PRVI DIO - TEMELJI 1.

KOMPARATIVNA POLITIKA I VLADAVINA POLITIKA Miller ju definira kao proces kojim neka skupina ljudi, ija su miljenja ili interesi na poetku razliiti, donosi kolektivne odluke koje se openito prihvaaju kao obvezujue za skupinu i koje se provode kao zajednika politika. Za Millera, politiki proces tipino ukljuuje elemente uvjeravanja i pogaanja te mehanizam za donoenje konanih odluka. VLADAVINA I VLADANJE Po Fineru, vladavina je institucionalizirana politika. Prema irokom odreenju, vladavinu ine institucije odgovorne za donoenje kolektivnih drutvenih odluka. Ue odreenje kae da se vladavina odnosi na politiki vrh unutar takvih institucija, odnosno na predsjednike, premijere i ministre. Za razliku od toga, vladanje se odnosi na proces kolektivnog odluivanja, zadaa u kojoj vladavina ne mora imati vodeu ni ikakvu ulogu. Primjerice, u meunarodnim odnosima ne postoji svjetska vlada koja bi rjeavala probleme, ali se mnoga pitanja rjeavaju pregovorima. To je sluaj vladanja bez vlasti. DRAVA I SUVERENOST Premda se kadto rabi u istom znaenju kao vlast, dravu je bolje odrediti kao politiku zajednicu koju je formiralo teritorijalno definirano stanovnitvo podlono jednoj vlasti. Konvencija iz Montevidea iz 1933. navodi da je sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama jedno od etiri bitna obiljeja drava. Ostala su tri: stalno stanovnitvo, definirani teritorij i vlast (Rosenau). Suverenost se odnosi na vrhovni izvor vlasti u drutvu. Suveren je najvia i posljednja instancija u odluivanju u nekoj zajednici. Unutarnja suverenost odnosi se na zakonodavnu vlast unutar nekog teritorija; vanjska suverenost odnosi se na meunarodno priznanje suverenove jurisdikcije nad svojim teritorijem. Izraz suverena drava izraz je obiju dimenzija. 1

NACIJA Nacija je narod koji nastanjuje odreeni teritorij i koji trai politiki izraz zajednikog identiteta, najee posredstvom zahtijeva za vlastitom dravnou. Nacionalizam, najvanija ideologija 20.st., jest doktrina prema kojoj nacije imaju pravo na samoodreenje. Nacionalizam je vaan jer nudi odgovor na pitanje izvan dosega demokracije: Tko je narod koji e sam sobom vladati? MO Mo je sposobnost postizanja namjeravanih uinaka. U politici se na mo moe gledati dobroudno, kao na sposobnost neke zajednice da oblikuje vlastitu sudbinu. Mo se takoer moe smatrati sposobnou nekog pojednica ili skupine da ostvare svoje ciljeve unato otporima. S tog drugog stajalita moemo rei da A ima mo nad B kad A mijenja ono to B ini ili ak, rekli bi neki, kad A ima utjecaja na ono to B misli ili eli. VLAST I LEGITIMNOST Vlast je pravo da se vlada. Strogo govorei, vlast je pravo da se djeluje, a ne mo da se djeluje. No vlast stvara vlastitu mo sve dok ljudi prihvaaju injenicu da nositelj vlasti ima pravo odluivati. Legitiman je onaj sustav koji se temelji na vlasti, tj. da oni koji potpadaju pod neku dravu priznaju njezino pravo da donosi kolektivne odluke. DEMOKRATSKE I AUTORITARNE DRAVE Linz je autoritarne reime definirao kao politike poretke s ogranienijm, neodgovornim politikim pluralizmom, bez razraene i usmjeravajue ideologijeu kojima voa ili povremeno neka grupica posjeduju mo unutar formalno loe definiranih, a zapravo prilino predvidivih granica. Totalitarnim reimima, kao i autoritarnim, nedostaje pluralizma, ali slijede eksplicitnu ideologiju i zahtijevaju potpun nadzor da bi proveli u djelo svoju viziju preobraenog drutva.

OBLICI AUTORITARNE VLADAVINE Autoritarne monarhije One su sad ograniene na udaljena himalajska kraljevstva, kao to je Butan, i neka tradicionalna drutva Srednjg istoka, kao to je Saudijska Arabija. Ojaani golemim prihodima od nafte, suvereni eici i sultani Srednjeg istoka nastavljaju vladati na osobni nain. Monarhe se moe pronai posvuda, primjerice, u veini zapadnoeuropskih zemalja, ali ih je tamo demokracija svela na simboline figure. Osobna vladavina Ta kategorija autoritarne vladavine razvila se iz iskustva postkolonijalnih afrikih drutava (Jackson i Rosberg). Mnogi osobni vladari bili su herojski utemeljitelji, karizmatine figure koje su vodile borbu za nezavisnost, a onda proglasili jedinstvo interesa s nacijom koju su pomogli utemeljiti. Primjeri su Jomo Kenyatta (kenijski predsjednik 1962.-1978.) i Kenneth Kaunda (Zambija, 1964.-1991.). osobni stil, koji se esto nadovezuje na plemenske tradicije i oslanja na instituciju zatitnika, prirodno se javio u afrikim zemljama koje su bila umjetna tvorevina europskih kolonijalista, pa nisu imale jake institucije vlasti. Nasuprot autoritrnim monarhijama, osobna vladavina ne poznaje postupak nasljeivanja. Zapravo, generacija afrikih voa iz doba borbe za nezavisnost sad je pokojna, to potie prijelaz u demokraciju. Dominantne stranke To je oblik autoritarne vladavine koji iskuava granice demokracije. Dominantna stranka doputa neki oblik izbornog nadmetanja, ali se odrava na vlasti kontrolom medija, resursa vlasti i (ako je potrebno ) provoenjem izbora. Najvanije obiljeje dominantne stranke jest kontrola javnih resursa, to joj omoguuje da osigura okvir za politiku konkurenciju; svi koji ele dio kolaa moraju djelovati unutar njezinih struktura. Primjeri dominantnih stranaka jesu singapurska Stranka marodne akcije i egipatska Nacionaldemokratska stranka. Premo mnogih dominantnih stranaka sad se smanjuje zbog demokratskih pritisaka.

 Vladavina vjerskih voa To je vjerojatno najrjei oblik autoritarne vladavine. U moderno doba Iran je vodei primjer. Iranska revolucija 1979. pod vodstvom ajatolaha Homeinija zamijenila je aha kao vladara u toj zemlji. ijitski muslimani, koji ine veinu u Iranu, smatraju da ulama (sveenstvo) treba izravno vladati, a ne se zadovoljiti ulogom savjetnika svjetovnih vladara. Ti se vladari pridravaju islamske filozofije koja odrie odvojenost karakteristinu za moderni zapad vjerske i svjetovne vlasti. Premda veina zemalja u kojima muslimani ine veinu nisu islamske drave po uzoru na Iran, islam utjee na vladanje i nekih drugih nacija: Afganistana, Libije, Pakistana i Sudana (Maley). To je takoer izvor sukoba sa svjetovnim vladarima u dravama kao to su Alir i Turska. Islam je najvanije postojee popularno opravdanje autoritarne vladavine. Vojna diktatura One su bile uobiajena pojava u Africi, Aziji i Latinskoj Americi za vrijeme hladnog rata. Vojska bi esto ugrabila vlast kao reakciju na domae politike i ekonomske probleme, a onda bi ostala na vlasti, uz preutnu ili otvorenu velesila, Amerike ili Sovjetskog Saveza. Kad bi preuzele vlast, vojne bi se diktature sluile raznim metodama. Neke bi se pokazale potpuno nedoraslima tom zadatku; druge bi se posluile dravnom blagajnom za popunu kunih prorauna, a nekoliko ih je nametnulo nemilosrdan oblik gospodarskog razvoja. Osamdesetih i devedesetih godina 20.st. veina se generala na vlasti povukla u svoje vojarne. Poput osobnih vladara, i njih su porazili ograniena uspjenost njihove vladavine, zavretak hladnog rata i sve jai zahtijevi za demokracijom. KONSOLIDIRANE I TRANZICIJSKE DRAVE Konsolidirana drava osigurava prihvaeni okvir politikog nadmetanja. Vladajue institucije su razvijene, predvidive i neosporne. Tranzicijska drava je ona koja eli utemeljiti ili ukorijeniti novi oblik vladavine. U dananjem svijetu najea je tranzicija iz autoritarne vladavine u demokraciju. No dogaaju se i obratni prijelazi, na primjer u vojnim i faistikim prevratima.

RAZVIJENE ZEMLJE I ZEMLJE U RAZVOJU Razvoj je pojam koji je teko definirati. Svaka bi zemlja radije bila razvijena nego u razvoju, ali je odreivanje razlika izmeu tih dviju skupina djelomice stvar miljenja. razvoj podrazumijeva rast, ostvarenje i autonomiju suprotnost ovisnosti. Ekonomskim rjenikom (a to je sklop u kojem rabimo ovaj pojam), razvijenim se zemljama smatraju industrijska ili postindustrijska drutva s visokim razinama prihoda i obrazovanja. Zemlje u razvoju mnogo su raznolikija skupina, ali najnerazvijenije zemlje obiljeavaju poljoprivredni nain privreivanja, ograniena urbanizacija, mali prosjeni dohodak i niska, premda rastua, stopa pismenosti. Da bi se istaknuo trajni utjecaj kolonijalnog razdoblja na vei dio svijeta u razvoju, neki autori pretpostavljaju izraz postkolonijalni u izrazu u razvoju (Hoogvelt). 2. DEMOKRACIJA OBLICI DEMOKRACIJE Demokracija je u irokom znaenju, vladavina naroda ili samovladavina. Neposredna (participativna) demokracija Graani sami odluuju, bez predstavnikih institucija. Ova interpretacija istie vrijednost javne rasprave, kako za sudionike tako i za kvalitetu odluka. Liberalna demokracija Odluke donose izabrani politiari koji predstavljaju narod (drugi je naziv predstavnika vlast). Izabrani voe djeluju unutar formalnih granica osmiljenih da bi se zatitila manjinska i pojedinana prava. Takve su granice odraz liberalnih ciljeva ouvanja prava pojedinaca i maksimalnog proirenja slobode izbora. PREDSTAVNIKA VLADAVINA

Pojam predstavnitva najee podrazumijeva nositelja vlati i nekog predstavnika, s time da predstavnik predstavlja interese nositelja vlasti: na primjer, odvjetnik koji zastupa klijenta na sudu. U predstavnikoj vladavini odluke donose politiari izabrani da djeluju u ime biraa. OGRANIENA VLADAVINA Problem tiranije veine nastaje zbog opasnosti da se veina poslui svojom moi koja koja joj pripada u demokraciji i diskriminira manjine od etnikih skupinqa do jako imunih ljudi. Ograniena vladavina, postignuta ili kroz ustav ili kroz tradiciju, pokuaj je rjeavanja tog problema. POLUDEMOKRACIJA Poludemokracija objedinjuje demokratske i autoritarne elemente. U jednom obliku poludemokracije demokratski despoti kontroliraju izborni proces. Prava pojedinaca kre se, a nezavisna tijela kao to su mediji paljivo se nadziru. Primjer je Kenija za vrijeme predsjednika Moia; u sliajevima kao to su Singapur i Egipat kontrolu vre stranke, a ne pojedinci. U drugom obliku poludemokracije demokratske marionete premda su to izabrani voe usmjeravaju ili sputavaju drugi nositelji vlasti, primjerice vojska, etniki voe ili bande kriminalaca. Nekoliko manjih postsovjetskih republika, primjerice Uzbekistan, uklapaju se u taj obrazac. ISTOZNANICE ZA POLUDEMOKRACIJU autoritarna demokracija osporena demokracija delegativna demokracija (jaki nacionalni voa, najee predsjednik, izborima je delegiran da djeluje kao uvar nacije) democradura (panjolska kovanica, kombinacija democracie demokracije i dictature diktature) izborna demokracija 6 fasadna demokracija voena demokracija neliberalna demokracija ograniena demokracija demokracija niskog intenziteta djelomina demokracija plebiscitarna demokracija predsjednika demokracija (jaki nacionalni voa, najee predsjednik, izborima je delegiran da djeluje kao uvar nacije)

restriktivna demokracija nadgledana demokracija skrbnika demokracija (jaki nacionalni voa, najee

predsjednik, izborima je delegiran da djeluje kao uvar nacije)

UVJETI DEMOKRACIJE Teza o modernizaciji, koja se vezuje uz Lipseta, tvrdi da su bogatije zemlje uspjenije u odravanju demokracije, jer gospodarski razvoj smanjuje siromatvo i ublaava klasni sukob te stvara obrazovnu i tolerantnu srednju klasu. Povijesni pristp demokraciji, vezan uz rad Barringtona Moorea, tvrdi da je demokracija rezultat povijesne tranzicije u industrijsko drutvo. Tonije reeno, usponh poslovne klase ne smiju ometati ni reakcionarni zemljoposjednici ni jaka drava. TRANZICIJE U DEMOKRACIJU Faze prijelaza u demokraciju a) liberalizacija autoritarna elita poputa pritisak i doputa oporbi da se organizira b) tranzicija stari se reim raspada, novi se dogovara i odravaju se konstitutivni izbori c) konsolidacija svi najvaniji akteri navikavaju se na novu demokraciju i prihvaaju je kao jedinu igru u gradu Akteri prijelaza u demokraciju a) u starom reimu: tvrdolinijai (dogmati) se opiru reformi; mekolinijai su voljni pregovarati o liberalizaciji i / ili demokraciji b) u opoziciji: radikali ele prekid, nema kompromisa sa starim reimom; umjerenjaci uvaavaju probleme nekadanjih vladara i spremni su na kompromise HUNTINGTONOVA TRI VALA DEMOKRATIZACIJE Val Prvi Drugi Razdoblje 1828.-1926. 1943.-1962. 7 Primjeri VB, Francuska, SAD Indija, Izrael, Japan, Z. Njem.

