Rjeseni Zadaci

GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITA U RIJECI
DIPLOMSKI STUDIJ
Zavod za hidrotehniku i geotehniku
Nastavna godina 2011./2012.

7 ZADATAKA IZ INENJERSKE HIDROLOGIJE

Rijeeni zadaci

Nino Krvavica, dipl.ing.gra.

Rijeeni zadaci iz inenjerske hidrologije Nino Krvavica
2
SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................. 3
2. VODNA BILANCA U VEGETACIJSKOM PERIODU .................................................. 4
3. HIDROMETRIJSKO MJERENJE ..................................................................... 12
4. PRIMJENA KRIVULJE TRAJANJA .................................................................. 18
5. INTERVAL POVJERENJA LOG-NORMALNA RASPODJELA ..................................... 22
6. RACIONALNA METODA DIMENZIONIRANJE ODVODNOG KANALA ........................... 31
7. PALA KIA, EFEKTIVNA KIA, INFILTRACIJA, KOEFICIJENT OTJECANJA, SLOENI
HIDROGRAM .............................................................................................. 34
8. AKUMULACIJA REGULIRANJE PROTOKA ZA HIDROELEKTRANU ............................ 42
9. LITERATURA ........................................................................................ 48

3
1. UVOD

Kao podloga za izradu ovih zadataka koritena je zbirka zadataka Primenjena hidrologija
autora prof. Dr. Vojislava D. Vukmirovia i mr. Dragutina . Pavlovia sa Graevinskog
fakulteta Sveuilita u Beogradu. Iz zbirke je odabrano sedam zadataka razliite
problematike.

Podruja koja su pokrivena u ovoj skripti su sljedea:
- Zadatak 1 - vodna bilanca
- Zadatak 2 - hidrometrijsko mjerenje
- Zadatak 3 - krivulje uestalosti i trajanja
- Zadatak 4 - funkcije raspodjele i intervali povjerenja
- Zadatak 5 - racionalna metoda
- Zadatak 6 - infiltracija, koeficijenti otjecanja, sloeni hidrogram
- Zadatak 7 - akumulacija za hidroelektranu

Pri rjeavanju spomenutih problemskih zadataka koriteni su raunalni programi Excel
Microsoft Office i MathCAD.

4
2. VODNA BILANCA U VEGETACIJSKOM PERIODU
Zadatak

Na slivu povrine F = 342 km
2
izgraena je brana sa akumulacijskim jezerom za potrebe
navodnjavanja.

Osnovni elementi vodne bilance po mjesecima dati su u tablici 2.

Mjesec V VI VII VIII IX
Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
Koeficijent otjecanja K 0,32 0,22 0,16 0,10 0,11
Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2,0
Tablica 2. Elementi vodne bilance

Protok procjednih voda ispod brane iznosi Q
pr
= 0,15 m
3
/s. Iz jezera se konstantno isputa
garantirani ekoloki minimum koji iznosi Q
em
= 0,40 m
3
/s. Padaline na slivu i povrini jezera
su ravnomjerno rasporeene.

Horizontalne povrine jezera A [km
2
] u funkciji kote nivoa vode u jezeru Z [m] raunaju se
prema izrazu:

A = 0,01 * (Z Z
0
)
2

gdje je A povrina jezera, Z kota nivoa vode u jezeru, Z
0
= 545,0 m kota najnieg
(minimalnog) radnog nivoa u akumulaciji.

Na dan 1. svibnja kota nivoa vode u jezeru je iznosila Z = 560 m.

Primjenom jednadbe vodne bilance izraunati promijene kota nivoa vode Z u jezeru.

5

Rjeenje

Vodna bilanca je pregled raspoloive vode temeljen na naelu da tijekom odreenog
vremenskog intervala ukupan viak vode u danom vodnom objektu mora biti jednak zbroju
ukupnog gubitka vode i neto promjene zaliha vode u vodnom objektu.

Openito se jednadba vodne bilance moe prikazati izrazom:
dV = U I

gdje je dV promjena mase u odreenom prostoru, U masa koja je ula u taj prostor u
odreenom vremenu, I masa koja je izala iz tog prostora u odreenom vremenu

Vodna bilanca se zapravo temelji na zakonu o odranju mase, a opisuje proces kruenja
vode u prirodi te se sastoji od niza sastavnica koje se mogu podijeliti na tri osnovne grupe:
- Prihodne komponente bilance
- Rashodne komponente bilance
- Rezultirajue komponente

Prihodne komponente vodne bilance u ovom sluaju su padaline i dotoci sa sliva.

Rashodne komponente vodne bilance su isparavanje, procjeivanje, garantirani ekoloki
minimalni protoke koliine potrebne za navodnjavanje.

Rezultirajua komponenta V nastaje kao rezultat razlike izmeu prihoda i rashoda te u
ovom sluaju glasi:
V = V
D
+ V
P
V
pr
V
em
V
n
+ V
P
- V
E

U I

gdje su: V
D
koliina dotekle vode, V
P
koliina pale oborine na jezero, V
pr
koliina
procjedne vode, V
em
koliina isputene vode za ekoloki minimum, V
n
koliina vode za
navodnjavanje, V
E
koliina isparene vode sa povrine jezera

Jednadbu vodnog bilanca primjenjujemo za svaki mjesec zasebno.

Podaci koji su zadani prikazani su u tablici 2.1.

(1) Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
(2) Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
(3) Koeficijent otjecanja K [ - ] 0,32 0,22 0,16 0,1 0,11
(4) Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2

Tablica 2.1. Elementi vodne bilance

Koliinu dotekle vode sa sliva (V
D
) raunamo prema sljedeem izrazu:
V
D
= K * P * F (5)

gdje je K koeficijent otjecanja, P pala oborina, F = 342 km
2
povrina sliva

6
Koliina procijeene vode (V
pr
) je konstantna i dobije se pomou zadanog protoka
procjednih voda Q
pr
= 0,15 m
3
/s pomnoenog s vremenom trajanja t
i
svakog pojedinog
mjeseca.
V
pr
= Q
pr
* t

(6)

gdje je Q
pr
protok procjednih voda, t trajanje odreenog mjeseca u sekundama

trajanje t
i
V VI VII VIII IX
minuta 60 60 60 60 60
sat 60 60 60 60 60
dan 24 24 24 24 24
mjesec 31 30 31 31 30
ukupno [s] 2678400 2592000 2678400 2678400 2592000

Tablica 2.2. Trajanje t
i
mjeseci u sekundama

Koliina isputene vode za ekoloki minimum (V
em
) je takoer konstantna i dobije se kao
umnoak protoka ekolokog minimuma Q
em
= 0,40 m
3
/s i vremena trajanja t
i
svakog
pojedinog mjeseca.
V
em
= Q
em
* t

(7)

gdje je Q
em
protok isputenih voda za ekoloki minimum, t trajanje odreenog mjeseca
u sekundama

Koliina vode za navodnjavanje (V
n
) je zadana i prikazana u tablici 2.1.(4)

Proraun gore navedenih vrijednosti (V
D
, V
pr
, V
em
, V
n
) moemo provesti za svaki mjesec,
to je i prikazano u tablici 2.3.

(1) Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
(2) Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
(4)
Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2
Poetno stanje
(5)
Koliina dotoka sa sliva V
D
[10
6
m
3
]
11,82 6,32 3,67 1,30 1,99
(6)
Koliina procjeivanja V
pr
[10
6
m
3
]
0,40 0,39 0,40 0,40 0,39
(7)
Koliina za ekoloki minimum V
em
[10
6
m
3
]
1,07 1,04 1,07 1,07 1,04

Tablica 2.3. Proraun vrijednosti poetnog stanja u akumulaciji

Za proraun koliine pale oborine na jezero (V
P
) , kao i koliine isparavanja (V
E
) potrebno
je poznavati srednju povrinu jezera A
sr
koja ovisi o koti nivoa vode u jezeru Z.

Ovisnost povrine A o nivou vode u jezeru dana je izrazom:

A = 0,01 * (Z Z
0
)
2

Gdje je Z kota nivoa vode u jezeru u nekom trenutku, Z
0
minimalna kota nivoa vode u
jezeru.

Ovaj izraz moe zapisati i na sljedei nain:
7
A = 0,01 * H
2

gdje je nivo vode u jezeru H = Z Z
0

Srednja povrina jezera A
sr
je jednaka:

A
sr
= (A
i-1
+ A
i
)/2

gdje je A
i-1
povrina vode na kraju mjeseca i-1 ( odnosno na poetku mjeseca i), A
i

povrina jezera na kraju mjeseca i

Kako je poznat samo poetni nivo vode u jezeru, tj. nivo vode u jezeru na poetku svibnja
(V mjesec), jednadbu vodnog bilanca potrebno je rijeiti iterativnom metodom.

U prvoj iteraciji koliinu padalina i isparavanja raunamo s pretpostavkom da je povrina
jezera tokom V mjeseca konstantna i jednaka povrini jezera na poetku mjeseca A
0
.

Proraunate vrijednosti za V mjesec prikazane su u tablici 2.4.

