odluni da Kad smo historijskim dokumentima preu na islam, a katolici su traili zatitu dokazali injenicu da su Bonjaci grupno svojim crkvama i slobodu ispovijedanja preli na islam, namee nam se pitanje svoje vjere i dobili su to su traili.
[12] Nekoliko velikaa moe se nai kod Truheike u radnji: O porijeklu bosanskih muslimana, str. 9 [13] Truhelka: ibid., str. 6-7 [14] Evlija elebi: Sejahatname, sv. Vl., str. 201 [15] Ibid. sv. VI., str. 247 [16] lbid. sv. Vl., str. 503 [17] Ibid. sv. Vl., str. 516-517 [18] lbid. sv. Vl., str. 534 [19] Tamnookih muslimana u Bosni i Hercegovini ima 47%, katolika takoer 47%, doim je u pravoslavnih taj procenat za 10% vei. Svijetla kosa zastupana je kod muslimana sa 12,30%, u katolika 9,24%, u pravoslavnih 7,77%. [20] Truhelka: O porijeklu bosanskih muslimana, 19 [21] I ovu je injenicu podrobno obradio Dr. Truhelka u svojoj citiranoj radnji (str. 7-12). Skari svoj lanak irenje islama u Bosni i Hercegovini (kalendar Gajreta za 1940., str. 29) zapoinje ovako: Krivo je miljenje da se na Balkanskom poluostrvu islam irio naglo i da je slubeno iren silom. Mnogo dokaza ima, da to nije tako, ja u istai samo fakat, da 19. vijek ne bi zatekao nijednog hrianina, niti bi bilo i jedne crkve i manastira da je islam iren dravnom silom. Islam su irile prilike i ljudske okolnosti. [22] Kasim Guji: Osvaja Bosne sultan Mehmed II i bosanski franjevci, Zagreb 1935; Kemura: Biljeke iz prolosti bosanskih katolika, Sarajevo, 1916, str, 4-7.

Biljeke
[1] Baagi: Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnoati, str. 3 (po Zinkeisenu je tada 36 000 bogomila primilo islam.) [2] Baagi : Bonjaci i Hercegovci, str. 4-5; Uputa u prolost Bosne Hercegovine 16. Rukopis ovoga zakonika iz 1137 (1724) bio je u posjedu Dra Baagia. [3] Bratstvo, God. XIV., br. 10-12. [4] Dokumenat se nepanjom nekih zagubio, ali mu se prepis, vrlo pomno nainjen, sauvao u Kadia kronici I. , Str., 170172 (rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci) [5] Fotograje dvaju starih prepisa ovog dokumenta ovjerovljenih kod brodskog kadije nalaze se u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 1325. [6] Original ovog dokumenta nalazi se kod Osman ef. Sokolovia u Sarajevu. Vidi o ovome dokumentu lanak Sokolovia: lz nae prolosti - Najstariji poznati dokumenti u listu Gajret br. 6, 1935, str. 99- 101. [7] str. 120 spomenutog sidila [8] str. 390 [9] str. 97 [10] str. 23 [11] Kreevljakovi: Damija i vakufnama Muslihudina ekrekije, Sarajevo1938, str. 11. Original ove vakufname uva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke.

26. august - 26. ramazan

63

No comment
eli u sreditu zemlje izgraditi umjetnu planinu visoku 2.000 metara
Nizozemski poluprofesionalni sportski biciklist kojemu je dosadila nepregledna ravnica u njegovoj domovini eli u sreditu zemlje izgraditi umjetnu planinu visoku 2.000 metara, s razliitim sportskim sadrajima. Dnevnik.hr, 24. august 2011. g

Stanovnici BiH izumiru za 600 godina

Prema podacima Ujedinjenih nacija, problem sa natalitetom imaju 83 zemlje u svijetu, a meu njima se nala i BiH, iji e svi stanovnici, procjenjuje se, izumrijeti za samo 500 do 600 godina, odnosno oko 2600. godine. Glas Srpske, 23. august 2011. u

Ukrajina: Srbin naoruan noem u vlaku drao troje Hrvata za taoce!

Jutarnji list, 22. august 2011.

Iskopavat emo Bijele Hrvate

Aleksandar Levenko, ambasador Ukrajine u Zagrebu: Bijeli Hrvati u zapadnom dijelu Ukrajine postojali su do 12. stoljea. Kad radimo na razvoju veza, ukljuujemo u suradnju i j j j j taj dio Ukrajine. ak imamo u planu da organiziramo arheoloka istraivanja u Ukrajini na lokalitetima gdje su bili Bijeli Hrvati, a onda bi ukrajinski strunjaci doli u Hrvatsku vidjeti kako su nastavili ivjeti ovdje. Veernji list, 23. august 2011. u

Direktorica Agencije za javne nabavke BiH: Maternji jezik joj je bosanski, a od stranih govori engleski i hrvatski, srpski ne razumije
Veernji list, 22. august 2011. u

Slovenska ministrica podnijela ostavku zbog skandala s malverzacijama, kokainom i orgijama s divljim psima?!
Jutarnji list, 21. august 2011.

Cirkus u Mostaru
Internetska stranica Doma zdravlja u Mostaru nudi sadraj ove institucija na ak 58 svjetskih jezika. Imaju ak i urdu i svahili jezici, svi osim bosanskog jezika. Dnevni avaz, 20. avgust 2011.