Trei

1974.-1991.

J. i I. Europa, Lat. Am., velik dio Afrike

Dolo je do djelominog obrata prvog vala izmeu 1922.-1942. (primjerice u Njemakoj, Italiji i Poljskoj), te do slinog obrata drugog vala izmeu 1958.1975. (primjerice, u veem dijelu Latinske Amerike i postkolonijalne Afrike). DEMOKRACIJA I RAZVOJ Najvanija obiljeja razvojne drave su: stabilna vlast politike i birokratske elite koja je sposobna prevladati pritiske da se donose odluke koje bi usporile rast suradnja izmeu javnog i privatnog sektora posredstvom neke utjecajne agencije za planiranje veliko ulaganje u masovno obrazovanje prilino ravnopravna podjela blagodati gospodarskog rasta vlada koja uvaava trine mehanizme 3. GLOBALNI KONTEKST GLOBALIZACIJA Waters definira globalizaciju kao proces u kojem zemljopisna ogranienja drutvenih i kulturnih aranmana slabe i u kojem ljudi postaju sve svjesniji da ona slabe. Ovo ima dvije implikacije. Prva je smanjenje vanosti teritorija u ljudskim odnosima, ili dramatinije reeno, anihilacija prostora. Druga je da je pojam globalizacije sam po sebi dokaz trenda. Waters je to prokomentirao na sljedei nain: Za globalizaciju se teko moe rei da je zapoela prije no to su ljudi shvatili da je zemlja okrugla. Premda je svijet postao integriraniji nakon 1945., bilo bi pogreno pretpostaviti da je globalizacija potpuna novost. Krasner kae: Globalizacija nije novost Izazovi autoritetu drave nisu novostTransnacionalni tijekovi nisu novost. Usto, budui da je globalizacija trajan proces, ne bismo smjeli tvrditi da ivimo u svijetu koji je potpuno globaliziran. MEUNARODNE ORGANIZACIJE I DRAVA

Meunarodne se organizacije dijele u dvije kategorije. Prvu kategoriju ine meuvladine organizacije (IGO) ije su lanice drave primjeri su Ujedinjeni narodi i Organizacija sjevernoatlantskog pakta (NATO). Drugu kategoriju ine meunarodne nevladine organizacije (NGO). To su interesne skupine iji su lanovi pojedinci ili privatne skupine iz vie od jedne zemlje. Primjeri su Greenpeace, Oxfam i Katolika crkva. MEUVLADINE ORGANIZACIJE meuvladina organizacija MMF International Monetary Fund (Meunarodni monetarni fond) promicati meunarodnu monet. stabilnost i suradnju IBRD International Bank for Reconstruction and Development (World Bank) (Meun. Banka za obnovu i razvoj /Svjetska banka) WTO World Trade Organization (Svjetska trgovinska organizacija) nadzirati i unaprijeivati meunarodnu trgovinu promicati gospodarski oporavak i razvoj puni naziv funkcija

UJEDINJENI NARODI I INTERVENCIJA Humanitarna intervencija podrazumijeva da se meunarodna zajednica (ili samo jedna drava) umijea u unutranje stvari neke druge zemlje kako bi se ublaila neposredna ljudska stradanja. Pripremnost da se nepozvan priskoi u pomo pokazatelj je gubitka povjerenja u normu rjeavanja na kojoj se meunarodni poredak tradicionalno temeljio. KAD JE INTERVENCIJA OPRAVDANA? Van Eijk predlae da humanitarna intervencija mora zadovoljiti sljedee uvjete prije no to bude odobrena: vanost postojanje neposredne i iroke prijetnje temeljnim ljudskim pravima (primjerice, pravu na ivot) nema alternative ne postoje drugi naini da bi se poboljalo stanje podrka intervencija mora uivati iroku podrku meunaro. zajednice

 izvjetavanje intervenciju se mora unaprijed opravdati u Ujedinjenim narodima razmjernost opseg intervencije ne smije nadilaziti zahtjeve situacije oekivani uspjeh intervencija mora konstruktivno pridonijeti situaciji vrijeme intervencija ne smije potrajati dulje no to je potrebno SUVERENOSTI Apsolutna suverenost jest postavka da svaka drava posjeduje neokrnjenu jurisdikciju na vlastitom teritoriju. Uvjetna suverenost ini tu vlast ovisnom o tome potuje li drava naela kao to su zatita prava svog naroda, primjerice, da prima humanitarnu pomo izvana. Prihvatiti uvjetnu suverenost znai odbaciti postavku da je drava najvii i krajnji izvor vlasti; zapravo, to je preutan nain da se suverenost sasvim zatomi. REGIONALNE ORGANIZACIJE I DRAVA Regionalizam se odnosi na ciljane pokuaje drava da stvore formalne mehanizme za rjeavanje zajednikih pitanja. Po rijeima Wyatt-Waltera, regionalizam je svjesna politika drava ili poddravnih regija da usklade aktivnosti i aranmane u iroj regiji. Regionalizacija se odnosi na spontani proces rastue meuovisnosti koja je posljedica postupaka pojedinaca, skupina i korporacija, a ne nacionalnih vlada (Gamble i Payne). PRIMJERI REGIONALNIH ORGANIZACIJA skupina datum osnutka svrha lanice

Azijsko-Pacifika ekonomska suradnja 1989. promicati trgovinu i ulaganja u Pacifikom bazenu 18 azijskih pacifikih drava: lanice ASEAN-a plus Australija, Kanada, Kina, Hong Kong, Japan, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Juna Koreja, Tajvan i SAD Udruenje jugoistonih azijskih zemalja (ASEAN) 1967. omoguiti gospodarsku, drutvenu i kulturnu suradnju meu nekomunistikim zemljama Brunei, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam

10

 Ekonomska unija Beneluxa 1958. razviti jau gospodarsku suradnju i integraciju Belgija, Nizozemska, Luksemburg Zajednica nezavisnih drava (ZND) 1991. uskladiti odnose meu lanicama i osigurati mehanizam za miran raspad SSSR-a 12 bivih republika SSSR-a Europsko udruenje za slobodnu trgovinu (EFTA) 1960. omoguiti irenje slobodne trgovine izvan Europske unije Island, Lichtenstein, Norveka, vicarska Europska unija (EU) 1958. iroka suradnja i integracija 15 lanica Vijee za zaljevsku suradnju 1981. Promicati suradnju na gospodarskom, drutvenom, politikom i vojnom planu Bahrain, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, UAE Sjevernoameriko udruenje za slobodnu trgovinu (NAFTA) 1994. stvarati zone slobodne trgovine meu lanicama Kanada, SAD, Meksiko Nordijsko vijee 1952. promicati regionalnu gospodarsku, kulturnu i ekoloku suradnju Danska, Finska, Island, Norveka, vedska Junopacifiki forum 1971. promicati regionalnu suradnju na politikom planu 16 lanica, ukljuujui Australiju, Novi Zeland i mnoge pacifike otoke Junoameriko zajedniko trite 1991. unaprijediti regionalnu gospodarsku suradnju Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i ile, kao pridrueni lan 50 GODINA EUROPSKE UNIJE 1951. Pariki sporazum ije su potpisnice bile Francuska, Zapadna Njemaka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Njime je utemeljena European Coal and Steel Commission (Europska komisija za ugljen i elik ECSC), koja je ukljuivala nadnacionalni Visoki autoritet. 1957. lanice ECSC-a potpisuju Rimski sporazum i utemeljuju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) i Euratom 1965. Sporazum o integraciji objedinjuje ECSC, EEZ i Euratom 1973. Britanija, Danska i Irska pristupaju EEZ-u 11

 1979. Dogovoren je European Monetary System (Europski monetarni sustav EMS), ime se valute veu uz europsku valutnu jedinicu (ECU). Odrani prvi neposredni europski izbori za Europski parlament 1981. Grka pristupa EEZ-u 1986. panjolska i Portugal pristupaju EEZ-u. potpisan je Single European Act, kojim se pojednostavljuje odluivanje i uspostavlja jedinstveno trite do 1992. 1992. Maastrichtski sporazum osigurava pretpostavke za gospodarsku i monetarnu uniju (EMU); EEZ zamjenjuje Europska unija od 1993. 1994. Austrija, Finska i vedska pristupaju EU-u 1997. Amsterdamski sporazum predvia (podlono ratifikaciji) irenje uloge Unije na sudstvo i unutranje poslove, jaanje autoriteta Europskog parlamkenta i rjeavanje problema nezaposlenosti 1999. Pokretanje Europske monetarne unije GLOBALNA EKONOMIJA I DRAVE U RAZVOJU Uvjetovanost je praksa da pomo ovisi o neemu. Politika uvjetovanost moe sadravati zahtjev da se legalizira oporba i odre kompetitivni izbori. Gospodarska uvjetovanost esto ima oblik specifinog programa strukturne prilagodbe, to se najee odnosi na privatizaciju dravnih tvrtki, uvoenje jae konkurencije i otvaranje domaih trita inozemnim tvrtkama.