(1) Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
(2) Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
(4)
Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2
Poetno stanje
(5)
D
[10
6
m
3
]
11,82 6,32 3,67 1,30 1,99
(6)
pr
[10
6
m
3
]
0,40 0,39 0,40 0,40 0,39
(7)
em
[10
6
m
3
]
1,07 1,04 1,07 1,07 1,04
I iteracija
(8)
Minimalna kota nivoa jezera Z
0
[m n.m.]
545 545 545 545 545
(9)
Nivo jezera na poetku mjeseca H
i-1
[m]
15,00
(10)
Kota nivoa jezera na po mjeseca Z
i-1
[m n.m.]
560,00
(11)
Tlocrtna povrina jezera na po.mj. A
i-1
[km
2
]
2,25
(12)
Koliina padalina
V
P
I
[10
6
m
3
]
0,24
(13) Koliina isparavanja
V
E
I
[10
6
m
3
]
0,16
(14)
Vodna bilanca
V
I
[10
6
m
3
]
5,93
(15) Nivo u jezeru na kraju mjeseca
H
i
I
[m]
17,27
(16) Povrina jezera na kraju mjeseca
A
i
I
[km
2
]
2,98
(17) Srednja povrina jezera
A
i,sr
I
[km
2
]
2,62

Tablica 2.4. Proraun parametara u I. iteraciji za V mjesec

Detaljni prikaz prorauna:

Minimalna kota nivoa jezera je zadana i iznosi Z
0
= 545 m n.m., jednako kao i poetna
kota nivoa jezera Z
i-1
= 560 m n.m.

i-1
predstavlja razliku izmeu kote nivoa jezera na
poetku mjeseca Z
i-1
i minimalne kote nivoa jezera Z
0
H
i-1
=

Z
i-1
-

Z
0
= 560,0 m 545,0 m = 15,0 m (9)

8
Tlocrtna povrina jezera na poetku mjeseca A
i-1
je definirana izrazom
A
i-1
= 0,01 * H
i-1
2
= 0,001 * 15
2
= 2,25 km
2
(11)

Koliina padalina je definirana kao oborina P koja je pala na povrinu A
i-1
V
P
I
= P
i
* A
i-1
= 108 mm * 2,25 km
2
= 240000 m
3
(12)

Koliina isparavanja je definirana kao isparavanje E sa povrine A
i-1
V
P
I
= E
i
* A
i-1
= 72 mm * 2,25 km
2
= 160000 m
3
(13)

Sada moemo izraunati vodnu bilancu V
I
u prvoj iteraciji prema izrazu:
V
I
= V
D
I
V
pr
I
V
em
I
V
n
I
+ V
P
I
- V
E
I
(14)
V
I
= 11,82 0,40 1,07 4,5 + 0,24 0,16 = 5,93 *10
6
m
3

Uslijed ove promjene bilance vode V
I
, mijenja se i nivo vode u jezeru H
i
.

Ovisnost promjene visine vode H i povrine jezera A je poznata i iznosi A = 0,001 * H
2
, zbog
ega se zavisnost promjene volumena vode u jezeru i visine vode moe prikazati sljedeim
izrazom:

3
01 , 0 01 , 0 ) (
3
1
3
2
1 1
= = = A

i i
H
H
H
H
i
H H
dH H dH H A V
i
i
i
i

iz ega proizlazi da ako znamo poetnu visinu vode u jezeru H
i-1
i promjenu volumena vode
u jezeru V
i
, visinu vode u jezeru na kraju mjeseca moemo odrediti iz sljedeeg izraza:

3
3
3
3
1
15 93 , 5 300 300 + = + A =
i i i
H V H (15)

H
i
I
= 17,93 m

Povrinu jezera na kraju mjeseca dobijemo iz zadanog odnosa:
A
i
= 0,001 * H
i
2
= 0,01 * 17,93
2
= 2,98 km
2
(16)

Srednju povrinu jezera tijekom V mjeseca dobijemo iz aritmetike sredine povrine
jezera na poetku mjeseca A
i-1
i povrine jezera na kraju mjeseca A
i

A
sr
= (A
i-1
+ A
i
)/2 = (2,25 + 2,98) / 2 = 2,62 m (17)

U drugoj iteraciji koristimo vrijednost srednje povrine jezera iz prve iteracije i raunamo
korigirane vrijednosti koliine padalina V
P
II
i isparavanja V
E
II
, kao i korigiranu vodnu bilancu
V
II
.

Vrijednosti su prikazane u tablici 2.5.

9
(1) Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
(2) Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
(4)
Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2
Poetno stanje
(5)
D
[10
6
m
3
]
11,82 6,32 3,67 1,30 1,99
(6)
pr
[10
6
m
3
]
0,40 0,39 0,40 0,40 0,39
(7)
em
[10
6
m
3
]
1,07 1,04 1,07 1,07 1,04
I iteracija
(8)
0
[m n.m.]
545 545 545 545 545
(9)
i-1
[m]
15,00 17,28
(10)
i-1
[m n.m.]
560,00 562,28
(11)
i-1
[km
2
]
2,25 2,98
(12)
Koliina padalina
V
P
I
[10
6
m
3
]
0,24
V
E
I
[10
6
m
3
]
0,16
(14)
Vodna bilanca
V
I
[10
6
m
3
]
5,93
H
i
I
[m]
17,27
A
i
I
[km
2
]
2,98
A
i,sr
I
[km
2
]
2,62
II iteracija
(18)
Korigirana koliina padalina
V
P
II
[10
6
m
3
]
0,28
(19) Korigirana koliina isparavanja
V
E
II
[10
6
m
3
]
0,19
(20)
Korigirana vodna bilanca
V
II
[10
6
m
3
]
5,94
(21) Korigirani nivo jezera na kraju mjeseca
H
i
II
[m]
17,28
(22)
Kota nivoa jezera na kraju mjeseca Z
i
[m n.m.]
562,28
(23) Korigirana povrina jezera na kraju mjeseca
A
i
II
[km
2
]
2,98
(24) Korigirana srednja povrina jezera
A
i,sr
II
[km
2
]
2,62

Tablica 2.5. Vrijednosti parametara u II iteraciji za V mjesec

Detaljni prikaz prorauna:

Koliina padalina je definirana kao oborina P koja je pala na povrinu A
i
V
P
II
= P
i
* A
i
I
= 108 mm * 2,98 km
2
= 0,28 *10
6
m
3
(18)

Koliina isparavanja je definirana kao isparavanje E sa povrine A
i
V
P
II
= E
i
* A
i
I
= 72 mm * 2,98 km
2
= 0,19 *10
6
m
3
(19)

Sada moemo izraunati korigiranu vrijednost vodne bilance V
II
prema izrazu:
V
II
= V
D
I
V
pr
I
V
em
I
V
n
I
+ V
P
II
- V
E
II
(20)
V
I
= 11,82 0,40 1,07 4,5 + 0,28 0,19 = 5,94 *10
6
m
3

Uslijed ove korigirane bilance vode V
I
moemo odrediti korigiranu nivo vode H
i
II
na kraju
mjeseca:

3
3
3
3
1
15 94 , 5 300 300 + = + A =
i i i
H V H (21)
10
H
i
II
= 17,28 m

Kotu nivoa jezera na kraju mjeseca Z
i
dobijemo kada korigirani nivo vode H
i
II
pridodamo
minimalnoj razini vode u jezeru Z
o
.
Z
i
= Z
0
+ H
i
II
= 545,0 m +17,28 m = 562,28 m (22)

Povrinu jezera na kraju mjeseca dobijemo iz zadanog izraza:
A
i
= 0,01 * H
i
2
= 0,001 * 17,28
2
= 2,98 km
2
(23)

Srednju povrinu jezera tijekom V mjeseca dobijemo iz aritmetike sredine povrine
jezera na poetku mjeseca A
i-1
i korigirane povrine jezera na kraju mjeseca A
i
II

A
sr
II
= (A
i-1
+ A
i
II
)/2 = (2,25 + 2,98) / 2 = 2,62 m (24)

Ovime smo zavrili proraun za V mjesec te podatke o nivou vode i povrini jezera na kraju
V mjeseca koristimo kao poetne podatke za VI mjesec:
H
VI
= H
V
II
(9)
VI
= (21)
V

Z
VI
= Z
V

(10)
VI
= (22)
V

A
VI
= A
V
II
(11)
VI
= (23)
V

Ponavljamo postupak za svaki mjesec. Rezultati prorauna su prikazani u tablici 2.6. a
grafiki prikaz promjene nivoa jezera za svaki mjesec na slici 2.1.

Promjena nivoa vode u jezeru
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
16,00
18,00
20,00
vrijeme t [mjeseci]
N
i
v
o

v
o
d
e

H
i

[
m
]
V VI VII VII
I
IX

Slika 2.1. Promjena nivoa vode u jezeru

11
(1)
Padaline P [mm] 108 84 67 38 53
(2)
Isparavanje E [mm] 72 98 191 212 130
(4)
Navodnjavanje V
n
[10
6
m
3
] 4,5 5,3 7,2 6,6 2
Poetno stanje
(5)
D
[10
6
m
3
]
11,82 6,32 3,67 1,30 1,99
(6)
pr
[10
6
m
3
]
0,40 0,39 0,40 0,40 0,39
(7)
em
[10
6
m
3
]
1,07 1,04 1,07 1,07 1,04
I iteracija
(8)
0
[m n.m.]
545 545 545 545 545
(9)
i-1
[m]
15,00 17,28 17,13 15,07 10,92
(10)
i-1
[m n.m.]
560,00 562,28 562,13 560,07 555,92
(11)
i-1
[km
2
]
2,25 2,98 2,93 2,27 1,19
(12)
Koliina padalina
V
P
I
[10
6
m
3
]
0,24 0,25 0,20 0,09 0,06
V
E
I
[10
6
m
3
]
0,16 0,29 0,56 0,48 0,16
(14)
Vodna bilanca
V
I
[10
6
m
3
]
5,93 -0,45 -5,37 -7,17 -1,52
H
i
I
[m]
17,27 17,13 15,05 10,84 9,46
A
i
I
[km
2
]
2,98 2,93 2,27 1,18 0,89
A
i,sr
I
[km
2
]
2,62 2,96 2,60 1,72 1,04
II iteracija
(18)
Korigirana koliina padalina
V
P
II
[10
6
m
3
]
0,28 0,25 0,17 0,07 0,06
(19) Korigirana koliina isparavanja
V
E
II
[10
6
m
3
]
0,19 0,29 0,50 0,37 0,14
(20)
Korigirana vodna bilanca
V
II
[10
6
m
3
]
5,94 -0,45 -5,33 -7,07 -1,51
(21) Korigirani nivo jezera na kraju mjeseca
H
i
II
[m]
17,28 17,13 15,07 10,92 9,47
(22)
Kota nivoa jezera na kraju mjeseca Z
i
[m n.m.]
562,28 562,13 560,07 555,92 554,47
(23) Korigirana povrina jezera na kraju mjeseca
A
i
II
[km
2
]
2,98 2,93 2,27 1,19 0,90
(24) Korigirana srednja povrina jezera
A
i,sr
II
[km
2
]
2,62 2,96 2,60 1,73 1,04

Tablica 2.6. Kompletni proraun za sve mjesece

12
3. HIDROMETRIJSKO MJERENJE
Zadatak

U kanalu pravokutnog poprenog presjeka, irine B = 25,0 m i nagiba dna I = 0,02 % pri
dubini od h = 2,0 m obavljeno je hidrometrijsko mjerenje u 4 vertikale (vidi sliku 3.)