Novi Travnik: S motkama opljakali benzinsku pumpu

Razbojnici su dvojici radnika benzinske pumpe naredili da legnu na pod, uzeli pazar, potom pretresli i depove radnika, a zatim se pjeke uputili u pravcu mjesta Nevi Polje, kod Novog Travnika. Depo, 22. august 2011. u

Opukom zapalio komijin stan

Poar koji je u nedjelju izbio u stanu u Ulici Salke Lagumdije u sarajevskom naselju Dobrinja prouzrokovao je opuak neugaane cigarete. Vjetak protivpoarne zatite je ustanovio da je poar nastao tako to je neko od komija sa gornjih etaa bacio neugaen opuak. Nezavisne novine, 15. august 2011.

Da izbjegnu svae stanovnici sela Solova u junosrbijanskoj opini Kurumliji grade svako svoj most
Fena, 24. august 2011.

Sarajevo: Revizor u tramvaju pronaao ljudski izmet

Tramvaj garanog broja 511 koji je saobraao na relaciji Ilida-Baarija jutros je u 8:30 sati povuen iz saobraaja jer se u njemu nalazio ljudski izmet, saopteno je iz GRAS-a. Depo, 22. august 2011. u

Pregovaraka taktika krmku niz dlaku

Dodik e svako poputanje protumaiti kao znak slabosti federalnih partnera te bi stoga pregovaraka taktika krmku niz dlaku bila i opasna i tetna. Slobodna Bosna, 19. august 2011. u

Kanjen jer je pijan vozio konjsku zapregu

Za vrijeme rutinske kontrole prometa, policija je u okolici Novog Mesta zaustavila 41-godinjaka s konjskim dvopregom. Alkotestom je utvreno da ima neto manje od 1,5 promila alkohola u krvi, tri puta vie od doputenog. Zato mu je odmjerena kazna od 1.200 eura, koliko plaaju i vozai motornih vozila s istim stupnjem alkoholiziranosti. Fena, 13. august 2011. u

Vladika zahumsko-hercegovaki Grigorije o Mostaru

Ovo je stara srpska zemlja u kojoj ive Bonjaci muslimani, Hrvati katolici i u kojoj moe da ivi ko god hoe i u kojoj ima mjesta za sve. Nezavisne novine, 22. august 2011.
26. august - 26. ramazan

Otac udario sina runom kosom

U mjestu Kasarna, optina Trnovo, otac B.M. runom kosom udario je sina B.Z. i nanio mu povrede po glavi usljed ega je imao i gubitak svijesti. Nezavisne novine, 18. august 2011.

64

Nauka
Napravili najjai magnet na svijetu
aunici u Los Alamosu, SAD postavili su svjetski rekord stvorivi najjae magnetsko polje. Oni su postigli jainu polja od 92,5 tesla i tako oborili dotadanji rekord. Ali, samo dan kasnije iznenadili su sve stvorivi polje jaine 97,4 tesla. Sposobnost da stvore ovakvo snano magnetsko polje omoguava naunicima bolji uvid u strukturu metala i supervodia, te im

Pripremio: Saladin Kovaevi

omoguava da istraivaju temeljne osobine estica.

Mozak na dijeti jede sam sebe

ozak ljudi koji dre dijetu, zbog slabog unosa hranljivih materija, poslije nekog vremena poinje jesti samog sebe, otkrili su naunici. Proces kada mozak poinje jesti samog sebe naziva se autofagija. Ova pojava nastaje kada modane elije navale na prvu hranu na koju naiu, kako organizam ne bi kolabirao, rezultat je studije. Strunjaci smatraju da je ovo otkrie veoma vano i da bi se njime moglo doprinijeti stvaranju novih reima ishrane u cilju mravljenja.

Krivi vrat nije bauk ako se lijei na vrijeme

rivi vrat ili tortikolis jedan je od tri najea deformiteta kod beba. Posljedica nema ukoliko lijeenje pone na vrijeme. U suprotnom, javljaju se promjene na kotanomiinom sistemu,

razvoj oiju i vida, a nerijetko i na cjelokupni psihomotorni razvoj djeteta. Re je o skraenom miiu na jednoj strani vrata, to dovodi do naginjanja glave na tu stranu i okretanja lica na suprotnu.

Povieni krvni pritisak mogu uzrokovati i virusi

roblemi sa povienim krvnim pritiskom mogu poticati i od virusa, tvrde kineski strunjaci. Citomegalovirusom se veina ljudi zarazi u nekom periodu ivota, ali usljed izostanka simptoma njegovo prisustvo ostaje neotkriveno. Kineski tim je otkrio moguu vezu izmeu spomenutog virusa i najeeg oblika visokog krvnog pritiska - esencijalne hipertenzije - za koju ne postoje dokazani uzroci, ali se uglavnom dovodila u vezu s genetskim faktorima i nezdravim nainom ivota. Otkrie bi moglo dovesti do stvaranja vakcine za prevenciju ili za kontroliranje hipertenzije.

Psi mogu nanjuiti rak?

pecijalno trenirani psi u stanju su primijetiti ak i rani tumor plua kod ak 71 posto pacijenata koji ga imaju. Naunici su istraivanje usmjerili na pronalaenje isparivih organskih jedinjenja koja psi osjeaju u dahu oboljele osobe. U dahu pacijenta sa rakom plua ima drugaijih hemikalija nego u dahu zdravih osoba i psi imaju sposobnost da namiriu razliku u veoma ranoj fazi ove bolesti. Od raka plua najvie oboljevaju puai i to je drugi najrasprostranjeniji vid raka od koga oboljevaju i mukarci i ene irom Evrope.
26. august - 26. ramazan

65

Bajram erif mubarek olsun eli Vam kolektiv Denide