12

DRUGI DIO POLITIKA I DRUTVO 4. POLITIKA KULTURA POLITIKA KULTURA I POLITIKA STABILNOST Pye definira politiku kulturu kao zbroj temeljnih vrijednosti, osjeaja i znanja koji daju oblik i sadraj politikim procesima. Drutveni kapital jest kultura povjerenja i suradnje koja omoguuje djelotvorno kolektivno djelovanje. Kao to kae Putnam, drutveni kapital sposobnost je neke zajednice da razvije ja u mi. Politika kultura sa zalihom drutvenog kapitala omoguuje zajednici da izgradi politike institucije koje su sposobne rjeavati kolektivne probleme. Gdje je drutvenog kapitala malo, i izabranma e se vlast smatrati prijetnjom pojedinanim interesima. ELITISTIKA POLITIKA KULTURA Elitistiku politiku kulturu ine uvjerenja, stavovi i zamisli o politici onih koji su najblii sreditima politike moi. Vrijednosti elite koherentnije su i utjecajnije od vrijednosti ope populacije. POLITIKA SOCIJALIZACIJA Politika socijalizacija je proces kroz koji uimo o politici, stjeemo emocije, identitet, umijea i informacije. Glavne su dimenzije socijalizacije to to ljudi ue (sadraj), kad to ue (vrijeme i slijed) i od koga ue (subjekti). Veina studija politike socijalizacije temelji se na modelu prvenstva, postavci da je ono to nauimo u djetinjstvui filtar kroz koji interpretiramo kasnije iskustvo. POSTMATERIJALIZAM

13

Postmaterijalizam

je

zagovaranje

radikalnih

pitanja

kvalitete

ivota

(primjerice, okolia) kojima je osobito sklona obrazovana mlade, a posljedica je osobne sigurnosti i materijalnog bogatstva. Postmaterijalisti intenzivno sudjeluju u politici, ali radije pristupaju promocijskim grupama kritinim prema elitama nego politikim strankama (Inglehart). RELIGIJA I POLITIKA KULTURA U usporedbi s politikim ideologijama, religija ima tri povezane kvalitete: transcendentnost, svetost i konanost. Transcendentnost znai vjeru u nadnaravnu stvarnost. Svetost opisuje one aspekte ivota koji se zbog svoje vjerske vanosti nalaze iznad svjetovnog. Konanost predstavlja vjerovanje da religija odgovara na posljednja pitanja o smislu ivota (Cormstock i dr.). Sekularizacija oznaava sve ui prostor koji religija zauzima u politikom, drutvenom i osobnom ivotu. esto se povezuje s modernim dobom, no, kako tvrdi Weigel, desekularizacija svijeta jedna je od dominantnih drutvenih injenica na izmaku 20. stoljea. SUKOB CIVILIZACIJA Hunington svjetske civilizacije dijeli u 6 ili 7 osnovnih skupina: zapadnu, japansku, islamsku, hinduistiku, pravoslavnu, latinskoameriku i, uvjetno, afriku. Te podjele stvaraju posebne probleme rastrzanim zemljama smjetenima na razmeima kultura. Meksiko (smjeten izmeu Zapada i Latinske Amerike) i Turska (na granici izmeu Zapada i islama) primjeri su rastrzanih ili raskoljenih zemalja. MEDIJI Masovni mediji su sredstva komuniciranja koja istodobno dopiru do golemog broja ljudi. Televizija i novine najvaniji su mediji. Tu su jo plakati, radio, knjige, asopisi i film. E-mail poslan prijatelju osobna je, a ne masovne komunikacije. TEORIJE UTVRIVANJA DNEVNOG REDA I UVRIVANJA 14 masovna komunikacija, ali slanje poruke djelatnicima nekog novinskog izdavaa oblik je

Prema teoriji uvrivanja, mediji uvruju, ali ne mijenjaju politike stavove i ponaanje biraa. Politiki su svjetonazori odve ukorijenjeni da bi se mijenjali zbog izvjetavanja medija. Prema teoriji utvrivanja dnevnog reda mediji, osobito televizija, utjeu na to o emu razmiljamo, premda ne i to mislimo. Mediji odreuju teme, ali ne i nau reakciju na izvjetaje o tim temama. 5. POLITIKA PARTICIPACIJA POLITIKA PARTICIPACIJA Politika participacija podrazumijeva djelovanje pojedinca kojemu je formalna svrha utjecati na ljude na vlasti ili na vladine odlukle. Raspon i oblici participacije variraju ovisno o tipovima reima. Liberalne demokracije, koje obiljeava dobrovoljno sudjelovanje, participativnije su od veine autoritarnih reima. LIBERALNE PARTICIPACIJE: DOBROVOLJNA PARTICIPACIJA Politika iskljuenost odnosi se na one ljude koji su zato to su drutveno marginalni zapravo iskljueni iz sudjelovanja u kolektivnom odluivanju. Radnici migranti, kriminalci, narkomani i oni koji ne govore veinski jezik primjeri su razlinih skupina. KOMUNISTIKE DRAVE: UPRAVLJANA PARTICIPACIJA Upravljana participacija znai da elita nadzire sudjelovanje u politici, a cilj joj je osigurati izdravanje narodne podrke pokuaju vladajuih struktura da izgrade novo drutvo. Svrha joj je mobilizirati narodne mase u korist reima, a ne utjecati na kadrove ili politike vlade. POSTKOMUNIZAM: IZGRADNJA CIVILNOG DRUTVA Civilno drutvo sastoji se od onih skupina koje su iznad osobne obiteljske sfere, ali ispod drave. Taj pojam obuhvaa javne organizacije kao to su tvrtke, radniki sindikati, interesne skupine, pa ak i (u nekim definicijama) rekreacijska drutva. Takve institucije ine dio kolektivnog ivota drutva i liberalne demokracije, ali su dobrovoljnog karaktera i neovisne o vladi. Talijani imaju izreku: Ako dravu predstavlja palazzo (palaa), civilno se drutvo 15

moe nai na piazzi (trgu). Gdje civilnog drutva nema, kao u totalitarnim reimima, postoje samo dvije skupine: vladari i oni kojima se vlada.

SVIJET U RAZVOJU: ODNOSI POKROVITELJ KLIJENT Klijentelizam je pojam koji se rabi za opis politike koja se, u biti, temelji na odnosima pokrovitelj klijent. Ti su odnosi esto tradicionalni i osobni, primjerice zatita koju u zemljama u tazvoju zemljoposjednici osiguravaju zakupcima. Oni mogu biti i instrumentalniji, na primjer resursi koje su stranaki politiari u amerikim gradovima osiguravali novim doseljenicima u zamjenu za njihov glas. Gdje je klijentelizam uobiajena pojava, on moe proeti politiku kulturu i pojaati nejednakost iz koje je potekao (Clapham). NOVA POLITIKA Drutvene pokrete Tarrow definira kao kolektivne izazove ljudi sa zajednikim ciljevima, vezanih solidarnou, u trajnoj interakciji s elitama, protivnicima i vlastima. Za razliku od stranaka, drutveni pokreti ne tee dravnoj vlasti, nego im je cilj izbjei vlast s pomou etosa samopomoi. REVOLUCIJE Skocpolova definira drutvene revolucije kao brze, korjenite preobrazbe dravnog i klasnog ustroja nekog drutva, koje se djelomice poklapaju s klasnim ustancima ili se dogaaju usporedo s njima. Goldstone tvrdi da se revolucije sastoje od 3 preklapajue faze: propasti drave, borbe za vlast i korjenite rekonstrukcije drave. STOLJEE REVOLUCIJA Zemlja Datum Ishod

Mexico 1910. Populistika revolucija koja vodi vladavini dominantne stranke (PRI)

16

Rusija 1917. Prva komunistika drava Turska 1922. Svjetovna nacija-drava podignuta na ruevinama Ot. Carstva Kina Iran 1949. Komunistika Narodna Republika Kina, pod Maovim vodstvom 1979. Islamska drava pod vodstvom ajatolaha Homeinija

Ist. Eur. 1989./ i SSSR 1991. Slom komunistike vladavine 6. IZBORI, BIRAI I JAVNO MNIJENJE IZBORI Izbori su natjecanja za politike poloaje, a na temelju formalnog izraavanja preferencija stanovnitva. Ta se miljenja potom objedinjuju u kolektivnoj odluci o tome koji su kandidati pobijedili. KLASIFIKACIJA KOMPETETIVNIH IZBORA konstitutivni izbori Rezultat potvruje legitimnost novog reima i slui kao referendum o demokraciji. esto su prijelazni jer se iroka koalicija, koja se bori na konstitutivnim izborima i esto pobjeuje, poslije raspadne. Primjeri: Juna Afrika, 1994.; poetni postkomunistiki izbori u veini istonoeuropskih zemalja, 1990. Restrukturirajui (kritini) izbori Njima se mijenja snaga stranaka i redefiniraju odnosi izmeu stranaka i drutvenih skupina. Potpuno restrukturiranje, koje najee potraje cijelu jednu generaciju, esto zahvati dva ili tri ciklusa kritinih izbora. Primjer: Ameriki predsjedniki izbori 20.-ih i 30.-ih godina 20.st. u kojima je iskovana demokratska koalicija New Deala. Normalni izbori Njihov rezultat izraava ravnoteu dugoronih stranakih lojalnosti birakog tijela u cjelini. Pobjeuje vodea stranka u stranakoj identifikaciji. Primjer: pobjede demokrata na amerikim predsjednikim izborima. Odstupajui izbori

17

Stranka prirodne veine izgubi izbore zbog kratkoronih imbenika kao to su posrnula ekonomija ili nezanimljiv kandidat. Primjer: pobjede republikanaca na amerikim predsjednikim izborima. Izbori u kojima slabi stranaka vezanost Najvanije stranke gube podrku, ali ne dolazi do novih rascjepa koji bi zamijenili postojei sustav. Uobiajeni u zapadnim demokracijama. Primjer: Britanski izbori u veljai 1974. na kojima su liberali, mala stranka, dobili velik broj glasova zbog nezadovoljstva biraa velikim strankama. OBLICI POLUKOMPETITIVNIH I NEKOMPETITIVNIH IZBORA Dominantna stranka: To je polukompetitivni oblik, jer se zadrava privid nadmetanja. Vladajua stranka slui se pokroviteljstvom, korupcijom, kontrolom medija pa i namjetanjem rezultata glasovanja da bi osigurala svoj opstanak na vlasti. To je oblik karakteristian za poludemokracije, primjerice Egipat i Singapur. Izbor kandidata: To je polukometitivni tip izbora, jer doputa donekle izbor kandidata, ali ne i stranke. Moglo ga se nai u manje autoritarnim komunistikim dravama (primjerice, Poljskoj) i nekim jednostranakim sustavima u zemljama u razvoju (npr., u Keniji u vrijeme KANU-a). Aklamacijski: Ovo je nekompetitivni oblik sa samo jednim kandidatom. Izbor je ogranien na fazu nominiranja kandidata. Takav je tip postojao u totalitarnim reimima, primjerice Sovjetskom Savezu. SLOBODNI IZBORI Slobodni izbori su izborni proces koji potuje ljudska prava i slobode, ukljuujui: slobodu govora slobodu udruivanja slobodu prijave biraa, stranke ili kandidata POTENI IZBORI Poteni izbori su izborni proces s ravnopravnim startnim pozicijama, ukljuujui: slobodu od prisile slobodu pristupa biralitima slobodu tajnog glasovanja slobodu albe

18

nepristrano provoenje izbora ustavnu zatitu birakog prava ope pravo glasa i pristupana biralita uravnoteeno izvjetavanje medija ravnopravan pristup resursima za kampanju

javno i transparentno prebrojavanje glasova ravnopravan i nenasilan odnos vlade, policije, vojske i sudstva prema strankama, kandidatima i biraima

IZBORI RELATIVNOM VEINOM I VEINSKI SUSTAV - POBJEDNIK DOBIVA SVE 1. jednostavna veina prvi do cilja Vodei kandidat bira se u prvom i jedinom krugu glasovanja. Koristi se u 13 zemalja (npr., VB, SAD, Kanada, Indija, Tajland) 2. apsolutna veina alternativno glasovanje (preferencijsko) Birai rangiraju kandidate. Ako ni jedan kandidat ne osvoji veinu na temelju prve preferencije, kandidat s najmanjim brojem glasova se brie, a njegovi se glasovi raspodjeljuju u skladu s drugom preferencijom. Postupak se ponovno ponavlja dok neki kandidat ne dobije potrebnu veinu. Koristi se u Australiji (Predstavniki dom) 3. apsolutna veina drugi krug glasovanja Ako nijedan kandidat ne dobije veinu u prvom krugu, dva prvoplasirana kandidata ulaze u ui izbor. Koristi se u: Maliu, Ukrajini RAZMJERNI SUSTAVI MJESTA DOBIVENA SUSTAVOM KVOTA U VIEMANDATNIM OKRUZIMA 4. sustav lista Glasuje se za stranaku listu kandidata, premda u veini zemalja birai mogu izraziti podrku pojedinim kandidatima s liste. Koristi se u 24 zemlje (primjerice, Izrael, Skandinavija, vei dio kontinentalne Europe, ukljuujui Istonu Europu, i vei dio Latinske Amerike) 5. pojedinani prenosivi glas Birai rangiraju kandidate prema redoslijedu preferencija. Kandidati trebaju osvojiti odreeni broj glasova (kvotu) da bi bili izabrani. Najprije se 19

prebroje prve preferencije. Svi kandidati koji prijeu kvotu su izabrani. Njihov glasovni viak (broj glasova za koji su premaili kvotu) tad se preraspodijeli drugim preferencijama na birakim listiima. Ako nijedan kandidat ne dostigne kvotu, kandidat s najmanjim brojem glasova se brie, a njegovi se glasovi takoer raspodijele. Postupak se ponavlja sve dok se sva mjesta ne popune. Koristi se u Rep. Irskoj, Malti, nekim australskim dravama, Estoniji (samo 1990.) i Cambridgeu u dravi Massachusetts.