Slika 3. Popreni presjek kanal s oznaenim profilima

Mjerenjima je dobiven raspored brzine na vertikalama koji se moe aproksimirati izrazom:
20 , 0
|
.
|
\
|
=
h
y h
a v
i i

gdje su: i oznaka vertikale, h dubina vode [m], y rastojanje od povrine vode [m], a
i
=
2,00 m/s za i = I i IV te a
i
= 2,20 m/s za i = II i III.

Odrediti:
- protok vode
- vrijednost koeficijenta hrapavosti prema Manning-u
- pod pretpostavkom iste vrijednosti koeficijenta hrapavosti i nagiba dna, odrediti
protok vode pri dubini od 2,5 m.

13
Rjeenje

Proraun protoka vode

Protok u nekom profilu vodotoka predstavlja integral polja brzina v po povrini poprenog
presjeka A:
=
A
dA v Q (1)

Izraz (1) je povrinski (dvostruki) integral koji se moe svesti na uzastopno izraunavanje
dva jednostruka integrala od kojih je jedan po promjenjivoj x, a drugi po promjenjivoj y. U
ovom sluaju promjenjiva x predstavlja promjenu po irini kanal B, dok promjenjiva y
predstavlja promjenu po dubini kanala h.

Dakle, protok u nekom profilu vodotoka umjesto (1) moemo zapisati i na sljedei nain:

=
B h
dx dy v Q
0 0
(2)

Specifini protok q(x), predstavlja protok po jedinici duljine/visine vodotoka. Prema
tome, moemo zapisati izraz za specifini protok po jedinici irine vodotoka koji
predstavlja integral brzina po dubini na rastojanju x od lijeve obale:
=
h
dy v x q
0
) ( (3)

Ukupni protok kroz popreni profil moe se tada prikazati kao integral specifinog protoka
q(x) po irini kanala x:
=
B
dx x q Q
0
) ( (4)

U praksi se (1) priblino odreuje na osnovu poznatog polja brzina i oblika poprenog
presjeka i to na nain da se odrede specifini protoci za svaku vertikalu prema (3), a zatim
integracijom specifinih protoka po irini korita, prema (4), odredi ukupan protok.

Kako je u ovom zadatku dan analitiki izraz za raspored brzina za mjerne vertikale, (3) se
moe analitiki tono rijeiti.

Raspored brzina po vertikalama moemo prikazati grafiki (slika 3.1.) prema zadanom
izrazu:
20 , 0
|
.
|
\
|
=
h
y h
a v
i i
(5)

gdje su: i oznaka vertikalne, h = 2,0 m dubina vode [m], y rastojanje od povrine vode
[m], a
i
= 2,00 m/s za i = I i IV te a
i
= 2,20 m/s za i = II i III.

14
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2
0 1 2 3
brzina v [m/s]
d
u
b
i
n
a

h

[
m
]

(a)
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2
0 1 2 3
brzina v [m/s]
d
u
b
i
n
a

h

[
m
]

(b)
Slika 3.1. Profil brzina po dubini za profile I i IV (a) te II i III (b)

Specifini protok q
i
na vertikali i, udaljenoj od obale x
i
, sa dubinom h
i
, grafiki predstavlja
povrinu ispod krivulje profila brzina prikazanih na slici 3.1, a analitiki se moe
izraunati:

|
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
= = =
i i i
h
i
i
h
i
i
i
h
i i
dy
h
y
a dy
h
y h
a dy v x q q
0
20 , 0
0
20 , 0
0
1 ) (
2 . 1
i i
i
h a
q

= (6)

U tablici 3.1. su prikazane izraunate vrijednosti specifinog protoka za svaki profil prema
izrazu (6):

profili I II III IV
a
i
[m/s] 2 2,2 2,2 2
h
i
[m] 2 2 2 2
q
i
[m2/s] 3,33 3,67 3,67 3,33
Tablica 3.1. Vrijednosti specifinog protoka za svaki profil

Nakon to smo odredili specifine protoke q
i
za svaki profil, moemo izraunati ukupni
protok Q
i
, uz pretpostavku linearne promjene specifinog protoka izmeu profila te
vrijednosti nulte vrijednosti specifinog protoka uz rubove kanala, tj. u fiktivnim profilima
0 i V.

15
Na osnovi izraunati podataka u tablici 3.1. moemo grafiki prikazati krivulju specifinih
protoka u poprenom presjeku kanala (slika 3.2.)

Krivulja specifinih protoka po irini kanala
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
0 1 2 3 4 5
profili
s
p
e
c
.

p
r
o
t
o
k

q
i

Slika 3.2. Specifini protoci po irina kanala

Kao to je navedeno ranije, ukupni protok kroz popreni profil kanala grafiki predstavlja
povrinu ispod krivulje specifinih protoka (slika 3.2.), a analitiki se moe izraziti kao
integral specifinih protoka
=
B
dx x q Q
0
) ( (7)
U ovom sluaju, kako ne znamo analitiki izraz za funkciju specifinog protoka, koristimo
numeriku metodu izrauna integrala iji su rezultati prikazani u tablici 3.2
x
q q
dx x q Q
V
I i
i i
B
A
+
~ =

2
) (
1
0
(8)

gdje su: q
i-1
specifini protok u prethodnom i-1 profilu,
qi
specifini protok u i profilu, x
= 5,0 m razmak izmeu profila.

profil q
i-1
q
i
x (q
i-1
+q
i
)*x/2
[m
2
/s] [m
2
/s] [m] [m
3
/s]
I 0 3,33 5 8,33
II 3,33 3,67 5 17,50
III 3,67 3,67 5 18,33
IV 3,67 3,33 5 17,50
V 3,33 0 5 8,33
Q = 70,00
Tablica 3.2. Ukupni protok Q
Dakle, ukupni protok kroz zadani profil kanala iznosi Q = 70,0 m
3
/s.

16
Vrijednost koeficijenta hrapavosti

Za proraun hrapavosti prema Manning-u koristimo Chezy-Manningovu formulu za brzinu u
otvorenom vodotoku kod jednolikog strujanja.
2 / 1 3 / 2
1
I R
n
v = (9)

iz ega dobivamo da koeficijent hrapavosti n iznosi:
v
I R
n
2 / 1 3 / 2
= (10)

gdje su:
R hidrauliki radijus (R = A/O),
A poprena povrina proticajnog profila,
O omoeni obod (duina konture proticajnog profila kanala koju moi voda)
I nagib energetske linije (uz pretpostavku jednolikog teenja uzimamo nagib dna)
v srednja brzina kroz profil kanala

Kako znamo srednji protok Q, vrlo jednostavno moemo izraunati srednju brzinu iz izraza:
s m
m m
s m
h B
Q
A
Q
v / 4 , 1
2 25
/ 70
3
=
= = (B irina kanala, h dubina kanala)

Sada moemo izraunati Manning-ov koeficijent hrapavosti:
Povrina proticajnog profila: A = B * h = 25 m * 2 m = 50,0 m
2
Omoeni obod: O = B + 2*h = 25 m + 2*2m = 29,0 m
Hidrauliki radijus: R = A /O = 50,0 m
2
/ 29,0 m = 1,724 m
Nagib kanala: I = 0,02 % (zadano)
Koeficijent hrapavosti:
s m
s m
m
v
I R
n
3 / 1
2 / 1 3 / 2 2 / 1 3 / 2
0145 , 0
/ 4 , 1
0002 , 0 724 , 1

=
=

Koeficijent hrapavosti prema Manning-u za zadano korito iznosi n = 0,0145 m
-1/3
s.

17
Protok pri dubini h = 2,5 m

Pretpostavljamo istu hrapavost n, nagib dna kanala I i irinu kanala B te ponovo raunamo
geometrijske karakteristike kanala dubine h = 2,5 m.

irina kanala: B = 25,0 m
Dubina proticajnog profila: h = 2,5 m
Povrina proticajnog profila: A = B * h = 25 m * 2,5 m = 62,5 m
2
Omoeni obod: O = B + 2*h = 25 m + 2*2,5m = 30,0 m
Hidrauliki radijus: R = A /O = 62,5 m
2
/ 30,0 m = 2,083 m
Nagib dna kanala: I = 0,02 %
Hrapavost dna kanala: n = 0,0145 m
-1/3
s

Srednja brzina iznosi:
s m I R
n
v / 59 , 1 0002 , 0 083 , 2
0145 , 0
1 1
2 / 1 3 / 2 2 / 1 3 / 2
= = =

Odgovarajui protok je:
Q = v * A = 1,59 m/s * 62,5 m
2
= 99,36 m
3
/s

Protok pri dubini h = 3,5 m iznosi Q = 99,4 m
3
/s.

18
4. PRIMJENA KRIVULJE TRAJANJA
Zadatak

Na jednom plovnom vodotoku plovidba nije mogua za vodostaje H < 30 cm zbog
nedovoljne dubine vode u rijeci, kao i za vodostaje H > 450 cm zbog nemogunosti da
standardno rijeno plovilo proe ispod donjeg ruba konstrukcije mosta.

Krivulja trajanja vodostaja aproksimirana je izrazom:

125
150
1 ) (
=
H
e
e H T

gdje je H vodostaj [cm].

Odrediti:
- srednju vrijednost vodostaja, mod i medijanu
- trajanje vodostaja H veih od 450 cm
- trajanje vodostaja povoljnih za plovidbu

19
Rjeenje

Statistika analiza vodostaja (srednja vrijednost, mod, medijan)

Krivulja trajanja je krivulja koja pokazuje postotak vremena ili broj dana u godini tijekom
kojih je neka promjenjiva varijabla, u ovom sluaju vodostaj H, jednak danim koliinama
ili vei od njih.

Krivulja trajanja je ujedno i integralna krivulja krivulje uestalosti, jednako kao to je i
krivulja uestalosti diferencijalna krivulja krivulje trajanja. to znai da povrina bilo
kojeg dijela pod krivuljom uestalosti ujedno odreuje i trajanje.

Krivulja trajanja je zadana u sljedeem obliku:
125
150
1 ) (
=
H
e
e H T (1)

gdje je H vodostaj [cm]

Krivulju uestalosti dobijemo diferenciranjem krivulje trajanja (1) po vodostaju H:
dH
H T
H u
) (
) ( =
125
150
125
150
125
1
) (
H
e
e e H u
H

=
(2)

Krivulje (1) i (2) grafiki su prikazane na slici 4.1.

0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80 100
Vodostaj H [cm]
Uestalost [%
0
]
Krivulja uestalosti i trajanja
Krivulja uestalosti Krivulja trajanja

Slika 4.1. Krivulja uestalosti i trajanja

Analizom ove krivulje uestalosti moemo zakljuiti da se radi o obliku Gumbelove
funkcije raspodjele.
20
Naime, Gumbelova funkcija raspodjele ima openiti oblik:

(3)

Ako u openitu Gumbelovu funkciju raspodjele (3) uvrstimo vrijednosti = 1/125, Xm = H,
i X* = 150 dobijemo zadanu funkciju uestalosti (1).

Modus Gumbelove krivulje X* definiran je izrazom:
o
577 , 0
* =
m
X X (4)

pri emu je
m
X srednja vrijednost niza, a 0,577 Eulerova konstanta,

uvrtavanjem = 1/125, Xm = H i X* = 150 u (4) dobijemo
cm X H 1 , 222 577 , 0 * 125 150
125 / 1
577 , 0
* = + = + =

Srednja vrijednost vodostaja iznosi 222,1 cm.

Mod je vrijednost najuestalijeg pojavljivanja i odgovara maksimumu krivulje uestalosti.

Ovu vrijednost moemo priblino odrediti na nain da sa slike 4.1. oitamo vrijednost na y-
osi gdje krivulja uestalosti (plava linija) dosee maksimum. Analitiki maksimum krivulje
moemo odrediti ako pronaemo za koju vrijednost H prva derivacija funkcije uestalosti
u(H) ima vrijednost nula (*nultoka prve derivacije funkcije oznaava maksimum).
0 =
dH
du

0
125
1
125
1
125
) 150 ( 2
125
150
2
125
150
125
150
125
150
=
=
|
|
.
|
\
|
=

H H
e
H
e
e e e e e
dH
d
dH
du
H H

Rjeenje ove jednadbe moemo najjednostavnije pronai grafiki, tako da na grafu
funkcije du/dH naemo toku x
0
gdje krivulja sijee apscisu (slika 4.2.)

0 50 100 150 200
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0.1
0.2
0.113
0.309
f x ( )
yy
200 0 x xx .
x
0
= 150 cm
Slika 4.2. Grafiki prikaz funkcije f(x)= du/dH
Vodostaj maksimalne uestalosti (mod) iznosi 150,0 cm.
*) (
*) (
) (
X Xm a
e X Xm a
Xm
e e a p

=
21
Medi j an je vrijednost koja odgovara 50-postotnoj vrijednosti integralne krivulje, tj.
krivulje trajanja.

Ovu vrijednost moemo priblino odrediti na nain da sa slike 4.1. oitamo vrijednost na
ordinati gdje krivulja trajanja (crvena linija) ima vrijednost 50%.

Analitiki, traimo za koji H krivulja trajanja ima vrijednost T(H) = 0,5.
125
150
1 5 , 0
=
H
e
e

Rjeavanjem ove jednadbe dobijemo vrijednost H = 195,8 cm.

Medi j an vodostaja iznosi 195,8 cm.

Trajanje vodostaja

Trajanje vodostaja koji su vei od 450 m, moemo dobiti direktno iz izraza za krivulju
trajanja. Naime, krivulja trajanja pokazuje postotak dana u godini kada je vodostaj jednak
ili vei od zadane vrijednosti.

U (1) uvrtavamo H = 450 m:
% 7 , 8 0867 , 0 9132 , 0 1 1 1 ) 450 (
4 . 2
125
150 450
= = = = = >

e e
e e H T

Trajanja vodostaja veih od 450 m iznosi 8, 7% odnosno 0, 0867 * 365 = 32 dana
godi nj e

Trajanje povoljnih uvjeta za plovidbu je broj dana kada je vodostaj vei od 30 m i manji
od 450 m. to moemo zapisati na sljedei nain:
= < > = < < ) 450 ( ) 30 ( ) 450 30 ( H T H T H T
% 84 8398 , 0 0734 , 0 9132 , 0 9132 , 0 0867 , 0 1
96 , 0
125
150 30
= = = = =

e e
e e

Trajanja povoljnih uvjeta za plovidbu iznosi 84% odnosno 0, 8398 * 365 = 307 dana
godi nj e

22
5. INTERVAL POVJERENJA LOG-NORMALNA RASPODJELA
Zadatak

Najvei protoci na mjestu brane, prema promatranjima tijekom N = 49 godina, prilagoeni
su logaritamsko-normalnom dvo-parametarskom raspodjelom.

Najvei protok povratnog perioda R = 2 godine iznosi Q
2
= 60 m
3
/s, dok za R = 50 godina
iznosi Q
2
= 115 m
3
/s.

Odrediti:
- najvee protoke povratnog perioda 20, 100 i 500 godina,
- za 100-godinji najvei protok odrediti 90% interval povjerenja
- za 100-godinji najvei protok odrediti 99% interval povjerenja

23
Rjeenje

Mjerene hidroloke veliine, poput protoke, svrstane u kronolokom nizu po vremenu,
predstavljaju vremensku seriju promatrane hidroloke pojave.

lanovi ovako formirane vremenske serije su sluajne veliine koje se ponaaju u skladu s
zakonima teorije vjerojatnosti, tj. mogu se obraditi koristei pravila matematike
statistike.

Sluajni karakter lanova vremenskih serija neke hidroloke pojave ukazuje na injenice da
se njihove vrijednosti u budunosti ne mogu s potpunom sigurnosti predvidjeti. Za ocjenu
vjerojatnosti pojave razmatrane hidroloke pojave u budunosti koriste se vremenske
serije registrirane u prolosti, u ovom sluaju imamo niz mjerenih protoka od 49 godina.

Koristei teorijske funkcije raspodjele na osmotreni niz iz prolosti, odreuje se
vjerojatnost sa kojima bi se razmatrana pojava mogla dogoditi u budunosti, pri emu se
na osnovu raspoloivog niza podataka iz prolosti odreuju parametri teorijskih funkcija,
za koje se pretpostavlja da e vrijediti i u budunosti.

Za analizu zadanog niza podataka o najveim protocima na mjestu brane, koristiti emo
log-normalnu ili Galtonovu raspodjelu.

Log-normalna funkcija raspodjele je dvo-parametarska funkcija dana izrazom:
dx e x F
x x
y
=
0
2
) (log
2
2
1
) , ; (
o
u
t o
o u (1)

gdje su:
X sluajna promjenjiva koja u ovom sluaju predstavlja protok Q
y
matematiko oekivanje sluajne promjenjive Y = logX koja u naravi predstavlja
srednju vrijednost niza sluajne promjenjive Y
y
srednje kvadratno odstupanje sluajne promjenjive Y
F(x) funkcija raspodjele sluajne promjenjive X za vrijednost X = x (jednaka je
vjerojatnost da bilo koja realizacija sluajne promjenjive X uzme vrijednost manju ili
jednaku x , P(Xx)

Dvo-parametarska znai da funkcija ovisi o dva statistika parametra u ovom sluaju
matematikom oekivanju sluajne promjenjive Y = logX (
y
) i srednjem kvadratnom
odstupanju sluajne promjenjive Y (
y
).

Funkcija F(x) raspodjele sluajne promjenjive X ujedno predstavlja i integral funkcije
gustoe vjerojatnosti (x).

Uvoenjem standardne sluajne promjenjive u obliku
y
y
y
y
Y X
Z
o
u
o
u
=
=
log
i
y
= 1

relacija (1) poprima oblik Standardne normalne raspodjele:
24
dz e z F
z z
=
2
2
1
) (
t
(2)

Standardna normalna raspodjela je simetrina oko nulte srednje vrijednosti = 0, a
standardna devijacija joj je jednaka = 1. (slika 5.1.)

o
1
z ( )
1
2t
e
z
2
2
:=
5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5
0
0.05
0.1
0.15
0.2
0.25
0.3
0.35
0.4
0.45
0.5
o
1
z ( )
z

slika 5.1. Standardna normalna funkcija raspodjele

Maksimalni protoci

Kako bi odredili najvee protoke 20, 100 i 500 godinjeg povratnog perioda potrebno je
prvo odrediti parametre
y
i
y
log-normalne raspodjele na osnovu zadanih podataka o
protocima Q, 2- i 50 godinjeg povratnog perioda.