KOMBINIRANI SUSTAVI KOMBINACIJA JEDNOMANDATNIH OKRUGA S RAZMJERNIM SUSTAVOM 6. kombinirani sustav /additional member system (AMS) Poznat je i kao Mixed Member System (MMS) i Mixed Member Proportional (MMP). Neka se mjesta biraju teritorijalnim / veinskim sustavom, a druga razmjernim sustavom. Najee potonji slui kao zavrni sustav da bi se osigurao razmjerni rezultat. Birai raspolau s dva glasa, jedan za teritorijalne, a drugi za razmjerne izbore. Koristi se u 11 zemalja (npr., Njemaka, Maarska, Italija, Japan, Rusija i Novi Zeland) PREDSJEDNIKI IZBORI POSREDNI IZBORI Posredni izbori znae da dunosnike bira neko tijelo izabarano na tem,elju volje ireg birakog tijela; to je instrument kojim se ograniava izraavanje demokratske volje. Posrednim su se izborima esto sluile komunistike partije, no njima se slue i u izborima za gornji dom u nekim federalnim dravama, primjerice u Njemakoj. PONAANJE BIRAA Stranaka identifikacija dugotrajna je privrenost nekoj stranci koja oblikuje nain na koji birai interpretiraju daleki svijet politike. Stranaka se identifikacija esto nasljeuje u obitelji, a pojaava socijalnim okruenjem biraa. Ona utjee na ponaanje biraa, ali je odvojena od njega. Stabilnou stranake identifikacije objanjavao se kontinuitet zapadnjakih stranakih sustava pedesetih i ezdesetih godina.

20

Slabljenje stranake vezanosti odnosi se na slabljenje spona izmeu (a) biraa i stranaka, te (b) drutvenih skupina (npr., klasa) i stranaka. U veini konsolidiranih demokracija takve su veze izgubile na snazi, ali nisu ieznule; proces slabljenja stranakih veza nije zavren, nego traje.

REFERENDUMI, INICIJATIVA I OPOZIV referendum - glasovanje birakog tijela o nekom pitanju javne politike, npr. ustavnim amandmanima inicijativa - postupak koji omoguuje odreenom broju biraa pokretanje postupka raspisivanja referenduma u vezi s nekim politikim pitanjem opoziv - omoguuje odreenom broju biraa da zatrae da se raspie referendum o tome treba li nekog dunosnika ukloniti s poloaja JAVNO MNIJENJE Javno mnijenje odnosi se na skupna miljenja politiki relevantne populacije o dnevnoj politici. Najvanije su dimenzije javnog mnijenja: doseg (koji postotak populacije ini javnost), vanost (koliko neka tematika znai ljudima?), orijentacija (koja je preferencija javnosti u vezi s nekim pitanjem?) i poticaj (da li neka tema, skupina ili stranka jaaju ili gube podrku?). ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA Ispitivanje javnog mnijenja (ili anketa) je niz pitanja, postavljenih u standardnom obliku, sustavno odabranom uzorku populacije. Pojam ispitivanje javnog mnijenja najee se odnosi na kratke ankete o aktualnim problemima za masovne medije; anketa predstavlja podrobniji upitnik, a esto se provodi za vladu ili znanstvenike. 7. INTERESNE SKUPINE

21

INTERESNE SKUPINE Interesne skupine (drugi naziv je skupine za pritisak) su organizacije donekle neovisne o vladi ili politikim strankama kojepokuavaju utjecati na javnu politiku (Wilson). Interesne skupine ele utjecati na vlast, ali, za razliku od politikih stranaka, ne ele vlast kontrolirati. U gotovo svim zemljama interesi se prenose iz drutva na dravu. Prouavanje opsega i naina takve artikulacije interesa bitno je za razumijevanje politike neke zemlje.

KLASIFIKACIJA INTERESNIH SKUPINA Odnosi na temelju zajednice jesu odnosi u kojima se ljudi raaju. Nalazimo ih u obitelji, srodstvu i etnikoj skupini. Ne poprimaju uvijek politiki oblik, ali sukobi na temelju zajednice intenzivni su i vrlo rjeivi. Veze na temelju udruivanja su pragmatinije, jer se ljudi povezuju radi zajednikog, premda uskog interesa. Budui da su ti interesi ogranieniji, skupine koje se stvaraju oko njih pragmatine su i openito obvezatne. KLASIFIKACIJA INTERESNIH SKUPINA Ciljevi: Zatitne skupine: lanske skupine brane neki interes, npr. sindikati Promocijske skupine: skupina s ciljem promiu neku ideju, npr. eko. sk. Podrka: Zatvorene skupine: lanstvo je ogranieno, npr. medicinska udruenja Otvorene skupine: svi mogu pristupiti, npr. ekoloke skupine Status: Insajderske skupine: vlade im se esto obraaju, a one aktivno trae takvu ulogu, npr. Udruenje kanadskih bankara, Nacionalni savez britanskih farmera Autsajderske skupine: vlade im se najee ne obraaju za savijet ili one ne trae takvu ulogu, ili im je vlada odrie Korisnici:

22

Kolektivni: povlastice osjeaju i lanovi i nelanovi, npr. sindikati dogovore poviicu plae za sve radnike u tvornici, bez obzira na to jesu li lanovi sindikata Selektivni: povlastice koriste samo lanovi, npr. jeftino osiguranje za lanove sindikata Orijentacija: Nacionalna: skupine ele utjecati na nacionalne vlade, npr. stambene udruge Meunarodna: nevladine organizacije, npr. Greenpeace, koje ele utjecati na tijela kao to su EU, meunarodne poretke i globalno javno mnijenje

KLASIFIKACIJA INT. SKUPINA NA LJESTVICI ZAJEDNICA UDRUIVANJE zajednica obiajne (pleme, kasta, etnike skupine) institucionalne (vojska, birokracija, crkve) zatitne (sindikati, udruenja poslodavaca i strukovna udruenja) promocijske (ekoloke skupine, antipornografske skupine) KANALI PRISTUPA Interesne stranke su male stranke koje ele doi do mjesta u parlamentu kako bi radile na postizanju ciljeva posebnijih od vladanja. Primjeri su stranke umirovljenika i vlasnika automobila. Interesne stranke mogu se nai i u postkomunistikim zemljama gdje su se razvile kao izraz uskih agrarnih, vjerskih i etnikih interesa. TO INTERESNE SKUPINE INI UTJECAJNIMA?

23

Gustoa lanstva odnosi se na postotak onih koji imaju pravo pristupiti nekoj skupini i koji to zaista i uine. Visoka gustoa osigurava skupini vei autoritet i bolju pregovaraku poziciju u odnosu na vlast. POLICY ZAJEDNICE I PROBLEMSKE MREE Policy zajednica je vrsto povezana skupina, koja se sastoji od dravnih slubenika i voa insajderskih skupina. Pripadnici policy zajednice rjeavaju sloena pitanja na svom podruju politike u povjerljivom i depolitiziranom ozraju povjerenja, a na temelju zajednikih interesa. Policy zajednice esto se naziva i podvladama. Problemska mrea kontrastan je opis veza izmeu interesnih skupina i vlasti, a podrazumijeva labaviji i iri skup igraa iji utjecaj ovisi o tome to i koga znaju. Dok policy zajednica posjeduje intimnost nekog sela, problemska mrea ima bezliniji karakter velikog grada. PLURALIZAM Pluralizam, doslovce vladavina mnogih, oznaava politiki sustav u kojem brojne konkurentske interesne skupine vre velik utjecaj na responzivnu vlast. No, kako su sve skupine usmjerene na vlastito podruje (npr., obrazovanje, medicinsku skrb), tako nijedna elita ne dominira u svim sektorima. Nove se skupine lako formiraju i time poveavaju konkurenciju na politikom tritu. KORPORATIVIZAM Korporativizam je takav odnos izmeu drave i interesnih skupina u kojem se do najvanijih odluka o domaim problemima dolazi raspravom izmeu vlade i nekoliko vodeih zatitnih skupina, osobito poslovnih udruenja i sindikata. Zauzvrat, od interesnih se skupina oekuje da osiguraju poslunost svojih lanova. Za razliku od pluralizma, korporativizam podrazumijeva hijerarhiju skupina na ijem je vrhu drava, te da povlateni interesi osiguravaju poslunost svog mnogobrojnog lanstva. 8. POLITIKE STRANKE EVOLUCIJA STRANAKA

24

Politike stranke trajne su organizacije koje se natjeu na izborima, najee zato to ele zauzeti najvanije poloaje u dravnoj vlasti. Za razliku od interesnih skupina koje ele samo utjecati na vlast, ozbiljne stranke ele dohvatiti poluge moi. Ili, kako je rekao Weber, strankie ive u kuu moi. STRANAKA ORGANIZACIJA Rije caucus znai zatvoreni stranaki sastanak, najee sa svrhom nominacije ili osmiljavanja strategije. Pojam se najee rabi u kontekstu zakonodavnih stranaka, pri emu caucus sastavljen od lanova koji predstavljaju odreenu stranku ini glavni odbor te stranke (kao to je tradicija u Australiji i u Novom Zelandu).

PREDIZBORI Predizbori omoguuju pristaama neke stranke da odlue koji e kandidat predstavljati njihovu stranku na predstojeim opim izborima. Ti predizbori uobiajeni su u SAD-u gdje su uvedeni da bi se smanjila dominacija stranakih efova. Mnogi promatrai tvrde da sustav predizbora odve umanjuje kontrolu stranke i unitava njezinu koheziju. NAJVANIJE FAZE U RAZVOJU ZAP.EURO. DRUTAVA I NJIHOV UTJECAJ NA STRANKE 1. nacionalna revolucija Podrazumijeva izvornu izgradnju drave kao teritorija kojim upravlja jedna sredinja vlast (Lipset i Rokkan). Premda su se vodile prije mnogo stoljea, moderni stranaki sustav jo pokazuje oiljke zadobivene u tim estokim bitkama za izgradnju drave. I danas mnoge stranke zastupaju interese rubnih teritorija, najee kao oporba dominantnoj stranci koja predstavlja sredinju regiju. U Britaniji, laburisti i liberali zastupaju interese periferija, dok su konzervativci trenutno ogranieni na sredinju regiju oko Londona. Drugi aspekt nacionalne revolucije, sukob izmeu drave i crkve, pokazao se jo vanijim u stvaranju stranaka. U svom se razvoju 25

moderna drava sukobila s Katolikom crkvom koja je eljela obraniti svoju tradiciopnalnu kontrolu nad duhovnim ivotom. Taj se sukob nastavio u 20.st. u mnogim europskim zemljama u obliku antiklerikalnih (osobito komunistikih) i demokranskih stranaka, osobito u katolikim nacijama. Tipovi stranaka: regionalne, vjerske. 2. industrijska revolucija Pojava industrijskog drutva duboko je utjecala na stranke. Poetni uinak industrijalizacije bio je pootrenje podjele izmeu grada i sela. Kad je seoska privreda poela slabiti, u Norvekoj, vedskoj i Finskoj nastale su seljake stranke za obranu ruralnih interesa. Industrijalizacija je izvrila jo dublji i (osim u SAD-u) gotovo univerzalan utjecaj: potaknula je pojavu socijalistikih stranaka kao predstavnika interesa nove urbane radnike klase. Tipovi stranaka: seljake, socijalistike / komunistike. 3. postindustrijska revolucija Zapadne su demokracije sad uglavnom postindustrijske, a obrazovanje i znanje zamijenili su kapital i industrijsku proizvodnju kao glavne resurse. Najvaniji uinak te postindustrijske revolucije dosad se osjetio u strankama ljevice. Nove generacije diplomiranih mladih ljudi, globalnog svjetonazora, izazov su starijim ealonima lanova ljeviarskih stranaka sa sindikalnim korijenima. U SAD-u je ta podjela izazvala fiziki obraun izmeu starih i novih lanova ispred zgrade u Chicagu u kojoj se odrava konvencija Demokratske stranke. Mlai i obrazovaniji narataji usto su i vrelo aktivista novih stranaka zelenih koje su nastale u veini zapadnih demokracija (Parkin). Kandidati zelenih osvojili su mjesta u parlamentima nekoliko demokracija, ukljuujui Austriju, Francusku, Njemaku, Italiju, Portugal i vedsku. Tipovi stranaka: zeleni. PROSVJEDNE STRANKE Prosvjedne stranke koriste proireno nezadovoljstvo vladom ili establishmentom i najee inzistiraju na specifinim pitanjima kao to su visoki porezi ili permisivna politika useljavanja. To su uglavnom kratkorone