Naime, zavisnost funkcije raspodjele F(x) i povratnog perioda R(x) je jednoznano
definirana kao:
) (
1 ) (
) (
x R
x R
x F

= (3)

U sluaju normalne, odnosno log-normalne distribucije, nije mogue analitiki rijeiti
integral (2) pa ne postoji niti analitika inverzna funkcija z = z(F). Problem se rjeava
numerikim postupkom ili koristei tablice s gotovim vrijednostima integrala (vidi tablicu
5.1.)

Rezultati prorauna su prikazani u tablici 5.2.

25
F(z) z F(-z) F(z) z F(-z)
0,5 0,0000 0,50 0,9 1,2816 0,100
0,51 0,0251 0,49 0,905 1,3106 0,095
0,52 0,0502 0,48 0,91 1,3408 0,090
0,53 0,0753 0,47 0,915 1,3722 0,085
0,54 0,1004 0,46 0,92 1,4051 0,080
0,55 0,1257 0,45 0,925 1,4395 0,075
0,56 0,1510 0,44 0,93 1,4758 0,070
0,57 0,1764 0,43 0,935 1,5141 0,065
0,58 0,2019 0,42 0,94 1,5548 0,060
0,59 0,2275 0,41 0,945 1,5982 0,055
0,6 0,2533 0,40 0,95 1,6449 0,050
0,61 0,2793 0,39 0,955 1,6954 0,045
0,62 0,3055 0,38 0,96 1,7507 0,040
0,63 0,3319 0,37 0,965 1,8119 0,035
0,64 0,3585 0,36 0,97 1,8808 0,030
0,65 0,3853 0,35 0,975 1,9600 0,025
0,66 0,4125 0,34 0,98 2,0537 0,020
0,67 0,4399 0,33 0,985 2,1701 0,015
0,68 0,4677 0,32 0,99 2,3263 0,010
0,69 0,4959 0,31 0,991 2,3656 0,009
0,70 0,5244 0,30 0,992 2,4089 0,008
0,71 0,5534 0,29 0,993 2,4573 0,007
0,72 0,5828 0,28 0,994 2,5121 0,006
0,73 0,6128 0,27 0,995 2,5758 0,005
0,74 0,6433 0,26 0,996 2,6521 0,004
0,75 0,6745 0,25 0,997 2,7478 0,003
0,76 0,7063 0,24 0,998 2,8782 0,002
0,77 0,7388 0,23 0,999 3,0902 0,001
0,78 0,7722 0,22 0,9991 3,1214 0,0009
0,79 0,8064 0,21 0,9992 3,1559 0,0008
0,80 0,8416 0,20 0,9993 3,1947 0,0007
0,81 0,8779 0,19 0,9994 3,2389 0,0006
0,82 0,9154 0,18 0,9995 3,2905 0,0005
0,83 0,9542 0,17 0,9996 3,3528 0,0004
0,84 0,9945 0,16 0,9997 3,4316 0,0003
0,85 1,0364 0,15 0,9998 3,5401 0,0002
0,86 1,0803 0,14 0,9999 3,7190 0,0001
0,87 1,1264 0,13
0,88 1,1750 0,12
0,89 1,2265 0,11
Tablica 5.1.Standardna promjenjiva z u zavisnosti od funkcije raspodjele F

26
R
i
Q
Ri
F = F(Q
Ri
) Z = Z(Q
Ri
)
[god.] [m
3
/s] [ - ] [ - ]
2 60 0,5 0,0000
50 115 0,98 2,0537
tablica 5.2. Proraun inverzne funkcije z

Vrijednost funkcije vjerojatnosti F izraunata je iz izraza (3):

5 , 0
2
1 2
) 60 (
1 ) 60 (
) 60 ( =
=
R
R
F odnosno 98 , 0
50
1 50
) 115 (
1 ) 115 (
) 115 ( =
=
R
R
F

Vrijednosti standardne sluajne z oitane su iz tablice 5.1.

Programski paket Excel u kojem je izraen ovaj proraun ima ugraenu funkciju za
proraun standardne normalne distribucije, odnosno za njezinu inverznu funkciju koja je
ovdje i koritena. Sintaksa za inverznu vrijednost standardne normalne raspodjele
vjerojatnosti je NORMSINV(probability) , gdje je probability - vjerojatnost F.

Nakon to smo odredili vrijednosti sluajne promjenjive z koristei podatke o protocima za
poznate povratne periode, moemo odrediti nepoznate vrijednosti parametara raspodjele
y
i
y
.

Kako znamo da je za prvi protok (Q
2g
= 60 m
3
/s) vrijednost inverzne funkcije jednaka nuli
(Z = 0) moemo odrediti vrijednost prvog parametra
y
:
y
y
y
y
Y X
Z
o
u
o
u
=
=
log

0
log
=
y
y
Q
o
u

778 , 1 60 log log = = = Q
y
u

S poznatom vrijednosti parametra
y
, uz podatke za drugi protok (Q
50g
= 115m
3
/s), moemo
odrediti i vrijednost drugog parametra
y
:
y
y
y
y
Y X
Z
o
u
o
u
=
=
log

0537 , 2
778 , 1 115 log
=
y
o

1376 , 0
0537 , 2
778 , 1 115 log
=
=
y
o

Nakon to smo odredili oba parametra raspodjele, log-normalnu distribuciju moemo
prikazati i grafiki (slika 5.2.)
27
o
2
Q ( )
1
o 2t
e
log Q ( ) u ( )
2
2o
2
:=
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200
0
0.4
0.8
1.2
1.6
2
2.4
2.8
3.2
3.6
4
o
2
Q ( )
Q

slika 5.2. Log-normalna funkcija raspodjele s konkretnim parametrima oblika

S poznatim vrijednostima parametra mogu se odrediti i maksimalni godinji protoci zadanih
povratnih perioda (tablica 5.3.)

povratni
period
funkcija
raspodjele
standardna
sl. prom.
logaritam
protoka protok
R
i
F
i
Z Y Q
[god.] [ - ] [ - ] [ - ] [m
3
/s]
20 0,95 1,6449 2,0043 101,0
100 0,99 2,3263 2,0981 125,3
500 0,998 2,8782 2,1740 149,3
tablica 5.3. Maksimalni godinji protoci

Vrijednost povratnog perioda R su zadane. Funkciju raspodjele F dobijemo iz izraza (3).
Standardna promjenjiva Z je oitana iz tablice 5.1. Vrijednosti logaritma protoka Y
dobijemo iz izraza:
y
y
y
y
Y X
Z
o
u
o
u
=
=
log

y y
Y Z u o =
y y
Z Y u o + =

A kako je Y = log Q , vrijednosti maksimalnog protoka moemo dobiti iz izraza Q = 10
Y
.

28
Interval povjerenja

Interval povjerenja od p% predstavlja granice intervala u kojima se oekuje, sa
vjerojatnosti p%, pojava sluajne promjenjive x
R
.

Pretpostavlja se da sluajne promjenjiva X
R
takoer slijedi neku od funkcija raspodjele,
najee se pretpostavlja da je to normalna raspodjela.

Kada je sluajna promjenjiva X
R
prilagoena logaritamsko-normalnoj raspodjeli intervali
povjerenja za najvee (maksimalne) godinje protoke povratnog perioda R godina
definirani su normalnom raspodjelom sluajne promjenjive Y = logX sa parametrima
R,y
i
R,y
.
2
1
log
2
,
,
R
y
y R
R y R
z
N
Q
+ =
=
o
o
u

Kako traimo intervale povjerenja za 100godinji protok (R=100 god), oitavamo iz tablice
5.3. potrebne vrijednosti Q
100g
= 125,3 m
3
/s i z
100g
= 2,3263, a ve ranije smo izraunali
y
=
0,1376.

Iz ega slijedi :

0378 , 0
2
3263 , 2
1
49
1376 , 0
2
1
097 , 2 3 , 125 log
2
2
,
,
= + = + =
= =
R
y
y R
y R
z
N
o
o
u

Za interval povjerenja p% sluajna promjenjiva povratnog perioda R godina x
R
ima
vrijednost u intervalu [x
R,d
, x
R,g
] pri emu su d i g donja i gornja granica intervala:
2
1
) (
,
p
x X P
d R R
= s
2
1
) (
,
p
x X P
g R R
+
= s

Za P
g
i P
d
iz tablice 5.1. oitavamo vrijednosti z
d
i z
g
, nakon ega moemo izraunati
vrijednosti y
R
i Q
R
.

Rezultati prorauna granica intervala povjerenja 100-godinjih protoka za p = 90% i p = 99%
prikazani su u tablici 5.4.

p P
d
z
d
P
g
z
g
y
100,d
y
100,g
Q
100,d
Q
100
,
g

[%] [%] [ - ] [%] [ - ] [ - ] [ - ] [m
3
/s] [m
3
/s]
90 5 -1,6449 95 1,6449 2,035 2,159 108,3 144,2
99 0,5 -2,5758 99,5 2,5758 2,000 2,194 99,9 156,4
tablica 5.4. Granice intervala povjerenja za R = 100 g.

29
Prikaz prorauna za p = 90 % :
% 5 05 , 0
2
9 , 0 1
2
1
) (
,
= =
= s
p
x X P
d R R d

za P
d
= 0,05 = 5% iz tablice 5.2. oitano z
d
= -1,6449
% 95 95 , 0
2
9 , 0 1
2
1
) (
,
= =
+
=
+
= s
p
x X P
g R R g

za P
g
= 0,95 = 95% iz tablice 5.2. oitano z
g
= 1,6449
y
y
y
y
Y X
Z
o
u
o
u
=
=
log

035 , 2 0378 , 0 6449 , 1 097 , 2
, 100 , 100 , 100
= = + =
y d y d
z y o u
159 , 2 0378 , 0 6449 , 1 097 , 2
, 100 , 100 , 100
= + = + =
y g y g
z y o u
s m Q
d g
y
d g
/ 3 , 108 10 10
3 035 , 2
, 100
, 100
= = =
s m Q
g g
y
g g
/ 2 , 144 10 10
3 159 , 2
, 100
, 100
= = =

Na jednak nain raunamo i sve vrijednosti za p = 99%.

0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
140,0
160,0
180,0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
F [%]
Q

[
m
3
/
s
]

slika 5.3.Vjerojatnost pojave protoka Q

Zakljuno se moe rei:
- Sa vjerojatnosti 90% moe se oekivati da e se najvei godinji protok
povratnog perioda 100 godina nai u intervalu 108,3 m
3
/s < Q
100g
< 144,2 m
3
/s
- Sa vjerojatnosti 99% moe se oekivati da e se najvei godinji protok
povratnog perioda 100 godina nai u intervalu 99,9 m
3
/s < Q
100g
< 156,4 m
3
/s
30

slika 5.4.Intervala povjerenja p = 90% i p = 99% na za 100-godinje protoke na odsjeku krivulje
vjerojatnost pojave maksimalnih protoka sa slike 5.3.

Qg,90
Qd,99
Qd,90
Qg,99
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
140,0
160,0
180,0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
F [%]
Q

[
m
3
/
s
]
p = 90%
p = 99%

slika 5.5.Funkcija raspodjele stogodinjeg protoka s intervalim povjerenja

31
6. RACIONALNA METODA DIMENZIONIRANJE ODVODNOG KANALA
Zadatak

eljeznika stanica pokrivena je krovnom konstrukcijom duine 900 m i irine 80 m. U
odvodnom kanalu koji je postavljen po duini krovne konstrukcije prosjena brzina
putovanja vode je 1 m/s.

Intenzitet kie i [mm/min] definiran je izrazom:
8 , 0
) 3 ( +
=
k
t
a
i

gdje je t
k
trajanje kie [min], a koeficijent ovisan o povratnom periodu

Visina kie trajanja 60 minuta povratnog perioda 100 godina iznosi 75 mm.

Pretpostavljajui da je vrijednost koeficijenta otjecanja sa slivne povrine C = 1, pomou
racionalne metode odrediti:
- Najvei protok povratnog perioda 100 godina na kraju kanala
- Dimenzije odvodnog kanala pravokutnog poprenog presjeka sa dubinom jednakoj
irini, ako je nagib kanal I = 1 m/km, a koeficijent hrapavosti po Manningu n = 0,016
m
-1/3
s.

32
Rjeenje

Maksimalni protok

Maksimalni protok e se proraunati racionalnom metodom prema formuli:
A * i * C Q
max
= (1)
gdje je C - racionalni koeficijent, i - intenzitet oborine, A povrina sliva.

Primjenom racionalne metode pretpostavljamo da za vrijeme jednolikog intenziteta i
jednolike raspodjele na slivu dolazi do maksimalnog protoka u trenutku kada cijela
povrina sliva sudjeluje u nastanku hidrograma. Drugim rijeima, protok na odabranom
profilu biti e maksimalan za ono trajanje kie t
k
koje odgovara vremenu koncentracije t
c
.

Racionalni koeficijent je zadan i iznosi C = 1,0.

Vrijeme koncentracije predstavlja vrijeme koje je potrebno da kap vode brzinom v pree
duinu krovne konstrukcije L.

L = 900 m
v = 1 m/s
min 15 900
/ 1
900
= = = = s
s m
m
v
L
t
c

Intenzitet oborine je zadan u obliku dvo-parametarske funkcije i(a,t
k
),
8 , 0
) 3 ( +
=
k
t
a
i (2)

Vrijeme trajanja kie t
k
nam je poznato i iznosi t
k
= t
c
= 15 min , dok parametar a trebamo
odrediti iz zadanog uvjeta da koliina oborine 100-godinjeg povratnog perioda iznosi P
100g

= 75 mm za trajanje kie t
k
= 60 min.

Intenzitet te oborine iznosi:
i = P
100g
/t
k
= 75 mm / 60 min = 1,25 mm/min

Za taj intenzitet i=1,25 mm/min koristei (2) moemo pronai odgovarajui parametar a:
2 , 0 8 . 0 8 . 0
min 4 , 34 ) 3 60 ( 25 , 1 ) 3 (

= + = + = mm t i a
k

Kada uvrstimo a u (2) slijedi da je za 100-godinji povratni period intenzitet oborine opisan
izrazom:
8 , 0
) 3 (
4 , 34
+
=
k
t
i

A za t
k
= 15 min intenzitet oborine iznosi:
min / 4 , 3
) 3 15 (
4 , 34
8 , 0
mm i =
+
=

33
Povrina sliva A iznosi:

A = L * B = 900 m * 80 m = 72000 m
2

Sada, moemo odrediti maksimalni protok koristei (1):
s m m mm A i C Q / 08 . 4 72000 min / 4 , 3 1 * *
3 2
max
= = =

Najvei protok povratnog perioda 100 godina na kraju kanala iznosi 4,1 m
3
/s

Dimenzije kanala

Za proraun dimenzija odvodnog kanala koristimo Chezy-Manningovu formulu za brzinu u
otvorenom vodotoku kod jednolikog strujanja.
2 / 1 3 / 2
1
I R
n
v = (3)

Kako znamo da je protok umnoak brzine i povrine poprenog presjeka Q = A * v, Chezy-
Manningovu formulu moemo napisati i u obliku:
2 / 1 3 / 2
1
I R A
n
v A Q = = (4)

gdje su:
A poprena povrina proticajnog profila,
v srednja brzina kroz profil kanala
n koeficijent hrapavosti po Manningu
R hidrauliki radijus (R = A/O)
I nagib energetske linije (uz pretpostavku jednolikog teenja uzimamo nagib dna)

Kako znamo da je odvodni kanal pravokutnog oblika (B = h), tada povrina presjeka iznosi A
= B * h = h
2
, a omoeni obod O = 3h.
Hidrauliki radijus: R = A / O = h
2
/ 3h = h/3
Nagib dna: I = 1m / 1km = 0,001
Hrapavost: n = 0,016 m
-1/3
s
Protok: Q = 4,08 m
3
/s

Chezy-Manningova formula za protok (4) tada glasi:
3 / 2
3 / 8
2 / 1
3 / 2
3 2 / 1 3 / 2
3 3
1 1

= |
.
|
\
|
= =
n
I h
I
h
h
n
I R A
n
Q

Iz ega moemo izraunati h:
m
I
Q n
h 73 , 1
001 , 0
08 , 4 3 016 , 0 3
8 / 3
3 / 2
8 / 3
3 / 2
=
|
|
.
|
\
|

=
|
|
.
|
\
|
=
Dakle dimenzije pravokutnog kanala su 1,8 x 1,8 m.
34
7. PALA KIA, EFEKTIVNA KIA, INFILTRACIJA, KOEFICIJENT
OTJECANJA, SLOENI HIDROGRAM
Zadatak

Za sliv povrine A = 10 km
2
dan je hidrogram trokutnog oblika. Trajanje kie iznosi T = 30
min (slika 7a.). Zadane su sumarne linije kie i efektivne kie (slika 7b.).

Odrediti:
- dijagram intenziteta pale kie, efektivne kie (otjecanja) i infiltracije u funkciji
vremena
- sloeni hidrogram od kie sa slike 7.2. i sa sliva povrine A
- vrijednost koeficijenta otjecanja

Slika 1. protok Q
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
vrijeme (min)

slika 7a.Hidrogram kie

Slika 2. Sumarne padaline
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
trajanje (min)
i

(
m
m
/
m
i
n
)
Padal i ne Oti caj

slika 7b. Sumarne padaline

35
Rjeenje

Dijagram intenziteta pale kie, efektivne kie i infiltracije

Dijagrami intenziteta i efektivne kie dobiju se iz sumarnih linija pale i otekle kie
prikazanih na slici 7b.

Efektivna kia je dio otekle oborine, dok infiltracija predstavlja razliku izmeu pale i
otekle kie.

Iz slike 7b. vidimo da zadane sumarne krivulje padaline i otjecanja ukupnog trajanja 90
min moemo podijeliti u tri intervala (0 30 min, 30 60 min, 60- 90 min). Oitane
vrijednosti prikazane su u tablici 7.1.

Vrijeme
Sumarne
pale
oborine
Sumarno
otjecanje
oborina
interval t (min) t (h) P (mm) Pe (mm)
t
1
30 0,5 30 15
t
2
60 1 50 25
t
3
90 1,5 60 35
Tablica 7.1. Sumarne pale oborine i otjecanje oborina za vremenske intervale

Iz navedenih podataka izraunati emo ravnomjerne intenzitete za prvi interval prema
izrazu:
1 2
1 2
1
t t
P P
i
t t
= , odnosno
1 2
1 2
1
t t
Pe Pe
ie
t t
=
(istim principom raunamo i za druga dva intervala)

Nakon ega moemo izraunati i vrijednosti infiltracije u funkciji vremena koji predstavlja
razliku izmeu intenziteta pale oborine i efektivne oborine:
f
e
= i ie
gdje su: f
e
intenzitet infiltracije, i intenzitet pale oborine, i
e
intenzitet otekle oborine

Rezultati prorauni se prikazuju u tablici 7.2. te na slici 7.1.