26

blitz stranke koje nestaju jednako brzo kako su se i pojavile. Voe su im esto karizmatini, ali i politiki neiskusni. Primjer je franc. Nacionalna fronta. VON BEYEMEOVA KLASIFIKACIJA STRANAKA U ZAP. DEM. Tip stranke 1. Liberalna 2. Konzervativna 3. Radnika 4. Seljaka 5. Regionalna 6. Kranska 7. Komunistika 8. Faistika 9. Prosvjedna 10. Zelena STRANAKO NADMETANJE Stranaki sustav je suodnos izmeu vanih politikih stranaka. U demokraciji stranke reagiraju na inicijative drugih stranaka u kompetitivnoj meuigri. Usto, na sve stranke u nekoj zemlji utjee politiki i ustavni sustav kojeg su one dio. STRANAKI SUSTAVI U DEMOKRACIJAMA Tip Sustav s dominantnom strankom Definicija jedna stranka je neprekidno na vlasti, sama ili u koaliciji Primjer Japan (Liberalno-dem. stranka), Indija (Kongresna stranka) Dvostranaki Sustav dvije velike stranke natjeu se koja e formirati jednostranaku vladu Viestranaki sustav skuptinu ini nekoliko manjinskih stranaka, to vodi formiranju koalicijske vlade VB (konzervativci i laburisti), SAD (dem. i republikanci) Skandinavija Pojavila se kao reakcija na: Konzervativce Liberale Industrijske poslodavce Industrijsko drutvo Sredinju vlast Svjetovno drutvo Socijaldemokrate Demokraciju Birokraciju i dravu blagostanja Neodriv gospodarski rast

27

PROTIVNIKA POLITIKA Protivnika politika je izraz koji je Finer uveo za opis stranakog nadmetanja u Britaniji. Finer je smatrao da je britanska stranaka politika poprimila oblik akatanja dvaju protivnika na veselje promatraa. Ta beskonana borba, smatrao je on, uinila je vladanje nedjelotvornim. No jednostranaka vlada, utemeljena na sigurnoj parlamentarnoj veini, doputa radikalnu promjenu, kao to je bio sluaj s Britanijom za vladavine Margaret Thacher i Tonyja Blaira.

STRANKE U AUTORITARNIM REIMIMA Demokratski centralizam bio je kljuno obiljeje organizacije komunistike partije, a temeljio se na dva naela. Prvo, nie su razine uvijek morale prihvatiti odluke viih razina (dimenzija centralizma). Drugo, vie razine birala je razina neposredno ispod njih, to je inilo piramidu posrednih izbora (demokratska dimenzija). Samo bi jedna osoba bila nominirana za neke izbore, i zapravo bi taj kandidat bio odabran odozgo. U praksi je demokratski centralizam bio centralizam bez demokracije. STRANKE U POSTKOMUNISTIKIM DRAVAMA Stranka-sljednica je pojam koji slui za opis novih stranaka u postomunistikim dravama koje su nastale iz starih vladajuih komunistikih partija. Primjer su socijaldemokrati u ekoj i Poljskoj. Zbog organizacije i lanstva, nekoliko je stranaka-sljednica sredinom devedesetih godina ostvarilo izvanredne izborne pobjede. Ideoloki, one su prihvatile slom komunizma, ali su prigovarale brzini prijelaza u punu trinu ekonomiju.

28

TREI DIO - STRUKTURE VLADAVINE 9. USTAVI I ZAKONSKI OKVIR PRAVNE DISTINKCIJE Prirodno i pozitivno pravo - prirodno pravo odnosi se na normativna naela ispravnog ponaanja koja se mogu, premda i ne moraju, odraziti u pozitivnom pravu, pravu zemlje. Temeljno pravo i zakoni - temeljno pravo je uvrijeeno u tome to je nadreeno obinim zakonima kojima se bavi zakonodavstvo. Ustavi su esto izraeni u temeljunom pravu. Graansko i krivino pravo - graansko pravo rjeava sporove meu privatnim sporovima. Krivino pravo obuhvaa djela koja je drava definirala kao protuzakonita i koje je spremna krivino goniti. Ustavno i upravno prava - ustavno pravo odreuje ustroj vlasti i graanska prava. Upravno pravo odreuje ovlasti birokracije, osobito u odnosu na graane.

29

 Rimsko i obiajno pravo - rimsko pravo opsean je sustav kodificiranog prava koji prevladava u Europi. Datira iz doba rimskog cara Justinijana koji je vladao izmeu 527. i 565. Zakoni Europske unije pod utjecajem su rimskog prava. Fleksibilnije obiajno pravo, koje se uglavnom prakticira u Britaniji i SAD-u, temelji se na sudakim odlukama. Te odluke osiguravaju dozu predvidivosti ishoda sudskih sporova, jer predstavljaju utjecajne presedane. Fleksibilni i kruti ustavi - fleksibilni ustavi imaju jednak status kao statutarni zakoni. Mogu im se dodavati amandmani na isti nain ili - kao u Britaniji evolucijom konvencija. Jedini nain da se krutim ustavima dodaju amandmani jesu specijalne procedure koje se razlikuju od procedura potrebnih za redovne zakone. Tvrdo i meko pravo - tvrdo pravo sadri zakonski obvezujue odredbe, a meko pravo kodificira neformalne norme oekivanog ponaanja. Meko je pravo proirena pojava u meunarodnoj areni.

USTAVNA VLAST Ustavna vlast je vladavina zakona. Ona ograniava ovlasti vlade, odreuje prava pojedinaca i omoguuje pravni lijek u sluaju da vlada prekorai svoje ovlasti. Ustavna je vlast jedno od bitnih obiljeja liberalnog miljenja koje prevladava na Zapadu, osobito u SAD-u. USTAVI Ustav odreuje formalni ustrojvlasti, specificira ovlasti i institucije sredinje vlasti te ravnoteu izmeu sredinje i ostalih razina vlasti. Osim toga, ustavi odreuju prava graana, ime vladi odreuju granice i dunosti. SAVJETI SASTAVLJAIMA USTAVA Mc Whinney predlae ova pravila kojih bi se sastavlji ustava trebali pridravati: ustav treba biti kratak ne pokuavati rjeiti kratkorone probleme

30

ustav treba biti neutralan u odnosu na stranaku politiku nacrte ustava prepustiti pravnicima umjerene ambicije ako je drutvo podijeljeno ne pokuavati zakonski urediti nemogue ustav ne bi smio biti odve krut to funkcionira u jednoj zemlji, ne mora nuno funkcionirati u vaoj promjena jedne institucije odrazit e se na druge drutvo moe odjedanput apsorbirati ogranien broj promjena

SUDBENA REVIZIJA Smith definira sudbenu reviziju kao mo redovnih ili posebnih sudova da daju autoritativna tumaenja ustava koja obvezuju sve zainteresirane strane. To se odnosi na tri glavna podruja: prosudbu o tome jesu li pojedini zakoni ustavni, rjeavanje sukoba izmeu drave i graana u vezi s temeljnim slobodama, te rjeavanje sukoba izmeu institucija ili razina vlasti.

USTAVNI SUDOVI Ustavni sudovi jesu posebni sudovi, odvojeni od redovnog sudbenog procesa, koji mogu iroko tumaiti ustavnu problematiku, a da ne moraju ekati konkretan sluaj da to uine. Ti su sudovi politikiji i nisu toliko sudbenog karaktera kao prizivni sudovi, recimo ameriki Vrhovni sud, koji se nalaze na vrhu standarde sudbene hijerarhije. SUDAKI AKTIVIZAM Sudaki aktivizam znai spremnost sudaca da se odvae izai izvan uskih okvira pravnih odluka kako bi utjecali na javnu politiku. Njegova suprotnost, konzervativnija filozofija sudake rezerviranosti tvrdi da bi suci trebali iskljuivo primjenjivati zakone (ukljuujui i ustav), bez obzira na politike implikacije i osobnih sudakih vrijednosti. Ta su dva pojma osmiljena za ameriki Vrhovni sud, ali imaju iru primjenu u eri sudbene politike. METODE ODABIRA SUDACA 31

Metoda Izbori

Primjer neke drave u SAD-u

Komentar uvaava se javno miljenje, no jesu li cijena nepristranost i kompetentnost? Mogu postojati i postupci opoziva

Bira ih skuptina

neke drave u SAD-u; neke lat.am. zemlje

tom su se metodom formalno sluili za imenovanje viih sudaca u komunistikim dr., ali je u praksi kom. partija odabirala podobne kandidate

Imenuje ih

VB, suci am. Vrhovnog

opasnost(?)pol. imenovanja premda su veinu sudaca imenovali bivi predsjednici

izvrna vlast suda (potvruje Senat)

Kooptiraju Ih drugi suci

Italija, Turska

stvara nezavisno, ali kadto neaktivno sudstvo

UPRAVNO PRAVO Upravno pravo odreuje posebna naela kojih se tijela javnog sektora, prvenstveno birokracija, moraju pridravati u odluivanju. Primjerice, odluke britanskih dravnih slubenika moraju (a) biti unutar njihovih ovlasti, (b) biti donijete u potenom postupku i (c) biti u skladu s prirodnom pravdom. Upravno pravo odreuje lijek u sluaju krenja tih naela. METODE SUDBENE REGULACIJE BIROKRACIJE Metoda Separatistika Integracijska Supervizija Definicija Posebni kodeksi i sudovi Oslanja se na redovno pravo i sudove Prokurator ocjenjuje zakonitost upravnih akata Primjer Francuska Angloam. Rusija

MEUNARODNO PRAVO I REIMI Meunarodno pravo je sustav pravila koja drava i drugi akteri smatraju obvezujuima u meusobnim odnosima. To se pravo temelji na

32

meudravnim sporazumima, obiajima, prihvaenim naelima i miljenjima pravnih autoriteta. Pojam meunarodno pravo iskovao je 1780. engleski filozof Jeremy Bentham. Meunarodni reimi sastoje se od aranmana o vladanju koje drave osmisle kako bi uskladile svoja oekivanja i organizirale aspekte meunarodnog ponaanja na raznim problematskim podrujima (Kratochwil i Ruggie). To znai da na specifinim podrujima, primjerice, podruju meunarodne trgovine, specijalisti iz raznih drava i nedravnih tijela surauju u pisanju sporazuma, konvencija i deklaracija. 4 TRADICIONALNA IZVORA MEUN. PRAVA ugovori obiaji opa naela prihvaena u civiliziranim nacijama legalne vlasti 10. FEDERALNA, UNITARNA I LOKALNA VLAST FEDERALIZAM Federalizam je naelo podjele suverenosti izmeu sredinje vlade i pokrajinskih (ili dravnih) vlada; federacija je svaki onaj politiki sustav koji tu ideju provodi u djelo. U konfederaciji su veze izmeu sastavnih jedinica slabije. U konfederaciji sredinji autoritet ima malo moi i jednoglasnost je uvjet kolektivne akcije. FEDERALIZAM: TKO TO RADI? Podjela funkcija Iskljuiva nadlenost Usporedna nadlenost Definicija Primjer kanadske pokrajine iskljuivo su nadlene za obrazovanje u Kanadi i nac. i pokrajinske vlade vlade mogu donositi zakone vezane

sve se funkcije dodjeljuju jednoj razini vlasti funkcije se dijele meu razinama vlasti

33

uz poljoprivredu Rezidualne ovlasti razina vlasti koja po inerciji kontrolira funkcije nije izrijekom odreena ustavom 10.amandman am. Ustava glasi: Ovlasti koje Ustavom nisu dodijeljene Sjed. Dr., niti ih Ustav dravama zabranjuje, pripadaju tim istim dravama ili narodu SURADNIKI FEDERALIZAM U Njemakoj se od svih Lndera (saveznih zemalja) oekuje da pridonose uspjenosti cjeline. Zauzvrat, centar se prema njima odnosi s potovanjem. Tri postupka potiu taj suradniki federalizam: I federalna vlada i Lnderi mogu donositi zakone na nekoliko podruja (prijevoz i javno vlasnitvo) Centar donosi okvirne zakone i osmiljava politike koje se onda upotpunjuju pokrajinskim zakonima Lnderi su prema Ustavu odgovorni za provoenje saveznih zakona