Vrijeme
intenzitet
pale
oborine
intenzitet
otekle
oborine
infiltracija
f
e
= i ie
Interval
od-do
(min) i (mm/h) ie (mm/h) f
e
(mm/h)
t
1
0-30 60 30 30
t
2
30-60 40 20 20
t
3
60-90 20 20 0
Tablica 7.2. Intenziteti padalina, otjecanja i infiltracije u funkciji vremena

36
intenzitet pale oborine
60
40
20
0
10
20
30
40
50
60
70
0-30 30-60 60-90
intervali od-do (mm)
i

(
m
m
/
h
)

intenzitet otekle oborine
30
20 20
0
10
20
30
40
50
60
70
0-30 30-60 60-90
i
e

(
m
m
/
h
)

Infiltracija
30
20
0 0
10
20
30
40
50
60
70
0-30 30-60 60-90
f
e

(
m
m
/
h
)

Slika 7.1. Intenziteti padalina, otjecanja i infiltracije u funkciji vremena

37
Sloeni hidrogram

Kako je poznat hidrogram od kie ravnomjernog intenziteta trajanja t
k
= 30 min, sloeni
hidrogram od zadane kie dobije se superpozicijom hidrogram od tri kie, od kojih je prva
trajala u vremenu od 0 do 30 minuta, druga od 30 do 60 minuta, a trea od 60 do 90
minuta.

Kako bi odredili hidrogram prve kie, iji je oblik poznat, potrebno je odrediti volumen
otjecanja te kie.
V
o1
= P
e1
* A = i
e1
* t
k
* A =
= 30 mm/h * 30 min * 10 km
2
=
= 30 mm/h * 0,5 h * 10 km
2

=
V
o1
= 1,5 *10
5
m
3

gdje je V
o1
volumen prve kie, P
e1
koliina prve kie koja je jednaka umnoku
intenziteta i
e1
i trajanja kie t
k
, A povrina sliva

Maksimalni protok dobijemo iz volumena otjecanja koji mora biti jednak povrini ispod
hidrograma. Naime integralna povrina ispod krivulje hidrograma predstavlja volumen te
kie.

Povrina hidrograma je jednaka povrini trokuta ija baza iznosi t
b
= 120 min:
max 1
2
1
Q t V
b o
=

iz ega slijedi:
s m m
m
t
V
Q
b
o
/ 7 , 41 min / 10 5 , 2
min 120
10 5 , 1 2 2
3 3 3
3 5
1
1 max
= =

=
=

Sada moemo ovaj hidrogram i grafiki prikazati:

Hidrogram od prve kie
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
vrijeme t [min]
p
r
o
t
o
k

Q

[
m
3
/
s
]

slika 7.2. Hidrogram od prve kie
38
Druga i trea kia imaju isti intenzitet oborine, tako da su njihove zapremine jednake, kao
i maksimalni protoci.

V
o2
= V
o3
=P
e3
* A = i
e3
* t
k
* A =
= 20 mm/h * 30 min * 10 km
2
=
= 20 mm/h * 0,5 h * 10 km
2

=
V
o1
= 1,0 *10
5
m
3

Maksimalni protok dobijemo iz volumena otjecanja koji mora biti jednak povrini ispod
hidrograma.
s m m
m
t
V
Q Q
b
o
/ 8 , 27 min / 10 66 , 1
min 120
10 0 , 1 2 2
3 3 3
3 5
3
3 max 2 max
= =

=
= =

Oba hidrograma (2. i 3.) moemo i grafiki prikazati:

Hidrogram od druge/tree kie
0
5
10
15
20
25
30
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
vrijeme t [min]
p
r
o
t
o
k

Q

[
m
3
/
s
]

slika 7.3. Hidrogram od druge/tree kie

39
Slaganje sloenog hidrograma

Hidrogram prve kie poinje u t=0, sa bazom t
b
=120 min i najveim protokom Q
max1
=41,7
m
3
/s u trenutku t
m1
=45 min.

Hidrogram druge kie poinje u t
2
=30 min, a zavrava u t
b2
=t
b
+t
2
=120 min + 30 min = 150
min, a ima maksimum Q
max2
=27,8 m
3
/s u trenutku t
m2
=t
m1
+t
2
=45min + 30 min=75 min.

Hidrogram tree kie poinje u t
2
=60 min, a zavrava u t
b3
=t
b
+t
6
=120 min + 60 min = 180
min, a ima maksimum Q
max3
=Qm
ax2
=27,8 m
3
/s u trenutku t
m3
=t
m1
+t
3
=45min + 60 min=105
min.

Vrijednosti protoka sloenog hidrograma za svaki trenutak t prikazane su u tablici 7.3. te
grafiki na slici 7.4.

Sloenihidrogram
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
50,0
55,0
60,0
65,0
70,0
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200
vrijemet(min)
P
r
o
t
o
k
(
m
3
/
s
)
Hi drogram1 Hi drogram2
Hi drogram3 Sl oeni hi drogram

slika 7.4. Sloeni hidrogram i hidrogrami od kojih nastaje

40
t Q
1
Q
2
Q
3
Q = Q
1
+ Q
2
+ Q
3

(min) m
3
/s m
3
/s m
3
/s m
3
/s
0 0,0 0,0
5 4,6 4,6
10 9,3 9,3
15 13,9 13,9
20 18,5 18,5
25 23,2 23,2
30 27,8 0,0 27,8
35 32,4 3,1 35,5
40 37,1 6,2 43,2
45 41,7 9,3 51,0
50 38,9 12,4 51,3
55 36,1 15,4 51,6
60 33,4 18,5 0,0 51,9
65 30,6 21,6 3,1 55,3
70 27,8 24,7 6,2 58,7
75 25,0 27,8 9,3 62,1
80 22,2 25,9 12,4 60,5
85 19,5 24,1 15,4 59,0
90 16,7 22,2 18,5 57,5
95 13,9 20,4 21,6 55,9
100 11,1 18,5 24,7 54,4
105 8,3 16,7 27,8 52,8
110 5,6 14,8 25,9 46,3
115 2,8 13,0 24,1 39,8
120 0,0 11,1 22,2 33,4
125 9,3 20,4 29,7
130 7,4 18,5 25,9
135 5,6 16,7 22,2
140 3,7 14,8 18,5
145 1,9 13,0 14,8
150 0,0 11,1 11,1
155 9,3 9,3
160 7,4 7,4
165 5,6 5,6
170 3,7 3,7
175 1,9 1,9
180 0,0 0,0
tablica 7.3. Proraun sloenog hidrograma

Sloeni hidrogram dosee svoj maksimum u trenutku t = 75 min kada protok iznosi Q
max
=
62,1 m
3
/s.

41
Koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja K
0
je definiran kao odnos oteklog volumena vode V
o
s nekog sliva i
volumena pale oborine V
p
na taj sliv.
P
P
A P
A P
V
V
K
e e
p
o
o
=
= =

Ukupna zapremina otekle vode jednaka je zapremini otekle vode od sve tri pojedine
kie, tj. povrina ispod sloenog hidrograma jednaka je zbroju povrina ispod svakog
hidrograma od pojedine kie.

Iz ega slijedi:
583 , 0
10 60
10 100 2 10 150
2
3 3 3 3
3
1
1
=
+
=
= =

=
km mm
m m
A P
V
V
V
K
i
o
p
o
o

pri emu je koliina pale oborine P = 60 mm oitana sa slike 7b.

Koeficijent otjecanja sa ovog sliva iznosi K = 0, 583.

42
8. AKUMULACIJA REGULIRANJE PROTOKA ZA HIDROELEKTRANU
Zadatak

Hidroelektrana se snabdijeva vodom iz akumulacijskog jezera. Horizontalne povrine
jezera A [ha] u zavisnosti od kote nivoa vode u jezeru Z [m] dane su izrazom:

A = 0,5 (Z 300)
1,5

Dotok u akumulacijsko jezero u toku dana je od 0 do 12 sati 30 m
3
/s, a od 10 do 24 sata 14
m
3
/s.

Cjelokupni dotok hidroelektrana koristi u dva vremenska intervala; od 5 do 9 i od 18 do 21
sat, sa konstantnom snagom pri padu od 195 m. Vrijednost koeficijenta korisnog djelovanja
je = 0,8.
- Odrediti snagu s kojom e raditi hidroelektrana kao i koliinu proizvedene
elektrine energije.
- Odrediti nivo u akumulacijskom jezeru u t = 0 sati koji omoguuje zahtijevani rad
hidroelektrane, uz uvjet da je kota najmanjeg radnog nivoa Z = 302 m.
- Za navedene uvjete izraunati i nacrtati promijene nivoa u jezeru tijekom dana.

43
Rjeenje

Snaga i koliina proizvedene energije

Kako bi odredili snagu kojom radi elektrana, potrebno je prvo izraunati dotok Q
c
koji
koristi hidroelektrana.

Prvo raunamo volumen dotekle vode u akumulacijsko jezero u toku jednog dana (24 h)
koji predstavlja umnoak dotoka Q i vremena t. Volumen predstavlja integral protoke po
vremenu, a kako imamo dva intervala dotoka u jezeru ( 0 12 h, 12 24 h), volumen
dotekle vode moemo izraunati na sljedei nain:
V
d
= Q
1
*t
1
+ Q
2
*t
2

sve podatke imamo zadane:
Q
1
= 30 m
3
/s t
1
= 12 h (12 h 0 h)
Q
1
= 14 m
3
/s t
1
= 12 h (24 h 12 h)

V
d
= Q
1
*t
1
+ Q
2
*t
2
= 30 m
3
/s * 12 h + 14 m
3
/s * 12 h = 1900,8 * 10
3
m
3

Hidroelektrana radi u dva vremenska intervala od 5 d o 9 h i od 18 do 21 sat, dakle ukupno
T = 7 sati dnevno, sa konstantnim protokom Q
c
, koristei volumen vode koji je jednak
cjelokupnom dotoku vode V
d
u toku dana.