DVOJNI FEDERALIZAM Dvojni federalizam nastaje kad nacionalne i pokrajinske vlade u sklopu neke federacije zadravaju odvojene i nezavisne sfere djelovanja. Najvanije obiljeje suvremenih federacija nije odvajanje funkcija, nego meuovisnost meu razinama. Fraza meuvladini odnosi odnosi se na takve sloene politike, upravne i financijske interakcije meu razinama vlasti. Meuvladini odnosi najrazraeniji su u federacijama, ali ih ima i u nominalno unitarnim dravama. FISKALNI FEDERALIZAM Fiskalni federalizam odnosi se na protok novca izmeu sredinje vlade i pokrajinskih vlada. Sredinje su vlade financijski jaale veim dijelom 20.st. No, u nekoliko federacija nacionalne su vlade morale smanjiti pomo pokrajinama zbog niskih poreza devedesetih godina. FINANCIJSKI TRANSFERI FEDERALNIH VALADA POKRAJINAMA

34

Oblik transfera Definicija Sektorske dotacije Ope sektorske dotacije Podjela dravnih prihoda za specifine projekte (npr., novu bolnicu) za odreene programe (npr., za zdravst. skrb) ope financiranje koje ne sadri gotovo nikakva ogranienja glede toga kako e primatelj raspolagati fondovima ujednaavajue dotacije u nekim federacija njima se pokuavaju izjednaiti financijski uvjeti izmeu regija. Mogu izazvati ogorenje bogatijih regija

FEDERALIZAM: PREDNOSTI I NEDOSTACI Prednost Potie konkurenciju i inovaciju izmeu pokrajina Jaa mo pokrajina Nedostatak ali graani se u raznim pokrajinama razliito tretiraju no, to se moe iskoristiti za iskoritavanje manjinskih skupina u pokrajinama Jaa status pokrajina ali, neteritorijane skupine ne uivaju tu zatitu Moe obuzdati sukob izmeu skupina Potie vladavinu konsenzusom ali, moe ustaliti i time pojaati iste te sukobe ali, moe odgoditi nune promjene

35

METODE RASPODJELE VLASTI OD CENTRA PREMA NIIM RAZINAMA Metoda Dekoncentracija Definicija funkcija sredinje vlasti obavljaju djelatnici na terenu Decentralizacija funkcije sredinje vlasti obavljaju podnacionalne vlasti Devolucija sredinja vlast omoguuje stanovitu autonomiju odluivanja niim razinama Ilustraciija gotovo 90% am. federalnih civilnih djelatnika radi izvan Washingtona u Skandinaviji lokalne vlasti provode nacionalne socijalne programe pokrajinske vlade u Franc., Italiji i panjolskoj

UNITARNA VLAST Veina suvremenih drava je unitarna, to znai da je suverenost iskljuivo u rukama sredinje vlasti. Podnacionalne vlasti, pokrajinske ili lokalne, mogu odluivati o politici ili ju provoditi u djelo, ali to ine samo uz doputenje sredinje vlade. Unitarne drave prirodno nastaju u drutvima s tradicijom vladavine suverenih careva i monarha (VB, Franc., Japan). Odnosi sredinja lokalna vlast u unitarnoj dravi najee se uklapaju u jedan od dva modela: dvojni ili spojeni. Dvojni sustav lokalne vlasti (kao u VB) izraava formalnu odvojenost sredinje i lokalne vlasti. Premda je sredinjica suverena, lokalne se vlasti ne smatraju dijelom jedinstvene dravne strukture. Spojeni sustav obiljeje je jakih drava poput Francuske. U tom sustavu od sredinje vlasti imenovani prefekti nadziru lokalne vlasti. Lokalne

36

zajednice, premda u praksi posjeduju prilinu autonomiju, ine dio jedinstvenog upravnog sustava koji se primjenjuje u cijeloj zemlji. RAVNOTEA MOI IZMEU SREDINJE I LOKALNE VLASTI Resursi lokalne vlasti obino su: Kontrola provoenja politike Odgovornost za funkcioniranje javnih slubi, kao to su Neke ovlasti za ubiranje proraunskih prihoda Lokalni izborni mandat Kontrola zakona, ukljuujui (u unitarnim dravama) pravo Osiguranje veeg dijela dotacija za lokalnu vlast Odreivanje upravnih standarda za javne slube Oekivanja javnosti da bi nacionalna vlast trebala rjeavati Vea legitimnost zbog boljeg odaziva biraa u izborima

zdravstvo, obrazovanje i socijalna skrb

A ovo su lokalni resursi centra: ukidanja ili modifikacije lokalne vlasti

probleme

LOKALNA VLAST Lokalna je vlast univerzalna pojava i u federalnim i u unitarnim dravama. To je najnia izborna razina teritorijalne organizacije u dravi. Nazivaju ih raznim imenima: komunama, opinama ili upanijama. U najboljem sluaju, lokalne vlasti predstavljaju prirodne zajednice, dostupne su lokalnom stanovnitvu, utvruju lokalne identitete, te vre raspodjelu resursa s obzirom na lokalne mogunosti i potrebe. No, one su esto premale da bi organizirale djelotvorno funkcioniranje lokalnih slubi, nedostaje im financijske autonomije, a njima lako ovladaju lokalne elite. ODBORI ZA POSEBNE NAMIJENE Odbori za posebne namijene jesu funkcionalna tijela vlasti, formirana da bi se bavila specifinim problemima na nekom lokalnom podruju. Zasebni su, ali povezani s lokalnim teritorijalnim vijeima koja se biraju na izborima. lanovi 37

se najee imenuju, no mnogi od 15 tisua kolskih okruga u SAD-u biraju se na izborima. OPA KOMPETENCIJA Opa kompetencija jest ovlast lokalnih vlasti da ureuju sva pitanja od interesa za neko podruje. Ti propisi moraju biti usklaeni s nacionalnim zakonima. Raspon opih kompetencija pokazatelj je statusa lokalne vlasti unutar politikog sustava; gdje su funkcije lokalnih vlasti iskljuivo one koje im doputa sredinja vlast, kao u Engleskoj, taj je status nizak. VLAST KOJA STVARA MOGUNOSTI Vlast koja stvara mogunosti je pojam kojima se saima vizija lokalne vlasti. Takva vlast usklauje slube i predstavlja zajednicu na njezinu teritoriju i izvan njega. Uloga joj je strateka, a za pruanje specifinih usluga sklapaju se ugovori s privatnim agencijama, neprofitnima ili profitnima.

TIPINE OVLASTI LOKALNIH VLASTI groblja gospodarski razvoj zatita okolia vatrogasna sluba domovi umirovljenika knjinice lokalno planiranje osnovno obrazovanje 11. SKUPTINE SKUPTINE KAO PREDSTAVNIKE INSTITUCIJE rekreacija odvoz smea ceste socijalna pomo socijalni stanovi turizam vodoopskrba i odvodnja

38

Skuptina je vielano predstavniko tijelo koje se bavi javnim problemima. Najvanija joj je funkcija odobriti obvezujue mjere javne politike u ime politike zajednice koja je ira od izvrene vlasti (Norton). Rijei koje se rabe u opisu tih tijela izraavaju razne aspekte predstavnike uloge skuptina: skuptine se sastaju, parlamenti raspravljaju, zakonodavci donose zakone. USTROJ SKUPTINA 1. broj zastupnika skuptine srednje veliine su najdjelotvornije 2. broj domova veina suvremenih skuptina jesu jednodomne ili dvodomne. Dvodomno se zakonodavstvo tijelo sastoji od donjeg doma (prvi dom) i gornjeg doma (drugi dom). Donji dom se bira neposrednim izborima; lanovi gornjih domova biraju se raznim metodama. 4 najvanija naela odabira za gornji dom su: neposredni izbori, imenovanje, posredni izbori putem regionalnih ili lokalnih vlasti, te nasljeivanje. 3. sustav odbora to su male radne skupine skuptinskih lanova, imaju trostruku funkciju: razmatrati prijedloge zakona i financijske prijedloge, nadgledati vladinu administraciju i prole rashode, te istraivati opa pitanja od javne vanosti.

TIPOVI PARLAMENTARNIH ODBORA stalni odbori stalna tijela koja podrobno razmatraju nacrte zakona posebni odbori pomno prate rad izvrne vlasti i provode posebne istrage. esto postoji jedan odbor za svaki vani vladin resor zajedniki ili konferencijski odbori izglauju razlike izmeu zakona koje donose dva doma (postoje samo u dvodomnim skuptinama) Razvijeni sustav odbora uglavnom definira radnu (na odbore usmjerenu) skuptinu nasuprot debatnoj (na domove usmjerenoj) skuptini:

39

u debatnoj skuptini, primjerice britanskom Donjem domu, rasprave su sredinja aktivnost. U glavnoj dvorani raspravlja se o najvanijoj problematici i tu se stjee ili gubi politiki ugled.

u radnoj skuptini, primjerice amerikom Kongresu, najvanije se aktivnosti odvijaju u odborima. U njima zakonodavci oblikuju zakone, izglasavaju proraun i nadziru izvrnu vlast (Loewenberg, Patterson i Jewell)

FUNKCIJE SKUPTINA predstavnitvo raspravljanje donoenje zakona formiranje vlade izglasavanje prorauna nadzor izvrne vlasti (pitanja i interpelacije, hitne rasprave, odborske istrage) osiguranje kanala regrutacije i socijalizacije pol. elita

PRAVILO 90 POSTO To je pravilo saet opis zakonodavnog procesa koji otprilike odgovara stanju u mnogim skuptinama. To pravilo tvrdi da otprilike 90% zakonskih prijedloga dolazi od izvrne vlasti i da otprilike 90% tih prijedloga postanu zakoni. SAD su najpoznatija iznimka od tog pravila i dominacije izvrne vlasti u zakonodavnom procesu koja se temelji na tome pravilu.

MPK Minimalna pobjednika koalicija (MPK) je fraza koja slui za analizu koalicijskih vlada formiranih u skuptinama u kojima nijedna stranka nema veinu mjesta. Taj se pojam odnosi na najmanji broj stranaka koje zajedno mogu sakupiti 51% mjesta u skuptini i tako dobiti mandat za sastavljanje vlade. U teoriji, koalicije bi trebale biti MPK, jer bi ukljuivanje dodatnih stranaka u koaliciju samo smanjilo broj mjesta u vladi koje bi svaka koalicijska stranka dobila. U praksi, meutim, mnoge koalicije sadre vie stranaka no to je potrebno za MPK (Riker). INTERPELACIJA 40

Interpelacija je upit vladi, upuen od strane opozicije, nakon kojeg slijede rasprava i najee probno glasovanje o tome kako je skuptina zadovoljna odgovorom. Tom je tehnikom, koja esto ide uz glasovanje o povjerenju vladi, srueno nekoliko vlada u francuskoj Treoj i etvrtoj Republici. LANOVI SKUPTINA I PROF. POLITIARI Demokratskim skuptinama dominiraju obrazovani, srednjovjeni bijelci. Predstavnici desnih stranaka su iz poslovnih, posebno financijskih krugova, dok je obrazovanje plodno tlo za stranke ljevice. Mnoge stranke ljevice nastoje poveati zastupljenost ena. Sve ee u zapadnim parlamentima prevladavaju profesionalni politiari. Njih King opisuje kao ljude posveene politici. Politiku smatraju svojim zvanjem, u politici trae ispunjenje, u njoj vide svoju budunost i pogodilo bi ih kad bi se iz politike morali povui. Ukratko, oni su ovisnici. U veini skuptina broj profesionalnih politiara je porastao. No, tradicija amatera odrala se u skuptinama u kojima su zastupnici slabo plaeni, imaju malo zaduenja, u kojima ne postoji mogunost reizbora, ali je zato velika vjerojatnost da e ih birai prvom prilikom izbaciti izbaciti iz skuptine.

ULOGE OBINIH LANOVA SKUPTINE U BRITANSKOM DONJEM DOMU odvjetnici politika ele utjecati na nacionalnu politiku aspiranti za ministarske poloaje ele mjesto u vladi predstavnici izbornih okruga istiu sluenje interesima svojeg izbornog okruga i njegovih stanovnika parlamentarci rade na ugledu institucije skuptine

INSTITUIONALIZACIJA PARLAMENTA Parlament je institucionaliziran kad: djelotvorno obavlja zakonodavne funkcije 41

ima dobro razvijenu unutarnju organizaciju (primjerice, odborski sustav) pridrava se vlastitih pravila postigne prihvaeno mjesto u politikom sustavu

Institucionalizacija je najvanija zadaa novih parlamenata. James Madison je uoio taj problem za odravanja prvog zasjedanja amerikog Kongresa kad se poalio da svakog dana trpimo zbog nepostojanja presedana. 12. IZVRNA VLAST IZVRNA VLAST Izvrna vlast je politika razina vrha vlasti, a dunosti su joj da usmjerava nacionalne poslove, prati kako se provode politike, mobilizira podrku za svoje ciljeve i osigurava ceremonijalno i krizno vodstvo. U liberalnim demokracijama izvrna vlast moe biti predsjednika, parlamentarna ili dvojna. PREDSJEDNIKA VLADA 3 su obiljeja predsjednike izvrne vlasti: opi izbori predsjednika (da bi se osigurala legitimnost) fiksno trajanje mandata predsjednika i skuptine, koji ne mogu jedni druge smijeniti (da bi se sprijeila samovoljna vlast) predsjednik upravalja radom vlade i obavlja najvanija imenovanja PREDNOSTI I NEDOSTACI PREDSJ. VLADE Prednosti: vremenski ogranieni predsjedniki mandat osigurava stabilnost izvrne vlasti opi izbori za nositelja vlasti su demokratski; graani glasuju i za predsjednika i za lanove zakonodavnih tijela zakonodavna tijela ne moraju podravati ili smjenjivati vlade, to im u naelu omoguuje da ocjenjuju zakonske prijedloge prema kvaliteti podjela ovlasti potie ogranienu vlast i tako titi slobodu

42

 budui da se biraju opim izborima, predsjednici posjeduju nacionalnu perspektivu i pokuavaju privoljeti skuptinu da usvoji jednaku perspektivu. Nedostaci: opasnost opstrukcije u sluaju neslaganja izvrne i zakonodavne vlasti vremenski odreeni mandati odve su neelastini. Sve je kruto, odreeno, strogo, napisao je Bagehot ogranienje na jedan ili dva mandata znai gubitak iskustva i sposobnosti dobrog predsjednika. esto se dogaa da predsjednici trae nain na koji bi ustavnim amandmanima osigurali produetak mandata samo jedna stranka moe osvojiti predsjedniki poloaj; ostale su gubitnice politiari koji imaju izglede pobijediti na izborima, jer se dopunjavaju javnosti, esto su politiki autsajderi koji postanu loi predsjednici odve toga ovisi o samo jednoj osobi, a usredotoenost javnosti na predsjednika, koju esto pretjerano pojaava televizija, ima za posljedicu nerealistina oekivanja ini se da se predsjednike demokracije tee konsolidiraju od parlamentarnih (Stepan i Skach). Frustriran ili ambiciozan predsjednik moe postati diktator

PARLAMENTARNA VLADA Parlamentarna vlada ima 3 glavna obiljeja: vladajue stranke dolaze iz skuptine. Ministri se najee imenuju iz redova lanova parlamenta i ostaju njegovi lanovi izvrna je vlast kolegijalna, a ima oblik kabineta ili ministarskog vijea u kojem je premijer tradiocionalno prvi meu jednakima

43

ef vlade (premijer ili kancelar) i kabinet mogu se opozvati ako im parlament izglasuje nepovjerenje. Poloaj premijera najee je odvojen od poloaja efa drave

KONSTRUKTIVNO IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA Konstruktivno izglasavanje nepovjerenja zahtijeva od skuptine da izabere novog premijera prije no to se rijei postojeeg. Svrha tog pravila jest smanjenje nestabilnost vlade tamo gdje su koalicije norma. Pravilo potjee iz Njemake, gdje je samo jedan kancelar (Helmut Schmidt) smijenjen tom metodom nakon osnutka Savezne Republike 1949. godine. MODELI MOI U IZVRNOJ VLASTI PARLAMENTA Model Kabinetska vlada Definicija kabinet odreuje politiku, dok ministri, pa i premijer, funkcioniraju unutar kolegijalnog okvira Premijerska vlada premijer je dominantna figura, a kabinet mu slui da objavljuje odluke i da izravno kontaktira s ministrima Ministarska vlada ministri donose vane odluke na svojim specijaliziranim podrujima, uz malo opeg usklaivanja Italija (Prva rep.) Njemaka Primjer Finska

DVOJNA IZVRNA VLAST Ona objedinjuje izabranog predsjednika koji obavlja dunosti i premijera koji je ef vlade odgovorne parlamentu. Premijer, kojeg najee imenuje predsjednik, odgovoran je za domau politiku (ukljuujui odnose sa skuptinom), ali i predsjednik zadrava nadzornu ulogu, odgovornost za vanjske poslove i najee raspolae izvanrednim ovlastima. Najbolji su

44

primjeri Francuska i Finska, ali su taj sustav usvojile i postkomunistike drave. KOHABITACIJA Kohabitacija se pojavljuje u dvojnoj izvrnoj vlasti kad je skuptinska veina oporba predsjednikovoj stranci. Ta situacija, koja se u francuskoj Petoj Republici dosad dogodila tri puta, pojaava nadmetanje izmeu predsjednika i premijera. Kohabitacija se dogodila i u postkomunistikoj Poljskoj. 13. BIROKRACIJA BIROKRACIJA Birokraciju ine plaeni slubenici koji se bave svakodnevnim poslovima vladanja, daju savjete u vezi s politikim odlukama i provode ih u djelo. Nasuprot osobnim savjetnicima koji okruuju vladajue monarhe, moderna birokracija javna je institucija koja se regrutira prema kvalifikacijama, a koja u svom radu dosljedno primjenjuje jasna pravila na pojedinane sluajeve. Rije birokracija potjee od starofrancuske rijei burel, koja znai sukno kojim su se nekad pokrivali pisai stolovi ili biroi. REGRUTACIJA U jedinstvenoj (opoj) birokraciji slubenici se zapoljavaju u dravnu upravu u cjelini, a ne na odreeno radno mjesto u njezinom sklopu. Smatra se da su za upravne poslove potrebni inteligencija, obrazovanje i odgovarajua osobna umijea, ali ne i tehniko znanje. Nasuprot tome, podruni (specijalistiki) pristup zapoljava ljude koji raspolau specijalistikim znanjem za odreeni odjel ili radno mjesto. Jedinstvene birokracije temelje se na profesiji, dok se podrune birokracije temelje na konkretnom poslu. PREDSTAVNIKE BIROKRACIJE Teorija predstavnike birokracije tvrdi da bi dravne slube, kad bi zapoljavale ljude iz svih socijalnih slojeva, kreirale politiku koja bi uzimala u obzir potrebe javnosti, te bi u tom smislu bila demokratska (Meier). Pasivno predstavnitvo znai da demografski profil birokracije odgovara profilu

45

stanovnitva. Aktivno predstavnitvo postoji kad dravni slubenici donose odluke kakve bi donijeli oni koje oni predstavljaju, to znai javnost. ORGANIZACIJA VLADE: MINISTARSTVA, ODJELI I AGENCIJE Vladin resor ili ministarstvo Administrativna jedinica nad kojom ministar ima izravnu upravnu kontrolu. Najee je ustrojena prema formalnoj hijerarhiji i esto se utemeljuje statutom. Odjel, sekcija ili ured Operativna jedinica resora, odgovara ministru, ali moe biti prilino samostalna u praksi Agencija Funkcionira na jednoj ili dvije razine ispod vlade, u elji da osigura fleksibilnost i politiku nezavisnost. TIPOVI JAVNIH AGENCIJA Dravna tvrtka Poduzee u dravnom vlasnitvu koje prema statutu ima pravo prodavati robu i usluge, bez privatnih dioniara. Primjeri su bili britanske nacionalizirane tvrtke, kanadske Crown Corporations, australska javna poduzea i amerika potanska sluba. Vladina dioniarska tvrtka Organizacija u dravnom vlasnitvu da bi kupovala dioniarske uloge u drugim poduzeima. Primjer je panjolski Sepi. To je alternativa dravnim tvrtkama, kad drava eli zadrati nadzor, ali, kao i dravne tvrtke, sad ih ugroava privatizacija.

Regulatorna agencija (23. pitanje)Organizacija kojoj je funkcija nadzirati nedravnu aktivnost na podrujima na kojima je javni interes u pitanju, primjerice, privatni monopoli,

46

financijske usluge, medicinsko istraivanje. Najee funkcioniraju jednu stepenicu nie od vlade. One su karakteristian modus suvremenog vladanja. 5 OBILJEJA BIROKRACIJE 1. struno znanje 2. trajnost 3. steene navike 4. nadzor implementacije 5. posebni interesi MODUSI KONTROLE BIROKRACIJE Formalni Ministri daju pol. smjernice Skuptinski nadzor Sudbeni nadzor Ombudsmani /dravni povjerenici/ Standardi uspjenosti Ministarska kontrola Interni Profesionalni standardi Oekivane reakcije Kolegijalni pritisci Savjest Konkurencija meu ministarstvima DRAVNI POVJERENIK Dravni povjerenik (ombudsman) je javni slubenik koji ispituje navode o nepravilnostima u radu javnog sektora. Ti psi uvari uvedeni su u Skandinaviji, ali i u drugim zemljama, premda esto s ogranienijom nadlenou i resursima. NOVI JAVNI MENADMENT 10 naela Osbornea i Gaeblera za unapreenje djelotvornosti vladinih agencija: Neformalni Vanjski Nadzor masovnih medija Javno mnijenje Nadzor interesnih skupina

47

1. promiite konkurenciju meu davateljima usluga 2. ovlastite graane, pa e nadzor vriti zajednica, a ne birokracija 3. mjerite uspjenost, ali ne inputom nego rezultatima 4. upravljajte se prema ciljevima misijama a ne prema pravilima i propisima 5. pretvorite klijente u kupce i ponudite im izbor kola, programa, stanovanja 6. sprijeite probleme prije izbijanja, bolje nego da poslije nudite usluge 7. zaradite novac, nemojte ga samo troiti 8. decentralizirajte vlast i prihvatite sudioniki menadment 9. dajte prednost trinim mehanizmima pred birokratskim 10. katalizirajte sve sektore javni, privatni i dobrovoljni na rjeavanju drutvenih problema SASTAVNICE NOVOG JAVNOG MENADMENTA menadmentima su dane odrjeenije ruke, ali su odgovorni za rezultate postoje precizno odreeni ciljevi koji slue za ocjenu rezultata resursi se dijele prema rezultatima resori su smotuljci, samostalnije operativne jedinice vie se poslova preputa privatnom sektoru doputa se vea fleksibilnost u zapoljavanju i kadrovskoj politici rashodi se smanjuju da se vie postigne s manje INHERENTNO DRAVNA FUNKCIJA To je funkcija koju bi drava trebala izravno obavljati, a ne sklapati ugovor s treom stranom. Primjerice, donoenje najvanijih odluka u vezi s vanjskom politikom najee se smatra inherentno dravnom funkcijom, a odvoz smea ne.

UGOVORNA VLAST: ZA I PROTIV

48

3 teorijske prednosti koritenja ugovora u pruanju javnih usluga (sklapanjem ugovora s tvrtkama izvan javnog sektora ili unutar njega) jesu: odvajanje kupca (naruitelja) i izvritelja (agenta) znai da se standardi moraju precizno odrediti i nezavisno pratiti. U tradicionalnoj birokraciji niem slubeniku ili odjelu jednostavno bi se naredilo da obavi neki posao u javnom natjeaju izvritelji moraju precizirati procjenu trokova. Prihvati li se njihova ponuda, mogu se rijeiti nepotrebnih trokova, esto tako da snize cijenu radne snage ugovor predvia mogunost zamjene jednog izvritelja drugim, jeftinijim, boljim, ili oboma. Konkurencija bi trebala osigurati da se izvritelj pridrava ugovora Pored tih prednosti, postoji 5 opasnosti: troak sastavljanja ugovora manipulativni trokovi moe biti vei od uteda ugovori mogu pogubno djelovati na radni moral. Djelatnici moda nee biti spremni za dodatne napore, ako im to nije u opisu radnih zadataka izvritelji radova mogu se ponaati oportunistiki, iskoristiti poloaj za promicanje vlastitih, a ne naruiteljevih interesa. Drugim rijeima, izvritelji mogu loviti u mutnom kako bi poveali zaradu. Taj je problem poznat kao problem naruitelja / izvritelja ministarstva gube fundus iskustva kolektivno pamenje . koja se taloe kad se projekti provode vlastitim snagama. Koliko dobro neko ministarstvo moe nadzirati posao s kojim nema prethodnih neposrednih iskustava? Javnost moe biti nepovjerljiva prema izvriteljima 14. VOJSKA I POLICIJA MODELI CIVILNOG NADZORA NAD VOJSKOM Model Liberalni Penetracijski VOJNI UDARI Definicija depolitiz. i prof. vojska prihvaa civilni nadzor polit. vojska dijeli ciljeve voa, tajne Slube motre vojni kadar komunistike dr. Primjer konsolidirane dem.