Na osnovu toga, protok kroz hidroelektranu je jednak:
s m
h
m
T
V
Q
d
c
/ 43 , 75
7
10 8 , 1900
3
3 3
=
= =

Za izraun snage N s kojom radi hidroelektrana koristimo izraz:
N = g Q
c
H

gdje je koeficijent korisnog djelovanja, gustoa vode, g akceleracija sile tee, Q
c

protok, H pad
= 0,8
= 1000 kg/m
3

g = 9,81 m/s
2

Q
c
= 75,4 m
3
/s
H = 195 m
N = 0,8 * 1000 kg/m
3
* 9,81 m/s
2
* 75,43 m
3
/s * 195 m = 115,44 MW

Snaga je definirana kao proizvedena energija u jedinici vremena:
N = E / T
Iz ega slijedi da je energija koju hidroelektrana proizvede u toku dana jednaka:
E = N * T = 115,44 MW * 7 h = 808,0 MWh

Snaga kojom e raditi hidroelektrana iznosi N = 115,4 NW, a koliina proizvede
energije u toku dana iznosi E = 808 MWh.
44
Nivo u akumulacijskom jezeru

Promjena nivoa vode u jezeru tijekom vremena, odnosno promjena zapremine vode,
rjeava se primjenom jednadbe vodne bilance.

Vodna bilanca se zapravo temelji na zakonu o odranju mase, a opisuje proces kruenja
vode u prirodi te se sastoji od niza sastavnica koje se mogu podijeliti na tri osnovne grupe:
- Prihodne komponente bilanca
- Rashodne komponente bilanca
- Rezultirajua komponenta

Prihodna komponenta vodne bilance u ovom sluaju je dotok u akumulaciju V
d
(t)

Rashodna komponenta vodne bilance je potronja za hidroelektranu V
p
(t)

Dok je rezultirajua komponenta razlika izmeu konane V
a
(t) i poetne zapremine vode
u akumulaciji V
a
(0)

V
d
(t) - V
p
(t) = V
a
(t) - V
a
(0)

Prvo su izraunati svi elementi dotoka i potronje s pretpostavkom nultog poetnog stanja
zapremine vode u akumulaciji (V
d, 0
= 0).

Dotok Q
d
je zadan za svaki interval t .

V
d
predstavlja dotekli volumen u svakom pojedinom intervalu i rauna se kao umnoak
dotoka Q
d
i vremenskog intervala t .

Proraun je prikazan u tablici 8.1. i slici 8.1.

vrijeme dotok potronja bilanca
t Q
d
V
d
V
d
Q
p
V
p
V
p
V
a1
= V
d
- V
p

[h] [m
3
/s] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
] [m
3
/s] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
]
0 0 0 0
5 30 540 540 0 0 0 540,0
9 30 432 972 75,4 1086,2 1086,2 -114,2
12 30 324 1296 0 0 1086,2 209,8
18 14 302,4 1598,4 0 0 1086,2 512,2
21 14 151,2 1749,6 75,4 814,6 1900,8 -151,2
24 14 151,2 1900,8 0 0 1900,8 0,0
tablica 8.1.Promjena zapremine u akumulacijskom jezeru u toku dana.

Proraun za prvi interval ( T = 0-5h):
V
d1
= Q
d1
* t = Q
d1
* (t
1
t
0
) =
= 30 m
3
/s * (5h 0h) =
= 30 m
3
/s * 18000 s = 540000 m
3

V
d1
= 540 * 10
3
m
3

45
V
d
predstavlja sumarni volumen dotoka svih intervala.

Potronja Q
p
je takoer zadana, a vrijednosti potroenog volumena za svaki interval i
sumarnog volumena izraunat je na jednak nain kao i za dotok.

Bilanca V
a1
predstavlja razliku sumarnih volumena dotoka V
d
i potronje V
p
.

0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
0 5 10 15 20 25
vrijeme t [h]
Z
a
p
r
e
m
i
n
a

[
1
0
6

m
3
]
Dotok Vd Potronja Vp

slika 8.1.Sumarne linije dotoka i potronje

Kako moemo vidjeti iz slike 8.1. u odreenim trenucima (t = 9h i t =21h) pojavljuje se
situacija kada sumarna linija potronje premauje sumarnu liniju dotoka, to znai da se
pojavljuju negativne vrijednosti vodne bilance te da u tom sluaju potronja ne bi mogla
biti zadovoljena prema zahtjevima.

Potrebno je odrediti poetni nivo vode za koju sumarne linije zadovoljavaju zadane uvjete
(tj. kada je vodna bilanca uvijek vea ili jednaka nuli, V
a
0 )

To emo rijeiti na nain da najveu negativnu vrijednost vodne bilance V
a1,21h
= 151,2 * 10
3

m
3
zadamo kao poetno stanje volumena vode u akumulaciji.

vrijeme dotok potronja bilanca
t Q
d
V
d2
V
d
Q
p
V
p
V
p
V
a2
= V
d2
- V
p

[h] [m
3
/s] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
] [m
3
/s] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
] [10
3
m
3
]
0 151,2 0 151,2
5 30 540 691,2 0 0 0 691,2
9 30 432 1123,2 75,4 1086,2 1086,2 37,0
12 30 324 1447,2 0 0 1086,2 361,0
18 14 302,4 1749,6 0 0 1086,2 663,4
21 14 151,2 1900,8 75,4 814,6 1900,8 0,0
24 14 151,2 2052 0 0 1900,8 151,2
tablica 8.2. Korigirana promjena zapremine u jezeru u toku dana
46
Proraun je identian prethodnom, jedno to u ovom sluaju zadajemo poetni sumarni
volumen dotoka V
d2, 0
= V
a1,21h
= 151,2 * 10
3
m
3
(tablica 8.2. i slika 8.2.).

0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
0 5 10 15 20 25
vrijeme t [h]
Z
a
p
r
e
m
i
n
a

[
1
0
6

m
3
]
Dotok Vd2 Potronja Vp

slika 8.2. Korigirane sumarne linije dotoka i potronje

Nivo vode u jezeru

Kako bi odredili nivo vode u akumulaciji koje zadovoljavaju gornje uvjete, moramo pronai
koja je razina vode u jezeru kada njezina zapremina iznosi V = 151,2 * 10
3
m
3
.

Zapremina vode u zavisnosti od nivoa vode u akumulaciji dana je izrazom:
=
Z
Z
dZ Z A Z V
0
) ( ) ( (1)
Dakle volumen vode predstavlja integral povrine jezera, iji zavisnost o nivou vode
znamo:
A = 0,5 (Z 300)
1,5
(2)

Ako (2) uvrstimo u (1) dobijemo:

| |
5 . 2 5 . 2 3 5 . 2 5 . 2 4
302
5 . 1 4 5 . 1 4
2 ) 300 ( 10 2 ) 300 302 (
5 . 2
1
) 300 (
5 . 2
1
10 5 . 0
) 300 ( 10 5 . 0 ) 300 ( 10 5 . 0 ) (
0
=
=
= = =

Z Z
dZ Z dZ Z Z V
Z
m
Z
Z

| |
5 . 2 5 . 2 3
2 ) 300 ( 10 2 ) ( = Z Z V

Iz ega slijedi da moemo izraziti nivo vode u jezeru u funkciji volumena jezera na sljedei
nain:

47
3 2.5 2.5
2.5 2.5
3
3 2.5 0.4
2 10 ( 300) 2
2 ( 300)
2 10
(0, 5 10 2 ) 300
V Z
V
Z
V Z
=

+ =
+ =

4 2.5 0.4
( ) (5 10 2 ) 300 Z V V
= + + (3)

Koristei (3) moemo jednostavno odrediti nivo vode pri poetnom volumenu :
4 2.5 0.4
(151200) (5 10 151200 2 ) 300 305, 81 Z m
= + + =

Dakle, nivo vode u jezeru u t = 0 sati koji omoguava zahtijevani rad hidroelektrana,
uz uvjet da je kota najmanjeg radnog nivoa Z
o
= 302 m , iznosi Z
t
= 305, 81 m.

Promjene nivoa

Na osnovu izraunate zapremine vode u akumulaciji V
a
pomou izraza (3) dobivene su
vrijednosti nivoa vode (tablica 8.3.) te se njihove promjene prikazane grafiki na slici 8.3.

vrijeme zapremina nivo vode
t V
a
Z
[h] [10
3
m
3
] [m]
0 151,2
305,8
5 691,2
310,4
9 37,0
303,6
12 361,0
308,1
18 663,4
310,3
21 0,0
302,0
24 151,2
305,8
tablica 8.3. Nivo vode u jezeru u funkciji vremena

Slika 8.3. Nivo vode i zapremina jezeru u funkciji vremena t
48
9. LITERATURA

V. D. Vukmirovi, D. . Pavlovi: Primenjena hidrologija, zbirka zadataka, Univerzitet u
Beogradu, Graevinski fakultet, Beograd, 2005.

R. ugaj: Hidrologija, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb,
2000.

S. J. Prohaska: Hidrologija (I i II dio), Rudarsko-geoloki fakultet Univerziteta u Beogradu,
Beograd, 2003 2006.

Velike i male vode, Zbornik radova, Drutvo graevinskih inenjera Zagreb i Hrvatsko
hidroloko drutvo, Zagreb, 2004.

. Vukovi: Osnove hidrotehnike, I. dio, Prva knjiga, Akvamarine, Zagreb, 1994.

. Vukovi: Osnove hidrotehnike, I. dio, Druga knjiga, Akvamarine, Zagreb, 1995.

N. Oani: Hidrologija I, materijali s predavanja, nepublicirano

Rjeseni Zadaci

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rjeseni Zadaci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAEVINSKI FAKULTET

= = (B irina kanala, h dubina kanala)

You might also like