49

Vojni udar je pojava kad oruane snage ili neki njihovi dijelovi prigrabe politiku vlast. Naziv izaziva asocijacije na nasilno, potajno i neeljeno preuzimanje vlasti protiv volje civilnih vladara. Zapravo, veina pueva zamijeni jednu vojnu vlast drugom, mnogi prou s vrlo malo ili nimalo ljudskih rtava, a neke izazovu prethodni vladari. HLADNI RAT Hladni rat bio je nadmetanje izmeu SAD-a i SSSR-a, koje je trajalo od kraja etrdesetih do raspada Sovjetskog Saveza 1991. Uvijek na rubu otvorenog sukoba, hladni je rat esto poprimao visok intenzitet konfrontacije, osobito prije poetka poputanja potkraj ezdesetih godina. Hladni rat bio je sukob izmeu velesila, pojaan konfliktnim ideologijama i mogunou uzajamnog unitenja. Svretak hladnog rata bio je posljedica sloma komunizma i prvorazredan povijesni dogaaj koji je potresao svijet iz temelja i pokrenuo valove globalizacije, regionalizacije, nacionalizama i demokratizacije, koji su obiljeili politiku u devedesetim godinama. VOJNA VLAST Uruena ili neuspjena drava je teriotrij na kojem je sredinja vlada izgubila vlast. Zakoni se ne donose, porezi se ne prikupljaju, nema reda. Drava se raspada, a vlast prigrabi onaj kome sredstva prisile na nekom podruju padnu u ruke: naoreuane bande, agresorske trupe, dijelovi vojske, voe klanova. Javljaju se lokalni erifi koji nude zatitu i pljaku svojim sljedbenicima. Veina primjera su afrike zemlje 80.-ih i 90.-ih godina, na primjer, Zair na izmaku Mobutuove diktature (Zartman). UVJETI ZA USPJENO POVLAENJE VOJSKE povlaenje mora biti planirano, svi rodovi oruanih snaga moraju dati pristanak, ili neka vojna frakcija moe ostati na vlasti. Generalima koji silaze s vlasti mora se jamiti sigurnost; asnici koji se boje sudskog progona mogu se grevito drati vlasti. Generali moraju znati da korporativni interesi vojske nee biti nepotrebno ugroeni povratkom civilne vlasti. Mora postojati organizirani civilni autoritet, primjerice, politika stranka, koja e preuzeti vlast. POLICIJA 50

Kao imenica (tj. kao institucija) policija podrazumijeva organizirano tijelo, ovlateno da se slui silom u tono odreenim uvjetima, kako bi odralo javni red i identificiralo poinitelje. Policija nadzire i prati aktivnosti raznih skupina. Sva drutva moraju vriti nadzor; velika i moderna drutva dodjeljuju tu zadau specijaliziranim policijskim institucijama. POLICIJE U DEM.: ANGLOAM. I EURO. MODELI Angloam. model Izvor legitimnosti Organizacijski ustroj Glavna zadaa Stil Primjeri POLICIJSKA DRAVA To je sustav vlasti u kojem policija raspolae proizvoljnim ovlastima unutar represivnog i totalitarnog politikog sustava. Funkcioniranje policijske drave ovisi o neskrivenom i skrivenom praenju; to izaziva strah i onemoguuje organiziranu oporbu. Primjeri policijske drave su nacistika Njemaka i komunistika (donekle i postkomunistika) Rusija. Policijsku dravu valja razlikovati od njemakog izraza Polizeistaat, koji se odnosi na dobroudniji sustav u kojem policija, osim policijskih, obavlja i administrativne funkcije. LUSTRACIJA Lustracija je doslovce proces proiavanja u vjerskim obredima. U postkomunistikoj politici to se odnosi na nain na koji se obraunalo s bivim komunistima, osobito s pripadnicima tajnih slubi. Mnoge su drave donijele ilustracijske zakone koji su omoguili da se objave imena tih ljudi ili da im se onemogui zaposlenje u javnom sektoru. zajednica lokalniji kontrola kriminala civilni VB, SAD Europski model drava centraliziraniji kontrola krim. i opa uprava esto vojni Franc., panjolska

ETVRTI DIO

51

15. POLICY PROCES RACIONALNI I INKREMENTALISTIKI MODELI KREIRANJA POLITIKE Racionalni model Ciljevi se odreuju prije sredstava Dobra politika najprimjerenija je za eljene ciljeve Analiza je obuhvatna; razmatraju se svi uinci svih opcija Teorija se esto koristi Inkrementalistiki model Ciljevi i sredstva se razmatraju zajedno Dobra politika je ona o kojoj se svi najvaniji akteri mogu dogovoriti Analiza politika Usporeba sa slinim modelima se esto koristi POLICY Policy je openitiji pojam od odluke, jer sadrava skup odluka, kao i predispoziciju da reagira na odreeni nain. Kad vlada kae naa politika ide na ruku javnom prijevozu, time objavljuje da namjerava donositi odreene odluke u skladu s njom. Zapravo, praktine odluke moda se nikad nee ni donijeti, jer su neke politike samo lakirovka. FAZE POLICY PROCESA Inicijacija Formulacija Implementacija Evaluacija Odluka: nastaviti, doraditi ili odustati? POLITIKI DISKURS Politiki diskurs je nain na koji se problemi uobliuju, definiraju i razmatraju. Kontrola diskursa (kako se problemima pristupa) drugi je najbolji izvor utjecaja na kontrolu dnevnog reda (o kojim se problemima raspravlja). POLITIKA ULAGANJA je selektivna; predmet analize je dobra, a ne najbolja

52

Politika ulaganja jesu ono to vlada ini; politiki rezultati su ono to vlada postigne. Rezultati su aktivnost; ulaganja su uinci, a oboje su isplanirani, ali nepredvidivi. Ulaganja su lako mjerljiva; primjerice, toliko i toliko novoizgraenih zatvora ili stanovito poveanje dravnih mirovina. Rezultate je tee utvrditi: na primjer, smanjenje recidivizma ili broj starijih osoba koje ive u siromatvu. GLOBALNI PRIORITETI, NACIONALNI STILOVI Politiki stil jest dominantan nain kreiranja politike (proceduralna ambicija). On pretpostavlja da se zemlje mogu okarakterizirati u odnosu na vlastiti nacionalni stil donoenja odluka. Dimenzije politikog stila ukljuuju broj konzultacija, otvorenost politikog procesa, kreira li se politika u sklopu ope strategije ili je ad hoc i rekreativna. 16. KOMPARATIVNA METODA OBITELJ METODA U KOMPARATIVNOJ POLITICI Broj usmjeren na strategija intenzivno izluivanje jednog primjera fokusirane usporedbe tablice istine statistika analiza nekoliko osrednji veliki ili svi sluaj varijablu varijablu intenzivna usporedba nekoliko primjera kvalitativna ocjena utjecaja varijabli kvantitativna ocjena utjecaja varijabli sluajeva sl. ili varijablu studije sluaja jedan sluaj

Dvije institucije ili dva procesa funkcionalno su ekvivalentni kad obavljaju istu ulogu u sklopu politikog sustava. Institucije istog naziva nemaju nuno jednake funkcije; monarsi mogu vladati eljeznim ezlom ili samo uruivati odlija zasluenim graanima. Takoer, razliiti procesi mogu imati istu funkc. GALTONOV PROCES

53

Odnosi se na problem provjere jesu li slinosti izmeu nacija posljedica izmeu zemalja ili usporednog, premda zasebnog razvoja. Primjerice, koliko je puta komunizam propao: jedanput ili u svakoj sad postkomunistikoj zemlji? STUDIJE SLUAJA Opcijska ovisnost odnosi se na proces koji moe dovesti do nekoliko stabilnih ishoda, ovisno o opcijama odabranima na poetku procesa. Na primjer, uspjeh demokratizacije moe bitno ovisiti o obiljejima ureenja uspostavljenog tijekom tranzicije iz starog reima. No, ako pozadinski imbenici (npr. snana podrka elite demokraciji) znae da e se novoustoliena demokracija odrati po svaku cijenu, proces je opcijski neovisan. Studije sluaja esto prenaglaavaju opcijsku ovisnost, ali je statistike studije openito zanemaruju. NEKI TIPOVI STUDIJA SLUAJA Tip Reprezentativni Prototipski Definicija tipian za kategoriju oekuje se da e postati tipian Devijantni Presudni iznimka od pravila provjereva teoriju u najpovoljnijim uvjetima Arhetipski stvara kategoriju Primjer tranzicija Poljske iz komunizma De Tocquevilleova studija dem. u Americi vojna vlast u Nigeriji traenje demokratizirajuih trendova u Saud. Arabiji francuska revolucija

Najnepovoljniji sklop eli provjeriti teoriju u okolnostima u kojima e se ona najtee odrati. Najpovoljniji sklop trai poetnu podrku za neku teoriju tako da je provjerava u povoljnim okolnostima.

EKSPERIMENT KVAZIEKSPERIMENT

54

U eksperimentu se ispitanici prethodno testiraju, a potom nasumce raspodjeljuju u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Poslije eksperimenta, te se dvije skupine usporeuju da bi se odredio utjecaj obrade. Pravi se eksperimenti odvijaju u kontroliranim uvjetima, ali komparativna politika moe povremeno iskoristiti spontane kvazieksperimente da bi izvela zakljuke o utjecaju neke varijable (primjerice, izborne reforme). FOKUSIRANE USPOREDBE Najsliniji obrazac usporeuje sline zemlje jer se pretpostavlja, kao to kae Lipset, da je to su zemlje slinije, lake izolirati faktore odgovorne za razlike meu njima. Nasuprot tome, najrazliniji obrazac eli pokazati odrivost nekog odnosa dokazivanjem njegove valjanosti u nizu kontrastnih okruenja (Przeworski i Teune). Veina istraivanja velikog N implicitno usvaja najrazliniji pristup. Do selekcije s pomou ovisne varijable dolazi kad se odaberu iskljuivo slini (najee pozitivni) sluajevi neke pojave. Eliminacijom varijacije, ne postoji kontrast koji bi trebalo objasniti. Na primjer, studija zemalja koje su se uspjeno demokratizirale nita nam ne govori o uvjetima uspjene demokratizacije. Ti se uvjeti mogu identificirati samo usporedbom s neuspjenim demokratizacijama. TABLICE ISTINE ZAVISNE, INTERVENTNE I NEZAV. VARIJABLE Tipovi varijabli Zavisna varijabla Nezavisna varijabla Meuvarijabla Definicija faktor koji elimo objasniti faktor za koji smatramo da utjee na zav. varijablu faktor s pomou kojeg nez. Varijabla utjee na zavisnu STATISTIKA ANALIZA REGRESIJSKA ANALIZA odnos prema stranakim voama Primjer stranka za koju se glasovalo drutvena klasa

55

Oblik najjednostavnije regresijske jednadbe jest: Y = a + bX pri emu je Y zavisna varijabla, a je ishodite na ordinati, b je regresijski koeficijent, a X nezavisna varijabla. ishodite na ordinati je toka u kojoj regresijski pravac sijee okomitu os regresijski koeficijent oznaava nagib pravca i pokazuje pod kojim kutom nezavisna varijabla sijee zavisnu rezidualna vrijednost je razlika izmeu stvarne i predviene vrijednosti. Visoke vrijednosti nazivaju se najveim odstupanjima korelacijski koeficijent mjeri preciznost takvih predvianja. Tonije, kvadrat korelacijskog koeficijenta pokazuje razmjer varijacije zavisne varijable koji se moe objasniti nezavisnom varijablom. LANA KORELACIJA Lana korelacija postoji izmeu dviju varijabli kad su obje njihove vrijednosti posljedica vrijednosti tree varijable. Kad se izmjere sve tri varijable, statistika analiza moe pomoi odrediti je li neka korelacija lana. Ni tad korelacija ne dokazuje uzronost.

56